19.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 80/1

---

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 22. siječnja 2014.

o prijedlogu uredbe o odgodi datuma migracije na SEPA-u

(CON/2014/3)

2014/C 80/01

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) primila je 14. siječnja 2014. od Vijeća Europske unije zahtjev za mišljenje o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 260/2012 o prijelazu na kreditne transfere i izravna terećenja na razini cijele Unije (1) (u daljnjem tekstu „prijedlog uredbe”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 3. stavku 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke budući da predložena uredba sadrži odredbe iz nadležnosti ESB-a, osobito u vezi osnovnih zadaća Eurosustava o promicanju nesmetanog funkcioniranja platnih sustava na temelju članka 127. stavka 2. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Svrha i sadržaj predložene uredbe

Europska komisija je 9. siječnja 2014. objavila predloženu uredbu koja bi izmijenila Uredbu (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uvođenjem dodatnog prijelaznog razdoblja od šest mjeseci. Na temelju predložene uredbe, klauzula o stečenim pravima bi bankama i drugim pružateljima platnih usluga omogućila obradu plaćanja koja nisu u skladu s Uredbom (EU) br. 260/2012 do 1. kolovoza 2014., kako bi se osiguralo da sudionici na tržištu, koji ne postupaju u skladu s Uredbom (EU) br. 260/2012 do veljače 2014. mogu nastaviti obavljati plaćanja i izbjeći neprilike za potrošače.

1.    Opće napomene

1.1.

Odmah nakon objave predložene uredbe, Eurosustav je u izjavi odao priznanje (3) velikim i uspješnim migracijskim naporima koje su napravile zainteresirane strane u europodručju. U izjavi se navodi da iz najnovijih podataka iz nacionalnih zajednica jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) proizlazi da je tempo migracije visok te da ubrzava, što ukazuje na to da će velika većina zainteresiranih strana pravovremeno dovršiti svoju migraciju.

1.2.

Predložena uredba je uzrokovala zabunu na tržištima u vezi rokova za migraciju i stoga se hitno moraju dati jasne smjernice. Daljini razlog za zabrinutost je nedostatak pravne sigurnosti u slučaju da se predložena uredba donese tek nakon važećeg roka, tj. 1. veljače 2014. To bi se djelomično riješilo predloženim povratnim djelovanjem predložene uredbe, tj. od 31. siječnja 2014. Situaciju u kojoj se važeći rok za migraciju primjenjuje do donošenja predložene uredbe, za koje vrijeme na tržištima vlada nesigurnost u pogledu donošenja predložene uredbe, treba izbjeći u najvećoj mogućoj mjeri.

1.3.	Ponovna uspostava pravne sigurnosti, smanjenje pomutnje na tržištima i davanje smjernica tim tržištima stoga su od najveće važnosti. Ti se ciljevi mogu najbolje postići brzim donošenjem predložene uredbe od strane Vijeća i Parlamenta, bez ikakve izmjene njezinih osnovnih sastojaka.

2.    Posebne napomene

Imajući gornje ciljeve na umu, i u mjeri u kojoj to dopušta brzi zakonodavni postupak, ESB predlaže izmjene koji su usmjerene na (a) razjašnjenje područja primjene predložene uredbe (uvođenje dodatnog prijelaznog razdoblja putem odstupanja) te njegovo opravdanje (nije izvjesno da će migracija na SEPA-biti u potpunosti dovršena do 1. veljače 2014.); (b) usklađivanje terminologije iz predložene uredbe s onom iz Uredbe (EU) br. 260/2012, i (c) osiguravanje jasnog učinka prijelaznog razdoblja o izricanju kazni.

Na mjestima gdje ESB preporuča izmjenu predložene uredbe, poseban prijedlog nacrta naznačen je u Prilogu uz obrazloženje dano u tu svrhu.

---

(1)  COM(2013) 937 final.

(2)  Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).

