ISSN 1977-1088

doi:10.3000/19771088.C_2013.373.hrv

Službeni list

Europske unije

C 373

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

56
20. prosinca 2013.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

II.   Informacije

 

MEĐUINSTITUCIJSKI SPORAZUMI

 

Europski parlament
Vijeće
Europska komisija

2013/C 373/01

Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju

1

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2013/C 373/02

Izjave Komisije (okvirni program)

12

2013/C 373/03

Izjave Komisije (Pravila za sudjelovanje)

16

2013/C 373/04

Izjava Komisije o članku 5. stavku 7. Posebnog programa

18

2013/C 373/05

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet COMP/M.7057 – Suntory/Glaxosmithkline (Ribena & Lucozade Soft Drinks Business)) ( 1 )

19

2013/C 373/06

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Case COMP/M.7044 – Blackstone/Cambourne/Goldman Sachs/Rothesay) ( 1 )

19

 

IV.   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Vijeće

2013/C 373/07

Obavijest osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu

20

 

Europska komisija

2013/C 373/08

Tečajna lista eura

22

2013/C 373/09

Odluka Komisije оd 12. prosinca 2013. o osnivanju Europskog istraživačkog vijeća

23

 

V.   Objave

 

ADMINISTRATIVNI POSTUPCI

 

Europska komisija

2013/C 373/10

Pozivni natječaj za podnošenje prijedloga projekata – EACEA 24/13 – Program suradnje u obrazovanju instrumenta za suradnju s industrijaliziranim zemljama (ICI-ECP) – Suradnja u visokom obrazovanju i osposobljavanju između Europske unije i Australije, Europske unije i Japana, i Europske unije i Republike Koreje – Pozivni natječaj za podnošenje prijedloga za zajedničke projekte za mobilnost (JMP) i zajedničke projekte za visoko obrazovanje (JDP) za 2013

27

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2013/C 373/11

Obavijest o isteku određenih antidampinških mjera

30

2013/C 373/12

Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7078 – Santander Customer Finance/El Corte Inglés/Financier El Corte Inglés) ( 1 )

31

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

 


II. Informacije

MEĐUINSTITUCIJSKI SPORAZUMI

Europski parlament Vijeće Europska komisija

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/1


MEĐUINSTITUCIONALNI SPORAZUM

od 2. prosinca 2013.

između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju

2013/C 373/01

EUROPSKI PARLAMENT, VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I EUROPSKA KOMISIJA,

dalje u tekstu institucije

SPORAZUMJELI SU SE O SLJEDEĆEM:

1.

Svrha ovog Sporazuma donesenog u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jest primjena proračunske discipline i poboljšanje djelovanja godišnjeg proračunskog postupka te suradnje među institucijama u vezi s proračunskim pitanjima, kao i osigurati dobro financijsko upravljanje.

2.

Proračunska disciplina iz ovog Sporazuma obuhvaća sve rashode. Ovaj je Sporazum obvezujući za sve institucije tijekom njegova važenja.

3.

Ovaj Sporazum ne mijenja proračunske ovlasti pojedine institucije, kako su utvrđene Ugovorima, Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (1) („Uredba o VFO-u”) i Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Financijska uredba”).

4.

Za bilo kakve izmjene ovog Sporazuma potreban je zajednički sporazum svih institucija.

5.

Ovaj se Sporazum sastoji od tri dijela:

Dio I. sadrži dodatne odredbe povezane s višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) i odredbe o posebnim instrumentima koji nisu uključeni u VFO.

Dio II. odnosi se na međuinstitucionalnu suradnju u proračunskom postupku.

Dio III. sadrži odredbe u odnosu na dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije.

6.

Ovaj Sporazum stupa na snagu .23. prosinca 2013. i zamjenjuje Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (3).

DIO I.

VFO i POSEBNI INSTRUMENTI

A.   Odredbe povezane s VFO-om

7.

Podaci o poslovanju koji nisu uključeni u opći proračun Unije te predviđeni razvoj različitih kategorija vlastitih sredstava Unije prikazani su u posebnim tablicama. Ti se podaci ažuriraju svake godine zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna.

8.

Institucije, za potrebe dobrog financijskog upravljanja, u što je moguće većoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite proračunske naslove na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica unutar raznih naslova VFO-a, osim u podnaslovu financijskog okvira „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”.

Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje nakon 2020.

9.

Godine 2017. Komisija ažurira procjene odobrenih sredstava za plaćanje nakon 2020. To ažuriranje uzima u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršavanje proračunskih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje kao i procjene izvršavanja. Ona također uzima u obzir pravila koja su donesena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju primjereno odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te procjenama rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.

B.   Odredbe povezane s posebnim instrumentima koji nisu uključeni u VFO

Pričuva za pomoć u nuždi

10.

Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi ona Europskom parlamentu i Vijeću predlaže prijenos sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije.

Međutim, prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve provjeravaju se mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi sredstava iz pričuve se obavljaju u skladu s Financijskom uredbom.

Fond solidarnosti Europske unije

11.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu Fonda solidarnosti Europske unije, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Ako postoje mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi, Komisija to uzima u obzir pri izradi potrebnog prijedloga, u skladu s Financijskom uredbom te putem odgovarajućeg proračunskog instrumenta. Odluku o korištenju Fonda solidarnosti zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Instrument fleksibilnosti

12.

Komisija priprema prijedlog za korištenje instrumenta fleksibilnosti nakon što su istražene sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava unutar naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.

Tim se prijedlogom utvrđuju potrebe koje treba obuhvatiti i iznos. On može biti predstavljen za bilo koju financijsku godinu tijekom proračunskog postupka.

Odluku o korištenju instrumenta fleksibilnosti zajedno donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Sporazum se postiže u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji

13.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Odluku o korištenju Fonda za prilagodbu globalizaciji zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o korištenju Fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u odgovarajuće proračunske linije.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji obavljaju se u skladu s Financijskom uredbom.

Rezerva za nepredviđene izdatke

14.

Upotrebu rezerve za nepredviđene izdatke ili nekog dijela te rezerve predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Takav prijedlog može se podnijeti samo u odnosu na nacrt izmjene proračuna ili godišnji proračun za čije bi donošenje takav prijedlog bio potreban. Komisija tom prijedlogu za upotrebu rezerve za nepredviđene izdatke prilaže prijedlog za preraspodjelu, unutar postojećeg proračuna, većeg iznosa, u mjeri u kojoj je to opravdano na temelju analize Komisije, unutar postojećeg proračuna.

Odluku o upotrebi rezerve za nepredviđene izdatke zajednički donose Europski parlament i Vijeće istovremeno sa svojim odobrenjem izmjene proračuna ili općeg proračuna Unije čije donošenje pospješuje rezerva za nepredviđene izdatke. Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s pravilima glasovanja predviđenima u članku 314. UFEU-a za odobrenje općeg proračuna Unije.

DIO II.

POBOLJŠANJE MEĐUINSTITUCIONALNE SURADNJE U VEZI S PRORAČUNSKIM PITANJIMA

A.   Postupak međuinstitucionalne suradnje

15.

Pojedinosti o međuinstitucionalnoj suradnji tijekom proračunskog postupka navode se u Prilogu.

Proračunska transparentnost

16.

Komisija priprema godišnje izvješće koje prilaže uz opći proračun Unije i u kojem spaja raspoložive informacije te informacije koje nisu povjerljive, u odnosu na:

imovinu i obveze Unije, uključujući one koje proizlaze iz poslova davanja i uzimanja zajmova koje obavlja Unija u skladu sa svojim ovlastima na temelju Ugovorâ;

prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog fonda za razvoj (EDF), Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) i ostalih budućih mehanizama, uključujući uzajamne fondove;

rashode koje su ostvarile države članice u okviru pojačane suradnje, do te mjere da oni nisu uključeni u opći proračun Unije.

B.   Uključivanje financijskih odredaba u zakonodavne akte

17.

Svaki zakonodavni akt koji se odnosi na višegodišnje programe koji je donesen redovnim zakonodavnim postupkom sadrži odredbu kojom zakonodavac utvrđuje financijsku omotnicu za program.

Taj iznos predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Europski parlament i Vijeće, i Komisija obvezuju se da kod pripreme nacrta proračuna neće odstupati za više od 10 % od tog iznosa tijekom cijelog razdoblja trajanja predmetnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne i dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se poštuju rezultati provođenja programa, posebno na temelju ocjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija ostaje ispod postojeće gornje granice predmetnog naslova, ne dovodeći u pitanje upotrebu instrumenata iz Uredbe o VFO-u i ovog Sporazuma.

Ova se točka ne primjenjuje ni na odobrena sredstva za koheziju, koja su donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom te su ih države članice unaprijed dodijelile, a koja sadrže financijsku referentni iznos za cjelokupno trajanje programa, niti na velike projekte iz članka 16. Uredbe o VFO-u.

18.

Zakonodavni akti koji se odnose na višegodišnje programe na koje se ne primjenjuje redovni zakonodavni postupak ne navode „iznos koji se smatra potrebnim”.

Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni iznos, taj se iznos smatra kao izraz želje zakonodavca te ne utječe na proračunske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kako su određene u UFEU-u. Odredba u ovu svrhu navodi se u svim zakonodavnim aktima koji sadrže navedeni financijski referentni iznos.

Ako je financijski referentni iznos predmet dogovora u skladu s postupkom mirenja iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 4. ožujka 1975. (4), on se smatra referentnim iznosom u smislu točke 17. ovog Sporazuma.

C.   Rashodi u vezi sa ribarstvenim sporazumima

19.

Rashodi u vezi sa ribarstvenim sporazumima podliježu sljedećim posebnim pravilima:

Komisija se obvezuje redovno obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora, kao i o njihovim posljedicama za proračun.

Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na ribarstvene sporazume, institucije se obvezuju poduzeti sve mjere kako bi osigurale da se svi postupci provedu što je brže moguće.

Iznosi predviđeni u proračunu za nove ribarstvene sporazume ili za produljenje ribarstvenih sporazuma koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja odgovarajuće financijske godine stavljaju se u pričuvu.

Ako se pokaže da su odobrena sredstva vezana uz ribarstvene sporazume (uključujući pričuve) nedostatna, Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću potrebne podatke za razmjenu stajališta u obliku trijaloga, po mogućnosti u pojednostavljenom obliku, u odnosu na uzroke takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uobičajenim postupcima. Prema potrebi, Komisija predlaže odgovarajuće mjere.

Komisija svako tromjesečje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću detaljne podatke o provedbi važećih ribarstvenih sporazuma te financijsko predviđanje za preostali dio godine.

20.

