(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 11. prosinca 2025. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih žica od silicijsko-manganskog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju su 29. listopada 2025. podnijela društva ELBOR S.p.a., Elektroda Zagreb d.d., Electro Portugal Lda., Hermann Fliess & Co. GmbH, Italfil Spa, Multimet Sp. z o.o., S.I.A.T. Società Italiana Acciai Trafilati S.p.A. i Westfälische Drahtindustrie GmbH („podnositelji pritužbe”).

(3)

Pritužbu je podnijela Unijina industrija silicijsko-manganskih žica za zavarivanje u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(4)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2026/297 od 9. veljače 2026. („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i Vladu Narodne Republike Kine („kineska vlada”), poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak s četiri proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17 osnovne uredbe kriteriji za odabir uzorka bili su reprezentativnost proizvodnje i prodaje u razdoblju od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025.

(9)

Predloženi uzorak činio je 29 % proizvodnje i 24 % prodaje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Jedan proizvođač u uzorku obavijestio je Komisiju da ne može surađivati u ispitnom postupku. Preostali uzorak od tri proizvođača je potvrđen. Utvrđeno je da je konačni uzorak reprezentativan za industriju Unije te da obuhvaća 16 % proizvodnje i 17 % prodaje u Uniji.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Tri nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(13)

Trinaest proizvođača izvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo na to da ih se uključi u uzorak. S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika Komisija je odlučila primijeniti odabir uzorka u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(14)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika iz dvije odvojene grupe poduzeća. Taj se odabir temeljio na najvećoj reprezentativnoj količini izvoza u Uniju koja se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Uzorak je činio više od 50 % procijenjene ukupne količine predmetnog proizvoda izvezenog iz Kine u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je provela savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetnih zemalja. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe na odabir.

(15)

Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(16)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u Kini u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Kinu primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(17)

Komisija je primila odgovore na upitnike od triju proizvođača iz Unije u uzorku, dviju grupa kineskih proizvođača izvoznika i triju uvoznika. Nijedan korisnik nije odgovorio na upitnik. Komisija od kineske vlade nije primila nijedan odgovor na upitnik.

(18)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(19)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(20)

Proizvod iz ispitnog postupka („predmetni proizvod”) je žica od silicijsko-manganskog čelika s poprečnim presjekom promjera od 0,6 mm do 4 mm, s masenim udjelom ugljika ne većim od 0,2 %, silicija 0,6 % ili većim, ali ne većim od 1,4 % i mangana 0,9 % ili većim, ali ne većim od 1,9 %, koja ne sadržava ni jedan drugi element u količini koja bi čeliku dala značajke drugog legiranog čelika, neovisno o tome je li prevučena bakrom ili broncom ili premazana pripravkom za podmazivanje na bazi voska ili ulja, trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 7229 20 00 (oznaka TARIC 7229 20 00 10) („silicijsko-manganska žica za zavarivanje” ili „proizvod iz ispitnog postupka”).

(21)

Silicijsko-manganska žica za zavarivanje služi kao materijal za punjenje koji se tali i stapa s osnovnim metalom tijekom zavarivanja. Žica se uvodi u talinu i pomaže u spajanju dijelova koji se zavaruju. Silicijsko-manganska žica za zavarivanje upotrebljava se u raznim industrijskim sektorima, uključujući građevinarstvo, automobilsku industriju, brodogradnju i zrakoplovstvo, održivu energiju (npr. vjetar), obranu, proizvodnju električne energije, elektroniku i elektrotehniku.

(22)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(23)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(24)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(25)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u Kini, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz Kine na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(26)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za eventualnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Od 13 proizvođača izvoznika koji su se javili ispunjavanjem obrazaca za odabir uzorka, samo je sedam dostavilo relevantne podatke.

(27)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Od kineske vlade nije primljen odgovor na upitnik. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(28)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(29)

Komisija je 1. travnja 2026. bilješkom („bilješka o čimbenicima proizvodnje”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Malezija odgovarajuća reprezentativna zemlja. Druge potencijalne reprezentativne zemlje (Argentina, Meksiko, Brazil i Turska) nisu uzete u obzir jer nisu uvozile (Argentina, Meksiko) ili su uvozile neznatne količine (manje od 10 tona u Brazilu i Turskoj) žičanih šipkih, tj. glavnog ulaznog elementa za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Komisija je zainteresirane strane obavijestila i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju dostupnih informacija za KISWEL SDN. BHD. („Kiswel”) (4), proizvođača silicijsko-manganskih žica za zavarivanje u Maleziji. Komisija je zaprimila primjedbe na bilješku o čimbenicima proizvodnje, koje su razmotrene u odjeljku 3.2.4.2. u nastavku.

(30)

Nakon analize primljenih primjedbi i informacija, Komisija je zaključila da je Malezija odgovarajuća reprezentativna zemlja koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.2.3. u nastavku.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(32)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(33)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe prikladna.

(34)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u Kini (5) Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(35)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (6). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (7) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (8). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u Kini resursi su koncentrirani u sektorima koje je kineska vlada odredila kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (9). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, osobito kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini (10). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (11) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u Kini (12).

(36)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom željeza i čelika u Kini Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (13) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. U toj su analizi ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu Kine općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale dopunila ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(37)

U pritužbi, u kojoj se upućuje na Izvješće, navodi se da tržišne uvjete, osobito troškove i cijene, u kineskoj industriji čelika ne određuju tržišne sile ponude i potražnje, već su narušeni državnom intervencijom u gospodarstvo.

(38)

U tom pogledu u pritužbi su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. U pritužbi se upućuje i na nalaze Komisije u nekoliko nedavnih ispitnih postupaka o sektoru čelika u Kini, koji su potvrdili postojanje znatnih poremećaja u kineskim sektorima žičanih šipki (14), određenih čeličnih žica i žica u strukovima (15) te čelične užadi i kabela (16).

(39)

U pritužbi se podsjeća na elemente navedene u nastavku koji uzrokuju znatne poremećaje u kineskom sektoru žica.

(40)

Prvo, u kineskom sektoru žica, uključujući silicijsko-manganske žice za zavarivanje, u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom tijela kineske vlade odnosno koja ta tijela politički nadziru ili usmjeravaju.

(41)

Kineska vlada i Komunistička partija Kine („KPK”) održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj i kontrolu nad poduzećima, osobito onima u državnom vlasništvu. Osim što aktivno oblikuje i nadzire provedbu općih gospodarskih politika, država sudjeluje i u donošenju operativnih odluka u pojedinačnim društvima rotacijom kadrova između državnih tijela i društava, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima te oblikovanjem korporativne strukture. Industriju čelika i čeličnih žica posebno karakterizira znatna prisutnost države u poduzećima u državnom vlasništvu koja čine polovinu proizvođača čelika. Na primjer, Baowu Steel Ltd („Baowu”) veliko je kinesko poduzeće u državnom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom čelika i dio je nedavno konsolidirane grupe China Baowu Steel Group. Baowu je i većinski dioničar u velikom poduzeću za proizvodnju čelika u državnom vlasništvu Shanxi Taiyuan Iron & Steel Co. Ltd („TISCO”), koje je pak u većinskom vlasništvu Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) (17).

(42)

Nadalje, u pritužbi se tvrdilo i da su intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka postale pravilo i u privatnim društvima. Na primjer, u članku 33. Ustava KPK-a predviđa se prisutnost KPK-a u privatnom sektoru radi provedbe partijskih načela i politika te kako bi usmjeravao poduzeća iz tog sektora i nadzirao pridržavaju li se državnih zakona i propisa. Kineska vlada vrši utjecaj i na društva u privatnom vlasništvu preko osobnih kontakata, što državi omogućuje da utječe na cijene ili troškove. Pritužba se temelji na Komisijinim nalazima da su članovi KPK-a zastupljeni u višem rukovodstvu ili upravnom odboru nekoliko važnih društava za proizvodnju čelika (18). Ćelije KPK-a u državnim i privatnim poduzećima još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke. Konkretno, mnogi kineski proizvođači silicijsko-manganskih žica za zavarivanje izričito podupiru planove politike kineske vlade i KPK-a, a kineska vlada s njima održava bliske veze preko predstavničkih udruženja, kao što je Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”) (19). Podnositelj pritužbe dodao je da društva za proizvodnju čeličnih žica primaju subvencije i financijska sredstva od raznih državnih agencija.

