Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet COMP/M.7103 – USS/Optrust/PGGM/Global Via Infraestructuras/Globalvia)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/C 38/01)

Dana 29. siječnja 2014. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—	u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32014M7103. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

Tečajna lista eura (1)

7. veljače 2014.

(2014/C 38/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3574
JPY	japanski jen	138,79
DKK	danska kruna	7,4623
GBP	funta sterlinga	0,83140
SEK	švedska kruna	8,8595
CHF	švicarski franak	1,2237
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,4120
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,503
HUF	mađarska forinta	308,81
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1875
RON	rumunjski novi leu	4,4825
TRY	turska lira	3,0162
AUD	australski dolar	1,5178
CAD	kanadski dolar	1,5025
HKD	hongkonški dolar	10,5532
NZD	novozelandski dolar	1,6462
SGD	singapurski dolar	1,7223
KRW	južnokorejski von	1 459,46
ZAR	južnoafrički rand	15,0675
CNY	kineski renminbi-juan	8,2310
HRK	hrvatska kuna	7,6495
IDR	indonezijska rupija	16 507,53
MYR	malezijski ringit	4,5295
PHP	filipinski pezo	61,081
RUB	ruski rubalj	47,1200
THB	tajlandski baht	44,612
BRL	brazilski real	3,2395
MXN	meksički pezo	18,1125
INR	indijska rupija	84,7270

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika zaštite podataka o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju i osposobljavanje tijela za provedbu zakona (Europol) te stavljanju odluka 2009/371/JHA i 2005/681/JHA izvan snage

(2014/C 38/03)

Ovaj će dokument biti objavljen u posebnom izdanju Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku ako zadovolji potrebne uvjete.

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall i o izmjeni Direktive 2007/46/EZ

(Cjeloviti tekst Mišljenja na EN, FR i DE nalazi se na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka http://www.edps.europa.eu)

(2014/C 38/04)

1.   Uvod

1.1.   Savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka

1.

Komisija je 13. lipnja 2013. usvojila prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall i o izmjeni Direktive 2007/46/EZ („prijedlog”) (1) najavljen u Komunikaciji Komisije od 21. kolovoza 2009. pod nazivom „eCall: pravi trenutak za njegovo uvođenje” („Komunikacija iz 2009.”) (2).

2.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja činjenicu što se Komisija s njime savjetovala te što je upućivanje na to savjetovanje uključeno u preambule prijedloga.

3.

Europski nadzornik za zaštitu podataka imao je priliku dostaviti neslužbene komentare Komisiji prije usvajanja prijedloga i istinski cijeni što je većina njegovih komentara uzeta u obzir.

1.2.   Ciljevi i područje primjene prijedloga

4.

Prijedlog dopunjuje druge zakonodavne mjere provedene u svrhu potpore uvođenja sustava eCall, kao što su Direktiva ITS 2010/40/EU (3), Preporuka Komisije od 8. rujna 2011. o potpori usluge eCall na razini Europe (4), te usvajanje specifikacija za nadogradnju pozivnog centra za javnu sigurnost (PSAP) (5), o kojima se savjetovalo s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka koji je na njih dao svoje komentare (6).

5.

Prijedlogom je predviđeno obavezno uvođenje automobilskog sustava eCall u novim homologiranim vozilima u Europi. Za razliku od trenutačne situacije u kojoj proizvođači automobila dobrovoljno odlučuju hoće li instalirati eCall ili ne, prijedlogom je predviđena obavezna ugradnja uređaja za uslugu eCall u sva nova vozila i to od 1. listopada 2015. za klase novih putničkih automobila i lakih gospodarskih vozila (7). Prijedlog stoga uključuje nekoliko obveza koje moraju ispunjavati proizvođači vozila/opreme.

4.   Zaključci

63.

Europski nadzornik za zaštitu podataka ističe da je obrada osobnih podataka jedna od ključnih obaveza uvedenih prijedlogom i zadovoljan je činjenicom što su u obzir uzete njegove brojne preporuke u pogledu implikacija koje usluga 112 eCall ima na zaštitu podataka.

64.