(3)  Priopćenje za tisak od 9. siječnja 2014. Dostupno na mrežnoj stranici ESB-a, http://www.ecb.europa.eu

---

---

19.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 80/5

---

Tečajna lista eura (1)

18. ožujka 2014.

2014/C 80/02

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3902
JPY	japanski jen	141,10
DKK	danska kruna	7,4639
GBP	funta sterlinga	0,83830
SEK	švedska kruna	8,8226
CHF	švicarski franak	1,2162
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,3050
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,411
HUF	mađarska forinta	311,52
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,2092
RON	rumunjski novi leu	4,5050
TRY	turska lira	3,0885
AUD	australski dolar	1,5255
CAD	kanadski dolar	1,5355
HKD	hongkonški dolar	10,7971
NZD	novozelandski dolar	1,6138
SGD	singapurski dolar	1,7583
KRW	južnokorejski von	1 487,97
ZAR	južnoafrički rand	14,9281
CNY	kineski renminbi-juan	8,6083
HRK	hrvatska kuna	7,6580
IDR	indonezijska rupija	15 718,74
MYR	malezijski ringit	4,5550
PHP	filipinski pezo	62,322
RUB	ruski rubalj	50,5525
THB	tajlandski baht	44,671
BRL	brazilski real	3,2726
MXN	meksički pezo	18,3367
INR	indijska rupija	85,0052

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

19.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 80/6

---

Izjava Komisije

2014/C 80/03

Komisija ovime izjavljuje da namjerava primjenjivati dio Instrumenta za povezivanje Europe koji se odnosi na prometni sektor, u skladu s prioritetima financiranja sadržanima u Komunikaciji Komisije (COM(2013) 940) (1), ne dovodeći u pitanje nužnu fleksibilnost potrebnu za izvršenje proračuna.

Indikativni se iznosi mogu preispitati nakon srednjoročne evaluacije Instrumenta za povezivanje Europe, koju Komisija treba pripremiti do 31. prosinca 2017., kako se navodi u članku 27. stavku 1. Uredbe o Instrumentu za povezivanje Europe (2).

---

(1)  Komunikacija Komisije „Izgrađivanje središnje prometne mreže: koridori središnje mreže i Instrument za povezivanje Europe” COM(2013) 940.

(2)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljaju izvan snage Uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EU) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013.).

---

19.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 80/7

---

Obavijest Komisije o aktualnim stopama za povrat državnih potpora te referentnim kamatnim/diskontnim stopama za 28 država članica primjenjuje od 1. travnja 2014.

(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.))

2014/C 80/04

Osnovne stope obračunavaju se u skladu s Priopćenjem Komisije o reviziji metode za određivanje referentnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.). Ovisno o korištenju referentne stope, moraju se dodati odgovarajuće marže, kao što je definirano u nevedenom Priopćenju. Za diskontnu stopu to znači da mora biti dodana marža od 100 baznih bodova. Uredba Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjenama i dopunama provedbene Uredbe (EZ) br. 794/2004 predviđa da ukoliko nije drugačije predviđeno određenom odlukom, povratna stopa izračunavat će se također tako da se dodaje 100 baznih bodova na osnovnu stopu.

Izmijenjene stope navedene su u potamnjenom tekstu.

Prethodna tablica objavljena u Službenom listu C 53, 25.2.2014., str. 26.

From	To	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.4.2014.	…	0,53	0,53	2,96	0,53	0,58	0,53	0,78	0,53	0,53	0,53	0,53	0,53	1,83	2,92	0,53	0,53	0,69	0,53	0,53	0,53	0,53	2,75	0,53	3,72	1,06	0,53	0,53	0,88
1.3.2014.	31.3.2014.	0,53	0,53	2,96	0,53	0,71	0,53	0,78	0,53	0,53	0,53	0,53	0,53	1,83	3,45	0,53	0,53	0,69	0,53	0,53	0,53	0,53	2,75	0,53	3,72	1,29	0,53	0,53	0,88
1.1.2014.	28.2.2014.	0,53	0,53	2,96	0,53	0,71	0,53	0,78	0,53	0,53	0,53	0,53	0,53	2,35	3,45	0,53	0,53	0,69	0,53	0,53	0,53	0,53	2,75	0,53	3,72	1,29	0,53	0,53	0,88