(43)

Drugo, u pritužbi se tvrdilo da kineska vlada provodi javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta.

(44)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Kineska vlada smatra kineski sektor čelika ključnom industrijom, što se ogleda u 14. općem petogodišnjem planu i 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina. Osim toga, industrija čelika općenito, uključujući industriju čeličnih žica, poticana je industrija u okviru inicijative „Made in China 2025” pa ispunjava uvjete za primanje znatnih državnih sredstava. Pritužba se temelji na sličnim primjerima na pokrajinskoj razini kako bi se istaknula namjera kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj industrije čelika. Podnositelj pritužbe zaključio je da takva politička potpora i planovi dovode do znatnih poremećaja u kineskoj industriji čeličnih žica te da idu u prilog domaćim dobavljačima ili na drugi način utječu na sile slobodnog tržišta (20).

(45)

Treće, prisutnost države u kineskim društvima za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje omogućuje kineskim tijelima i da utječu na cijene i/ili troškove svih čimbenika proizvodnje u toj industriji:

(46)

Četvrto, u pritužbi se navodi da proizvođači silicijsko-manganskih žica za zavarivanje imaju pristup financijskim sredstvima koja dodjeljuju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi (26).

(47)

U pritužbi se tvrdilo da je za kineski financijski sustav karakterističan snažan položaj banaka u državnom vlasništvu, koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta, već i na temelju drugih kriterija. Banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama jer izvršne direktore imenuje KPK. Kineske banke redovito provode javne politike koje je osmislila država. Naime, banke su zakonski obvezne poslovati u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države. Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (27).

(48)

Osim toga, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Podnositelj pritužbe navodi i to da, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji koje uzrokuje djelovanje države (28).

(49)

Peto, sektor čeličnih žica, kao i svi drugi sektori kineskog gospodarstva, izložen je poremećajima koji proizlaze iz diskriminirajuće primjene ili neodgovarajuće provedbe kineskih pravila o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu.

(50)

Budući da je kineski sektor čelika (uključujući čelične žice) poticani industrijski sektor, nekoliko kineskih dokumenata o politikama posebno se odnosi na društva u sektoru čelika. Nadalje, pritužba se oslanja na nalaze Komisije da se kineski zakoni o stečaju ne provode strogo u sektoru čelika, koji obuhvaća i sektor žica, što dovodi do poremećaja jer se nesolventnim poduzećima omogućuje nastavak poslovanja i pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini. Broj stečajeva i dalje je izrazito nizak u odnosu na veličinu gospodarstva zemlje. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (29).

(51)

Zaključno, podnositelj pritužbe smatra da zbog tih poremećaja uzrokovanih znatnim državnim intervencijama troškovi i cijene u Kini nisu pouzdani za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Stoga bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi korištenjem nenarušenih troškova proizvodnje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(52)

U ispitnom postupku Komisije potvrđeno je da u sektoru silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, koji je dio sektora čelika na kraju proizvodnog lanca, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju. Proizvođači silicijsko-manganskih žica za zavarivanje uključuju privatna društva kao što su Shandong Solid Solder Co. Ltd. (30) ili Tianjin Golden Bridge Welding Materials Group Co., Ltd (31).

(53)

Iako Komisija nije utvrdila konkretnije informacije o državnom vlasništvu u sektoru čeličnih žica, taj je sektor podsektor sektora čelika te su stoga nalazi o državnom vlasništvu u sektoru čelika relevantni za silicijsko-manganske žice za zavarivanje. Primjeri poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju u sektoru čelika i proizvode žičane šipke, koje su glavni ulazni materijal za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, uključuju: poduzeća u državnom vlasništvu (32) Ansteel Group (33) i Baowu Steel Group (koje se često naziva i „Baosteel”) (34) u okviru SASAC-a te Hebei Iron and Steel Group („HBIS”) (35), poduzeće u državnom vlasništvu koje je pod krajnjom kontrolom SASAC-a pokrajine Hebei (36).

(54)

Nadalje, najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjer za to nalazimo u Smjernicama Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojima se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskog temelja i znatnu modernizaciju industrijskog lanca (37). Konkretno, u tim se Smjernicama traži da se: „[p]otaknu spajanja i reorganizacije poduzeća; potaknu vodeća poduzeća u industriji da provedu spajanja i reorganizacije i u sektoru čelika stvore iznimno velike grupe poduzeća svjetske klase.” Osim toga, izričito se zahtijeva da se „[p]odupru poduzeća u industriji čelika kako bi se usmjerila na modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca i razvoj strateških industrija u nastajanju, intenzivira razvoj malih serija i različitih ključnih vrsta čelika kao što su visokokvalitetni posebni čelici, posebni legirani čelici za vrhunsku opremu i čelik za ključne osnovne dijelove”. (38)

(55)

Još jedan primjer namjere kineske vlade da intervenira u sektor čelika može se pronaći u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti”. (39)

(56)

Osim toga, u Planu rada za stabilan rast industrije čelika (40) Ministarstva industrije i informacijske tehnologije za 2023. utvrđuju se sljedeći ciljevi: „Tijekom 2023. ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganja u istraživanja i razvoj u industriji s vremenom će dosegnuti 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije dosegnut će otprilike 3,5 %; 2024. dodatno će se optimizirati okruženje industrijskog razvoja i struktura industrije, nastavit će se napredak prema vrhunskim, pametnim i zelenim proizvodima te će rast dodane vrijednosti industrije premašiti 4 %” i predviđa se korporativna konsolidacija sektora čelika koju je odobrila vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, izgrade ogromne grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te potiču optimalnu organizaciju nacionalnog proizvodnog kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće političke potpore za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i preustroje.”

(57)

U Planu rada za stabilan rast industrije čelika Ministarstva industrije i informacijske tehnologije za razdoblje 2025. – 2026. (41) utvrđuju se sljedeći ciljevi: „provesti detaljnu kontrolu proizvodnog kapaciteta i proizvodnje” te „poboljšati kapacitet opskrbe visokokvalitetnim proizvodima” (42). U njemu se zahtijeva i da „glavne pokrajine u kojima se proizvodi čelik imaju vodeću ulogu i ubrzaju optimizaciju i modernizaciju industrije” te da „industrijska udruženja poduzmu proaktivne mjere za suzbijanje bespoštednog tržišnog natjecanja [...] i strogo provode nacionalne politike o kontroli kapaciteta i proizvodnje” (43).

(58)

Slični primjeri namjere kineske vlade da nadzire i usmjerava razvoj sektora čelika vidljivi su na razini pokrajina, primjerice u pokrajini Hebei, u kojoj je pokrajinska vlada 2020. objavila trogodišnji akcijski plan za razvoj klastera u lancu industrije čelika. Tim se planom traži „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva nad poduzećima u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem” (44). Nadalje, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca.” (45)

(59)

Točnije, kad je riječ o silicijsko-manganskim žicama za zavarivanje i ulaznim elementima koji se upotrebljavaju za njihovu proizvodnju, u planu pokrajine Hebei zahtijeva se „[k]onsolidacija tržišnih prednosti proizvoda od žičanih šipki. Poticanje proizvođača žičanih šipki na istraživanje i razvoj te proizvodnju toplovaljanih rebrastih čeličnih šipki jakosti 500 MPa ili veće u cilju poboljšanja proizvoda. Promicanje dubinske prerade čeličnih šipki i proizvoda od žičanih šipki, uspostava i poboljšanje centara za preradu i distribuciju te pružanje građevinskim poduzećima usluga prerade i distribucije krajnjih proizvoda kao što je [...] zavarena žičana mreža” (46).

(60)

Isto tako se u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan traži da se „nacionalne strateške potrebe stave u prvi plan, poduzeća potaknu na optimizaciju i poboljšanje strukture proizvoda, razvije poseban čelik visoke kvalitete, čelik visokih performansi za brodogradnju, posebni legirani čelik za visokokvalitetnu opremu, čelik za osnovne dijelove i druge ‚posebne, fine, kvalitetne’ glavne vrste te poveća dodana vrijednost i konkurentnost proizvoda od čelika”. (47)

(61)

Nadalje, u njemu se nalaže „uspostava specijaliziranih baza za proizvodnju čelika[,] poticanje kvalificiranih poduzeća u sektoru čelika da integriraju resurse na početku i na kraju proizvodnog lanca i da se razvijaju kao klasteri, proširenje industrijskog lanca i razvoj specijaliziranih proizvoda od čelika” te podupiranje izgradnje „visokokvalitetne posebne baze za proizvodnju čeličnih i žičanih šipki i regionalnog centra za preradu” (48).

