Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: https://unece.org/transport/road-transport/status-1958-agreement-and-annexed-regulations

Pravilnik UN-a br. 166 – Jedinstvene odredbe o homologaciji uređaja i motornih vozila s obzirom na vozačevu svjesnost o prisutnosti nezaštićenih sudionika u prometu vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila [2026/1365]

Obuhvaća sav važeći tekst do:

niza izmjena 01 – datum stupanja na snagu: 12. lipnja 2025.

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Vjerodostojni i pravno obvezujući tekstovi su:

ECE/TRANS/WP.29/2022/139

ECE/TRANS/WP.29/2024/98 (kako je izmijenjen stavkom 98. izvještaja ECE/TRANS/WP.29/1181)

ECE/TRANS/WP.29/2024/168

SADRŽAJ

Pravilnik

Uvod

Područje primjene

Dio I. – Uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju

Definicije

Zahtjev za homologaciju

Oznake

Homologacija

Zahtjevi

Preinaka tipa uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila i proširenje homologacije

Sukladnost proizvodnje

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

10.

Trajno obustavljena proizvodnja

11.

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

Dio II. Ugradnja uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju u vozilo

12.

Definicije

13.

Zahtjev za homologaciju

14.

Homologacija

15.

Zahtjevi

16.

Zahtjevi za sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila

17.

Zahtjevi za sustave za detekciju

18.

Preinake tipa vozila i proširenje homologacije

19.

Sukladnost proizvodnje

20.

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

21.

Trajno obustavljena proizvodnja

22.

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

Prilozi

Opisni dokument za homologaciju tipa uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila

Opisni dokument za homologaciju vozila namijenjenog za ugradnju uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju

Izjava o dodjeli ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa uređaja (zasebne tehničke jedinice) za promatranje područja ispred i sa strana vozila

Izjava o dodjeli ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa vozila s obzirom na uređaj za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju

Dodatak

Izgled homologacijske oznake uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila

Ispitna metoda za određivanje reflektivnosti

Postupak određivanja polumjera zakrivljenosti „r” refleksijske površine zrcala

Postupak za određivanje točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedišta u motornim vozilima

Dodatak 1. –

Opis trodimenzionalne naprave za određivanje točke H (3D H naprava)

Dodatak 2. –

Trodimenzionalni referentni sustav

Dodatak 3. –

Referentni podaci za položaje sjedišta

Ispitne metode za provjeru vidnog polja vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila

10.

Metode namještanja za položaj vozačeve očne točke

11.

Područje mrtvog kuta nastalo zbog stupa A ili vanjskog zrcala za promatranje područja ispred i sa strana vozila

12.

Ispitne metode za sustave za detekciju

13.

Nužnost ispitivanja udarom njihala

0. Uvod (za upućivanje)

Svrha je ovog Pravilnika utvrditi odredbe kojima će se poboljšati vozačeva svjesnost o prisutnosti nezaštićenih sudionika u prometu s prednje i bočnih strana vozila o nezaštićenim sudionicima prije nego što vozilo krene iz stanja mirovanja. U Pravilniku UN-a br. 46 utvrđene su odredbe o neizravnom gledanju iz motornih vozila, a ovim se Pravilnikom obuhvaća vozačevo vidno polje i svjesnost o prostoru ispred i bočno od vozila prije nego što ono krene iz stanja mirovanja. Stoga uređaji u skladu s Pravilnikom UN-a br. 46 mogu ispuniti neke zahtjeve ovog Pravilnika.

1. Područje primjene

1.1.

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

1.1.1.

homologaciju uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila definiranih u dijelu I. koji su namijenjeni za ugradnju u vozila kategorija M1 i N1 (1);

1.1.2.

homologaciju ugradnje uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju u vozila definiranih u dijelu II. koji su namijenjeni za ugradnju u vozila kategorija M1 i N1.

1.1.3.

Ugovorne stranke smiju na zahtjev proizvođača dodijeliti homologacije na temelju dijela II. za vozila i vozila drugih kategorija i za uređaje koji su namijenjeni za ugradnju u ta vozila.

1.1.4.

Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na sustave koji su prvenstveno namijenjeni kao pomoć s parkiranjem vozila.

1.2.

Vozila kod kojih ugradnja uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju u vozilo nije uskladiva s njihovom cestovnom uporabom mogu se djelomično ili potpuno izuzeti iz područja primjene ovog Pravilnika ako to odobri homologacijsko tijelo.

1.3.

Ako se na vozilu nalazi više uređaja, proizvođač određuje uređaj koji mora ispunjavati odredbe ovog Pravilnika UN-a.

Dio I. – Uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju

2. Definicije

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.

„uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju” znači uređaji koji služe da vozač jasno vidi ispred i sa strana vozila u vidnom polju definiranom u stavku 15.2. ili da otkrivaju objekte u polju detekcije definiranom u stavku 15.3.

To obuhvaća konvencionalna zrcala, sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila, sustave za detekciju i sve druge uređaje iste namjene;

2.1.1.