Vezano uz uslugu 112 eCall, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporuča da se u prijedlogu dodatno specificira sljedeće: — u prijedlog treba uključiti izričito upućivanje na primjenjivo europsko zakonodavstvo o zaštiti podataka u obliku posebne materijalne odredbe, prvenstveno na Direktivu 95/46/EZ i navodeći da će se odredbe primjenjivati u skladu s nacionalnim propisima kojima se ona provodi, — upućivanje na radni dokument radne skupine iz članka 29. primjenjuje se odvojeno od upućivanja na zakonodavstvo o zaštiti podataka iz uvodne izjave 13, — konkretne mjere zaštite podataka koje se primjenjuju na uslugu 112 eCall trebalo bi razraditi u prijedlogu umjesto u delegiranim aktima, a u članku 6. bi osobito trebalo, — imenovati kontrolora i odgovorno tijelo za zahtjeve za pristup, — točno navesti popis podataka koji se uobičajeno navodi kao najmanji skup podataka i kao cjelovit skup podataka (koji se može razraditi u delegiranom ili provedbenom aktu), — uključiti mogućnost da subjekti podataka mogu deaktivirati privatne eCall i usluge s dodanom vrijednošću, — točno navesti razdoblje čuvanja podataka za obrađene podatke, — točno navesti načine ostvarenja prava subjekata podataka, — članak 6. stavak 3. trebalo bi dopuniti kako bi se osiguralo da informacije na koje se upućuje predstavljaju dio tehničke dokumentacije koja se predaje zajedno s vozilom, a u prijedlogu navesti da vlasnika automobila treba upoznati s dostupnošću informacija u trenutku kupnje automobila, u zasebnom dokumentu, — prije usvajanja delegiranih akata predviđenih u članku 6. stavku 4. treba se savjetovati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

65.

U vezi privatnih eCall i usluga s dodanom vrijednošću, Europski nadzornik za zaštitu podataka podsjeća da su one regulirane prijedlogom kako bi se uskladile sa sličnim ili strožim zahtjevima za zaštitu podataka od onih predviđenih za sustav 112 eCall. Također podsjeća da: — prijedlog navodi da je za razliku od usluge 112 e-Call, za privatne eCall i usluge s dodanom vrijednošću predviđena dobrovoljna aktivacija i tvornički podešena deaktivacija, — je zahtjev za prikladan i zaseban ugovor između potrošača i pružatelja usluge naveden u posebnoj odredbi predložene Uredbe te da je u njoj pojašnjeno da takav ugovor treba obuhvaćati aspekte vezane uz zaštitu podataka, uključujući pružanje odgovarajućih informacija potrošačima o uslugama i traženje njihova pristanka za obradu podataka vezano uz pružanje takvih usluga s dodanom vrijednošću. Prijedlog subjektima podataka osigurava mogućnost izbora kroz posebnu ponudu ugovora prije same obrade usluga. U ovaj zahtjev ne ulaze obavezne klauzule ugovora o prodaji automobila ni klauzule koje su dio općih uvjeta koje je korisnik dužan prihvatiti, — u ugovoru treba navesti da odbijanje ponuđene usluge neće za sobom povlačiti neželjene posljedice. Taj bi navod mogao stajati u izjavi o privatnosti unutar ugovora.

66.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također preporučuje da se: — u prijedlogu pojasni da je za usluge s dodanom vrijednošću zabranjeno stalno praćenje, — kategorije podataka obrađenih u okviru usluge 112 eCall – i privatnih eCall i usluga s dodanom vrijednošću navedu u materijalnoj odredbi prijedloga te da se u njemu definira pojam „FSD”, — samo se privatne eCall i usluge s dodanom vrijednošću obrađuju u skladu s načelom minimiziranja podataka, — posebnom odredbom podsjeti na zabranu obrade osjetljivih podataka u okviru privatnih eCall i usluga s dodanom vrijednošću, — razdoblje čuvanja podataka obrađenih u okviru usluge 112 eCall, privatnih eCall i usluga s dodanom vrijednošću utvrdi i precizira u materijalnoj odredbi prijedloga, — u tekstu pruži konkretno jamstvo sigurnosti podataka obrađenih u okviru usluge 112 eCall, privatnih eCall i usluga s dodanom vrijednošću.

---

(1)  COM(2013) 316 final.

(2)  COM(2009) 434 završni tekst.

(3)  Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).

(4)  Preporuka Komisije 2011/750/EU od 8. rujna 2011. o podršci usluge eCall na razini Unije u elektroničkim komunikacijskim mrežama za prijenos automobilskih poziva u nuždi preko broja 112 („eCalls”) (SL L 303, 22.11.2011., str. 46.).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 305/2013 od 26. studenoga 2012. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu usklađenog pružanja interoperabilne usluge eCall na razini Unije, tekst značajan za EGP (SL L 91, 3.4.2013., str. 1.).