(62)

Slični ciljevi industrijske politike mogu se pronaći i u planskim dokumentima drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (49), Shandong (50), Shanxi (51) ili Zhejiang (52).

(63)

U tom pogledu još jedan primjer učinkovitog usmjeravanja kineske vlade na temelju planova jest Obavijest Partijskog odbora grupe Ansteel Group Co., Ltd. o savjesnom proučavanju, objavljivanju i provedbi duha 20. nacionalnog kongresa Partije (53). U toj se obavijesti tvrdi da će Ansteel Group savjesno provoditi smjernice i bolje ih predstaviti članovima Partije, kadrovima i zaposlenicima cijele grupe.

(64)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku utvrđeno je da preklapanja između rukovodećih položaja i članstva u KPK-u ili partijskih funkcija postoje i u sektoru silicijsko-manganskih žica za zavarivanje.

(65)

Na primjer, u članku 11. Statuta društva Shandong Solid Solder Co. Ltd. navodi se da „trgovačko društvo osniva organizaciju Komunističke partije Kine i obavlja partijske aktivnosti u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine i Zakona o trgovačkim društvima” (54).

(66)

Slično tome, Tianjin Golden Bridge Welding Materials Group Co., Ltd. izvješćuje da se „Grupa dugi niz godina pridržavala integracije Partije i poduzeća te razvijala sustav upravljanja u skladu s jačanjem Partije. U potpunosti je uvela sustav u kojem su najviši čelnici Partije i vlade na ključnim položajima, čime se osigurava da članovi Partije pokrivaju sve ključne funkcije” (55) .

(67)

Predsjednik upravnog odbora društva Tianjin Golden Bridge Welding Materials Group Co., Ltd. ujedno je tajnik Partijskog odbora (56) i član Narodnog kongresa općine Tianjin (57).

(68)

Osim toga, s obzirom na to da sektor čeličnih žica, uključujući silicijsko-manganske žice za zavarivanje čini podsektor sektora čelika, dostupne informacije o proizvođačima čelika relevantne su i za proizvod iz ispitnog postupka.

(69)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora društva Baosteel ujedno je tajnik Partijskog odbora društva, a glavni direktor društva Baosteel ujedno je zamjenik tajnika tog odbora (58).

(70)

Nadalje, predsjednik upravnog odbora i izvršni direktor poduzeća Ansteel Group ujedno je i tajnik Partije tog poduzeća. Slično tome, izvršni direktor i glavni direktor poduzeća Ansteel Group zamjenik je tajnika Partije (59).

(71)

Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja (60), kao što je CISA (61).

(72)

CISA u članku 3. svojeg statuta navodi da organizacija „poštuje opće vodstvo Komunističke partije Kine i, u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine, osniva organizacije Komunističke partije Kine radi obavljanja partijskih aktivnosti i osiguravanja potrebnih uvjeta za aktivnosti partijskih organizacija. Subjekt zadužen za registraciju i upravljanje tim udruženjem je Ministarstvo civilnih poslova Narodne Republike Kine, dok je za upravljanje industrijom zaduženo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije („MIIT”)” (62). Člankom 36. Statuta CISA-a propisuje se da osobe zadužene za udruženje moraju „[s]lijediti vodstvo Komunističke partije Kine, podržavati socijalizam s kineskim obilježjima, odlučno provoditi stavove, načela i politike Partije te imati dobre političke kvalitete” (63).

(73)

Ansteel Group i Baosteel članovi su CISA-e (64).

(74)

Osim toga, u kineskom sektoru čelika provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe i općenito se primjenjuju na proizvod iz ispitnog postupka s obzirom na to da je sektor čeličnih žica podsektor sektora čelika.

(75)

Kineska vlada industriju čelika dosljedno smatra ključnom industrijom (65). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada odlučila je transformirati i modernizirati industriju čelika te je optimizirati i restrukturirati (66). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora u razdoblju od 2021. do 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (67).

(76)

Osim toga, spomenuti Plan rada za stabilan rast industrije čelika (vidjeti uvodne izjave 55. i 56.) pokazuje kako se usmjerenost kineskih tijela na taj sektor može promatrati u širem kontekstu usmjeravanja kineskog gospodarstva koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s ‚14. petogodišnjim planom’ u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje” (68).

(77)

Na lokalnoj razini, primjerice u pokrajini Shandong, u kojoj se nalazi Shandong Solid Solder Co. Ltd., u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije željeza i čelika pokrajine Shandong posebna se pozornost posvećuje „razvoju [...] posebnog čelika za zavarivanje, opružnog čelika i čelika za inženjerske strojeve, među ostalim posebnih čeličnih materijala” (69).

(78)

Nadalje, u pokrajini Liaoning, u kojoj se nalazi Ansteel Group, uspostavljene su mjere kako bi se osigurao povlašteni tretman za „promicanje transformacije i modernizacije tradicionalnih industrija” (70). Liaoning „aktivno njeguje i razvija nove kvalitetne proizvodne sile u skladu s lokalnim uvjetima” (71), među kojima je i Ansteel Group.

(79)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(80)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru čelika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(81)

Na sektor čeličnih žica, uključujući silicijsko-manganske žice za zavarivanje, utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 35. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih materijala) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim materijalima društava koja imaju isti radni sustav u Kini).

(82)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 35. Prethodno navedeni Plan rada za stabilan rast (vidjeti uvodne izjave 55. i 56.) sadržava vrlo dobre primjere i te vrste državnih intervencija: „Poticanje financijskih institucija da aktivno pružaju financijske usluge poduzećima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i preustroje, prilagodbe organizacije, preobrazbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(83)

Naposljetku, Komisija podsjeća da je za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje potreban niz ulaznih elemenata. Kada proizvođači silicijsko-manganskih žica za zavarivanje kupuju/ugovaraju nabavu tih ulaznih materijala, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(84)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(85)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi u sektoru čeličnih žica, a time i silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(86)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(87)

Komisija je zaprimila primjedbe grupe zainteresiranih strana o postojanju znatnih poremećaja u Kini.

(88)

Grupa Juli navela je u odgovoru na upitnik da poremećaji nisu utjecali na njezinu domaću kupnju sirovina i energije. Nije dodatno potkrijepila svoju tvrdnju. Komisija je u tom pogledu podsjetila na to da, nakon što je utvrdila da zbog postojanja znatnih poremećaja u predmetnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u predmetnoj zemlji, uobičajena vrijednost izračunava se za svakog proizvođača izvoznika na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, uzevši u obzir raspoložive dokaze o čimbenicima proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika, nije bilo troškova proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka za koje se moglo utvrditi da su nenarušeni. Zbog toga je ta tvrdnja odbačena.

(89)

U okviru primjedbi na bilješku o čimbenicima proizvodnje društvo Yunhe 10. travnja 2026. dostavilo je argumente o znatnim poremećajima. Prvo, tvrdilo je da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije primjenjiv u ovom ispitnom postupku jer ta odredba nije u skladu s obvezama EU-a na temelju sporazumâ WTO-a i odluke Tijela za rješavanje sporova WTO-a u predmetu Europska unija – antidampinške mjere za biodizel iz Argentine.

(90)

Drugo, tvrdilo je da znatni poremećaji nisu dostatno dokazani i da, čak i da postoje, ne utječu na sve aspekte troškova proizvodnje silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Navelo je da podnositelji pritužbe nisu dostavili materijalne dokaze o znatnim poremećajima na tržištu silicijsko-manganskih žica za zavarivanje u Kini koji utječu na proizvodnju i prodaju proizvođača izvoznika iz ispitnog postupka u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(91)

Prvo, Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i prethodno navedenom sudskom praksom. Komisija je na početku napomenula da se Izvješće WTO-a o predmetu EU – biodizel nije odnosilo na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo WTO-a i Žalbeno tijelo u sporu EU – biodizel dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a propisuje izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao u zemlji izvoznici. Stoga su odbačene tvrdnje društva Yunhe o neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s obvezama EU-a na temelju sporazumâ WTO-a.