Predstavnici Europskog parlamenta mogu sudjelovati u statusu promatrača na bilateralnim i multilateralnim konferencijama na kojima se pregovara o međunarodnim ribarstvenim sporazumima, vodeći računa o ovlastima Europskog parlamenta u području sporazumâ o ribarstvu i u skladu s točkama 25. i 26. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (5).

21.

Ne dovodeći u pitanje relevantni postupak kojim se uređuju pregovori o ribarstvenim sporazumima, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni sporazum o odgovarajućem financiranju ribarstvenih sporazuma.

D.   Rashodi u vezi s pričuvom za krize u poljoprivrednom sektoru

22.

Odobrena sredstva za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru predviđena u članku 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Europskog parlamenta i Vijeća (6) izravno se uključuju u opći proračun Unije. Bilo koji iznos sredstava pričuve koji nije stavljen na raspolaganje za krizne mjere vraća se pod Izravna plaćanja.

Rashodi u vezi s mjerama u slučaju krize koje nastanu između 16. listopada i kraja financijske godine mogu se financirati iz pričuve za sljedeću financijsku godinu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u trećem stavku.

Ako Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve, u skladu s relevantnim zakonodavnim aktom, ona Europskom parlamentu i Vijeću predlaže prijenos sredstava iz pričuve u proračunske linije za financiranje mjera koje smatra potrebnima. Prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve provjeravaju se mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

Prijenosi iz pričuve obavljaju se u skladu s Financijske uredbe.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

E.   Financiranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)

23.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a u cijelosti se uključuje u jedno proračunsko poglavlje pod nazivom ZVSP. Taj iznos mora obuhvatiti stvarne predvidive potrebe procijenjene u okviru donošenja nacrta proračuna na temelju projekcija koje Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) priprema na godišnjoj osnovi te razumne razlike za postupke koje nije moguće predvidjeti. Nikakva sredstva nije moguće uključiti u pričuvu.

24.

U vezi s rashodima za ZVSP koji u skladu s člankom 41. Ugovora o Europskoj uniji idu na teret općeg proračuna Unije, institucije nastoje, u Odboru za mirenje te na temelju nacrta proračuna koji je utvrdila Komisija, svake godine sporazumno dogovoriti iznos rashoda poslovanja koji idu na teret općeg proračuna Unije kao i raspodjele tog iznosa na pojedine članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, koji su predloženi u četvrtom stavku ove točke. U slučaju da nije postignut dogovor, podrazumijeva se da Europski parlament i Vijeće u proračun uključuju niži od dvaju iznosa između iznosa iz prethodnog proračuna ili iznosa iz nacrta proračuna.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a raspodjeljuje se na članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, kako je predloženo u četvrtom stavku. Svaki članak obuhvaća instrumente koji su već doneseni, instrumente koji su predviđeni, ali ne i doneseni te sve druge buduće, dakle nepredviđene instrumente koje Vijeće treba donijeti tijekom predmetne financijske godine.

Budući da Komisija, na temelju Financijske uredbe, ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanja u sklopu ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski Parlament i Vijeće, na prijedlog Komisije te u skladu s člankom 3. Uredbe o VFO-u i točkom 10. ovog Sporazuma, hitno pokušavaju pronaći rješenje.

U okviru proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, članci u koje se uključuju djelovanja u sklopu ZVSP-a, glase otprilike kako slijedi:

pojedinačne glavne misije navedene u članku 49. stavku 1. točki (g) Financijske uredbe,

operacije upravljanja krizama, sprečavanje i rješavanje sporova te stabilizacija, praćenje i provedba mirovnih i sigurnosnih procesa,

neširenje oružja i razoružanje,

hitne mjere,

pripremne mjere i mjere praćenja,

posebni predstavnici Europske unije.

25.

Svake se godine Visoki predstavnik savjetuje s Europskim parlamentom o dokumentu usmjerenom na buduće razdoblje koji se dostavlja do 15. lipnja predmetne godine, a u kojem su određeni glavni aspekti te osnovni smjer ZVSP-a, uključujući i financijske posljedice za opći proračun Unije te vrednovanje mjera započetih godine n-1 i procjenu usklađenosti i dopunjavanja ZVSP-a s drugim vanjskim financijskim instrumentima Unije. Nadalje, Visoki predstavnik redovito obavješćuje Europski parlament, u okviru uobičajenog političkog dijaloga o ZVSP-u, održavajući zajednička savjetovanja najmanje pet puta godišnje koja trebaju biti dogovorena najkasnije na Odboru za mirenje. Sudjelovanje na tim savjetovanjima određuju Europski parlament i Vijeće, imajući u vidu cilj i narav informacija koje se na tim savjetovanjima razmjenjuju.

Komisiju se poziva da sudjeluje na tim savjetovanjima.

Ako Vijeće donese odluku na području ZVSP-a iz koje proizlaze rashodi, Visoki predstavnik odmah, a najkasnije pet radnih dana nakon toga, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova koji se odnose na vremenski okvir, zaposleno osoblje, korištenje poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometne infrastrukture, zahtjeve u pogledu osposobljavanja te sigurnosne mjere.

Jednom tromjesečno Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi djelovanja ZVSP-a te financijskim predviđanjima za ostatak financijske godine.

F.   Uključivanje institucija u pogledu pitanja razvojne politike i Europskog Fonda za razvoj

26.

Komisija uspostavlja neformalni dijalog s Europskim parlamentom o pitanjima razvojne politike, bez obzira o njihovu izvoru financiranja. Nadzor Europskog fonda za razvoj (EDF) od strane Europskog parlamenta usklađuje se na dobrovoljnoj osnovi s pravima nadzora koja postoje na temelju općeg proračuna Unije, osobito u vezi s instrumentom za razvojnu suradnju, na temelju detaljnog uređenja koje se određuje u neformalnom dijalogu.

Europski parlament i Vijeće napominju da Komisija, između ostalog u cilju jačanja demokratskog nadzora razvojne politike, namjerava predložiti uključivanje EDF-a u proračun, počevši od 2021.

G.   Suradnja institucija u proračunskom postupku u pogledu administrativnih rashoda

27.

Uštede koje se podrazumijevaju na temelju gornje granice za naslov 5. kako je određeno u Prilogu Uredbi o VFO-u proporcionalno se dijele među svim institucijama, kao i među drugim tijelima Unije na temelju njihovih udjela u njihovim administrativnim proračunima.

Od svake institucije, tijela ili agencije očekuje se da predstavi procjene rashoda u godišnjem proračunskom postupku usklađene s smjernicama navedenima u prvom stavku.

Kako bi se neutraliziralo dodatno gomilanje kapaciteta stvoreno produljenjem radnog vremena na 40 sati tjedno, Europski parlament, Vijeće i Komisija pristali su postupno smanjiti za 5 % broj svojeg osoblja kako je navedeno u planu radnih mjesta 1. siječnja 2013. (7). To smanjenje trebalo bi se primjenjivati na sve institucije, tijela i agencije te izvršiti između 2013. i 2017. Smanjenje ne dira u proračunska prava Europskog parlamenta i Vijeća.

DIO III.

DOBRO FINANCIJSKO UPRAVLJANJE SREDSTVIMA UNIJE

A.   Zajedničko upravljanje

28.

Komisija osigurava da Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud na svoj zahtjev dobiju bilo kakve informacije i dokumentaciju povezanu sa sredstvima Unije potrošenima putem međunarodnih organizacija, pribavljenima na temelju sporazuma o provjeri zaključenih s tim organizacijama, koje informacije i dokumentacija se smatraju nužnima za izvršavanje nadležnosti Europskog parlamenta, Vijeća ili Revizorskog suda u skladu s UFEU-om.

Izvješće o procjeni

29.

U izvješću o procjeni koje je predviđeno člankom 318. UFEU-a, Komisija čini razliku između unutarnjih politika, čiji je fokus strategija Europa 2020., i vanjskih politika i koristi više podataka o uspješnosti, uključujući rezultate revizije uspješnosti, kako bi procijenila financije Unije na temelju ostvarenih rezultata.

Financijsko programiranje

30.

Komisija dva puta godišnje, prvi put u travnju ili svibnju (zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna) i drugi put u prosincu ili siječnju (nakon donošenja općeg proračuna Unije), dostavlja potpuno financijsko programiranje za naslove 1. (osim podnaslova „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”), 2. (samo za „okoliš” i „ribarstvo”) te 3. i 4. financijskog okvira. To programiranje, strukturirano prema naslovu, području politike i proračunskoj liniji, trebao bi određivati:

(a)

zakonodavstvo na snazi, uz razlikovanje višegodišnjih programa od godišnjih djelovanja:

za višegodišnje programe, Komisija bi trebala navesti postupak prema kojemu su oni doneseni (redovni ili posebni zakonodavni postupak), njihovo trajanje, ukupnu financijsku omotnicu i udio dodijeljen za administrativne rashode;

za godišnja djelovanja (povezana s pilot-projektima, pripremnim djelovanjima i agencijama) i djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije, Komisija bi trebala navesti višegodišnje procjene i navesti razlike koje preostaju do odobrenih gornjih granica utvrđenih u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (8);

(b)

tekuće zakonodavne prijedloge: aktualne prijedloge Komisije koji su ažurirani.

Komisija bi trebala razmotriti načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja sa svojim zakonodavnim programiranjem kako bi osigurala točnija i pouzdanija predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog, Komisija bi trebala navesti je li uključen u program za travanj ili u program za prosinac. Europski parlament i Vijeće posebno bi trebali biti obaviješteni o:

(a)

svim novim zakonodavnim aktima koji su doneseni i svim prijedlozima koji su u postupku donošenja, no koji nisu uključeni u program za travanj ili program za prosinac (s odgovarajućim iznosima);

(b)

zakonodavstvu predviđenom u godišnjem zakonodavnom programu rada Komisije, uz navođenje bi li te aktivnosti mogle imati financijski učinak.

Kad god je potrebno, Komisija bi trebala naznačiti reprogramiranje do kojeg dolazi zbog novih zakonodavnih prijedloga.

B.   Agencije i Europske škole

31.

Prije podnošenja prijedloga za osnivanje nove agencije, Komisija bi trebala izraditi dobru, potpunu i objektivnu procjenu učinka, uzimajući u obzir, između ostalog, kritičnu masu osoblja i nadležnosti, aspekte troškova i koristi, supsidijarnost i proporcionalnost, učinak na nacionalne aktivnosti i aktivnosti Unije te proračunske posljedice za predmetni naslov rashoda. Na temelju tih podataka, te ne dovodeći u pitanje zakonodavne postupke koji uređuju osnivanje agencije, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni dogovor o financiranju predložene agencije.