---

19.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 80/8

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2014/C 80/05

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

„CEBULARZ LUBELSKI”

EZ br.: PL-PGI-0005-01092-07.02.2013

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Naziv

„Cebularz lubelski”

2.   Država članica ili treća zemlja

Poljska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 2.4.:

kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Cebularz lubelski” je okrugla pogača, promjera 5–25 cm i debljine oko 1,5 cm, od tijesta od visoko zasićenog pšeničnog brašna koje obično sadržava dvostruko više šećera i margarina ili maslaca nego tijesto od uobičajenog pšeničnog brašna. Na površini ima sloj posipa koji se sastoji od mješavine grubo nasjeckanog luka i sjemenki maka, soli i biljnog ulja. Posip je zlatne boje i ima karakterističan oskus i miris prženog luka. Oko ruba ima debeo obrub od tijesta debljine 0,5–1,5 cm. Obrub ima hrskavu koricu boje u rasponu od blijedo zlatne do blago smeđe. Sredina kruha blijeda je, meka i blago vlažna. Posip daje aromu tipičnu za svježe prženi luk. Pšenične mekinje vidljive su na donjoj strani pogače „cebularz lubelski” ako je pečena na podlozi od mekinja.

„Cebularz lubelski” može se konzumirati u roku od 48 sati nakon pečenja.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Tijesto

—	Pšenično brašno za upotrebu u prehrambenoj industriji (bez organskih ili anorganskih kontaminanata, s padajućim brojem od najmanje 220 i s udjelom glutena od najmanje 25 %) – 100 kg

—	šećer – 2 kg

—	margarin ili maslac – 3 kg

—	kvasac – 4 kg

—	voda – 50 l

—	sol – 1 kg

Posip

—	luk – 30 kg

—	biljno ulje – 1 l (ulje od repice, suncokretovo ulje ili mješavina tih dvaju ulja)

—	sjeme plavog maka – 3 kg

—	sol – 1,5 kg

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci moraju se provesti na određenom zemljopisnom području:

—	priprema posipa,

—	priprema tijesta,

—	razdjeljivanje tijesta,

—	oblikovanje komada,

—

pečenje.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

„Cebularz lubelski” može se prodavati bez pakiranja.

„Cebularz lubelski” može se u pojedinačno pakiranje staviti tek nakon što se ohladi. Pakiranje proizvoda prije nego što se ohladi uzrokuje povećanje vlažnosti i brzo smanjivanje hrskavosti.

3.6.   Posebna pravila o označivanju

Ako se upotrebljava pakiranje, na oznaci pogače „cebularz lubelski” mora se nalaziti i simbol zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Vojvodstvo Lubelskie, kako je određeno svojim administrativnim granicama

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Lublinska pekarska tradicija seže u prošlost do srednjeg vijeka, a naziv pogače „cebularz lubelski” – kao i recept za tu jedinstvenu pogaču koji se prenosi s naraštaja na naraštaj – prvi su se put pojavili u 19. stoljeću. „Cebularz lubelski” prvi su pekli Židovi koji su živjeli u lublinskom Starom gradu. S vremenom se recept zahvaljujući svojoj jednostavnosti i jeftinim sastojcima proširio lublinskom regijom. Karakteristično svojstvo te regije stoljećima je bilo spajanje različitih pekarskih tradicija i uzajamno posuđivanja recepata ili načina na koji obrtnici koji predstavljaju različite kulture upotrebljavaju određene sastojke. Kao rezultat, uspostavljena je tradicija pečenja pogače „cebularz lubelski” koja je tada postala popularna među potrošačima i koju se počelo neizostavno povezivati s lublinskom regijom.