(92)

Drugo, kad je riječ o dokazima koji potkrepljuju Komisijin nalaz o postojanju znatnih poremećaja koji utječu na kineski sektor silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, Komisija napominje da društvo Yunhe nije dostavilo dokaze o nepostojanju znatnih poremećaja na tržištu silicijsko-manganskih žica za zavarivanje u Kini. Komisija je također podsjetila da se u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka upućuje na niz elemenata prima facie u kineskom sektoru čeličnih žica kako bi se dokazalo da su na taj sektor utjecali poremećaji u cijelom vrijednosnom lancu čeličnih žica u Kini. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Doista, iako se utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi samo u trenutku privremene i/ili konačne objave, člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) utvrđuje se obveza prikupljanja podataka potrebnih za primjenu te metodologije ako je ispitni postupak pokrenut na toj osnovi. U tom je slučaju Komisija smatrala da su dokazi prima facie o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. U Obavijesti o pokretanju postupka to je jasno navedeno u točki 3. u skladu s obvezom iz članka 2. stavka 6.a točke (e) osnovne uredbe. Stoga je Komisija poduzela potrebne mjere kako bi mogla primijeniti metodologiju iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u slučaju da se tijekom ispitnog postupka potvrdi postojanje znatnih poremećaja.

(93)

Nadalje, kad je riječ o dokaznoj vrijednosti Izvješća, Komisija je podsjetila da je to sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, među ostalim zakonodavstvu, propisima i drugim službenim dokumentima o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješćima trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademskim studijama i člancima znanstvenika te drugim pouzdanim neovisnim izvorima. Izvješće je prvi put objavljeno u prosincu 2017. i detaljno ažurirano u travnju 2024. Sve su strane imale dovoljno prilika da ospore, dopune ili dostave primjedbe na Izvješće u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, ali Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe ni dokaze zbog kojih bi se Izvješće proglasilo nevažećim.

(94)

Osim toga, Komisija je podsjetila da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja ili informacija u Izvješću o određenom tržištu koje obuhvaća proizvod iz ispitnog postupka ili o određenim društvima. U Izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u Kini koje su međusobno povezane i primjenjuju se u cijelom kineskom gospodarstvu (72) te utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka (73). Osim toga, Izvješće uključuje poglavlje o sektoru čelika, koje je relevantno za Komisijinu ocjenu sektora čeličnih žica, koji je podsektor sektora čelika. Nadalje, Izvješće nije jedini izvor dokaza kojim se Komisija koristila za donošenje odluke jer se u tu svrhu upotrebljavaju dodatni dokazni elementi. Kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.1., u industriji silicijsko-manganskih žica za zavarivanje dolazi do niza državnih intervencija (kao što su prisutnost i nadzor države u ključnim akterima u industriji, obuhvaćenost petogodišnjim planovima i drugim dokumentima te intervencije u financijskom sektoru), što utječe i na troškove proizvodnje silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, među ostalim sirovine, energiju, zemljište, kapital i radnu snagu. Stoga je taj argument odbačen.

(95)

S obzirom na navedeno, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(96)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., Komisija je 1. travnja 2026. objavila bilješku o čimbenicima proizvodnje. U toj su bilješci opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji i Komisija je obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu Maleziju smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(98)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Meksiko, Malezija, Argentina i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(99)

Za prethodno navedene i razmatrane zemlje Komisija je dodatno provjerila dostupnost lako dostupnih podataka, uključujući podatke o uvozu čimbenika proizvodnje i financijske podatke proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u tim potencijalnim reprezentativnim zemljama.

(100)

Analiza Komisije pokazala je da su samo za Maleziju bili dostupni podaci o reprezentativnoj nenarušenoj količini glavne sirovine (silicijsko-manganska žičana šipka), dok za Brazil, Meksiko, Argentinu i Tursku nije utvrđen uvoz žičanih šipki ili je bio zanemariv (manji od 10 tona). Nadalje, uvoz iz Kine ili bilo koje od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (75) nije bitno utjecao na malezijski uvoz žičanih šipki te nije poznato da u toj zemlji postoje posebni poremećaji u trgovini žičanim šipkama. Nadalje, za Maleziju su bili dostupni reprezentativni podaci društva koji pokazuju razuman iznos za profitabilnost te troškove prodaje, opće i administrativne troškove za dio razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, nijedna zainteresirana strana nije se usprotivila upotrebi Malezije kao reprezentativne zemlje.

(101)

Kad je riječ o proizvođačima u Maleziji i dostupnosti njihovih podataka, Komisija je utvrdila jednog proizvođača silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, društvo Kiswel (vidjeti uvodnu izjavu 29.), za koje su bili dostupni financijski rezultati koji pokazuju razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti za 2024., odnosno razdoblje koje se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka.

(102)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Malezije kao reprezentativne zemlje i cjelokupnoj ocjeni Komisije u bilješci o čimbenicima proizvodnje. Primjedbe zainteresiranih strana navedene su u odjeljku 3.2.4.2. u nastavku.

(103)

Kako je prethodno objašnjeno, Komisija je u početku razmatrala pet potencijalnih reprezentativnih zemalja: Maleziju, Argentinu, Meksiko, Brazil i Tursku. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., u ovom je slučaju utvrđeno da zemlje osim Malezije nisu odgovarajuće reprezentativne zemlje jer nije zabilježen značajan uvoz glavnog ulaznog materijala u te zemlje. Iz toga slijedi da je Malezija bila jedina odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(104)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Malezija jedina odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(105)

Iz navedene analize proizlazi da je samo Malezija ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe da je se smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(106)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje navela čimbenike koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji silicijsko-manganskih žica za zavarivanje, a to su silicijsko-manganske žičane šipke („žičane šipke”), električna energija i radna snaga. Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane i da su zbog zanemarivog udjela (oko 1 %) nekih sirovina u ukupnim troškovima proizvodnje te zanemarive stavke grupirane u potrošni materijal.

(107)

U bilješci je navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti podatke o malezijskom uvozu iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak žičanih šipki.

(108)

Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i električne energije upotrijebiti podatke malezijskog statističkog ureda (76) i društva Tenaga Nasional Berhad (najvećeg malezijskog elektroenergetskog poduzeća) (77).

(109)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje silicijsko-manganskih žica za zavarivanje

(110)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu žičanih šipki dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza.

(111)

Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (78).

(112)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 85. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(113)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(114)

Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala (vidjeti uvodnu izjavu 106.) u ukupnom trošku sirovina i taj je postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina prilikom upotrebe utvrđenih nenarušenih cijena.

(115)

Kad je riječ o troškovima rada, Komisija je upotrijebila podatke o plaćama u proizvodnji koje je objavio malezijski statistički ured u mjesečnoj statistici o proizvodnji u prosincu 2025., objavljenoj 9. veljače 2026. (79). U izvješću malezijskog statističkog ureda prikazane su mjesečne plaće u proizvodnom sektoru, za koje se u ovom slučaju najprikladnijom čini potkategorija 25: Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme. Prosječna mjesečna vrijednost u razdoblju ispitnog postupka propisno je prilagođena za druge doprinose kako je navedeno u bilješci o čimbenicima proizvodnje.

(116)

Kad je riječ o referentnoj vrijednosti za električnu energiju, Komisija je upotrijebila cijene za industrijske korisnike u Maleziji u razdoblju ispitnog postupka, kako ih je objavilo najveće malezijsko elektroenergetsko poduzeće Tenaga Nasional Berhad (80) i kako su objavljene u bilješci o čimbenicima proizvodnje. Točna referentna vrijednost po proizvođaču izvozniku u uzorku temelji se na stvarnoj potrošnji električne energije tog društva, podijeljenoj na potrošnju po višoj, srednjoj i nižoj tarifi, ovisno o slučaju.

(117)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(118)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(119)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke za 2024. za Kiswel, kako su preuzeti iz baze podataka Orbis (81) i priloženi bilješci o čimbenicima proizvodnje.

(120)

Kao odgovor na bilješku o čimbenicima proizvodnje i u odnosu na referentnu vrijednost za žičane šipke, društvo Yunhe tvrdilo je da je Komisija trebala upotrijebiti cijene posebno za razred koji upotrebljava to društvo, a ne opću cijenu žičanih šipki malezijskog uvoza. Grupa Juli tvrdila je u očitovanju o bilješci o čimbenicima proizvodnje i da je referentna vrijednost za žičane šipke nerazumna jer statistički podaci o malezijskom uvozu za oznaku HS 722720 obuhvaćaju i druge kategorije žičanih šipki koje nisu relevantne za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Točnije, tvrdila je da oznaka HS 722720 uključuje, osim žičanih šipki od ugljičnog čelika koje grupa upotrebljava, i skuplje žičane šipke od niskolegiranog čelika koje uključuju dodatne legirajuće elemente (npr. Ni, Cr, Mo, Ti, V).