(6)  Vidjeti u prvom redu Mišljenje od 22. srpnja 2009. o Direktivi ITS, službene komentare od 12. prosinca 2011. o Preporuci Komisije o provedbi usklađenog pružanja usluge eCall na razini Unije, kao i pismo od 19. prosinca 2012. o Delegiranoj uredbi Komisije u pogledu usklađenog pružanja interoperabilne usluge eCall na razini Unije. Sve navedeno objavljeno je na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka: http://www.edps.europa.eu (pod „Savjetovanje”).

(7)  Vidjeti članak 4. i članak 5. stavak 1. prijedloga.

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Komisijinom Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi

(Cjeloviti tekst Mišljenja na EN, FR i DE nalazi se na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka http://www.edps.europa.eu)

(2014/C 38/05)

1.   Uvod

1.

Komisija je 26. lipnja 2013. usvojila prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi („Prijedlog”) (1). Prijedlog je 8. srpnja 2013. poslan na uvid Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

2.

Cilj je Prijedloga „smanjiti prepreke koje nedovoljna interoperabilnost standarda e-izdavanja računa predstavlja za pristup tržištu u prekograničnoj javnoj nabavi” (2). Kako bi se to postiglo, „treba razviti novi, zajednički europski standard dostupan svim tržišnim operaterima. Pri tome bi se od svih ugovorna tijela javne nabave zahtijevalo prihvaćanje e-računa usklađenih s navedenim standardom, bez zamjene postojećih tehničkih rješenja” (3).

3.   Zaključci

28.

Europski nadzornik za zaštitu podataka cijeni činjenicu što su određena pitanja zaštite podataka uzeta u obzir u Prijedlogu. U ovome mišljenju navodi daljnje preporuke kojima bi se Prijedlog mogao unaprijediti sa stajališta zaštite podataka.

29.

Europski nadzornik za zaštitu podataka osobito preporučuje da se: — u posebnoj materijalnoj odredbi razjasni kako svrha Prijedloga nije pružiti temelj za opća izuzeća od načela zaštite podataka te da je mjerodavno zakonodavstvo o zaštiti podataka (tj. nacionalni propisi kojima se provodi Direktiva 95/46/EZ) i dalje u cijelosti primjenjivo u kontekstu elektroničkog izdavanja računa — članak 3. stavak 2. prijedloga izmijeni kako bi se osiguralo da europski standardi koje treba usvojiti poštuju pristup „ugrađene privatnosti”, udovoljavaju zahtjevima za zaštitu podataka te osobito uvažavaju načela razmjernosti podataka, minimiziranja podataka te ograničenja svrhe — u slučaju da zakonodavac omogući objavu osobnih podataka u svrhe transparentnosti i odgovornosti, u izričitim materijalnim odredbama točno navede koja se vrsta osobnih podataka može objaviti i u koju/-e svrhu/-e; odnosno da se alternativno uputi na europsko ili nacionalno pravo koje, zauzvrat, treba osigurati prikladne zaštitne mjere.

---

(1)  COM(2013) 449 final.

(2)  Izvršni sažetak procjene utjecaja (SWD(2013) 223 konačno), odjeljak 3.1, stranica 4.

(3)  Idem, odjeljak 5.3.4, stranica 7.

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) http://www.edps.europa.eu)

(2014/C 38/06)

1.   Uvod

1.1.   Savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka

1.

Dana 11. rujna 2013. Komisija je donijela Prijedlog Uredbe o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012 (u daljnjem tekstu „prijedlog”) (1). Zahtjev za savjetovanje poslala je Komisija u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Europski nadzornik za zaštitu podataka ga je zaprimio 23. rujna 2013.

2.

Europski nadzornik za zaštitu podataka je imao mogućnost dati svoje savjete prije donošenja prijedloga, što on pozdravlja. Ovo Mišljenje nadopunjuje komentare date u kontekstu toga neformalnog savjetovanja.

1.2.   Kontekst i ciljevi prijedloga

3.

Prijedlog je donesen u kontekstu Digitalne agende za Europu (2), a njegov je glavni cilj unaprjeđenje gospodarskog rasta i socijalnih poboljšanja što proizlazi iz europskoga digitalnoga gospodarstva. Cilj je prijedloga stoga postizanje jedinstvenog tržišta za elektroničke komunikacije u EU-u usklađivanjem različitih pravnih i tehničkih aspekata u vezi s pružanjem elektroničkih komunikacijskih usluga javnosti.