Primjenjuju se sljedeći postupovni koraci:

prvo, Komisija sustavno podnosi svaki prijedlog za osnivanje nove agencije prvom trijalogu nakon donošenja prijedloga te prikazuje financijsko izvješće priloženo nacrtu pravnog akta koji predlaže osnivanje agencije te prikazuje posljedice toga u preostalom razdoblju financijskog programiranja;

drugo, tijekom zakonodavnog postupka Komisija pomaže zakonodavcu u procjeni financijskih posljedica predloženih izmjena. Te financijske posljedice trebalo bi razmotriti tijekom odgovarajućih zakonodavnih trijaloga;

treće, prije zaključenja zakonodavnog postupka Komisija prikazuje ažurirani financijski izvještaj, uzimajući u obzir moguće izmjene od strane zakonodavca; taj završni financijski izvještaj uvrštava se na dnevni rad završnog zakonodavnog trijaloga te ga formalno odobrava zakonodavac. Također se uvrštava u dnevni red idućeg trijaloga o proračunu (u hitnim slučajevima, u pojednostavljenom obliku) s ciljem postizanja dogovora o financiranju;

četvrto, dogovor postignut tijekom trijaloga, uzimajući u obzir proračunsku procjenu Komisije u odnosu na sadržaj zakonodavnog postupka, potvrđuje se u zajedničkoj izjavi. Taj sporazum podložan je odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća, u skladu s poslovnikom svakog od njih.

Isti postupak primijenio bi se na sve izmjene pravnog akta koji se tiče osnivanja agencije koji bi imao učinak na resurse dotične agencije.

Ako se zadaci agencije značajno izmijene bez izmjene pravnog akta kojim se osniva dotična agencija, Komisija je dužna obavijestiti Europski parlament i Vijeće putem revidiranog financijskog izvještaja, kako bi se omogućilo Europski parlament i Vijeće postignu pravovremeni dogovor o financiranju agencije.

32.

Odgovarajuće odredbe iz Zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća Europske Unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 19. lipnja 2012. trebalo bi propisno uzeti u obzir u proračunskom postupku.

33.

Ako Vijeće guvernera predviđa osnivanje nove Europske škole, potrebno je primijeniti sličan postupak, mutatis mutandis, zbog proračunskih posljedica na opći proračun Unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BERNATONIS

Za Komisiju

J. LEWANDOWSKI

Član Komisije

Sastavljeno u Strasbourgu 10. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ


(1)  Uredba Vijeća (EU, Euroatom) br. 1311/2013 od 20. prosinca 2013. o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347 , 20.12.2013. str. 884).

(2)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom), br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str.1.).

(3)  SL C 139, 14.6.2006., str.1.

(4)  SL C 89, 22.4.1975., str.1.

(5)  SL L 304, 20.11.2010., str. 47.

(6)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (SL L 347, 20.12.2013. str. 549).

(7)  Vijeće i Komisija već su proveli prvo smanjenje 1 % osoblja u skladu sa svojim planom radnih mjesta od 1. siječnja 2013.

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).


PRILOG

Međuinstitucionalna suradnja tijekom proračunskog postupka

Dio A.   Raspored proračunskog postupka

1.

Institucije svake godine dogovaraju pragmatični raspored pravovremeno prije početka proračunskog postupka na temelju važeće prakse.

Dio B.   Prioriteti u proračunskom postupku

2.

Pravovremeno, prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, saziva se trijalog u svrhu rasprave o mogućim prioritetima proračuna za dolazeću financijsku godinu.

Dio C.   Utvrđivanje nacrta proračuna i ažuriranje procjena

3.

Pozivaju se institucije, osim Komisije, da donesu izjavu o procjeni prihoda i rashoda do kraja ožujka.

4.

Komisija svake godine predlaže nacrt proračuna koji prikazuje stvarne financijske potrebe Unije.

Pri tome uzima u obzir:

(a)

projekcije koje osiguravaju države članice u vezi sa strukturnim fondovima,

(b)

sposobnost za korištenje odobrenih sredstava, pri čemu se nastoji održati čvrsta veza između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja,

(c)

mogućnosti za započinjanje novih politika putem pilot-projekata, ili novih pripremnih djelovanja, ili oboje, ili za nastavljanje višegodišnjih djelovanja koja završavaju, nakon što je procijenjeno je li moguće osigurati temeljni akt, u smislu Financijske uredbe (definicija temeljnog akta, nužnost donošenja temeljnog akta za provedbu i iznimke),

(d)

potrebu da se osigura da su sve promjene u rashodima u odnosu na prethodnu godinu u skladu s ograničenjima proračunske discipline.

5.

Institucije, koliko god je to moguće, izbjegavaju uključivanje u proračun stavki kod kojih su iznosi rashoda poslovanja beznačajni.

6.

Europski parlament i Vijeće također se obvezuju uzeti u obzir procjenu mogućnosti za provedbu proračuna koje je pripremila Komisija u nacrtima te u vezi s provedbom tekućeg proračuna.

7.

U interesu dobrog financijskog upravljanja te zbog učinaka značajnih promjena u glavama i poglavljima proračunske nomenklature na obveze odjela Komisije u vezi s izvješćivanjem o poslovanju, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će se o svim takvim velikim promjenama savjetovati s Komisijom tijekom postupka mirenja.

8.

U interesu lojalne i dobre institucionalne suradnje, Europski parlament i Vijeće obvezuju se održavati redovne i aktivne kontakte putem svojih pregovarača na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebice tijekom razdoblja mirenja.. Europski parlament i Vijeće obvezuju se osigurati pravovremenu i trajnu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na formalnoj i neformalnoj razini, kao i da će održavati tehničke ili neformalne sastanke, prema potrebi, tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom. Komisija osigurava Europskom parlamentu i Vijeću pravovremen i ravnomjeran pristup informacijama i dokumentima.

9.

Do sazivanja Odbora za mirenje Komisija može, prema potrebi, izmijeniti nacrt proračuna u skladu s člankom 314. stavkom 2. UFEU-a uključujući ažuriranje procjena rashoda za poljoprivredu putem pisma izmjene. Komisija podnosi informacije o ažuriranjima na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću čim one postanu dostupne. Proračunskom tijelu dostavlja sve zahtijevane dobro utemeljene razloge.

Dio D.   Proračunski postupak prije postupka mirenja

10.

Trijalog se saziva pravovremeno prije čitanja u Vijeću kako bi se institucijama omogućila razmjena stajališta o nacrtu proračuna.

11.

Kako bi Komisija mogla pravovremeno procijeniti provedivost izmjena koje su predvidjeli Europski parlament i Vijeće, a kojima se stvaraju nova pripremna djelovanja ili pilot-projekti ili mojima se produljuju postojeći, Europski parlament i Vijeće obavješćuju Komisiju o svojim namjerama u tom pogledu, tako da se prva rasprava može održati već tijekom tog trijaloga.

12.

Trijalog bi se mogao se sazvati prije glasovanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Dio E.   Postupak mirenja

13.

Ako Europski parlament usvoji izmjene stajališta Vijeća, predsjednik Vijeća, tijekom iste plenarne sjednice, primiti na znanje razlike u stajalištu dvaju institucija te će dati suglasnost da predsjednik Europskog parlamenta odmah sazove Odbor za mirenje. Pismo kojim se saziva Odbor za mirenje šalje se najkasnije prvog radnog dana u tjednu nakon završetka parlamentarne sjednice tijekom koje je glasovano na plenarnoj sjednici, a razdoblje mirenja započinje sljedeći dan. Razdoblje od 21 dana računa se u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 (1).

14.

Ako se Vijeće ne može usuglasiti o svim izmjenama koje je usvojio Europski parlament, svoje bi stajalište trebao potvrditi slanjem pisma prije prvog trijaloga predviđenog za razdoblje mirenja. U tom slučaju Odbor za mirenje nastavlja postupati u skladu s uvjetima navedenim u sljedećim točkama.

15.

Odborom za mirenje zajednički predsjedavaju predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća. Sastancima Odbora za mirenje predsjedava supredsjedatelj iz institucije koja je domaćin sastanka. Svaka institucija, u skladu s vlastitim poslovnikom, određuje sudionike za svaki sastanak te definira svoje ovlasti za pregovore. Europski parlament i Vijeće na odgovarajućoj su razini zastupljeni u Odboru za mirenje, tako da se svaka delegacija može politički obvezati svoju instituciju te tako da se može ostvariti stvaran napredak u smjeru konačnog dogovora.

16.

U skladu s člankom 314. stavkom 5. drugim podstavkom UFEU-a, Komisija sudjeluje u postupku Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi usuglašavanja stajališta Europskog parlamenta i Vijeća.

17.

Trijalozi se odvijaju tijekom postupka mirenja, na različitim razinama zastupljenosti, s ciljem rješavanja otvorenih pitanja i pripreme temelja za dogovor koji se treba postići u Odboru za mirenje.

18.

Sastanci Odbora za mirenje i trijalogâ održavaju se naizmjence u prostorima Europskog parlamenta i prostorima Vijeća, s ciljem jednakomjernog korištenja infrastrukture, uključujući infrastrukturu za tumačenje.

19.

Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija.

20.

Odboru za mirenje stavlja se na raspolaganje zajednički skup dokumenata (ulazni dokumenti) koji uspoređuju različite korake proračunskog postupka (2). Ti dokumenti uključuju iznose „liniju po liniju”, ukupne iznose po naslovima VFO-a i pročišćeni dokument s iznosima i napomenama za sve proračunske linije koje se smatraju tehnički „otvorenima”. Ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje, poseban dokument navodi sve proračunske linije koje se smatraju tehnički zatvorenima (3). Ti su dokumenti razvrstani prema proračunskoj nomenklaturi.

Drugi se dokumenti također prilažu ulaznim dokumentima za Odbor za mirenje, uključujući i pismo o izvršivosti Komisije o stajalištu Vijeća i amandmanima Europskog parlamenta; također sva pisma iz drugih instiucija koja se tiču stajališta Vijeća ili amandmanâ Europskog parlamenta.

21.

S ciljem postizanja dogovora do kraja razdoblja mirenja, trijalozi

određuju područje pregovora o proračunskim pitanjima koja treba riješiti;

potvrđuju popis proračunskih linija koje se smatraju tehnički zatvorenima, podložno konačnom dogovoru o čitavom proračunu financijske godine;

raspravljaju o pitanjima navedenima u prvoj alineji s ciljem postizanja mogućih dogovora koje treba odobriti Odbor za mirenje;

bave se tematskim pitanjima, uključujući naslove VFO-a.