(121)

Prvo, podaci o uvoznim cijenama žičanih šipki u Maleziju lako su dostupni u bazi podataka GTA na dovoljno visokoj razini granularnosti koja je Komisiji omogućila da izdvoji i razluči statističke podatke o silicijsko-manganskom čeliku koji kineski proizvođači izvoznici upotrebljavaju za proizvodnju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje od drugih vrsta sirovina. Slično kombiniranoj nomenklaturi EU-a, malezijska carinska oznaka 722720 rezervirana je posebno za silicijsko-manganski čelik. Šipke koje bi sadržavale druge legirajuće elemente kao što je krom obuhvaćene su carinskom oznakom HS 722790. Drugo, nenarušeni uvoz žičanih šipki u Maleziju velik je, pa svaki dobiveni konačni prosjek automatski smanjuje učinak potencijalno neuobičajenih cijena za razrede na višoj ili nižoj granici raspona cijena. Nadalje, malezijske uvozne cijene žičanih šipki u skladu su s kupovnim cijenama žičanih šipki proizvođača silicijsko-manganskih žica za zavarivanje iz Unije. U svakom slučaju, društva Yunhe i Juli nisu uspjeli dokazati da bi statistički podaci o uvozu u Maleziju za oznaku HS 722720 obuhvaćali žičane šipke razreda različitih od onih koje upotrebljavaju proizvođači izvoznici ili vrste žičanih šipki osim silicijsko-manganskih ni u kojoj bi ih mjeri uključivali. Kako je tvrdio podnositelj pritužbe, Yunhe i Juli nisu dostavili ni alternativne odgovarajuće izvore podataka o cijenama u kojima se silicijsko-manganske žičane šipke razlikuju po razredima.

(122)

Nadalje, društvo Yunhe tvrdilo je da informacije o žičanim šipkama koje je upotrijebila Komisija odražavaju jedinične cijene izračunane na temelju malezijskih podataka o uvozu, a ne jedinične cijene proizvoda koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u Maleziji.

(123)

Kad je riječ o upotrebi domaćih cijena žičanih šipki u Maleziji, Komisija je napomenula da se u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe propisuje upotreba odgovarajućih podataka o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji „pod uvjetom da su relevantni podaci lako dostupni”. U ovom slučaju Komisija nije imala na raspolaganju podatke o domaćim cijenama sirovina u Maleziji i ti podaci nisu lako dostupni. S druge strane, podaci o uvoznim cijenama u Maleziji lako su dostupni i Komisija se koristila bazom podataka GTA kao izvorom tih podataka.

(124)

Društvo Yunhe navelo je i da bi Komisija za referentnu vrijednost zapravo trebala upotrijebiti izvozne cijene zemalja koje izvoze žičane šipke u Maleziju (kao što je Južna Koreja, najveći izvoznik žičanih šipki u Maleziju), dodatno prilagođene na temelju cijena franko tvornica, umjesto cijena uvoza u Maleziju.

(125)

Komisija je u prethodnim antidampinškim ispitnim postupcima dosljedno upotrebljavala statističke podatke o uvozu iz baze podataka GTA na razini cijene CIF, prilagođene za uvozne poreze, kako bi utvrdila kupovnu cijenu ulaznih elemenata dostupnih na domaćem tržištu reprezentativne zemlje. Te prilagođene uvozne cijene CIF zapravo su odraz stanja na domaćem tržištu jer su u izravnom tržišnom natjecanju s domaćim cijenama u reprezentativnoj zemlji. Društvo Yunhe nije dostavilo uvjerljivo objašnjenje zašto bi Komisija trebala odstupiti od sustavne upotrebe uvoznih cijena reprezentativne zemlje. Nije objasnilo ni zašto bi trebalo uzeti u obzir samo izvozne cijene Južne Koreje. Nadalje, uzimajući u obzir samo južnokorejske cijene žičanih šipki, Komisija bi isključila uvoz iz drugih zemalja u Maleziju, posebno iz Brazila, čime bi primijenila selektivnu metodu bez objektivnog opravdanja. Stoga je argument društva Yunhe odbačen.

(126)

Na kraju, društvo Yunhe pozvalo je Komisiju da informacije o tržišnim cijenama koje je dostavio malezijski podnositelj pritužbe upotrijebi u antidampinškom predmetu o uvozu žičanih šipki iz Kine, koji su malezijska tijela provela 2024. (82)

(127)

Komisija je napomenula da konkretni podaci o cijenama iz malezijskog antidampinškog ispitnog postupka na koje upućuje društvo Yunhe nisu javno dostupni. Nadalje, predmetni ispitni postupak obuhvaćao je različito razdoblje od razdoblja ispitnog postupka i, kako je istaknuo podnositelj pritužbe, odnosio se na uvoz žičanih šipki obuhvaćenih carinskim oznakama (83) različitima od onih u koje se razvrstavaju žičane šipke koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji silicijsko-manganskih žica za zavarivanje. Stoga je argument društva Yunhe odbačen.

(128)

Kad je riječ o troškovima rada, društvo Yunhe smatralo je da bi referentnu vrijednost za Maleziju koju je predložila Komisija trebalo prilagoditi kako bi se uzele u obzir stope iskorištenosti kapaciteta u svim izvoznim društvima. Komisija je ukupni trošak rada kineskih proizvođača u uzorku utvrdila na temelju troškova rada po satu utvrđenih u Maleziji pomnoženih s brojem radnih sati koji se mogu pripisati proizvodnji silicijsko-manganskih žica za zavarivanje i različitih vrsta proizvoda od njih, kako su prijavljeni i provjereni za svakog proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je stoga propisno uzela u obzir stvarno radno vrijeme, a time i iskorištenost kapaciteta svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika. Stoga nema temelja za daljnju prilagodbu referentne vrijednosti troškova rada zbog ograničenih stopa iskorištenosti kapaciteta.

(129)

Naposljetku, društvo Yunhe tvrdilo je da je s obzirom na različite strukture za proizvodnju električne energije u Maleziji i Kini, pri čemu se Malezija oslanja na prirodni plin (čija cijena raste) više nego Kina, opravdana prilagodba na nižu referentnu vrijednost troškova električne energije.

(130)

Komisija je u kontekstu ovog ispitnog postupka utvrdila da su znatni poremećaji utjecali na industriju žica za zavarivanje u Kini, uključujući energetski sektor, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe (vidjeti odjeljak 3.2.1.). Stoga Komisija nije smatrala primjerenim upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini (uključujući sve prilagodbe referentnih cijena kako bi stvarno odražavale domaće cijene), a trošak električne energije izračunan je na temelju cijene u Maleziji, reprezentativnoj zemlji u ovom slučaju.

(131)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(132)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.4.1. Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 118.

(133)

Na troškove proizvodnje utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit društva Kiswel kako je navedeno u uvodnoj izjavi 119. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 12,6 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 5,6 %.

(134)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(135)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Stoga je u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe izvozna cijena obiju grupa izvoznica bila stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju.

(136)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena.

(137)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođačâ izvoznikâ uspoređene su na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(138)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 131., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(139)

Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(140)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za vozarine i troškove osiguranja, rukovanja i utovara te popratne troškove.

(141)

Osim izravne prodaje, jedan od proizvođača iz grupe Juli prodavao je predmetni proizvod i preko drugog povezanog proizvođača iz te grupe. Komisija je utvrdila da je to povezano društvo obavljalo poslove slične onima posrednika koji posluje na temelju provizije. Taj je subjekt poslovao usporedno s prodajnim odjelom proizvođača izvoznika i primio maržu za svoje usluge. Proizvođač izvoznik istodobno je u okviru vlastitog odjela za izvoz i izravno prodavao proizvod u Uniju.

(142)

Za te je transakcije izvozna cijena prilagođena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe oduzimanjem odgovarajućih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova prodajnog subjekta i razumne dobiti. Ta je dobit utvrđena na 3 % na temelju informacija koje su dostavili nepovezani uvoznici koji surađuju.

(143)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, bankovne naknade i troškovi pakiranja.