4.

Prijedlog ponajprije olakšava pružanje prekograničnih elektroničkih komunikacijskih usluga omogućujući pružateljima usluga da usluge nude diljem Unije na temelju jedinstvenoga europskog odobrenja i uz minimalne administrativne prepreke. Dodatno usklađuje uvjete dodjele radijskog spektra za WiFi usluge kao i značajke proizvoda koje omogućuju virtualni pristup nepokretnim mrežama.

5.

Potom, prijedlog usklađuje prava krajnjih korisnika, među ostalim, ona koja se odnose na otvoreni internet. Također usklađuje objavu informacija pružatelja usluga o elektroničkim komunikacijskim uslugama koje nude i uključivanje tih informacija u ugovore kao i načine promjene operatera i naknade primjenjive na usluge roaminga.

6.

Trenutačno je Mišljenje usredotočeno na one aspekte prijedloga koji će najvjerojatnije imati najznačajniji učinak na prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka utvrđena člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije kao i na povjerljivost komunikacija.

2.   Zaključci

43.

Europski nadzornik za zaštitu podataka podsjeća da je poštovanje prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka te povjerljivosti komunikacija ključno za izgradnju povjerenja korisnika kao i povjerenja u europsko jedinstveno tržište elektroničkih komunikacija. U tom pogledu Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće ključne preporuke: — Mjere za upravljanje prometom predstavljaju ograničenje neutralnosti mreže, što prijedlog navodi kao ključno načelo primjenjivo na korištenje interneta u EU-u, te utječu na prava krajnjih korisnika na povjerljivost komunikacija, privatnost i zaštitu osobnih podataka. S obzirom na navedeno te mjere trebale bi podlijegati zahtjevima stroge transparentnosti, potrebe i proporcionalnosti. Posebice: — Korištenje upravljanja prometom u svrhe provedbe zakonodavne odredbe ili sprječavanja i ometanja teških kaznenih djela može podrazumijevati sveobuhvatan, preventivni i sustavni nadzor sadržaja komunikacija, što bi bilo suprotno člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije kao i članku 5. stavku 1. Direktive 2002/58/EZ i Direktive 95/46/EZ. Iz članka 23. stavka 5. točke (a) prijedloga trebalo bi izbrisati upućivanje na ove osnove, — U članku 23. stavku 5. prijedloga trebalo bi navesti jasne informacije o tehnikama inspekcije komunikacije koje su dopuštene u kontekstu mjera za upravljanje prometom, — U članku 23. stavku 5. trebalo bi izričito navesti da će mjere za upravljanje prometom, kad god to bude dostatno za postizanje jednog od ciljeva navedenih u toj odredbi, uključivati tehnike inspekcije komunikacije temeljene samo na analizi IP-zaglavlja nasuprot onih koje uključuju dubinsku inspekciju paketa, — U članku 25. stavku 1. i članku 26. prijedloga trebalo bi zahtijevati pružanje informacija o mjerama za upravljanje prometom utvrđenim za sve svrhe određene člankom 23. stavkom 5. Ovim bi se odredbama od pružatelja posebice trebalo zahtijevati da navedu tehnike inspekcije komunikacije koje čine takve mjere za upravljanje prometom kao i da objasne učinak takvih tehnika na prava krajnjih korisnika na privatnost i zaštitu podataka, — Člankom 24. stavkom 1., koji utvrđuje ovlasti državnih regulatornih tijela da, među ostalim, nadgledaju primjenu mjera za upravljanje prometom, trebalo bi obuhvatiti mogućnost da potonja tijela surađuju s državnim tijelima za zaštitu podataka. Slično tome člankom 25. stavkom 1. trebalo bi državnim tijelima za zaštitu podataka omogućiti da informacije o mjerama za upravljanje prometom dobiju na uvid prije objave, — Trebalo bi pojasniti međusobnu vezu između članka 7. stavka 1. Direktive 2002/58/EZ i članka 27. stavka 4. prijedloga, — Potrebno je izmijeniti i članak 17. stavak 1. točku (f) te članak 19. stavak 4. točku (e) prijedloga kako bi se obuhvatio zahtjev da načelo zaštite podataka svojim dizajnom poštuju europski virtualni proizvod za širokopojasni pristup i europski proizvod za povezivanje s osiguranom kvalitetom usluge (ASQ).