Provizorni se zaključci zajednički donose tijekom svakog trijaloga ili odmah nakon njega, i istovremeno se dogovara dnevni red sljedećeg sastanka. Te zaključke bilježi institucija koja je domaćin trijaloga, a oni se smatraju privremeno odobrenima nakon 24 sata, ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje.

22.

Zaključci trijalogâ i dokument za moguću podršku dostupan je Odboru za mirenje na njegovim sastancima, zajedno imaju s proračunskim linijama u pogledu kojih je ostvaren provizorni dogovor tijekom trijaloga.

23.

Zajednički tekst iz članka 314. stavka 5. UFEU-a zajednički utvrđuju tajništva Europskog parlamenta i Vijeća uz pomoć Komisije. On se sastoji od pisma o prijenosu upućenog predsjednicima Europskog parlamenta i Vijeća koje šalju predsjedavatelji dvaju delegacija, a koje sadrži datum dogovora na Odboru za mirenje i priloge koji uključuju:

iznose za svaku pojedinu liniju za sve proračunske stavke i ukupne iznose po naslovima VFO-a;

pročišćeni dokument koji navodi iznose i konačni tekst svih linija koje su izmijenjene tijekom postupka mirenja;

popis linija koje nisu izmijenjene u odnosu na nacrt proračuna ili stajalište Vijeća o proračunu.

Odbor za mirenje također može odobriti zaključke i moguće zajedničke izjave u vezi s proračunom.

24.

Zajednički tekst prevodi se na sve službene jezike institucija Unije (od strane službi Europskog parlamenta) i podnosi se na odobrenje Europskom parlamentu i Vijeću u razdoblju od četrnaest dana od dana postizanja dogovora o zajedničkom tekstu u skladu s točkom 23.

Proračun je predmet pravno-jezične finalizacije nakon donošenja zajedničkog teksta, povezivanjem priloga zajedničkog teksta s proračunskim linijama koje nisu izmijenjene tijekom postupka mirenja.

25.

Institucija koja je domaćin sastanka (trijaloga ili mirenja) osigurava infrastrukturu za tumačenje s punim jezičnim uređenjem koje se primjenjuje na sastanke Odbora za mirenje i ad hoc jezičnim uređenjem za trijaloge.

Institucija koja je domaćin sastanka osigurava umnožavanje i distribuciju radnih dokumenata.

Službe triju institucija surađuju u kodiranju rezultata pregovora s ciljem dovršenja zajedničkog teksta.

Dio F.   Izmjene proračuna

Opća načela

26.

Imajući na umu da su izmjene proračuna često usredotočene na posebna i ponekad hitna pitanja, institucije su suglasne s načelima koja slijede u svrhu osiguranja odgovarajuće međuinstitucionalne suradnje s ciljem neometanog i brzog postupka odlučivanja za izmjene proračuna uz izbjegavanje, u najvećoj mogućoj mjeri, sazivanja sastanaka mirenja u vezi s izmjenama proračuna.

27.

Institucije u najvećoj mogućoj mjeri nastoje ograničiti broj izmjena proračuna.

Raspored

28.

Komisija unaprijed obavještava Europski parlament i Vijeće o mogućim datumima donošenja nacrta izmjena proračuna ne dovodeći u pitanje konačni datum donošenja.

29.

Svaki u skladu sa svojim unutarnjim poslovnikom, Europski parlament i Vijeće nastoje ispitati nacrt izmjene proračuna koji predlaže Komisija, što prije nakon što ga Komisija donese.

30.

Kako bi se postupak ubrzao, Europski parlament i Vijeće osiguravaju da su njihovi rasporedi rada u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni kako bi se postupak mogao provesti na dosljedan i usklađen način. Stoga nastoje što prije uspostaviti indikativni raspored za različite faze koje vode do konačnog donošenja izmjene proračuna.

Europski parlament i Vijeće uzimaju u obzir relativnu hitnost izmjene proračuna i potrebu da se isti pravovremeno odobri kako bi stupio na snagu tijekom dotične financijske godine.

Suradnja tijekom čitanjâ

31.

Institucije tijekom cijelog postupka surađuju u dobroj vjeri omogućujući, što je više moguće, donošenje izmjena proračuna u ranoj fazi postupka.

Prema potrebi, i u slučaju mogućeg razilaženja, Europski parlament ili Vijeće prije bilo koji zauzme svoje konačno stajalište o izmjeni proračuna, ili Komisija u bilo kojem trenutku, mogu predložiti sazivanje posebnog trijaloga u svrhu rasprave o razilaženjima i pokušaja postizanja kompromisa.

32.

Svi nacrti izmjena proračuna koje predlaže Komisija, a koji još nisu konačno odobreni, sustavno se uvrštavaju na dnevni red trijaloga planiranih za godišnji proračunski postupak. Komisija predlaže nacrte izmjena proračuna, a Europski parlament i Vijeće, koliko god je moguće, izvješćuju o svojim stajalištima prije trijaloga.

33.

Ako se tijekom trijaloga postigne kompromis, Europski parlament i Vijeće obvezuju se uzeti u obzir rezultate trijaloga prilikom rasprave o izmjeni proračuna u skladu s UFEU-om i svojim poslovnicima.

Suradnja nakon čitanjâ

34.

Ako Europski parlament odobri stajalište Vijeća bez izmjena, donosi se izmjena proračuna u skladu s UFEU-om.

35.

Ako Europski parlament donese izmjene većinom svojih članova, primjenjuje se članak 314. stavak 4. točka (c) UFEU-a. Međutim, prije nego što se sastane Odbor za mirenje, saziva se trijalog:

ako se tijekom trijaloga postigne dogovor te podložno dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima trijaloga, mirenje se zaključuje putem razmjene pisama bez sastanka Odbora za mirenje.

ako se tijekom trijaloga ne postigne dogovor, Odbor za mirenje sastaje se i organizira rad u skladu s okolnostima, s ciljem što većeg napretka u postupku odlučivanja prije kraja roka od dvadeset i jednog dana koji je naveden u članku 314. stavku 5. UFEU-a. Odbor za mirenje može zaključiti svoju aktivnost putem razmjene pisama.

Dio G.   „Reste à liquider” (RAL)

36.

S obzirom na potrebu urednog povećanja ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzimanje obveza s ciljem izbjegavanja abnormalnih pomaka RAL-a iz jedne godine u drugu, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pozorno pratiti razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a.

Kako bi se osigurala upravljiva razina i profil za plaćanja u svim naslovima, dosljedno se u svim naslovima primjenjuju pravila o prestanku obveza, posebice pravila o automatskom prestanku obveza.

Tijekom proračunskog postupka, tri se institucije redovito sastaju s ciljem zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za provedbu proračuna u tekućoj i narednim godinama. Ta je suradnja u obliku namjenskih međuinstitucionalnih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija osigurava detaljne informacije o postojećem stanju, razvrstane prema fondu i državi članici, u vezi s provedbom plaćanja, primljenim zahtjevima za povrat i revidiranim predviđanjima. Posebice kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2014. do 2020. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju i raspravljaju o procjenama Komisije u vezi s potrebnom razinom odobrenih sredstava za plaćanje.


(1)  Uredba (EEZ, Euratom) br. 1182/71 Vijeća od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1.).

(2)  Različiti koraci uključuju: proračun tekuće financijske godine (uključujući donesene izmjene proračuna); početni nacrt proračuna; stajalište Vijeća o nacrtu proračuna; izmjene Europskog parlamenta u odnosu na stajalište Vijeća i pisma izmjena koje predlaže Komisija (ako ih još nisu u potpunosti odobrile sve institucije).

(3)  Proračunska linija koja se smatra tehnički zatvorenom jest linija oko koje ne postoji neslaganje između Europskog parlamenta i Vijeća i za koju nije predloženo pismo izmjene.


INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/12


Izjave Komisije (okvirni program)

2013/C 373/02

IZJAVA KOMISIJE

Za okvirni program Horizont 2020. Europska komisija predlaže nastavak uporabe istog etičkog okvira odlučivanja o financijskim sredstvima EU-a za istraživanje na području ljudskih embrionalnih matičnih stanica kao u 7. okvirnom programu.

Europska komisija predlaže nastavak uporabe tog etičkog okvira jer se njime na temelju iskustva razvio odgovoran pristup u području znanosti koje mnogo obećava i za koji se pokazalo da dobro funkcionira u kontekstu istraživačkog programa u kojem sudjeluju istraživači iz brojnih zemalja s vrlo raznolikim regulatornim situacijama.

1.

Odlukom o okvirnom programu Horizont 2020. iz financiranja Zajednice izričito se isključuju tri područja istraživanja:

istraživačke aktivnosti čiji je cilj kloniranje ljudi u reproduktivne svrhe,

istraživačke aktivnosti čija je namjera mijenjanje genetskog naslijeđa ljudskih bića, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne,

istraživačke aktivnosti čija je namjera stvaranje ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili u svrhu nabavljanja matičnih stanica, uključujući nuklearnim prijenosom somatskih stanica.

2.

Ne smije se financirati aktivnost koja je zabranjena u svim državama članicama. Ne smije se financirati aktivnost u državi članici u kojoj je zabranjena.

3.

Odluka o Horizontu 2020. i odredbe za etički okvir kojim se uređuje financiranje Zajednice za istraživanja u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju vrijednosni sud o regulatornom ili etičkom okviru kojim se uređuju takva istraživanja u državama članicama.

4.

Pri pozivu na podnošenje prijedloga Europska Komisija ne potiče izričito upotrebu ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Eventualna upotreba ljudskih matičnih stanica odraslih osoba ili embrija ovisi o procjeni znanstvenika s obzirom na ciljeve koje žele ostvariti. U praksi se najveći dio financijskih sredstava Zajednice za istraživanja matičnih stanica odnosi na upotrebu matičnih stanica odraslih osoba. Nema razloga da se to znatno mijenja u programu Horizont 2020.

5.

Svaki projekt kojim se predlaže upotreba ljudskih embrionalnih matičnih stanica mora uspješno proći znanstvenu procjenu tijekom koje neovisni stručnjaci iz područja znanosti ocjenjuju nužnost upotrebe takvih matičnih stanica za postizanje znanstvenih ciljeva.

6.

Za prijedloge koji uspješno prođu znanstvenu procjenu provodi se zatim strogo preispitivanje etičnosti koje organizira Europska komisija. Tijekom tog preispitivanja etičnosti vodi se računa o načelima iz Povelje EU-a o temeljnim pravima i relevantnih međunarodnih konvencija kao što su Konvencija Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini potpisana 4. travnja 1997. u Ovideu i njezini naknadni protokoli te Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio UNESCO. Preispitivanje etičnosti također služi kako bi se provjerilo poštuju li se u prijedlozima pravila zemalja u kojima će se istraživanje provoditi.

7.