„uređaj za promatranje područja vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila” znači uređaj kojim se pokriva vidno polje definirano u stavku 15.2. ovog Pravilnika;

2.1.2.

„uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila” znači uređaji koji prikazuju informacije o objektima u vidnim poljima definiranima u stavku 15.2.;

2.1.2.1.

„sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila” znači bilo koji sustav koji koristi kamere da bi prikazao slike vanjskog svijeta i omogućio jasan pogled ispred vozila i sa strana vozila unutar vidnog polja definiranog u stavku 15.2.;

2.1.2.1.1.

„kontrast svjetljivosti” znači omjer svjetline objekta i njegove neposredne pozadine/okoline koji omogućuje razlikovanje objekta od njegove pozadine/okoline. Definicija je u skladu s definicijom iz norme ISO 9241-302:2008;

2.1.2.1.2.

„razlučivanje” znači najsitniji detalj koji se može razaznati percepcijskim sustavom, odnosno opaziti kao odvojen od veće cjeline. Razlučivanje ljudskog oka naziva se „oštrinom vida”;

2.1.2.1.3.

„vidljivi spektar” znači valna duljina unutar opažajnih granica ljudskog oka: 380–780 nm;

2.1.2.2.

„zrcalo za promatranje područja vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila” znači svaka naprava, isključujući naprave kao što su periskopi, čija je namjena da omogući jasan pogled ispred i sa strana vozila unutar vidnog polja definiranog u stavku 2.1.4. i opisanog u stavku 15.2. pomoću refleksijske površine;

2.1.2.2.1.

„r” znači prosjek polumjera zakrivljenosti izmjerenih na refleksijskoj površini prema metodi opisanoj u Prilogu 7.;

2.1.2.2.2.

„glavni polumjeri zakrivljenosti u jednoj točki refleksijske površine” (ri) znači vrijednosti dobivene opremom definiranom u Prilogu 7. izmjerene na luku refleksijske površine koji prolazi središtem te površine paralelno s odsječkom b, definiranim u stavku 6.1.2.1.2. ovog Pravilnika, i na luku okomitom na taj odsječak;

2.1.2.2.3.

„polumjer zakrivljenosti u jednoj točki refleksijske površine” (rp) znači aritmetička sredina glavnih polumjera zakrivljenosti ri i

, tj.:

2.1.2.2.4.

„sferna površina” znači površina koja ima konstantan i jednak polumjer u svim smjerovima;

2.1.2.2.5.

„asferna površina” znači površina koja ima konstantan polumjer samo u jednoj ravnini;

2.1.2.2.6.

„asferno zrcalo” znači zrcalo koje se sastoji od sfernog i asfernog dijela, pri čemu mjesto prelaska refleksijske površine sa sfernog na asferni dio mora biti označeno. Odnos zakrivljenosti glavne osi zrcala i polumjer sferne primarne kalote određen je u koordinatnom sustavu x-y:

pri čemu je:

R	:	nazivni polumjer u sfernom dijelu;
k	:	konstanta promjene zakrivljenosti;
a	:	konstanta veličine sferne primarne kalote;

2.1.2.2.7.

„središte refleksijske površine” znači središte vidljivog dijela refleksijske površine;

2.1.2.2.8.

„polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova zrcala” znači polumjer zakrivljenosti „c” kružnog luka koji je najpribližniji zakrivljenom obliku dijela o kojemu je riječ;

2.1.2.3.

„drugi uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila” znači uređaji definirani u stavcima od 2.1.2.1. do 2.1.2.2.8. kod kojih se vidno polje ne dobiva pomoću zrcala ili sustava kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila;

2.1.3.

„ispitni objekt” znači cilindričan predmet visine 1,0 m i promjera 0,30 m;

2.1.4.

„vidno polje” znači odsječak trodimenzionalnog prostora iznad razine tla koji se nadzire izravnim gledanjem ili pomoću uređaja za neizravno gledanje. Ako nije drugačije navedeno, temelji se na pogledu koji se dobiva uređajem i/ili napravama koje nisu zrcala. To može biti ograničeno odgovarajućom udaljenošću detekcije koja odgovara ispitnom objektu;

2.1.5.

„sustav za detekciju” znači sustav koji davanjem signala upozorava vozača na objekte u području pokraj vozila;

2.1.5.1.

„zvučne informacije” znači informacije koje sustav za detekciju definiran u stavku 2.1.5. daje u obliku zvučnih signala kako bi vozača upozoravao na objekte u području pokraj vozila;

2.1.5.2.

„optičke informacije” znači informacije koje sustav za detekciju definiran u stavku 2.1.5. daje u obliku vizualnih signala kako bi vozača upozoravao na objekte u području pokraj vozila;

2.1.5.3.

„taktilne informacije” znači informacije koje sustav za detekciju definiran u stavku 2.1.5. daje u obliku taktilnih signala kako bi vozača upozoravao na objekte u području pokraj vozila;

2.1.6.