---

(1)  COM(2013) 627 final.

(2)  Komunikacija Komisije upućena Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, „Digitalna agenda za Europu”, COM(2010) 245 završna verzija/2, 26 kolovoz 2010.

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2006/48/EZ i 2009/110/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ, te o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za plaćanja na temelju kartica

(Cjeloviti tekst mišljenja na EN, FR i DE nalazi se na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka http://www.edps.europa.eu)

(2014/C 38/07)

1.   Uvod

1.1.   Savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka

1.

Komisija je 27. srpnja 2013. usvojila nacrt prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2006/48/EZ i 2009/110/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (predložene Direktive), te o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za plaćanja na temelju kartica (1). Prijedlozi su poslani na uvid Europskom nadzorniku za zaštitu podataka 28. srpnja 2013.

2.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja činjenicu što se Komisija s njime savjetovala te što je upućivanje na mišljenje uključeno u preambule akata.

3.

Europski nadzornik za zaštitu podataka imao je priliku dostaviti neslužbene komentare Komisiji prije usvajanja predložene Uredbe. Neki su od njih uzeti u obzir te su u predloženoj Uredbi posljedično pojačane zaštitne mjere u pogledu zaštite podataka.

4.

Kako prijedlog Uredbe nije upitan sa stajališta zaštite podataka, Europski nadzornik za zaštitu podataka usredotočit će se na predloženu Direktivu.

1.2.   Ciljevi i područje primjene predložene Direktive

5.

Cilj je predložene Direktive dalje razvijati tržište elektroničkog platnog prometa na razini cijele Europske unije, čime će se omogućiti potrošačima, trgovcima na malo i drugim sudionicima na tržištu da u potpunosti uživaju pogodnosti unutarnjeg tržišta EU-a, u skladu sa strategijom Europa 2020. i Digitalnom agendom. Preduvjeti kojima bi se to postiglo i dodatno potaknulo tržišno natjecanje, učinkovitost i inovativnost na području e-platnog prometa, navodi Komisija, jesu pravna jasnoća i jednaki uvjeti, što će dovesti do smanjenja troškova i cijena za korisnike usluga platnog prometa, većeg izbora i transparentnosti usluga platnog prometa, olakšati pružanje inovativnih usluga platnog prometa i osigurati sigurne i transparentne usluge platnog prometa.

6.

Komisija tvrdi da će se navedeni ciljevi postići ažuriranjem i dopunom trenutačnog okvira za usluge platnog prometa, osiguravanjem pravila kojima se povećava transparentnost, inovativnost i sigurnost u području platnog prometa u maloprodaji te unaprjeđujući usklađenost nacionalnih pravila, s naglaskom na legitimne potrebe potrošača.

3.   Zaključci

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja uvođenje materijalne odredbe u članku 84. u kojoj se navodi da se svaka obrada osobnih podataka za potrebe predložene Direktive izvršava u skladu s nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva 95/46/EZ i Direktiva 2002/58/EZ te Uredba (EZ) br. 45/2001.

Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se:

—	upućivanja na primjenjivi zakon o zaštiti podataka definiraju u konkretnim zaštitnim mjerama koje će se primjenjivati uvijek kada situacija predviđa obradu osobnih podataka

—	u nacrtu Direktive pojasni da pružanje usluga platnog prometa može uključivati obradu osobnih podataka

—	u predloženoj Direktivi izričito navede da se obrada osobnih podataka može provoditi samo ako je nužna za obavljanje usluga platnog prometa

—	doda materijalna odredba sukladno kojoj svi sustavi obrade podataka razvijeni i korišteni u okviru predložene Direktive podliježu obvezi „ugrađene/zadane privatnosti”

—

u pogledu razmjene informacija: (i.) navedu svrhe u koje nadležna nacionalna tijela, središnja banka EU-a, nacionalne središnje banke i druga tijela iz članka 25. mogu obrađivati osobne podatke, (ii.) definira vrsta osobnih podataka koji se mogu obrađivati sukladno predloženoj Direktivi i (iii.) utvrdi razmjerno razdoblje obveznog čuvanja podataka za obradu ili bar navedu jasni kriteriji njegova propisivanja

—	u članak 22. unese zahtjev da nadležna tijela mogu tražiti dokumente i informacije službenom odlukom uz navođenje pravne osnove i svrhe zahtjeva te podataka koji se traže kao i vremenskog roka do kojeg se podaci moraju dostaviti