U posebnim se slučajevima tijekom trajanja projekta može provesti provjera etičnosti.

8.

Prije početka svakog projekta kojim se predlaže upotreba ljudskih embrionalnih matičnih stanica mora se tražiti odobrenje relevantnog nacionalnog ili lokalnog etičkog povjerenstva. Moraju se poštovati sva nacionalna pravila i postupci, među ostalim o pitanjima kao što je pristanak roditelja, nepostojanje financijskog poticaja itd. Provjeravat će se jesu li u projekt uključena upućivanja na mjere povezane s izdavanjem dozvola i kontrolama koje poduzimaju nadležna tijela države članice u kojoj će se provoditi istraživanje.

9.

Prijedlog koji uspješno prođe znanstvenu procjenu, nacionalna ili lokalna preispitivanja etičnosti te europsku provjeru etičnosti podnosit će se za svaki pojedinačni slučaj na odobrenje državama članicama okupljenima u okviru odbora koji djeluje u skladu s postupkom ispitivanja. Projekti koji obuhvaćaju upotrebu ljudskih embrionalnih matičnih stanica neće se financirati ako nemaju potrebna odobrenja država članica.

10.

Europska komisija nastavit će raditi na lakšoj dostupnosti rezultata istraživanja u području matičnih stanica koje je financirala Zajednica svim istraživačima, na krajnju korist pacijenata u svim zemljama.

11.

Europska komisija nastavit će podržavati aktivnosti i inicijative kojima se doprinosi koordinaciji i racionalizaciji istraživanja u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica u okviru odgovornog etičkog pristupa. Komisija će posebno nastaviti podržavati europski registar linija ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Takvim registrom omogućit će se nadziranje postojećih ljudskih embrionalnih matičnih stanica u Europi te će se pridonijeti povećanju njihove upotrebe od strane znanstvenika i pomoći da se izbjegne nepotrebna priprema novih linija matičnih stanica.

12.

Europska komisija nastavit će trenutnu praksu i odboru koji djeluje u skladu s postupkom ispitivanja neće podnositi prijedloge projekata koji obuhvaćaju istraživačke aktivnosti kojima se uništavaju ljudski embriji, među ostalim u svrhu nabavljanja matičnih stanica. Isključivanje tog koraka istraživanja iz financiranja neće spriječiti dodjelu financijskih sredstava Zajednice za kasnije korake koji obuhvaćaju ljudske embrionalne matične stanice.

Izjava o energetici

„Komisija prepoznaje ključnu buduću ulogu energetske učinkovitosti za krajnjeg korisnika te obnovljive energije, važnost boljih mreža i skladištenja za maksimalno iskorištavanje njihova potencijala i potrebu za mjerama uključivanja na tržište radi jačanja kapaciteta, poboljšanja upravljanja te nadilaženja tržišnih prepreka da bi se mogla provesti rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju.

Komisija će nastojati osigurati da se najmanje 85 % proračuna za energetske izazove u okviru programa Horizont 2020. potroši na područja nefosilnih goriva, od čega najmanje 15 % ukupnog proračuna za energetske izazove treba biti namijenjeno aktivnostima uključivanja postojećih obnovljivih i energetski učinkovitih tehnologija na tržište u okviru programa Inteligentna energija – Europa III. Taj će program provoditi posebna upravljačka struktura, a njime će također biti obuhvaćena potpora za provedbu politike o održivoj energiji, jačanje kapaciteta i pokretanje financijskih sredstava za ulaganja, kao što je bio slučaj i do sada.

Preostali će dio biti posvećen tehnologijama i razvojnim mogućnostima koje se temelje na fosilnim gorivima, a koje se smatraju nužnima za postizanje ciljeva za 2050. i podršku preobrazbi u održiv energetski sustav.

Napredak prema tim ciljevima će se nadzirati, a Komisija će redovito izvještavati o postignutom napretku.”

Izjava o članku 6. stavku 5.

„Ne dovodeći u pitanje postupak godišnjeg proračuna, namjera je Komisije u kontekstu strukturiranog dijaloga s Europskim parlamentom predstaviti godišnje izvješće o provedbi raspodjele proračuna iz Priloga II. programu Horizont 2020. po prioritetima i posebnim ciljevima unutar tih prioriteta, uključujući svaku primjenu članka 6. stavka 5.”

Izjava o članku 12.

„Komisija će na zahtjev predstaviti donesene programe rada nadležnom Odboru u Europskom parlamentu.”

Izjava o pečatu izvrsnosti

„Intervencija na razini Europske unije omogućuje natjecanje diljem EU-a radi odabira najboljih prijedloga čime se podiže razina izvrsnosti i omogućuje prepoznatljivost vodećih istraživanja i inovacija.

Komisija smatra da su pozitivno ocijenjeno Europsko istraživačko vijeće, program Marie Sklodowska-Curie, aktivnosti udruživanja, faza 2. instrumenta za mala i srednja poduzeća ili prijedlozi zajedničkih projekata koji se nisu mogli financirati iz proračunskih razloga, ipak zadovoljili kriterije izvrsnosti programa Horizont 2020.

Ta se informacija nakon odobrenja sudionika može podijeliti s nadležnim tijelima.

Komisija stoga pozdravlja sve inicijative za financiranje takvih projekata iz nacionalnih, regionalnih ili privatnih izvora. U tom kontekstu kohezijska politika također ima ključnu ulogu kroz jačanje kapaciteta.”

Izjava o mjerama za Širenje izvrsnosti i sudjelovanja

„Komisija je posvećena uspostavljanju i provedbi mjera za prevladavanje podjele između istraživanja i inovacija u Europi pod novim nazivom ‚Širenje izvrsnosti i sudjelovanja’. Predviđena razina financijskih sredstava za te mjere neće se smanjivati ispod iznosa potrošenog u okviru Sedmog okvirnog programa za aktivnosti koje su se odnosile na ‚Širenje sudjelovanja’.

Nove aktivnosti europske suradnje u području znanosti i tehnologije (COST) pokrenute u okviru ‚Širenja sudjelovanja’ trebalo bi podržati proračunom dodijeljenim ‚Širenju izvrsnosti i sudjelovanja’. Aktivnosti COST-a koje time nisu obuhvaćene, a koje bi u pogledu proračuna trebale biti jednake vrijednosti, trebalo bi podržati proračunom dodijeljenim za društveni izazov 6. ‚Europa u svijetu koji se mijenja – uključiva, inovativna i promišljajuća društva’.

Najveći dio aktivnosti koje se odnose na instrument za političku podršku i na transnacionalne mreže nacionalnih kontaktnih točaka također bi trebalo podržati proračunom dodijeljenim za društveni izazov 6. ‚Europa u svijetu koji se mijenja – uključiva, inovativna i promišljajuća društva’.”

Izjava o instrumentu za MSP-ove

„Podrška malim i srednjim poduzećima u okviru programa Horizont 2020. od iznimne je važnosti i predstavlja važan dio za postizanje njegova cilja poticanja inovacija, ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta. Stoga će Komisija osigurati veliku vidljivost potpore za MSP-ove u okviru programa Horizont 2020., osobito instrumentom za MSP-ove u programima rada, smjernicama i komunikacijskim aktivnostima. Poduzet će se sve kako bi mala i srednja poduzeća mogla jednostavno i lako prepoznati i upotrebljavati mogućnosti koje im se pružaju u okviru ‚Društvenih izazova’ te ‚Vodeće uloge u osposobljavanju i industrijskim tehnologijama.’

Instrument za MSP-ove provodit će se kroz jedinstvenu centraliziranu upravljačku strukturu nadležnu za procjenu projekata i upravljanje njima, uključujući upotrebu zajedničkih IT sustava i poslovnih procesa.

Instrument za MSP-ove treba privući najambicioznije inovacijske projekte malih i srednjih poduzeća. Provodit će se prvenstveno odozdo prema gore s pomoću stalno otvorenog poziva prilagođenog potrebama MSP-ova kako je definirano u posebnom cilju ‚Inovacije u MSP-ovima’, istovremeno vodeći računa o prioritetima i ciljevima u okviru ‚Vodeće uloge u osposobljavanju i industrijskim tehnologijama’ te o društvenim izazovima i omogućujući prijedloge koji se odnose na sve društvene izazove te na ‚Vodeću ulogu u osposobljavanju i industrijskim tehnologijama’, podupirući pristup odozdo prema gore. Taj se poziv može preispitati/obnoviti svake dvije godine kako bi se u obzir uzeli dvogodišnji strateški programi. Prema potrebi mogu se uz gore opisan poziv organizirati pozivi o posebnim temama od strateške važnosti. U tim će se pozivima upotrebljavati koncept i postupci instrumenta za MSP-ove te njegova jedinstvena ulazna točka za prijave i povezane usluge mentorstva i savjetovanja.”


20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/16


Izjave Komisije (Pravila za sudjelovanje)

2013/C 373/03

Izjave o Brzom programu za inovacije

„Komisija namjerava osigurati odgovarajuću prepoznatljivost Brzog programa za inovacije u istraživačkoj i inovacijskoj zajednici aktivnostima za podizanje razine osviještenosti i komunikaciju koje će prethoditi probnom pozivu 2015. godine.

Komisija ne namjerava prethodno ograničiti trajanje aktivnosti Brzog programa za inovacije. Pri ocjenjivanju ‚učinka’ prijedloga dostatno se uzimaju u obzir čimbenici poput vremenske osjetljivosti i međunarodnog tržišnog natjecanja kako bi se omogućila fleksibilnost u pogledu raznih posebnosti u okviru raznovrsnih područja primijenjenog istraživanja.

Osim temeljite procjene koja se izvršava u okviru privremenog ocjenjivanja programa Horizont 2020., probni rad Brzog programa za inovacije bit će podložan stalnom praćenju svih praktičnih rješenja povezanih s podnošenjem, ocjenjivanjem, odabirom i proračunskim planiranjem prijedloga u okviru poziva Brzog programa za inovacije, počevši od prvog roka 2015.

Kako bi se omogućilo da probni rad bude djelotvoran i osiguralo ispravno ocjenjivanje, broj projekata za koje bi se moglo zahtijevati pružanje potpore mogao bi biti do sto.”

Izjava o smjernicama u pogledu kriterija za primjenu „bonusa”

„Kad je riječ o dodatnim naknadama, namjera je Komisije da bez odgode objavi smjernice o kriterijima za njihovu primjenu nakon donošenja Pravila za sudjelovanje u programu Horizont 2020. i širenje njegovih rezultata.”

Izjava o članku 42. Pravilâ za sudjelovanje

„Namjera je Komisije utvrditi vremenska ograničenja u oglednom ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava u vezi sa zaštitom rezultata, uzimajući u obzir vremenska ograničenja Sedmog okvirnog programa.”