Međutim, na temelju sjećanja stanovnika Lublina na međuratne godine (1919. –1939.) znamo da je to bio široko raširen proizvod koji se pekao u svim tada brojnim židovskim pekarnicama. Moglo je se kupiti i iz košara koje su ulični prodavači nosili preko ramena. Najstariji stanovnici Lublina prisjećaju se da je prije rata taj pekarski proizvod bio prilično rasprostranjen i da je zbog svojeg ugodnog mirisa, profinjenog okusa i niske cijene bio tako privlačan da ga nije bilo potrebno oglašavati.

Ljudi povezani s pekarskim zanatom, uključujući vlasnika prve pekarnice otvorene nakon Drugog svjetskog rata, sada su najbolji izvor informacija o pogači „cebularz lubelski”. Tu pekarnicu sada vodi treći naraštaj pekara. Njezin vlasnik prisjeća se da je ponuda u pekarnici kad je ponovno otvorena nakon rata i uništenja bila ograničena, ali da je „cebularz lubelski” bio jedan od dostupnih proizvoda za prvi Božić poslije rata.

Karakteristično je svojstvo lublinske regije tamošnji dobro razvijen pekarski sektor. Mnoge sadašnje pekarnice obiteljski su obrti na čijem se čelu smjenjuje naraštaj za naraštajem. Na taj se način postiže prirodna predaja znanja i iskustva. Osim toga, pekari koji se stručno osposobljavaju u Vojvodstvu Lubelskie (Lublin) kao jedan od osnovnih elemenata moraju usavršiti pečenje pogače „cebularz lubelski”. To je karakteristično svojstvo te regije.

Još je jedan razlog za to što je „cebularz lubelski” postao važan i ustaljen dio prehrane stanovnika te regije taj što su veći dio njihove prehrane činila jednostavna jela pripremljena od najdostupnijih poljoprivrednih usjeva kao što su žitarice, luk, uljarice (repa i lan) i sjeme plavog maka.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Zbog sljedećih se svojstava „cebularz lubelski” posebno razlikuje od ostalih pekarskih proizvoda razvijenih u području gdje se on proizvodi:

—	upotreba tijesta od visoko zasićenog pšeničnog brašna,

—	ručno oblikovanje proizvoda,

—	njegov kružni oblik,

—	zapečeni obrub od tijesta s hrskavom koricom,

—	posip od luka koji nije toplinski obrađen i koji sadržava sjeme maka, i

—	blijeda, meka, blago vlažna i aromatična sredina.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Povezanost između pogače „cebularz lubelski” i te regije temelji se na posebnosti te pogače, kako je opisano u odjeljku 5.2., i na njezinoj glasovitosti.

U nazivu „cebularz lubelski” odražava se upotreba posipa od luka. Prije Drugog svjetskog rata pogače s lukom pekli su Židovi koji su živjeli u gradovima Lublin, Kazimierz Dolny i Zamość. Nakon rata recept se brzo proširio diljem lublinske regije. Kao proizvod s jedinstvenim svojstvima, „cebularz lubelski” proširio se ovim specifičnim zemljopisnim područjem. Međusobna razmjena pekarskih tradicija dovela je, među ostalim, do razvoja ovog posebnog peciva.

Specifična svojstva pogače „cebularz lubelski” proizlaze iz njezine snažne povezanosti s područjem gdje se proizvodi. Ta se povezanost prvenstveno očituje u vještini lokalnih pekara. Te su vještine vidljive, na primjer, u pravilnom načinu proizvodnje pogače „cebularz lubelski”, uključujući odabir glavica luka blagog slatkog okusa, vještinu jedinstvenog načina pripreme posipa bez grijanja i osiguravanje pravog vremenskog trajanja i uvjeta za dozrijevanje. Vještina pripremanja tijesta od visoko zasićenog pšeničnog brašna, za koje je važno pridržavati se točnog omjera sastojaka, ručno oblikovanje pogače „cebularz lubelski” i ravnomjerno raspoređivanje posipa po cijeloj površini tijesta tako da na rubu proizvoda nastane zapečeni smeđi obrub redom su presudni. Treba naglasiti i da se način proizvodnje pogače „cebularz lubelski” nikad nije proširio izvan lublinske regije.