—	u članak 31. unese da se navedeni modaliteti pružanja informacija korisnicima također primjenjuju na pružanje informacija o obradi osobnih podataka sukladno člancima 10. i 11. Direktive 95/46/EZ

—	u slučaju termina „raspoloživost dovoljno sredstava” u člancima 58. i 59. pojasni da informacije prenesene trećoj strani trebaju biti jednostavno odgovor „da” ili „ne” na pitanje jesu li raspoloživa dovoljna sredstva – a ne primjerice otkrivanje stanja sredstava na računu

—	iz termina „osjetljivi podaci platnog prometa” u članku 58. briše riječ „osjetljivi” te da se umjesto toga koristi termin „podaci platnog prometa”

—

u uvodnoj izjavi pojasni da obveze obavješćivanja o sigurnosnim incidentima ne dovode u pitanje druge obveze obavješćivanja o incidentima iz drugih zakonodavnih akata, što se osobito odnosi na zahtjeve o kršenjima osobnih podataka iz zakona o zaštiti podataka (iz Direktive 2002/58/EZ i predložene Opće uredbe o zaštiti podataka) i zahtjeve u pogledu obavješćivanja o sigurnosnim incidentima u okviru predložene Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti

—	mora osigurati da se prilikom obrade osobnih podataka i njihova prosljeđivanja raznim posrednicima poštuju načela povjerljivosti i sigurnosti sukladno člancima 16. i 17. Direktive 95/46/EZ

—	predloženoj Direktivi doda materijalna odredba u kojoj će se navesti obveza donošenja standarda na temelju, i nakon provedbe, procjena utjecaja na privatnost

—	u predloženu Direktivu doda upućivanje na potrebu savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka ako se smjernice EBA-e o najnovijim dostignućima identifikacije klijenta i svim izuzećima korištenja strogog postupka identifikacije klijenta tiču obrade osobnih podataka.

---

(1)  COM(2013) 547 final i COM(2013) 550 final.

Ažurirani uzorci iskaznica koje izdaju ministarstva vanjskih poslova država članica akreditiranim članovima diplomatskih misija i konzularnih predstavništva i članovima njihovih obitelji, kako je navedeno u članku 19. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL C 247, 13.10.2006., str. 85.; SL C 153, 6.7.2007., str. 15.; SL C 64, 19.3.2009., str. 18.; SL C 239, 6.10.2009., str. 7.; SL C 304, 10.11.2010., str. 6.; SL C 273, 16.9.2011., str. 11.; SL C 357, 7.12.2011., str. 3.; SL C 88, 24.3.2012., str. 12.; SL C 120, 25.4.2012., str. 4.; SL C 182, 22.6.2012., str. 10.; SL C 214, 20.7.2012., str. 4.; SL C 238, 8.8.2012., str. 5.; SL C 255, 24.8.2012., str. 2.; SL C 242, 23.8.2013., str. 13.)

(2014/C 38/08)

Objavljivanje uzoraka iskaznica koje izdaju ministarstva vanjskih poslova država članica akreditiranim članovima diplomatskih misija i konzularnih predstavništva i članovima njihovih obitelji, kako je navedeno u članku 19. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 34. Zakonika o schengenskim granicama.

Osim objavljivanja u Službenome listu, podaci koji se ažuriraju jednom mjesečno dostupni su na web-mjestu Glavne uprave za unutarnje poslove.

BELGIJA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 88, 24.3.2012 .

Posebne osobne iskaznice

—	Carte d’identité diplomatique (carte D) Diplomatieke identiteitskaart (D kaart) Diplomatischer Personalausweis (D Karte) (diplomatska osobna iskaznica – iskaznica D) vrijede do datuma isteka Prednja strana Poleđina izdani od 2.12.2013.

—	Carte d’identité consulaire (carte C) Consulaat identiteitskaart (C kaart) Konsularer Personalausweis (C Karte) (konzularna osobna iskaznica – iskaznica C) vrijede do datuma isteka Prednja strana Poleđina izdani od 2.12.2013.

—

Carte d’identité spéciale — couleur bleue (carte P), délivrée avant et après le 1.2.2012 Bijzondere identiteitskaart — blauw (P kaart), uitgereikt vóór en na 1.2.2012 Besonderer Personalausweis — blau (P Karte), ausgestellt vor und nach dem 1.2.2012 (posebna osobna iskaznica – plave boje – iskaznica P), izdana do 1.2.2012. i nakon tog datuma Do 1.2.2012. vrijede do datuma isteka Prednja strana Poleđina Nakon 1.2.2012. vrijede do datuma isteka Prednja strana Poleđina izdani od 2.12.2013.