(144)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(145)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođača izvoznika s nultim i de minimis dampinškim maržama te marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(146)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(147)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 90 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(148)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(149)

Prema dostupnim informacijama istovjetni je proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo 18 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(150)

Na temelju odgovora na makroekonomski upitnik koji je poslan industriji Unije („makroupitnik”) utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 260 995 tona.

(151)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 16 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(152)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju provjerenog odgovora na makroupitnik podnositelja pritužbe i podataka Eurostata.

(153)

Kako je predložio podnositelj pritužbe (84), količina i vrijednosti uvoza na temelju podataka Eurostata smanjene su za 5 % kako bi se uzele u obzir silicijsko-manganske žičane šipke koje bi se mogle uvoziti pod oznakom KN 7229 2000, ali koje nisu proizvod iz ispitnog postupka.

(154)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(155)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja jer se potražnja donekle smanjila u drugoj polovini tog razdoblja budući da su proizvodne industrije u mnogim sektorima u Uniji smanjile poslovanje u gospodarski zahtjevnom okruženju.

(156)

Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata, s prilagodbom od 5 % kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 153. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju postotka potrošnje kako je navedeno u tablici 2.

(157)

Uvoz u Uniju iz Kine kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(158)

Količina uvoza iz Kine povećala se tijekom razmatranog razdoblja, čak i uz smanjenje potrošnje u Uniji. Tržišni udio uvoza iz Kine stoga se povećao tijekom razmatranog razdoblja sa 16 % na 27 %.

(159)

Komisija je utvrdila uvozne cijene na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođača izvoznika iz Kine u uzorku i podataka o cijenama proizvođača iz Unije u uzorku.

(160)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz Kine kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(161)

U razmatranom razdoblju cijene uvoza iz Kine naglo su pale te su se od 2022. do 2023. smanjile za trećinu. Iako su cijene 2024. ostale relativno stabilne, u razdoblju ispitnog postupka smanjile su se za dodatnih sedam postotnih bodova.

(162)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(163)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 43,2 % do 52,0 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Utvrđeno je da cjelokupni uvoz proizvoda iz ispitnog postupka snižava cijene industrije Unije.

(164)

Osim toga, Komisija je utvrdila sprečavanje rasta cijena u cijelom razmatranom razdoblju i pad cijena u svim godinama osim u razdoblju ispitnog postupka. Dampinški uvoz prodavao se u Uniji po cijenama nižima od troškova proizvodnje i prodajnih cijena industrije Unije u svim godinama razmatranog razdoblja.

(165)

Cijena navedenog dampinškog uvoza također se stalno smanjivala. Zbog znatne prisutnosti sve jeftinijeg dampinškog uvoza na tržištu i stalnog gubitka tržišnog udjela zbog navedenog uvoza, proizvođači iz Unije nisu mogli odrediti ni povećati svoje cijene iznad troška proizvodnje ni u jednoj godini razmatranog razdoblja. Naprotiv, proizvođači iz Unije bili su prisiljeni nastaviti smanjivati svoje cijene kako bi zadržali barem dio tržišnog udjela.

(166)

Kako je prikazano u tablici 8 u nastavku, godišnje smanjenje cijena industrije Unije bilo je mnogo veće od umjerenog smanjenja njezina troška proizvodnje. U razdoblju od 2023. do razdoblja ispitnog postupka proizvođači iz Unije bili su prisiljeni smanjiti cijene čak i ispod troška proizvodnje, što je dovelo do gubitaka.

(167)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih ekonomskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(168)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(169)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na makroekonomski upitnik. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

(170)

Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(171)

Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(172)

Makroekonomski pokazatelji su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(173)

Mikroekonomski pokazatelji su: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(174)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(175)

Proizvodnja u Uniji smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 11 postotnih bodova, što je u skladu sa smanjenjem potrošnje. Industrija Unije povećala je kapacitet proizvodnje od 2022. do 2023. zbog otvaranja još jednog proizvodnog pogona u Portugalu. Međutim, iste je godine zatvoren jedan proizvodni pogon u Italiji.

(176)

Zbog pada proizvodnje i povećanja kapaciteta smanjila se i iskorištenost kapaciteta industrije Unije.

(177)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(178)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije očigledno se smanjila na tržištu Unije u razmatranom razdoblju, pri čemu je najveći pad zabilježen od 2022. do 2023. To smanjenje (od 20 %) bilo je znatno veće od smanjenja potrošnje (od 9 %) tijekom razmatranog razdoblja i posljedica je povećanog prodora uvoza iz Kine na tržište Unije (vidjeti prethodnu tablicu 3). Zbog istog je razloga industrija Unije izgubila i devet postotnih bodova tržišnog udjela, za koliko se povećao udio uvoza iz Kine.

(179)

Kako je prethodno objašnjeno, u Uniji je u razmatranom razdoblju zabilježeno umjereno smanjenje potrošnje od 9 %. Međutim, rezultati industrije Unije znatno su se više pogoršali.

(180)

Prodaja industrije Unije smanjila se za 20 % u razmatranom razdoblju, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela za devet postotnih bodova. S druge strane, dampinški uvoz iz Kine povećao se za 54 % u razmatranom razdoblju, čime se njegov tržišni udio povećao sa 16 % na 27 % (povećanje od 70 %).

(181)

Proizvodni kapacitet industrije Unije neznatno se povećao 2023. jer je otvoreno samo jedno postrojenje, i to u okviru projekta koji je pokrenut prije nego što je dampinški uvoz počeo narušavati tržište.

(182)

Kako je prikazano u tablici 11 u nastavku, ulaganja industrije Unije naglo su se smanjila i 2024. i u razdoblju ispitnog postupka zbog sve većih gubitaka.

(183)

S druge strane, unatoč sve većim gubicima (vidjeti tablicu 11 u nastavku), industrija Unije dosad je uspijevala zadržati stabilnu radnu snagu (vidjeti tablicu 7 u nastavku). Međutim, ako nepovoljni tržišni uvjeti potraju, očekuje se da će doći do smanjenja radne snage.

(184)

S obzirom na sve te elemente i posebice znatno izraženiji pad prodaje i tržišnih udjela u odnosu na zabilježeno smanjenje tržišta, Komisija je zaključila da se industrija Unije smanjuje, što joj nanosi štetu.

(185)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(186)

Industrija Unije uspjela je održati svoje razine zaposlenosti stabilnima u razmatranom razdoblju, uz blago povećanje u odnosu na 2022. Za povećanje je uglavnom zaslužno otvaranje jednog novog proizvodnog postrojenja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 175. Međutim, s obzirom na smanjenje količina proizvodnje, to je dovelo do niže produktivnosti.

(187)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Učinak visine dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz Kine.

(188)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(189)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(190)

Podaci proizvođača iz Unije u uzorku pokazali su blago smanjenje troška proizvodnje, uglavnom zbog smanjenja troškova energije i sirovina.

(191)

Prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku također su pale tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, pad cijena za 19 % bio je mnogo veći od smanjenja troškova proizvodnje od 5 %, a zapravo ga je potaknula sve veća prisutnost jeftinijeg uvoza iz Kine.

(192)

Zbog toga proizvođači iz Unije nisu mogli ostvariti povrat troškova proizvodnje od prodaje u Uniji u razmatranom razdoblju.

(193)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(194)

Troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku bili su stabilni u razmatranom razdoblju te su se od 2024. do razdoblja ispitnog postupka povećali za pet postotnih bodova zbog povećanja plaća jednog od proizvođača iz Unije u uzorku.

(195)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(196)

Zalihe proizvođača iz Unije u uzorku povećale su se od 2022. do 2024., a zatim su se smanjile u razdoblju ispitnog postupka.

(197)

Završne zalihe za tu industriju nisu bile neuobičajeno visoke u razmatranom razdoblju te su varirale od 4 % do 8 % količine proizvodnje.

(198)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(199)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(200)

Proizvođači u uzorku bili su donekle profitabilni na početku razmatranog razdoblja, dok su 2023. poslovali na pragu isplativosti te ostvarili gubitke 2024. i u razdoblju ispitnog postupka. Od 2023. do 2024. njihov se položaj znatno pogoršao, uz gubitke od 7,8 % do kraja razmatranog razdoblja, jer nisu mogli pokriti troškove proizvodnje prodajnim cijenama, koje su bile niže u svakoj godini razmatranog razdoblja (vidjeti tablicu 8).