„Cebularz lubelski” visoko je cijenjen među potrošačima i može ga se naći na svim okupljanjima pekarskog sektora, natjecanjima i festivalima te sajmovima u Poljskoj i inozemstvu, kao što su na primjer festivali žetve u mjestima Lublin i Radawiec Duży, festival kruha Święto Chleba u lublinskom Muzeju sela na otvorenom, Europski sajam regionalnih proizvoda u gradu Zakopane, Međunarodni sajam kruha u gradu Jawor, sajam Polagra Food u Poznanju, dani prirodne hrane „Natura Food” u gradu Łódź i međunarodni sajam Food & Taste u Frankfurtu na Odri.. „Cebularz lubelski” prodaje se i moguće ga je kušati na svim tim i sličnim događajima. Zahvaljujući tome, postao je jedan od glavnih promotivnih simbola Vojvodstva Lubelskie. „Cebularz lubelski” uvijek je prisutan kad se održava natjecanje za najbolji kulinarski proizvod lublinske regije. Jedan od najvažnijih državnih natjecanja jest Nasze Kulinarne Dziedzictwo – Smaki Regionów, a organizira ga Poljska komora regionalnih i lokalnih proizvoda. Uz to, svrha jednog od glavnih natjecanja za obrtnike pekare tijekom festivala kruha Święto Chleba koji svake godine u lublinskom Muzeju sela na otvorenom organizira lublinski regionalni ogranak Poljskog udruženja obrtnika pekara i Lublinski ceh prehrambenih obrtnika jest odabrati najbolji „cebularz lubelski”.

„Cebularz lubelski” poslužuje se i na mnogim skupovima i događanjima organiziranima u Vojvodstvu Lubelskie, kao što su obiteljski piknici (npr. Piknik Rodzinny u mjestu Czerniejów), „Prvi lublinski imendanski skup za muškarce po imenu Zbigniew” i sastanak „Žene iz pekarskog sektora” koji organizira Lublinska obrtnička i poduzetnička komora.

„Cebularz lubelski” bio je uvršten na „kulinarski zemljovid lublinske regije”, što je bila zajednička inicijativa lokalnih novina Dziennik Wschodni i upravnih tijela Vojvodstva Lubelskie čiji je cilj predstaviti multikulturalnu kuhinju te regije.

Ugled i velika važnost pogače „cebularz lubelski” za lokalnu zajednicu proizlazi iz njezine medijske prisutnosti na televizijskim i radijskim programima, u novinskim člancima i publikacijama itd.

—	„Cebularz jest lubelski”, Przegląd Piekarski i Cukierniczy, rujan 2007.,

—	„Lubelski cebularz – historia regionalna”, Biuletyn Izby Rzemiosła i Przedsiębiorczości w Lublinie, svibanj/lipanj 2010.,

—	„Jak cebularz, to tylko lubelski”, Kurier Lubelski, 20. kolovoza 2010. i 10. rujna 2010.,

—	„Cebularz super star”, Dziennik Wschodni, 26. ožujka 2011.

Brojni članci o toj temi objavljeni su i na internetu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

http://www.minrol.gov.pl/pol/Jakosc-zywnosci/Produkty-regionalne-i-tradycyjne/Zlozone-wnioski-o-rejestracje-Produkty-regionalne-i-tradycyjne/OGLOSZENIE-MINISTRA-ROLNICTWA-I-ROZWOJU-WSI-z-dnia-7-wrzesnia-2012-roku

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Vidi bilješku 2.

---