—	Carte d’identité spéciale — couleur rouge (carte S) Bijzondere identiteitskaart — rood (S kaart) Besonderer Personalausweis — rot (S Karte) (posebna osobna iskaznica – crvene boje – iskaznica S) vrijede do datuma isteka Prednja strana Poleđina izdani od 2.12.2013.

—

Document d’identité E pour les enfants âgés de moins de 5 ans des étrangers privilégiés titulaires d’une carte d’identité diplomatique, d’une carte d’identité consulaire, d’une carte d’identité spéciale — couleur bleue ou d’une carte d’identité spéciale — couleur rouge Identiteitsbewijs E voor kinderen, die de leeftijd van vijf jaar nog niet hebben bereikt, van een bevoorrecht vreemdeling dewelke houder is van een diplomatieke identiteitskaart, consulaire identiteitskaart, bijzondere identiteitskaart, blauw of bijzondere identiteitskaart — rood Identitätsdokument E für Kinder unter fünf Jahren, für privilegierte Ausländer, die Inhaber eines diplomatischen Personalausweises sind, konsalrer Personalausweis, besonderer Personalausweis — rot oder besonderer Personalausweis — blau. (Osobna iskaznica E za djecu, mlađu od pet godina, stranaca koji su nositelji diplomatskih osobnih iskaznica, konzularnih osobnih iskaznica, plavih posebnih osobnih iskaznica ili crvenih posebnih osobnih iskaznica) vrijede do datuma isteka Prednja strana Poleđina izdani od 2.12.2013.

Obavijest u skladu s Direktivom 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija

SAŽETAK ODLUKE O IZVANREDNIM MJERAMA OD 18. PROSINCA 2013. U VEZI S NOVOM LJUBLJANSKOM BANKOM D. D.

(2014/C 38/09)

Na temelju članka 31. stavka 1. i članka 43. stavka 1. Zakona o Banci Slovenije (Uradni list RS (Službeni list Republike Slovenije) br. 72/06 – službeni pročišćeni tekst i 59/11) te članka 217. stavka 1. u vezi s člankom 253. Zakona o bankarstvu (Uradni list RS br. 99/10 – službeni pročišćeni tekst (52/11 – ispravak), 9/11 – ZPlaSS-B, 35/11, 59/11, 85/11, 48/12, 105/12, 56/13, 63/13-ZS-K i 96/2013; dalje u tekstu ZBan-1) Banka Slovenije izdala je Novoj Ljubljanskoj banci d. d., Trg Republike 2, 1520 Ljubljana, Slovenia odluku o izvanrednim mjerama i odluku o likvidaciji svih kvalificiranih obveza banke i povećanju osnovnog kapitala banke uplatom novih uloga kako bi banka ponovo uspostavila uvjete za ostvarivanje potrebnih omjera.

Banka Slovenije utvrdila je da predmetna banka djeluje u uvjetima povećanog rizika zbog kojih joj se može oduzeti odobrenje za pružanje bankovnih usluga jer, na temelju procjene njezina financijskog položaja 30. rujna 2013. pripremljene uz pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja i uzimajući u obzir dodatna umanjenja utvrđena u neovisnom pregledu kreditnog portfelja, banka ne ispunjava uvjete za osiguravanje minimalnog kapitala.

Banka Slovenije je u okviru izvanredne mjere otpisa kvalificiranih obveza odlučila od 18. prosinca 2013. u cjelini otpisati sve kvalificirane obveze banke koje obuhvaćaju osnovni kapital i obveze banke prema vjerovnicima podređenih potraživanja koje bi u slučaju stečaja banke bile isplaćene tek nakon isplate svih običnih potraživanja.