(201)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Od 2022. do 2023. zabilježen je pad za više od 50 %, a zatim je novčani tok 2024. i u razdoblju ispitnog postupka postao negativan zbog smanjenja prihoda. Od 2024. do kraja razdoblja ispitnog postupka donekle se poboljšao, ali je ostao negativan.

(202)

Proizvođači iz Unije u uzorku mogli su ulagati u svoje djelatnosti tijekom razmatranog razdoblja, iako su se iznosi koje su mogli uložiti smanjili u tom razdoblju zbog manjih prihoda i negativnog novčanog toka, što je ograničilo i njihovu sposobnost prikupljanja kapitala. Ukupna ulaganja u razdoblju ispitnog postupka činila su 45 % ulaganja 2022.

(203)

S obzirom na odnos između razine ulaganja i gubitaka u tom razdoblju, povrat ulaganja pogoršao se zbog sve većih gubitaka i smanjenja ulaganja.

(204)

Smanjenje profitabilnosti i negativni novčani tokovi u velikoj su mjeri negativno utjecali na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku.

(205)

U odjeljcima od 4.2. do 4.5. Komisija je utvrdila podatke koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i industrija Unije u cjelini, a koje je Komisija provjerila tijekom ispitnog postupka.

(206)

Podaci su prikupljeni kako bi Komisija mogla odlučiti može li se smatrati da industrija Unije trpi štetu tijekom razmatranog razdoblja. Ako industrija Unije trpi štetu, Komisija će donijeti prosudbu o uzroku štete.

(207)

Prvo, podaci u tablicama 3 i 4 pokazuju da se količina uvoza iz Kine povećala za 54 % u razmatranom razdoblju, dok su njegove cijene istodobno pale za 39 %.

(208)

Neki podaci pokazuju pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Iz tablice 5 vidljivo je da je industrija Unije u cjelini mogla povećati svoj proizvodni kapacitet, iako je to bilo ograničeno na otvaranje samo jednog postrojenja, koje je već pokrenuto prije nego što je dampinški uvoz iz Kine počeo narušavati tržište.

(209)

Međutim, industrija Unije nije mogla iskoristiti to povećanje kapaciteta jer se njezina proizvodnja nastavila smanjivati i u razmatranom razdoblju smanjila se za 20 %, a njezina sposobnost zadržavanja radne snage nije se odrazila na količinu proizvodnje niti je dovela do povećanja produktivnosti.

(210)

U svakom slučaju, ostali pokazatelji štete jasno pokazuju negativno kretanje, posebno količine proizvodnje i prodaje, tržišnog udjela, prodajnih cijena i profitabilnosti. Unatoč umjerenom smanjenju troškova, industrija je do kraja razmatranog razdoblja imala znatne gubitke jer je bila prisiljena prodavati po cijeni nižoj od troškova proizvodnje kako bi zadržala barem dio tržišnog udjela.

(211)

Na temelju navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(212)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz Kine industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima, a ne dampinškim uvozom iz Kine, ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici bili uvoz iz ostalih trećih zemalja i izvoz industrije Unije.

(213)

Kako je prikazano u tablici 2, potrošnja u Uniji bila je stabilna 2022. i 2023., a zatim se smanjila za 7 % u 2024. i za još dva postotna boda u razdoblju ispitnog postupka, što su znakovi umjerenog smanjenja.

(214)

Kako je prikazano u tablici 5, količina proizvodnje u Uniji smanjila se za pet postotnih bodova 2023. i za dodatnih sedam postotnih bodova 2023., nakon čega se povećala za samo jedan postotni bod u razdoblju ispitnog postupka zbog jednako skromnog poboljšanja izvoznih rezultata na makrorazini (85). Ukupna količina proizvodnje industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 11 %.

(215)

Količina prodaje na tržištu Unije još se više pala, kako je prikazano u tablici 6, smanjujući se svake godine razmatranog razdoblja. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka ukupno se smanjila za 20 %, dvostruko više od potrošnje u Uniji u istom razdoblju. U razmatranom razdoblju se i tržišni udio industrije Unije smanjio sa 74 % na 65 %.

(216)

S druge strane, količina i tržišni udio uvoza iz Kine u razmatranom su se razdoblju stalno povećavali. Količina proizvoda uvezenih iz Kine povećala se za 54 % u apsolutnom smislu, a tržišni se udio od 2022. do razdoblja ispitnog postupka povećao sa 16 % na 27 % (gotovo za 70 %).

(217)

Stoga se prodaja i tržišni udjeli proizvođača iz Unije i uvoza iz Kine kreću u obrnutom smjeru, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela industrije Unije od devet postotnih bodova u odnosu na uvoz iz Kine.

(218)

Cijene tog uvoza također su se smanjivale tijekom razmatranog razdoblja i stalno su bile niže od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije i njezina prosječnog jediničnog troška proizvodnje. Taj se jaz također povećavao; unatoč smanjenju troškova proizvodnje u Uniji, cijene proizvoda uvezenih iz Kine bile su 25 % niže od troška proizvodnje industrije Unije i čak 52 % niže od troškova u razdoblju ispitnog postupka.

(219)

Uvoz iz Kine stoga je stvarao ogroman pritisak na cijene proizvođača iz Unije. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 163., uvoz iz Kine znatno je snižavao cijene industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. Cijene uvoza iz Kine bile su znatno niže i od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije te su se smanjivale svake godine razmatranog razdoblja.

(220)

Zato su proizvođači iz Unije bili prisiljeni još više smanjivati svoje cijene ispod troškova proizvodnje, zbog čega su se gubici povećavali u razmatranom razdoblju. Dampinški uvoz iz Kine stoga je sprečavao rast i uzrokovao pad cijena industrije Unije.

(221)

Zaključno, u razdoblju stabilne potražnje 2022. i 2023. te umjereno smanjene potražnje u drugoj polovini razmatranog razdoblja dampinški uvoz iz Kine nastavio se povećavati te se u Uniji prodavao po sniženim cijenama, znatno nižima od troška proizvodnje industrije Unije. Industrija Unije istodobno je prodavala manje količine proizvoda i njezin se tržišni udio smanjio, pa je bila prisiljena dodatno sniziti svoje cijene kako bi zadržala barem dio tržišnog udjela, što je dovodilo do sve većih gubitaka.

(222)

Kako je opisano u odjeljku 4.2., potrošnja u Uniji smanjila se u drugoj polovini razmatranog razdoblja. Međutim, Komisija je utvrdila da je to smanjenje potražnje od 9 % bilo umjereno i da nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu.

(223)

No prodaja industrije Unije smanjila se za znatno većih 20 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se količina dampinškog uvoza iz Kine povećala za 57 % unatoč smanjenju tržišta i dovela do povećanja njegova tržišnog udjela za 11 postotnih bodova (vidjeti tablicu 3).

(224)

Osim toga, rezultati industrije Unije počeli su se pogoršavati već 2023., kad je potražnja još bila stabilna; industrija Unije u 2022. je bila profitabilna, a u 2023. jedva na pragu rentabilnosti.

(225)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja (u tonama)

(226)

Komisija nije pronašla dokaze da bi uvoz iz drugih zemalja uzrokovao štetu industriji Unije. Uvoz iz Turske u Uniju bio je najveći u smislu količine i tržišnog udjela u usporedbi s ostalim trećim zemljama (tj. isključujući Kinu). Međutim, za oba se parametra smanjuje u svakoj godini razmatranog razdoblja.

(227)

Ako se uvoz iz Turske razmatra zajedno s uvozom iz svih ostalih trećih zemalja (osim Kine), sav taj uvoz bio je znatno manji u smislu količine i tržišnog udjela od uvoza iz Kine. Količina tog uvoza stalno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja, dok se tržišni udio smanjio 2023. i nakon toga ostao stabilan. Kineski uvoz preuzeo je i tri postotna boda tržišnog udjela uvoza iz ostalih trećih zemalja.

(228)

Iako su se i cijene tog uvoza smanjile tijekom razmatranog razdoblja, i dalje su znatno više od cijene uvoza iz Kine, kako je navedeno u tablici 4. S obzirom na tu činjenicu i prethodno opisana kretanja količina i tržišnog udjela uvoza svih ostalih trećih zemalja, taj uvoz nije mogao umanjiti uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(229)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(230)

Izvozna prodaja proizvođača iz Unije u uzorku smanjivala se svake godine razmatranog razdoblja, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 44 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka.