Izjava o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura

„Kao odgovor na zahtjeve dionika, Komisija želi razjasniti pitanje izravnih troškova velikih istraživačkih infrastruktura na način opisan u ovoj izjavi.

Smjernice o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura u sklopu programa Horizont 2020. primjenjivat će se na troškove velikih istraživačkih infrastruktura ukupne vrijednosti od najmanje 20 milijuna EUR po pojedinom korisniku izračunane kao zbroj povijesnih vrijednosti imovine pojedinačnih istraživačkih infrastruktura kako su zabilježene u posljednjoj zaključenoj bilanci tog korisnika prije datuma potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili kako je utvrđeno na temelju troškova najma i zakupa istraživačkih infrastruktura.

Ispod tog praga neće se primjenjivati smjernice o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura u okviru programa Horizont 2020. Pojedinačne troškovne stavke mogu se prijaviti kao prihvatljivi izravni troškovi u skladu s primjenjivim odredbama ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Općenito će biti moguće kao izravne troškove potraživati sve troškove koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i izravno su povezani s provedbom aktivnosti te joj se stoga mogu izravno pripisati.

Za veliku istraživačku infrastrukturu koja se koristi za projekt to će obično biti slučaj kada je riječ o kapitaliziranim troškovima i troškovima poslovanja.

‚Kapitalizirani troškovi’ bit će troškovi nastali radi osnivanja i/ili obnove velike istraživačke infrastrukture te određeni troškovi pojedinih popravaka i održavanja velike istraživačke infrastrukture zajedno s dijelovima ili osnovnim sastavnicama.

‚Troškovi poslovanja’ bit će troškovi koji korisniku nastanu izričito u vezi s vođenjem velike istraživačke infrastrukture.

Suprotno tomu, određeni troškovi obično se ne mogu prijaviti kao izravni troškovi, ali bi se mogli smatrati nadoknađenima preko paušalne stope za neizravne troškove, primjerice troškovi najma, zakupa ili amortizacije administrativnih zgrada i sjedišta.

Ako su troškovi samo djelomično prouzročeni aktivnostima projekta, može se prijaviti samo dio koji se može izravno pripisati projektu.

U tu svrhu mjerni sustav korisnika mora omogućiti točnu izmjeru stvarne prave vrijednosti troška za projekt (tj. prikaz stvarne potrošnje i/ili upotrebe u projektu). To će biti slučaj ako se mjerenje ostvaruje na temelju računa isporučitelja.

Mjerenje troška obično se povezuje s vremenom potrebnim za projekt, a koje mora odgovarati stvarnim satima/danima/mjesecima uporabe istraživačke infrastrukture u projektu. Ukupni broj produktivnih sati/dana/mjeseci mora odgovarati punom potencijalu uporabe (punom kapacitetu) istraživačke infrastrukture. Izračun punog kapaciteta obuhvatit će cijelo razdoblje tijekom kojeg je istraživačka infrastruktura dostupna za uporabu, ali se ne koristi. No pri izračunu punog kapaciteta svakako će se uzeti u obzir stvarna ograničenja, poput radnog vremena subjekta te vremena potrebnog za popravke i održavanje (uključujući kalibriranje i testiranje).

Ako se trošak može izravno pripisati istraživačkoj infrastrukturi, ali zbog tehničkih ograničenja ne i izravno projektu, prihvatljivo rješenje bit će mjerenje tih troškova s pomoću jedinica stvarne uporabe relevantne za taj projekt, uz točne tehničke specifikacije i stvarne podatke te utvrđeno na temelju korisnikova sustava analitičkog troškovnog računovodstva.

Troškove i njihovo izravno pripisivanje projektu moraju pratiti odgovarajući dokazni dokumenti kojima se omogućuje zadovoljavajući revizijski postupak.

Korisnik može dokazati izravnu vezu uvjerljivim drugim dokazima.

Službe Komisije preporučit će najbolju praksu za izravno mjerenje i dokazne dokumente (npr. za kapitalizirane troškove: računovodstvena izvješća popraćena politikom amortizacije korisnika kao dijelom njegovih uobičajenih računovodstvenih načela u kojima se pokazuje izračun potencijalne uporabe i gospodarskog vijeka imovine te dokaz njezine stvarne uporabe u projektu; za troškove poslovanja: poseban jasno označen račun povezan s velikom istraživačkom infrastrukturom, ugovorom, vremenskim planom projekta itd.).

Nakon zahtjeva korisnika iz velike istraživačke infrastrukture i uzimajući u obzir dostupna sredstva i načelo isplativosti, Komisija je spremna izvršiti ex ante procjenu korisnikove metodologije izravnih troškova na jednostavan i transparentan način radi jamčenja pravne sigurnosti. Te ex ante procjene u potpunosti će se uzeti u obzir tijekom ex post revizija.

Komisija će osim toga osnovati skupinu sastavljenu od predstavnika relevantnih organizacija dionika koja će ocijeniti primjenu smjernica.

Komisija potvrđuje da će u najkraćem roku donijeti smjernice o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura nakon što se donesu uredbe o programu Horizont 2020.”

Izjava u vezi s člancima 3. i 4.

„Namjera je Komisije da se u ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava uvrste upućivanja na nacionalno pravo u vezi s javnim pristupom dokumentima i povjerljivošću kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža raznih interesa.”

Izjava o članku 28.

(mogućnost stopostotne stope povrata za neprofitne pravne subjekte kad je riječ o inovacijskim aktivnostima)

„Komisija primjećuje da čak i neprofitni subjekti mogu vršiti gospodarske aktivnosti bliske tržištu i čije subvencioniranje može dovesti do narušavanja unutarnjeg tržišta. Stoga će Komisija procijeniti ex ante jesu li prihvatljive aktivnosti gospodarske naravi, je li unakrsno subvencioniranje gospodarskih aktivnosti djelotvorno spriječeno te ima li stopa financiranja za prihvatljive gospodarske aktivnosti negativne učinke na tržišno natjecanje u okviru unutarnjeg tržišta nad kojima nisu prevagnuli njezini pozitivni učinci.”


20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/18


Izjava Komisije o članku 5. stavku 7. Posebnog programa

2013/C 373/04

„Komisija izražava veliko žaljenje zbog uključivanja stavka 7. u članak 5. kojim se uvodi postupak ispitivanja iz članka 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 za dodjelu financijske pomoći Unije projektima ili njihovim dijelovima odabranima nakon svakog raspisanog natječaja na temelju programâ rada iz članka 5. Posebnog programa za provedbu okvirnog programa Horizont 2020. Komisija podsjeća da taj postupak nije predložila ni u jednom sektorskom aktu višegodišnjeg financijskog okvira. To je bilo namijenjeno pojednostavnjenju programâ višegodišnjeg financijskog okvira u korist primatelja sredstava EU-a. Odobrenjem odluka o bespovratnim sredstvima bez nadzora odbora ubrzao bi se postupak i smanjilo vrijeme dodjele sredstava za primatelje sredstava te bi se izbjegla nepotrebna birokracija i troškovi. Osim toga, Komisija podsjeća da je donošenje odluka o dodjeli bespovratnih sredstava obuhvaćeno njezinim posebnim institucionalnim pravom u pogledu izvršenja proračuna i stoga se one ne bi trebale donositi postupkom komitologije.

Komisija također smatra da navedeno uključivanje ne može služiti kao presedan za druge instrumente financiranja.”


20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/19


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet COMP/M.7057 – Suntory/Glaxosmithkline (Ribena & Lucozade Soft Drinks Business))

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 373/05

Dana 27. studenoga 2013. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32013M7057. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/19


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Case COMP/M.7044 – Blackstone/Cambourne/Goldman Sachs/Rothesay)

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 373/06

Dana 29. studenoga 2013., Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32013M7044. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


IV. Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Vijeće

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/20


Obavijest osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu

2013/C 373/07

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

Osobama navedenima u Prilogu Odluci Vijeća 2011/72/ZSVP (1) te u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 (2) o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Tunisu skreće se pozornost na sljedeće informacije.

Vijeće namjerava izmijeniti obrazloženje u odnosu na osobe navedene u Prilogu Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP te u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 – osim kod unosa br. 1., 4., 5., 25. i 46. – kako slijedi:

„Osoba je predmet pravosudne istrage tuniških vlasti zbog suučesništva u pronevjeri javnih financijskih sredstava od strane javnog dužnosnika, zbog suučesništva u zlouporabi položaja od strane javnog dužnosnika radi pribavljanja nepripadajuće koristi za treću osobu i nanošenja štete upravi te zbog suučesništva u zlouporabi utjecaja na javnog dužnosnika s namjerom neizravnog ili izravnog postizanja koristi za neku drugu osobu.”

Vijeće namjerava izmijeniti obrazloženje u odnosu na osobu navedenu u unosu br. 1. iz Priloga Odluci Vijeća 2011/72/ZVSP te u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 101/2011 kako slijedi:

„Osoba je predmet pravosudne istrage tuniških vlasti zbog pronevjere javnih sredstava od strane javnog dužnosnika, zbog zloporabe funkcije od strane javnog dužnosnika radi pribavljanja nepripadajuće koristi trećoj osobi i nanošenja štete upravi, te zbog protuzakonitog utjecaja na javnog dužnosnika radi neposrednog ili posrednog postizanja koristi za druge osobe.”

Dotične osobe Vijeću mogu na sljedeću adresu dostaviti primjedbe, zajedno s popratnim dokumentima, do 7. siječnja 2014.:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Adresa e-pošte: sanctions@consilium.europa.eu

Zaprimljene primjedbe razmotrit će se u svrhu periodičnog preispitivanja Vijeća, u skladu s člankom 5. Odluke 2011/72/ZVSP i člankom 12. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 101/2011.


(1)  SL L 28, 2.2.2011., str. 62.

(2)  SL L 31, 5.2.2011., str. 1.


Europska komisija

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/22


Tečajna lista eura (1)

19. prosinca 2013.