„polje detekcije” znači odsječak trodimenzionalnog prostora iznad razine tla koji se nadzire pomoću sustava za detekciju;

2.2.

„tip uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju” znači uređaji koji se ne razlikuju prema sljedećim bitnim karakteristikama:

(a)	konstrukciji uređaja, uključujući, ako je relevantno, spoj s nadogradnjom;

(b)	obliku, dimenzijama i polumjeru zakrivljenosti refleksijske površine ako je riječ o zrcalima;

(c)	vidnom polju, uvećanju i razlučivosti ako je riječ o sustavima kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila;

(d)	tipu senzora i tipu informacijskog signala ako je riječ o sustavima za detekciju.

3. Zahtjev za homologaciju

3.1.

Zahtjev za homologaciju tipa uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju podnosi nositelj trgovačkog imena ili oznake ili njegov ovlašteni zastupnik.

3.2.

Predložak opisnog dokumenta prikazan je u Prilogu 1.

3.3.

Za svaki se tip uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju zahtjevu prilažu tri uzorka.

3.4.

Proizvođač određuje uređaje koje podnosi na homologaciju na temelju ovog Pravilnika UN-a.

4. Oznake

4.1.

Uzorci uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju dostavljeni na homologaciju moraju biti označeni trgovačkim imenom ili oznakom proizvođača; ta oznaka mora biti lako čitljiva i neizbrisiva.

4.2.

Svaki uređaj za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju mora na barem jednom od glavnih sastavnih dijelova imati prostor na koji može stati homologacijska oznaka, koja mora biti čitljiva; taj prostor mora biti prikazan na crtežima iz Priloga 1. Kad je uređaj postavljen na vozilo, homologacijska oznaka mora biti čitljiva. Ostali sastavni dijelovi uređaja moraju imati identifikacijsku oznaku. Ako je prostor za homologacijske oznake ograničen, mora postojati druga identifikacijska oznaka koja upućuje na homologacijsku oznaku.

5. Homologacija

5.1.

Ako uzorci podneseni na homologaciju ispunjavaju zahtjeve iz stavka 6. ovog Pravilnika, odgovarajućem tipu uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju dodjeljuje se homologacija.

5.2.

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje broj homologacije u skladu s Popisom 4. Sporazuma (E/ECE/TRANS/505/Rev.3).

5.3.

Obavijest o dodjeli ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju prema ovom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu prema predlošku iz Priloga 3. ovom Pravilniku.

5.4.

Na barem jedan glavni sastavni dio svakog uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju koji je sukladan s tipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika na vidljivom mjestu naznačenom u stavku 4.2. pričvršćuje se, uz oznaku propisanu u stavku 4.1., međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

5.4.1.

kružnice oko slova „E” iza kojeg slijedi:

(a)	razlikovna brojčana oznaka zemlje koja je dodijelila homologaciju (2); i

(b)	broj ovog Pravilnika iza kojeg slijede slovo „R”, crtica i broj homologacije.

5.5.

Homologacijska oznaka i dodatni simboli moraju biti lako čitljivi i neizbrisivi.

5.6.

U Prilogu 5. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda te homologacijske oznake i dodatnog simbola.

6. Zahtjevi

6.1.

Zrcala za promatranje područja vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila

6.1.1.

Opće specifikacije

6.1.1.1.

Sva zrcala sukladna s ovim Pravilnikom moraju biti postavljena na nadogradnju vozila tako da vozaču ima propisano vidno polje.

6.1.2.

Posebne specifikacije

6.1.2.1.

Dimenzije

6.1.2.1.1.

Kontura refleksijske površine mora biti jednostavan geometrijski oblik, a njezine dimenzije takve da se u zrcalu može vidjeti vidno polje utvrđeno u stavku 15.2. ovog Pravilnika.

6.1.2.2.

Refleksijska površina i koeficijenti refleksije

6.1.2.2.1.

Refleksijska površina zrcala mora biti ravna ili konveksno sferna. Vanjska zrcala mogu imati dodatan asferni dio pod uvjetom da glavno zrcalo ispunjava zahtjeve za neizravno vidno polje.

6.1.2.2.2.

Razlike između polumjera zakrivljenosti zrcala

6.1.2.2.2.1.

Ni i ni r'i ne smiju ni u jednoj referentnoj točki odstupati od rp za više od 0,15 r.

6.1.2.2.2.2.

Nijedan polumjer zakrivljenosti (rp1, rp2 i rp3) ne smije odstupati od r za više od 0,15 r.

6.1.2.2.2.3.

Ako r nije manji od 3 000 mm, vrijednost 0,15 r iz stavaka 6.1.2.2.2.1. i 6.1.2.2.2.2. zamjenjuje se s 0,25 r.

6.1.2.2.3.

Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije, određena prema metodi opisanoj u Prilogu 6., nije manja od 40 %.

Ako refleksijske površine imaju podesiv stupanj refleksije, „dnevni” položaj mora omogućavati razaznavanje boja signala korištenih u cestovnom prometu. Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije u „noćnom” položaju nije manja od 4 %.