(231)

Iako su proizvođači iz Unije u uzorku izgubili dio izvoza, nije utvrđeno da su znatno pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Izvozna prodaja činila je oko 13 % ukupne prodaje u Uniji 2022. i 10 % ukupne prodaje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka.

(232)

Istodobno, provjereni podaci iz makroupitnika pokazali su da su ukupni izvozni rezultati industrije Unije ostali stabilni tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, proizvođači iz Unije uspjeli su postići višu cijenu na izvoznim tržištima nego u Uniji u svim godinama razmatranog razdoblja osim 2024.

(233)

Iako se potražnja za silicijsko-manganskim žicama za zavarivanje u Uniji donekle smanjila tijekom druge polovine razmatranog razdoblja, količina i tržišni udio uvoza iz Kine povećavali su se tijekom tog razdoblja na štetu količine prodaje i tržišnog udjela industrije Unije, koji su se postupno smanjivali. Industrija Unije izgubila je devet postotnih bodova tržišnog udjela, za koliko se izravno povećao tržišni udio kineskog uvoza.

(234)

Taj se uvoz iz Kine u Uniju odvijao po cijenama koje su bile niže od cijena Unije i znatno niže od njezinih troškova proizvodnje, što je uzrokovalo sprečavanje rasta cijena i njihov pad. Kineski dampinški uvoz smanjivao je profitabilnost industrije Unije, koja je na početku razmatranog razdoblja poslovala na pragu rentabilnosti.

(235)

Nije utvrđeno da drugi čimbenici uzrokuju takvu štetu industriji Unije. Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak smanjenja potrošnje, uvoza iz ostalih trećih zemalja i izvoznih rezultata industrije Unije na negativna kretanja industrije Unije u smislu smanjenja prodaje, cijena i pada profitabilnosti bio je ograničen, ako ga je uopće bilo.

(236)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz Kine nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se uglavnom sastoji od gubitka tržišnog udjela, sprečavanja rasta i smanjenja cijena te pada profitabilnosti.

(237)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete (vidjeti uvodne izjave 247. i 248. u nastavku).

(238)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(239)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(240)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Proizvođači iz Unije u uzorku dokazali su da su mogli ostvariti dobit od 7,5 % u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Konkretno, dostavili su pouzdane podatke o profitabilnosti prodaje silicijsko-manganskih žica za zavarivanje nepovezanim kupcima u Uniji prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje 2021.

(241)

Na temelju toga neštetna cijena izračunana je primjenom prethodno navedene profitne marže od 7,5 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka.

(242)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije provjerom dokumenata koji se odnose na planove ulaganja društava, kupovnu cijenu i raspored amortizacije određene imovine društava, sporazume društava s dobavljačima energije itd. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je [0 – 2 %]. Taj je postotak dodan neštetnoj cijeni iz uvodne izjave 241.

(243)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dokaza koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku Komisija je utvrdila dodatni trošak za jednog proizvođača iz Unije koji je dokazao da će imati takve troškove, od čega je odbila stvarni trošak usklađivanja s tim konvencijama tijekom razdoblja ispitnog postupka za predmetnog proizvođača, što je dovelo do rezultata od [0 – 10] EUR/tona.

(244)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije u rasponu od 1 708 do 4 348 EUR/tona primjenom spomenute ciljne profitne marže na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka za svaku vrstu proizvoda, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d.

(245)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u Kini, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(246)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva i uvoz.

(247)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(248)

Međutim, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da u ovoj fazi nije potrebno donijeti zaključak o tom zahtjevu.

(249)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(250)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, među ostalim i interesa industrije Unije, njezinih dobavljača te uvoznika i korisnika silicijsko-manganskih žica za zavarivanje.

(251)

Prema dostupnim informacijama industrija Unije sastoji se od 18 proizvođača, čija su se prodaja i tržišni udio pogoršali tijekom razmatranog razdoblja, što je negativno utjecalo na njezinu profitabilnost, ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i zapošljavanje. Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje.

(252)

Ako se ne uvedu privremene mjere, vjerojatno je da će zbog pritiska dampinškog uvoza na cijene, gubitka tržišnog udjela i akumuliranih gubitaka u industriji Unije doći do zatvaranja postrojenja i otpuštanja radne snage. Međutim, nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera očekuje se da će se prodajne količine i cijene industrije Unije na tržištu Unije povećati, čime će se poboljšati profitabilnost i drugi financijski pokazatelji te industrije i spriječiti zatvaranje proizvodnih postrojenja.

(253)

Komisija je stoga zaključila da je uvođenje mjera u interesu industrije Unije.

(254)

Tri nepovezana uvoznika surađivala su u ispitnom postupku i dostavila odgovore na upitnik, koji u ovoj fazi nisu provjereni. Međutim, čak su i takvi neprovjereni podaci pokazali da uvoz žica za zavarivanje čini jednu petinu njihova ukupnog prometa ili manje. Svi su ti uvoznici također bili profitabilni u razdoblju ispitnog postupka.

(255)

Osim toga, velike količine silicijsko-manganskih žica za zavarivanje koje su ta društva preprodala dolazile su i iz industrije Unije. Dostupni su i dostatni izvori žica za zavarivanje iz ostalih trećih zemalja, a mogu se uvoziti i na tržište Unije. Stoga bi, čak i u iznimno malo vjerojatnom scenariju potpunog nestanka kineskog uvoza s tržišta, ti uvoznici i dalje mogli nastaviti poslovati profitabilno.

(256)

Komisija je zaključila da nije vjerojatno da će pristojbe imati znatan negativan učinak na uvoznike i trgovce u Uniji.

(257)

Nijedan korisnik nije se usprotivio ovom ispitnom postupku ili mogućim mjerama. Prema informacijama koje su dostavili proizvođači iz Unije, njihovi su kupci uglavnom velika građevinska poduzeća i proizvođači strojeva i vozila, velika društva u industrijama s visokom dodanom vrijednošću, u kojima na žice za zavarivanje otpada neznatan dio troškova.

(258)

S obzirom na to, kao i na činjenicu da se nijedan korisnik nije odazvao sudjelovanju u ovom ispitnom postupku, može se zaključiti da nisu zabrinuti zbog mogućih pristojbi na uvoz silicijsko-manganskih žica za zavarivanje iz Kine. Komisija je stoga zaključila da mjere neće negativno utjecati na korisnike.

7.4.   Interesi dobavljača industrije Unije

(259)

S druge strane, osam dobavljača industrije Unije koji proizvođačima iz Unije isporučuju sirovine, potrošnu robu ili strojeve podržalo je uvođenje korektivnih mjera ako se utvrdi damping. To je učinilo i udruženje njemačkih proizvođača potrošne robe za industriju silicijsko-manganskih žica za zavarivanje.

(260)

Te su strane navele da uvoz silicijsko-manganskih žica za zavarivanje iz Kine po nepoštenim cijenama negativno utječe i na njihovo poslovanje jer teška situacija u industriji Unije dovodi do smanjenja narudžbi njihovih proizvoda.

(261)

Komisija je stoga zaključila da bi pristojbe bile i u interesu dobavljača industrije silicijsko-manganskih žica za zavarivanje u Uniji.

(262)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz silicijsko-manganskih žica za zavarivanje podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(263)

Na temelju Komisijinih zaključaka o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije nanosi dampinški uvoz.

(264)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz silicijsko-manganskih žica za zavarivanje podrijetlom iz Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže, a iznos pristojbi utvrđen je u visini niže od te dvije marže.

(265)

Na temelju navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(266)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji su proizveli navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji je proizvelo bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se smjele primjenjivati pojedinačne stope pojedinačne antidampinške pristojbe.

(267)

Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”.

(268)

Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(269)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stopa pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(270)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 4., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(271)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi ukinuti.

(272)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(273)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(274)

Društvo Yunhe dostavilo je primjedbe. Te se primjedbe nisu odnosile na aritmetičku točnost izračuna, nego na navodnu pogrešku u podacima o prodaji koje je dostavilo to društvo, metodologiju koju je primijenila Komisija i određivanje referentnih vrijednosti za utvrđivanje zamjenskih vrijednosti. Još jedan proizvođač izvoznik koji nije uključen u uzorak dostavio je primjedbe koje se nisu odnosile na izračune i njihovu točnost. Obje skupine primjedbi propisno će se razmotriti u konačnoj fazi.

(275)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(276)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,