2013/C 373/08

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,3667

JPY

japanski jen

142,55

DKK

danska kruna

7,4600

GBP

funta sterlinga

0,83490

SEK

švedska kruna

8,9539

CHF

švicarski franak

1,2261

ISK

islandska kruna

 

NOK

norveška kruna

8,3830

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

27,657

HUF

mađarska forinta

299,38

LTL

litavski litas

3,4528

LVL

letonski lats

0,7028

PLN

poljski zlot

4,1739

RON

rumunjski novi leu

4,4813

TRY

turska lira

2,8338

AUD

australski dolar

1,5445

CAD

kanadski dolar

1,4650

HKD

hongkonški dolar

10,5964

NZD

novozelandski dolar

1,6715

SGD

singapurski dolar

1,7313

KRW

južnokorejski von

1 449,92

ZAR

južnoafrički rand

14,1911

CNY

kineski renminbi-juan

8,3011

HRK

hrvatska kuna

7,6358

IDR

indonezijska rupija

16 525,38

MYR

malezijski ringit

4,4770

PHP

filipinski pezo

60,793

RUB

ruski rubalj

44,9955

THB

tajlandski baht

44,370

BRL

brazilski real

3,2112

MXN

meksički pezo

17,7312

INR

indijska rupija

85,2490


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/23


ODLUKA KOMISIJE

оd 12. prosinca 2013.

o osnivanju Europskog istraživačkog vijeća

2013/C 373/09

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća 2013/743/EU оd 3 prosinca 2013. o uspostavi Posebnog programa o provedbi Okvirnog programa za istraživanje i inovacije – Horizont 2020. (2014.–2020.) (1), a posebno njegov članak 6. stavke 1. i 2.,

budući da:

(1)

Kako bi se osigurala neprekidnost djelovanja i aktivnosti koje se provode na temelju Odluke Vijeća 2006/972/EZ (2), Europsko istraživačko vijeće („ERC”), koje se osniva u skladu s Odlukom 2013/743/EU, trebalo bi zamijeniti i naslijediti ERC osnovan Odlukom Komisije 2007/134/EZ (3).

(2)

Člankom 6. stavkom 2. Odluke 2013/743/EU predviđa se da će se ERC sastojati od neovisnog Znanstvenog vijeća i posebnog provedbenog tijela. Posebno provedbeno tijelo treba osnovati kao vanjsko tijelo u obliku izvršne agencije koja se osniva posebnim aktom u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 (4).

(3)

Znanstveno bi se vijeće trebalo sastojati od najboljih znanstvenika, inženjera i stručnjaka. Njegovi članovi trebaju biti neovisni o bilo kakvom vanjskom utjecaju te ih je potrebno imenovati tako da se osigura neprekidan rad Znanstvenog vijeća.

(4)

Kako bi se osigurala pravovremena provedba Posebnog programa, Znanstveno vijeće ERC-a osnovano Odlukom 2007/134/EZ već je donijelo preliminarna stajališta u očekivanju mjera koje će se donijeti u skladu s člankom 7. Odluke 2013/743/EU. Ta bi preliminarna stajališta Znanstveno vijeće osnovano ovom Odlukom trebalo prihvatiti ili odbaciti.

(5)

Trebaju se utvrditi potrebne odredbe za djelovanje Znanstvenog vijeća.

(6)

Trebaju se donijeti odredbe kojima će se omogućiti nesmetana suradnja između Znanstvenog vijeća i posebnog provedbenog tijela ERC-a.

(7)

Znanstveno vijeće trebalo bi imati pristup dokumentima i podacima koji su potrebni za njegov rad u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(8)

Odlukom 2013/743/EU predviđeno je da članovi Znanstvenog vijeća primaju naknade za izvršavanje svojih zadaća te je u tu svrhu potrebno utvrditi pravila.

(9)

Odluku 2007/134/EZ treba staviti izvan snage,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Osnivanje Europskog istraživačkog vijeća

Europsko istraživačko vijeće („ERC”) osniva se na razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. Ono zamjenjuje i nasljeđuje Europsko istraživačko vijeće osnovano Odlukom Komisije 2007/134/EZ.

Članak 2.

Članovi Znanstvenog vijeća

1.   Znanstveno vijeće sastoji se od predsjednika ERC-a („predsjednik ERC-a”) i ostala 21 člana. Osobe navedene u Prilogu I., njih 21, imenuju se ostalim članovima Znanstvenog vijeća na razdoblje utvrđeno u istom Prilogu.

2.   Članovi obavljaju svoje zadaće neovisno o bilo kakvom vanjskom utjecaju. Oni pravodobno izvještavaju Komisiju o svakom sukobu interesa koji bi mogao negativno utjecati na njihovu objektivnost.

3.   Članovi se imenuju na četverogodišnji mandat koji je moguće jednom produžiti. Kako bi se omogućila postupna rotacija članstva, moguće je imenovati člana i na razdoblje kraće od najdužega. Članovi ostaju na dužnosti do zamjene ili do isteka mandata.

4.   U opravdanim slučajevima, kako bi se održala cjelovitost ili neprekidan rad Znanstvenog vijeća, Komisija može mandat člana prekinuti na vlastitu inicijativu.

Članak 3.

Djelovanje Znanstvenog vijeća

1.   Znanstveno vijeće donosi svoj poslovnik, kao i kodeks ponašanja u pogledu povjerljivosti, sukoba interesa i obrade osobnih podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

2.   Znanstveno vijeće održava plenarne sjednice toliko često koliko je to potrebno za njegov rad. Sažetci zapisnika s plenarnih sjednica objavljuju se na web-mjestu ERC-a.

3.   Predsjednik može u skladu s poslovnikom Znanstvenog vijeća odlučiti da sjednice budu zatvorene.

4.   Znanstveno vijeće može iz kruga svojih članova osnovati stalne odbore, radne skupine i ostala tijela posvećena posebnim zadaćama Znanstvenog vijeća.

5.   Znanstveno vijeće osnovano na temelju ove Odluke odmah nakon osnivanja prihvaća ili odbacuje preliminarna stajališta Znanstvenog vijeća osnovanog Odlukom 2007/134/EZ o mjerama koje se donose u skladu s člankom 7. Odluke 2013/743/EU.

Članak 4.

Suradnja s Europskim istraživačkim vijećem

Znanstveno vijeće i posebno provedbeno tijelo osiguravaju usklađenost strateških i operativnih aspekata svih aktivnosti ERC-a. Predsjednik ERC-a, potpredsjednici Znanstvenog vijeća i ravnatelj posebnog provedbenog tijela održavaju redovite koordinacijske sastanke kako bi se omogućila učinkovita suradnja.

Članak 5.

Pristup dokumentima i podacima

1.   Komisija i posebno provedbeno tijelo Znanstvenom vijeću osiguravaju dokumente, podatke i pomoć potrebne za njegov rad, čime mu se omogućuje samostalno i neovisno djelovanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

2.   Članovi Znanstvenog vijeća dokumente i podatke koji su im stavljeni na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. upotrebljavaju samo za predviđene svrhe i zadaće te podliježu obvezi čuvanja tajnosti.

3.   Znanstveno vijeće poduzima odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere kojima se jamči sigurnost i povjerljivost dokumenata radi sprječavanja svakog neovlaštenog objavljivanja ili pristupa, slučajnog ili nezakonitog uništavanja, gubitka ili promjene podataka i dokumenata.

4.   Članovi Znanstvenog vijeća posvećuju dužnu pažnju legitimnosti, primjerenosti, relevantnosti, točnosti, nužnosti i vremenskom ograničenju prikupljanja, obrade i pohrane osobnih podataka.

5.   Ako iz razloga povezanih sa zaštitom osobnih podataka, povjerljivosti, sigurnosti ili javnog interesa nije moguće odobriti pristup dokumentima i podacima ili osobnim podacima, Komisija i posebno provedbeno tijelo pismenim putem obavješćuju Znanstveno vijeće o tim razlozima te mu o temi o kojoj je riječ dostavljaju sve informacije za koje smatraju da ih je moguće pružiti u skladu s odredbama uredaba.

Članak 6.

Naknade članovima Znanstvenog vijeća s iznimkom predsjednika ERC-a

Pravila o honorarima za zadaće koje izvršavaju članovi Znanstvenog vijeća, s iznimkom predsjednika ERC-a, i nadoknađivanju njihovih putnih troškova i troškova boravka utvrđena su u Prilogu II.

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2007/134/EZ stavlja se izvan snage. Upućivanja na Odluku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Odluku.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2014.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2013.

Za Komisiju

Máire GEOGHEGAN-QUINN

Članica Komisije


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 965.

(2)  Odluka Vijeća 2006/972/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Ideje” o provedbi Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007.–2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 243.).

(3)  Odluka Komisije 2007/134/EZ od 2. veljače 2007. o osnivanju Europskog istraživačkog vijeća (SL L 57, 24.2.2007., str. 14.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statuta izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće vezane uz upravljanje programima Zajednice (SL L 11, 16.1.2003., str. 1.).

(5)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).


PRILOG I.

Članovi Znanstvenog vijeća

Ime i prezime te ustanova

Kraj mandata

Klaus BOCK, Danish National Research Foundation

31. prosinca 2016.

Nicholas CANNY, National University of Ireland, Galway

31. prosinca 2014.

Sierd A.P.L. CLOETINGH, Utrecht University

31. prosinca 2015.

Tomasz DIETL, Polish Academy of Sciences

31. prosinca 2014.

Daniel DOLEV, Hebrew University of Jerusalem

31. prosinca 2014.

Athene DONALD, University of Cambridge

31. prosinca 2016.

Barbara ENSOLI, Istituto Superiore di Sanità, Roma

31. prosinca 2016.

Pavel EXNER, Czech Academy of Sciences

31. prosinca 2014.

Nuria Sebastian GALLES, University of Pompeu Fabra, Barcelona

31. prosinca 2016.

Reinhard GENZEL, Max Planck Institute for Extraterrestrial Physics

31. prosinca 2016.

Carl-Henrik HELDIN, Ludwig Institute for Cancer Research, Uppsala

31. prosinca 2014.

Timothy HUNT, Cancer Research UK, South Mimms

31. prosinca 2014.

Matthias KLEINER, Technical University of Dortmund

31. prosinca 2016.

Éva KONDOROSI, Hungarian Academy of Sciences

31. prosinca 2016.

Mart SAARMA, University of Helsinki

31. prosinca 2014.

Nils Christian STENSETH, University of Oslo

31. prosinca 2017.

Martin STOKHOF, University of Amsterdam

31. prosinca 2017.

Anna TRAMONTANO, Sapienza University of Rome

31. prosinca 2014.

Isabelle VERNOS, Centre for Genomic Regulation, Barcelona

31. prosinca 2014.

Reinhilde VEUGELERS, Catholic University of Leuven

31. prosinca 2016.

Michel WIEVIORKA, Centre for Sociological Analysis and Intervention, Paris

31. prosinca 2017.


PRILOG II.

Pravila iz članka 6. o naknadama članovima Znanstvenog vijeća s iznimkom predsjednika ERC-a

1.

Honorare članova Znanstvenog vijeća, s iznimkom predsjednika ERC-a, kao i njihove putne troškove i troškove boravka povezane sa zadaćama koje izvršavaju pokriva posebno provedbeno tijelo u skladu s ugovorom i uvjetima utvrđenima u točkama 2. do 5.