6.1.2.2.4.

Refleksijska površina mora zadržati karakteristike utvrđene u stavku 6.1.2.2.3. i nakon dulje izloženosti nepovoljnim vremenskim uvjetima u uobičajenoj upotrebi.

6.1.3.

Zaštitno kućište

6.1.3.1.

Ako je rub refleksijske površine unutar zaštitnog kućišta, polumjer zakrivljenosti „c” na obodu kućišta ne smije biti manji od 2,5 mm ni u jednoj točki i ni u jednom smjeru.

Ako rub refleksijske površine nije unutar zaštitnog kućišta, neovisno o položaju u koji je uređaj namješten, polumjer zakrivljenosti „c” na obodu kućišta ne smije biti manji od 2,5 mm ni u jednoj točki i ni u jednom smjeru. Ovaj zahtjev mora biti ispunjen do ruba izbočenog dijela.

6.1.3.2.

Ako je zrcalo postavljeno na ravnu površinu, svi njegovi dijelovi, uključujući dijelove koji su ostali pričvršćeni na nosač nakon ispitivanja iz stavka 6.2.2., koji se u statičnim uvjetima potencijalno mogu dotaknuti sferom promjera 165 mm u slučaju unutarnjeg zrcala odnosno 100 mm u slučaju vanjskog zrcala moraju imati polumjer zakrivljenosti „c” koji nije manji od 2,5 mm, neovisno o položaju u koji je uređaj namješten.

6.1.3.3.

Zahtjevi iz stavaka 6.1.3.1. i 6.1.3.2. ne primjenjuju se na dijelove vanjske površine koji strše manje od 5 mm, ali vanjski kutovi takvih dijelova moraju biti zaobljeni, osim kad takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm. Za određivanje dimenzije izbočine primjenjuje se sljedeća metoda:

6.1.3.3.1.

dimenzija izbočine sastavnog dijela postavljenog na konveksnu površinu može se utvrditi izravno ili na temelju crteža odgovarajućeg presjeka tog sastavnog dijela na mjestu ugradnje;

6.1.3.3.2.

ako se dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je postavljen na nekonveksnu površinu ne može utvrditi jednostavnim mjerenjem, utvrđuje se na temelju najveće varijacije razmaka središta sfere promjera 100 mm od nazivne crte obloge kad se sferu pomiče preko tog sastavnog dijela, pri čemu sfera mora kontinuirano biti u dodiru s tim dijelom. Primjer tog postupka prikazan je na slici 1.

Slika 1

Primjer mjerenja na temelju najveće varijacije

6.1.3.4.

Rubovi rupa i udubina za pričvršćenje promjera ili najdulje dijagonale manje od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz stavka 6.1.3.2 pod uvjetom da su tupi.

6.1.3.5.

Pričvrsni sklop zrcala na vozilu mora biti konstruiran tako da valjak polumjera 70 mm, čija je os u nekoj od osi rotacije koja omogućava otklon zrcala u pravcu udara, prolazi barem kroz dio originalne vanjske površine iz koje izbija uređaj.

6.1.3.6.

Dijelovi vanjskih zrcala iz stavaka 6.1.3.1 i 6.1.3.2 od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A izuzeti su od relevantnih odredbi.

6.1.3.7.

Ako su neki dijelovi unutarnjih zrcala od materijala tvrdoće manje od 50 Shore A i postavljeni na kruti nosač, zahtjevi iz stavaka 6.1.3.1 i 6.1.3.2 primjenjuju se samo na nosač.

6.1.3.8.

Zahtjevi iz stavka 6.1.3.2. ne primjenjuju se na zrcala ako se njihov donji rub nalazi najmanje 2 m iznad tla kad je opterećenje vozila jednako njegovoj najvećoj tehnički dopuštenoj masi.

6.2.

Ispitivanje zrcala za promatranje područja vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila

Zahtjevi iz stavka 6.2. smatraju se ispunjenima ako zrcala vozila ispunjavaju odredbe Pravilnika UN-a br. 21.

6.2.1.

Zrcala se ispituju ispitivanjima opisanima u stavcima 6.2.2.1. i 6.2.2.2. Vanjska zrcala s nosačem ispituju se ispitivanjem opisanim u stavku 6.2.2.3.

6.2.1.1.

Ispitivanje propisano u stavku 6.2.2. nije potrebno za vanjske uređaje za neizravno gledanje koji nemaju nijedan dio koji, neovisno o položajima u kojima su uređaji namješteni, nije manje od 2 m iznad tla kad je opterećenje vozila jednako njegovoj najvećoj tehnički dopuštenoj masi.

To vrijedi i za dijelove za pričvršćivanje uređaja za neizravno gledanje (pričvrsne pločice, nosači, kuglasti zglobovi itd.) koji se nalaze na manje od 2 m iznad tla, ali nisu izbočeni izvan opće širine vozila izmjerene u poprečnoj ravnini koja prolazi kroz najniži dio za pričvršćivanje zrcala odnosno bilo koje druge točke ispred te ravnine ako se time dobiva veća opća širina.