Kvalificirane obveze banke otpisane na temelju odluke o izvanrednim mjerama jesu sljedeće:

(a)

osnovni kapital banke u iznosu od 184 079 267,12 EUR, podijeljen na 22 056 378 redovnih ubilježenih slobodno prenosivih dionica bez nominalne vrijednosti s oznakom NLB i oznakom ISIN SI0021103526, izdanih u središnjem registru nematerijaliziranih vrijednosnih papira kojim upravlja Centralna klirinško depotna družba d.d., Ljubljana (dalje u tekstu KDD), koje predstavljaju kvalificiranu obvezu prvog reda;

(b)

obveze iz financijskih instrumenata koje je izdala banka i koje predstavljaju kvalificiranu obvezu trećeg reda: — hibridne obveznice „Perpetual Floating Rate Upper Tier Two Subordinated Step-Up Notes” s oznakom NOVALJ FLOAT 49 i oznakom ISIN NLB XS0208414515, izdane 17. prosinca 2004. i kojima se upravlja kao s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima na računima klirinških sustava kojima upravljaju Euroclear Bank, SA/NV Luksemburg i Clearstream Banking, SA Luxemburg, — podređene obveznice s oznakom NLB 26 i oznakom ISIN SI0022103111, izdane 14. srpnja 2010., kojima se upravlja u središnjem registru nematerijaliziranih vrijednosnih papira kojim upravlja KDD i za koje su se počele obračunavati kamate 24. svibnja 2010., — hibridni zajam „Subordinated floating rate perpetual loan” uplaćen na temelju ugovora sklopljenog 19. lipnja 2007. sa zajmodavcem Merrill Lynch International Bank Limited, London Branch, — podređeni zajam „Subordinated Loan” koji je banka dobila na temelju ugovora sklopljenog 31. svibnja 2006. s KBC Bank NV Dublin Branch.

Na temelju odluke o izvanrednim mjerama zbog otpisa kvalificiranih obveza osnovni je kapital banke smanjen na nulu (0). Zbog smanjenog osnovnog kapitala 18. prosinca 2013. odlukom o izvanrednim mjerama poništeno je svih 22 056 378 dionica banke s oznakom NLB i oznakom ISIN SI0021103526 izdanih u središnjem registru nematerijaliziranih vrijednosnih papira kojim upravlja KDD.

Nakon otpisa kvalificiranih obveza na temelju odluke o izvanrednim mjerama izvršeno je povećanje osnovnog kapitala banke novim ulozima, uplaćenima 18. prosinca 2013.

Na temelju odluke o izvanrednim mjerama Republika Slovenija je uplatila 20 000 000 novoizdanih dionica banke u ukupnom iznosu od 1 551 000 000 EUR. Osnovni kapital banke nakon povećanja iznosi 200 000 000 EUR i podijeljen je na 20 000 000 novih dionica bez nominalne vrijednosti. Nove dionice izdaju se u nematerijaliziranom obliku, slobodno su prenosive i upisuju se u registar pri KDD-u.

Nakon izvršenog povećanja osnovnog kapitala banka ponovo ispunjava uvjete Banke Slovenije u pogledu omjera adekvatnosti kapitala.

U skladu s člankom 253. stavkom 3. Zakona o bankarstvu izvanredne su mjere reorganizacijske mjere kako je utvrđeno Direktivom 2001/24/EZ.

U skladu s člankom 350. a Zakona o bankarstvu dioničari, vjerovnici i ostale osobe čija su prava povrijeđena zbog učinaka odluke Banke Slovenije o izvanrednoj mjeri mogu od Banke Slovenije zahtijevati naknadu štete ako dokažu da je šteta nastala zbog učinaka izvanredne mjere viša nego što bi bila u slučaju da mjera nije primijenjena. Žalba protiv Banke Slovenije može se podnijeti na nadležnom sudu u Ljubljani (općinski ili županijski sud u Ljubljani).

Banka može podnijeti žalbu protiv odluke o izvanrednim mjerama na Upravnom sudu Republike Slovenije u roku od petnaest dana od dana kad je odluka dostavljena svim članovima uprave. Dioničari banke čije su dionice ukupno u visini barem desetine osnovnog kapitala banke mogu, u svrhu ostvarivanja svojeg prava na žalbu protiv odluke Banke Slovenije o likvidaciji banke ili izvanrednoj mjeri, zahtijevati od upravnog odbora banke ili posebno imenovanog upravnog odbora sazivanje glavne skupštine dioničara banke s prijedlogom razrješavanja dužnosti osoba ovlaštenih da zastupaju banku na temelju članka 347. drugog stavka Zakona o bankarstvu i imenovanja drugih osoba koje će zastupati banku u postupcima žalbe protiv odluke Banke Slovenije.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7168 – Lukoil/ISAB/ISAB Energy/ISAB Energy Services)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2014/C 38/10)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5. („Obavijest o pojednostavnjenom postupku”).