2.

Honorari potpredsjednikâ Znanstvenog vijeća iznose 3 500 EUR za sudjelovanje na cijelom plenarnom sastanku i 1 750 EUR za djelomično sudjelovanje.

3.

Honorari ostalih članova iz točke 1. iznose 2 000 EUR za sudjelovanje na cijelom plenarnom sastanku i 1 000 EUR za djelomično sudjelovanje.

4.

Plaćanja odobrava ravnatelj posebnog provedbenog tijela ili njegov zamjenik na temelju popisa sudionika koji potvrđuje predsjednik ERC-a i ravnatelj posebnog provedbenog tijela ili njihovi zamjenici. Na popisu sudionika za svakog se člana navodi je li sudjelovao na cijelom sastanku (puno sudjelovanje) ili samo na dijelu sastanka (djelomično sudjelovanje).

5.

Kad je riječ o sastancima koji nisu plenarni, posebno provedbeno tijelo članovima Znanstvenog vijeća po potrebi nadoknađuje putne troškove i troškove boravka koji su neophodni za izvršavanje njihovih zadaća, u skladu s njihovim ugovorom i pravilima Komisije o naknadama vanjskim stručnjacima (1).

6.

Honorari i putni troškovi i troškovi boravka pokrivaju se iz operativnog proračuna Posebnog programa uspostavljenog Odlukom 2013/743/EU.


(1)  Odluka Komisije C(2007) 5858.


V. Objave

ADMINISTRATIVNI POSTUPCI

Europska komisija

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/27


POZIVNI NATJEČAJ ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA PROJEKATA – EACEA 24/13

Program suradnje u obrazovanju instrumenta za suradnju s industrijaliziranim zemljama (ICI-ECP)

Suradnja u visokom obrazovanju i osposobljavanju između Europske unije i Australije, Europske unije i Japana, i Europske unije i Republike Koreje

Pozivni natječaj za podnošenje prijedloga za zajedničke projekte za mobilnost (JMP) i zajedničke projekte za visoko obrazovanje (JDP) za 2013

2013/C 373/10

1.   Ciljevi i opis

Opći je cilj povećati uzajamno razumijevanje između stanovnika EU-a i zemalja partnera, što uključuje šire poznavanje njihovih jezika, kultura i institucija, te povećati kvalitetu visokog obrazovanja i osposobljavanja potičući uravnoteženo partnerstvo između institucija visokog obrazovanja i osposobljavanja u EU-u i zemljama partnerima.

2.   Podnositelji prijava koji ispunjuju uvjete

Sljedeći pozivni natječaj otvoren je za udruženja institucija visokog obrazovanja i/ili institucija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon srednjoškolskog obrazovanja.

Podnositelji prijava koji ispunjuju uvjete moraju biti iz jedne od zemalja partnera i iz jedne od 28 država članica Europske unije.

3.   Aktivnosti koje ispunjuju uvjete

Ovaj pozivni natječaj obuhvaća dvije vrste aktivnosti, zajedničke projekte za mobilnost i zajedničke projekte za visoko obrazovanje.

Osigurana potpora za zajedničke projekte za mobilnost (JMP) omogućuje udruženju institucija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon srednjoškolskog obrazovanja ili udruženju institucija za visoko obrazovanje zemlje partnera EU-a ostvarivanje zajedničkih programa školovanja i osposobljavanja te provedbu mobilnosti studenata i fakultetskog nastavničkog osoblja. Potpora uključuje paušalno financiranje uprave te financijsku potporu za studente i članove akademskog i upravnog osoblja. Udruženje koje podnosi prijavu za zajednički projekt za mobilnost ICI-ECP-a mora uključiti u projekt najmanje dvije institucije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon srednjoškolskog obrazovanja ili najmanje dvije institucije za visoko obrazovanje iz dvije države članice EU-a i najmanje dvije takve institucije iz zemlje partnera. Zajednički projekti za mobilnost mogu trajati najviše 36 mjeseci. Posebna pozornost posvetit će se projektima koji uključuju pripravnički staž i pronalaženje zaposlenja.

Za zajedničke projekte za visoko obrazovanje (JDP) osigurava se potpora za razvoj i provedbu dvostranih/dvostrukih ili zajedničkih programa za visoko obrazovanje. Potpora uključuje paušalno financiranje razvojne djelatnosti i uprave te financijsku potporu za studente i članove akademskog i upravnog osoblja. Udruženje koje podnosi prijavu za zajednički projekt za visoko obrazovanje ICI-ECP-a mora uključiti u projekt najmanje dvije institucije za visoko obrazovanje iz dvije države članice EU-a i najmanje dvije institucije iz zemlje partnera. Zajednički projekti za visoko obrazovanje mogu trajati najviše 48 mjeseci. Posebna pozornost posvetit će se zahtjevima za zajedničke projekte za visoko obrazovanje.

Planira se da će aktivnosti početi u listopadu 2014.

4.   Kriteriji za dodjelu projekata

A.

Važnost projekta s obzirom na odnos između EU-a i zemalja partnera te doprinos kvaliteti i izvrsnosti (20 %) određivat će se na osnovi:

(a)

relevantnosti prijedloga u odnosu na ciljeve pozivnog natječaja te odnos između EU-a i zemlje partnera

(b)

doprinosa projekta obrazovnoj kvaliteti, izvrsnosti i inovativnosti u dotičnom području

B.

Kvaliteta provedbe projekta (80 %) određivat će se na osnovi:

(c)

upravljanja partnerstvom i suradnje među partnerima

(d)

programa studentske mobilnosti

(e)

organizacije prijenosa i priznavanja akademskih bodova

(f)

ugošćivanja studenata i fakultetskog nastavničkog osoblja, studentskih službi, jezičnih i kulturnih priprema

(g)

programa mobilnosti fakultetskog nastavničkog osoblja

(h)

plana procjene

(i)

plana diseminacije (širenja informacija)

(j)

plana održivosti

5.   Proračun

Raspoloživ proračun koji osigurava EU iznosi otprilike 2,2 milijuna EUR. Usporediva financijska sredstva osiguravaju zemlje partneri u skladu s pravilima koja su primjenjiva za svaku od njih (1).

Maksimalan iznos koji osigurava EU za financiranje bit će 350 000 EUR za četverogodišnji zajednički projekt za visoko obrazovanje u koji su uključene dvije ili više institucija EU-a i 190 000 EUR za trogodišnji zajednički projekt za mobilnost u koji su uključene dvije institucije EU-a ili 197 500 EUR za trogodišnji zajednički projekt za mobilnost u koji su uključene tri ili više institucija EU-a.

6.   Rok za podnošenje prijava

Prijave se podnose i EU-u i provedbenim institucijama u Australiji (Australski vlada – odjel za obrazovanje ), Japanu (Japanska organizacija studentskih službi – JASSO) i Republici Koreji (Nacionalna istraživačka zaklada Koreje – NRF).

Prijave u ime vodeće institucije EU-a šalju se Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu ne kasnije od 15. svibnja 2014. Prijave koje nose poštansku marku s kasnijim datumom neće se razmatrati. Prijave se šalju na sljedeću adresu:

The Education, Audiovisual and Culture Executive Agency

EU-ICI ECP Call for proposals 24/13

BOUR 02/17

Avenue du Bourget/Bourgetlaan 1

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Prijave EU-a u ime vodeće institucije EU-a podnose se putem ispravnog obrasca koji je propisno ispunjen, koji nosi potpis osobe koja je ovlaštena preuzimati zakonito obvezujuće obveze u ime organizacije koja podnosi prijavu i na kojem je naveden datum podnošenja prijave.

Australske prijave i popratni dokumenti trebali bi se slati registriranom poštom na adresu:

The Director, Strategic Policy, Europe & Americas

International and Infrastructure Group

Department Education

GPO Box 9880

Canberra ACT 2601

AUSTRALIA

Japanske prijave i popratni dokumenti trebali bi se slati registriranom poštom na adresu:

Tetsuya Yamamoto

Director

Student Exchange Support Division

Student Exchange Department

Japan Student Services Organisation (JASSO)

2-2-1 Aomi, Koto-ku

Tokyo 135-8630

JAPAN

Korejske prijave: https://ernd.nrf.re.kr/index.do

7.   Dodatne informacije

Upute i obrasci za podnošenje prijava dostupni su na sljedećoj internetskoj stranici:

http://eacea.ec.europa.eu/bilateral_cooperation/eu_ici_ecp/index_en.php

Prijave se podnose putem predviđenog obrasca i trebaju uključivati sve potrebne priloge i informacije.


(1)  Zajednički projekti financiraju se podložno proračunskim mogućnostima dotične zemlje partnera


POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/30


Obavijest o isteku određenih antidampinških mjera

2013/C 373/11

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (1), a nakon čega nije podnesen valjano argumentiran zahtjev za reviziju, Komisija obavješćuje o skorom isteku antidampinške mjere navedene u nastavku.

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. (2) o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice.

Proizvod

Zemlja/zemlje podrijetla ili izvoza

Mjere

Referentna oznaka

Datum isteka (3)

Užad od sintetičnih vlakana

Indija

Antidampinška pristojba

Provedbena uredba Vijeća (EZ) br. 1242/2010 (SL L 338, 22.12.2010., str. 10.)

23.12.2013.


(1)  SL C 85, 23.3.2013., str. 14.

(2)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(3)  Mjera istječe u ponoć na dan naveden u ovom stupcu.


20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/31


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7078 – Santander Customer Finance/El Corte Inglés/Financier El Corte Inglés)

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 373/12

1.

Dana 13. prosinca 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnik Santander Customer Finance SA („SCF”, Španjolska) koji pripada skupini Santander Group i El Corte Inglés SA („ECI”, Španjolska) u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama kupnjom udjela stječu zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Financiera El Corte Inglés E.F.C., SA („FECI”, Španjolska).

2.

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

SCF: usluge u području kreditnih djelatnosti klijenata, i to izdavanje kartica i kredita na prodajnim mjestima (putem trgovaca i trgovačkih prodajnih mjesta) te izravno klijentima u EGP-u,

ECI: posluje u području maloprodajne distribucije po modelu robnih kuća u Španjolskoj i u Portugalu,

FECI: specijalizirana kreditna institucija koja klijentima nudi osobne kredite i financiranje s pomoću kartica trgovačkih marki za nabavu robe i usluga u dućanima skupine ECI Group i na poslovnim prostorima nekih poduzetnika za maloprodaju.

3.

Slijedom preliminarnog ispitivanja Komisija ocjenjuje da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7078 – Santander Customer Finance/El Corte Inglés/Financier El Corte Inglés, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).