U takvim se slučajevima prilaže opis s objašnjenjem da se uređaj za neizravno gledanje postavlja tako da bude u skladu s prethodno navedenim uvjetima za postavljanje njegovih pričvrsnih dijelova na vozilo.

Ako se primjenjuje to odstupanje, nosač se neizbrisivo označuje donjim simbolom te se ta primjena navodi u izjavi o homologaciji.

6.2.2.

Ispitivanje udarom

Ispitivanje u skladu s ovim stavkom ne izvodi se kad je riječ o:

(a)	vanjskim uređajima koji ne strše izvan opće širine i duljine vozila i koji imaju prednju otklonsku površinu pod kutom od najviše 45° koji se mjeru u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila; ili

(b)	uređaje koji ne strše više od 100 mm dalje od izvorne vanjske površine vozila izmjereno na točki pričvršćenja u skladu s Pravilnikom UN-a br. 26 (vidjeti Prilog 13.).

6.2.2.1.

Opis ispitna naprava

6.2.2.1.1.

Ispitna naprava je njihalo koje se može njihati oko dvije međusobno okomite horizontalne osi, jedna od kojih je jedna okomita na ravninu u kojoj leži putanja u koju se njihalo otpušta.

Kraj njihala mora biti kruti bat u obliku sfere promjera 165 ±1 mm koja je obložena slojem gume debljine 5 ±1 mm tvrdoće 50 Shore A.

Mora postojati naprava koja omogućuje određivanje najvećeg kuta kraka njihala u ravnini otpuštanja.

Nosač čvrsto pričvršćen za konstrukciju njihala služi za držanje uzoraka u skladu sa zahtjevima za ispitivanje udarom iz stavka 6.2.2.2.6.

Na slici 2 prikazane su dimenzije (u mm) ispitne naprave i posebne konstrukcijske specifikacije:

Slika 2

Dimenzije ispitne naprave i konstrukcija (u milimetrima)

6.2.2.1.2.

Središte udara njihala mora se poklapati se sa središtem sfere koja čini bat. Njegova udaljenosti l od osi njihanja u ravnini je 1 m ±5 mm. Reducirana masa njihala je mo = 6,8 ±0,05 kg. Odnos mo i ukupne mase njihala m i razmaka d između težišta njihala i njegove osi rotacije izražen je jednadžbom:

6.2.2.2.

Opis ispitivanja

6.2.2.2.1.

Uređaj za neizravno gledanje pričvršćuje se na nosač postupkom prema preporukama proizvođača uređaja ili, ovisno o slučaju, proizvođača vozila.

6.2.2.2.2.

Pozicioniranje uređaja za neizravno gledanje u ispitnom postavu

6.2.2.2.2.1.

Uređaj za neizravno gledanje postavlja se na napravu s njihalom tako da osi koje su horizontalne i vertikalne kad je zrcalo ugrađeno na vozilo prema proizvođačevim uputama budu u sličnom položaju.

6.2.2.2.2.2.

Ako rub refleksijske površine nije unutar zaštitnog kućišta, tehnička služba u dogovoru s proizvođačem određuje najnepovoljnije ispitne položaje za oba smjera udara.

6.2.2.2.3.

Kad je riječ o zrcalima, osim u slučaju ispitivanja br. 2 za unutarnja zrcala (vidjeti stavak 6.2.2.2.7.1.), kad je njihalo u vertikalnom položaju, horizontalna i vertikalna ravnina koje prolaze kroz središte bata moraju prolaziti kroz središte refleksijske površine, kako je definirana u stavku 2.1.2.2.7. ovog Pravilnika. Uzdužni smjer osciliranja njihala mora biti paralelan sa središnjom uzdužnom ravninom vozila.

6.2.2.2.4.

Ako dijelovi uređaja za neizravno gledanje postavljenog u skladu s uvjetima za namještanje utvrđenima u stavcima 6.2.2.2.1. i 6.2.2.2.2. ograničavaju vraćanje bata, točka udara pomiče se u smjeru okomitom na os rotacije o kojoj je riječ.

Pomak ne smije biti veći nego što je nužno za izvođenje ispitivanja. Za pomak vrijede sljedeća ograničenja:

(a)	ili je sfera koja čini čekić barem tangencijalna s valjkom kako je definirano u stavku 6.1.3.5.;

(b)	ili se, kad je riječ o zrcalima, točka udara bata nalazi barem 10 mm od ruba refleksijske površine.

6.2.2.2.5.

Ispitivanje se sastoji od ispuštanja bata s visine koja odgovara kutu njihala od 60° u odnosu na vertikalu tako da bat udari uređaj za neizravno gledanje u trenutku kad njihalo dođe u vertikalan položaj.

6.2.2.2.6.

Uređaji za neizravno gledanju izlažu se udaru u sljedećim uvjetima.

6.2.2.2.6.1.

Unutarnja zrcala

(a)	Ispitivanje br. 1: Točka udara je definirana u stavku 6.2.2.2.3. Bat mora udariti zrcalo u stranu s refleksijskom površinom.

(b)	Ispitivanje br. 2: Točka udara je na rubu zaštitnog kućišta tako da udar bude pod kutom od 45° s ravninom refleksijske površine i da točka udara bude u vodoravnoj ravnini koja prolazi kroz središte te površine. Udar mora biti na strani s refleksijskom površinom.

6.2.2.2.6.2.

Vanjska zrcala

(a)	Ispitivanje br. 1: Točke udara su definirane u stavku 6.2.2.2.3. ili 6.2.2.2.5. Bat mora udariti zrcalo u stranu s refleksijskom površinom.

(b)	Ispitivanje br. 2: Točke udara su definirane u stavku 6.2.2.2.3. ili 6.2.2.2.5. Bat mora udariti zrcalo u stranu suprotnu od one s refleksijskom površinom.

Ako su vanjska zrcala pričvršćena na zajednički nosač s ostalim zrcalima, ispituje se niže zrcalo. Tehnička služba odgovorna za ispitivanja može ponoviti jedno ili oba ispitivanja na gornjem zrcalu ako je ono na visini manjoj od 2 m iznad tla.

6.2.2.3.

Ispitivanje zaštitnog kućišta pričvršćenog na nosač na savijanje (vanjsko zrcalo)

6.2.2.3.1.

Opis ispitivanja

Zaštitno kućište postavlja se vodoravno u napravu tako da se podesivi elementi nosača mogu čvrsto stegnuti. U smjeru najveće dimenzije kućišta kraj koji je najbliži točki pričvršćenja na podesivom elementu nosača blokira se krutim graničnikom širine 15 mm koji mora pokrivati cijelu širinu kućišta.

Na drugom se kraju identičan graničnik postavlja na kućište tako da se na njega može primijeniti propisano ispitno opterećenje (slika 3).

Rub kućišta na strani nasuprot onoj na koju se primjenjuje sile može se blokirati umjesto da ga se drži na mjestu kako je prikazano na slici 3.

Slika 3

Primjer naprave za ispitivanje zrcala na savijanje

6.2.2.3.2.

Primjenjuje se ispitno opterećenje od 25 kilograma i održava jednu minutu.

6.2.3.

Ispitni rezultati

6.2.3.1.

U ispitivanjima opisanima u stavku 6.2.2. njihalo se nakon udara nastavlja klatiti tako da projekcija konačnog položaja kraka u ravnini otpuštanja zatvara kut od najmanje 20° s vertikalom. Točnost mjerenja kuta mora biti ±1°.

6.2.3.1.1.

Kad je riječ o zrcalima, taj se zahtjev ne primjenjuje na zrcala pričvršćena na vjetrobran, za koje nakon ispitivanja vrijedi zahtjev iz stavka 6.2.3.2.

6.2.3.1.2.

Propisani kut u odnosu na vertikalu smanjuje se s 20° na 10° za sva zrcala za neizravno gledanje.

6.2.3.2.

Ako se nosač zrcala pričvršćenog na vjetrobran slomi za vrijeme ispitivanja opisanih u stavku 6.2.2., preostali dio ne smije stršati više od 10 mm iznad podloge, a oblik nakon ispitivanja mora ispunjavati uvjete utvrđene u stavku 6.1.3.2. ovog Pravilnika.

6.2.3.3.

Refleksijska površina ne smije puknuti u ispitivanjima opisanima u stavku 6.2.2. Pucanje refleksijske površine ipak je dopušteno ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

6.2.3.3.1.

komadići stakla još prianjaju uz stražnji dio kućišta ili površinu koja je čvrsto pričvršćena na kućište; djelomično odvajanje stakla od podloge je prihvatljivo pod uvjetom da nije odvojeno više od 2,5 mm s nijedne strane pukotina. Sitne krhotine s površine stakla na točki udara smiju se odvojiti;

6.2.3.3.2.

refleksijska površina izrađena je od sigurnosnog stakla.

6.2.4.

Uređaji homologirani na temelju Pravilnika UN-a br. 26 ili br. 61 izuzimaju se od zahtjeva iz stavka 6.2. ovog Pravilnika.

7. Preinaka tipa uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila i proširenje homologacije

7.1.

Homologacijsko tijelo koje je homologiralo neki tip uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila mora se obavijestiti o svakoj preinaci tog tipa, uključujući preinake načina na koji je pričvršćeno na nadogradnju. Homologacijsko tijelo tada može:

(a)	odlučiti, u dogovoru s proizvođačem, da treba dodijeliti novu homologaciju tipa; ili

(b)	primijeniti postupak iz stavka 7.1.1. (revizija) i, ako je primjenjivo, postupak iz stavka 7.1.2. (proširenje).

7.1.1.

Revizija

Ako su se podaci iz opisne mape promijenili i ako homologacijsko tijelo smatra da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak te da uređaj za promatranje područja ispred i sa strana vozila u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve, preinake se označavaju kao „revizija”.

U takvom slučaju homologacijsko tijelo prema potrebi izdaje izmijenjene stranice opisne mape, pri čemu svaku revidiranu stranicu označava tako da vrsta preinake i datum ponovnog izdavanja budu jasno vidljivi. Smatra se da je taj zahtjev ispunjen pročišćenom i ažuriranom verzijom opisnih dokumenata s priloženim detaljnim opisom preinaka.

7.1.2.

Proširenje

Preinaka se označava kao „proširenje” ako se uz promjene podataka iz opisne mape:

(a)	zahtijevaju dodatni pregledi ili ispitivanja; ili

(b)	promijeni bilo koji podatak u izjavi (uz iznimku njezinih priloga); ili

(c)	zatraži homologacija na temelju novijeg niza izmjena nakon njegova stupanja na snagu.

7.2.

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o potvrđivanju ili odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, postupkom iz stavka 5.3. U skladu s tim sadržaj opisne dokumentacije priložene izjavi mijenja se tako da datum zadnje revizije ili proširenja bude vidljiv.

7.3.

Homologacijsko tijelo koje dodijeli proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj svakoj izjavi sastavljenoj za takvo proširenje.

8. Sukladnost proizvodnje

8.1.

Postupak za provjeru sukladnosti proizvodnje mora biti u skladu s onima iz Popisa 1. uz Sporazum (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.3).

8.2.

Svaki uređaj za promatranje područja ispred i sa strana vozila homologiran na temelju ovog Pravilnika mora biti proizveden tako da bude sukladan s homologiranim tipom, što se postiže ispunjavanjem zahtjeva iz stavka 6.

9. Sankcije za nesukladnost proizvodnje

9.1.

Homologacija dodijeljena tipu uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila na temelju ovog Pravilnika može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 8.1. ili ako tip uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ne ispuni zahtjeve propisane u stavku 8.2.

9.2.

Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, o tome odmah obavještava druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik kopijom obrasca na čijem je kraju bilješka „HOMOLOGACIJA POVUČENA”, napisana velikim slovima, potpisana i datirana.

10. Trajno obustavljena proizvodnja

Ako nositelj homologacije potpuno obustavi proizvodnju tipa uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila homologiranog na temelju ovog Pravilnika, dužan je o tome obavijestiti homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon primanja te obavijesti to tijelo o tome obavještava ostale ugovorne stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik kopijom homologacijskog obrasca na čijem je kraju bilješka „PROIZVODNJA OBUSTAVLJENA”, napisana velikim slovima, potpisana i datirana.

11. Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

Ugovorne stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se dostavljaju obrasci kojima se potvrđuje dodjela, proširenje, odbijanje odnosno povlačenje homologacije izdani u drugim državama.

Dio II. Ugradnja uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju u vozilo

12. Definicije

Za potrebe ovog Pravilnika:

12.1.

„vozačeve očne točke” znači dvije točke razmaknute 65 mm koje se nalaze 635 mm vertikalno iznad točke R vozačeva sjedala, kako je određeno u Prilogu 8. Pravac koji povezuje te dvije točke prolazi okomito na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila. Središte odsječka koji spaja očne točke nalazi se u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja prolazi kroz središte vozačeva sjedišta kako ga je odredio proizvođač;

12.2.

„ambinokularni vid” znači ukupno vidno polje dobiveno superponiranjem monokularnih polja desnog i lijevog oka (vidjeti sliku 4 u nastavku);

Slika 4

Monokularna polja

E	=	unutarnji retrovizor
OD	=	vozačevo desno oko
OE	=	vozačevo lijevo oko
ID	=	prividne monokularne slike
IE	=	prividne monokularne slike
I	=	prividna ambinokularna slika
A	=	vidni kut lijevog oka
B	=	vidni kut desnog oka
C	=	binokularni vidni kut
D	=	ambinokularni vidni kut

12.3.

„tip vozila s obzirom na vozačevu svjesnost o prisutnosti nezaštićenih sudionika u prometu vrlo blizu prednjoj i bočnim stranama vozila” znači motorna vozila koja su jednaka prema sljedećim bitnim svojstvima:

12.3.1.

tip uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju u vozilo;

12.3.2.

obilježja nadogradnje koja smanjuju vidno polje;

12.3.3.

koordinate točke R (kad je primjenjivo);

12.3.4.

propisani položaji i homologacijske oznake tipa obveznih i neobveznih (ako su ugrađeni) uređaja za neizravno gledanje;

12.4.

„očna referentna točka” znači srednja točka između vozačevih očnih točaka;

12.5.

„tip uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju” znači sredstva za gledanje ili detekciju ispred i bočno od vozila koja se ne razlikuju prema sljedećim bitnim karakteristikama:

(a)	kategorija uređaja;

(b)	sredstvo za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju;

12.6.

„elektronički sustav” znači sustav sastavljen od više međusobno povezanih komponenti s različitim ulazno-izlaznim odnosima koji obrađuje podatke u obliku promjenjivih količina (snaga, napon ili struja).

13. Zahtjev za homologaciju

13.1.

Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik.

13.2.

Predložak opisnog dokumenta prikazan je u Prilogu 2.

13.3.

Tehničkoj službi odgovornoj za homologacijska ispitivanja dostavlja se vozilo reprezentativno za tip vozila za koji je zatražena homologacija.

13.4.

Prije dodjele homologacije homologacijsko tijelo provjerava da postoje zadovoljavajuće mjere za osiguravanje djelotvorne kontrole sukladnosti proizvodnje.

13.5.

Podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila i sljedeće dokumente:

(a)	tehničke specifikacije sustava kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila;

(b)	korisnički priručnik.

14. Homologacija

14.1.

Ako tip vozila dostavljen na homologaciju u skladu sa stavkom 13. ispunjava zahtjeve iz stavka 15. ovog Pravilnika, dodjeljuje mu se homologacija.

14.2.

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje broj homologacije u skladu s Popisom 4. Sporazuma (E/ECE/TRANS/505/Rev.3).

14.3.

Obavijest o dodjeli, proširenju ili odbijanju homologacije tipa vozila na temelju ovog Pravilnika dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik UN-a na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 4. ovom Pravilniku UN-a.

15. Zahtjevi

15.1.

Opće odredbe

Za potrebe ovog Pravilnika UN-a vozilo mora ispunjavati sljedeće zahtjeve.

Vozilo mora imati barem jedno sredstvo za gledanje ili postizanje situacijske svjesnosti.

Svako takvo sredstvo u kojem se koristi neki elektronički sustav (npr. sustavi kamera, sustavi za detekciju) može se aktivirati na zahtjev vozača.

Kombinacija sredstava za gledanje mora pokriti vidno polje vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila kako je definirano u stavku 15.2. Ta sredstva biraju sa sljedećeg popisa:

(a)	izravno gledanje;

(b)	uređaji homologirani na temelju Pravilnika UN-a br. 46 kako je izmijenjen nizom izmjena 04;

(c)	zrcalo za promatranje područja vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila sukladno s ovim Pravilnikom; i

(d)	sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila sukladan s ovim Pravilnikom.

Kombinacija sredstava za postizanje situacijske svjesnosti mora dati informacije o objektima koji se mogu pronaći u vidom polju kako je definirano u stavku 15.3. Moguća su sredstva:

Ta sredstva moraju biti sustavi za detekciju sukladni s ovim Pravilnikom UN-a.

Dopušteno je koristiti kombinaciju sredstava za gledanje i opažanje kako ih je proizvođač deklarirao.

Područja pokrivena različitim sredstvima za opažanje smiju se preklapati (vidjeti primjere na slici 5).

Proizvođač mora tehničkoj službi dati izjavu o tome koja se sredstva koriste za koje zadano područje tako da tehnička služba može na odgovarajući način postaviti ispitnu opremu. To se navodi u ispitnom izvješću.

Slika 5

Primjerni načina opažanja i zone koje pokrivaju (za vozilo s upravljačem na lijevoj strani)

(a)	Izravno gledanje, sustav za detekciju, sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila

(b)	Izravno gledanje i zrcalo

15.2.

Vidno polje vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila

Vidno polje (vidjeti sliku 6) definirano je sljedećim ravninama:

(a)	uzdužnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz točku 300 mm od konture bokova vozila;

(b)	poprečnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz točku 300 mm od konture prednje strane vozila;

(c)

područja ispred središta bočnih zrcala na strani vozačeva sjedala i na strani suvozačeva sjedala. Ako vozilo ima sustav kamere i monitora sukladan s Pravilnikom UN-a br. 46 kako je izmijenjen nizom izmjena 04, proizvođač mora ispitati isto vozilo s bočnim zrcalima ili umjesto središta bočnih zrcala uzeti središte leće kamere tog sustava razreda III ili II.

Kontura je definirana projekcijom vanjskog oblika vozila na tlo duž koje se može pomicati ispitni objekt definiran u Prilogu 9. ovom Pravilniku (motka promjera 300 mm). Pri tome se zanemaruju male nepravilnosti vanjskog oblika.

Slika 6

Vidno polje vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila

15.2.1.

Zahtjevi

U ispitivanju po ispitnoj metodi opisanoj u Prilogu 9. vozač mora moći opaziti ispitni objekt ambinokularnim vidom iz prilagođenih vozačevih očnih točaka ili binokularnim vidom iz prilagođene očne referentne točke. Te točke izračunavaju korekcijskim metodama opisanima u Prilogu 10. To se mora postići:

Prilagođene vozačeve očne točke izračunane metodama opisanima u Prilogu 10. ne primjenjuju se na uređaje s ekranima.

15.2.1.1.

izravnim gledanjem prema naprijed ambinokularnim vidom (iz prilagođenih vozačevih očnih točaka) ili binokularnim vidom (iz prilagođene očne referentne točke); položaj tih točaka mora se ponovno izračunati korekcijskim metodama opisanima u Prilogu 10.;

15.2.1.2.

uređajem za neizravno gledanje (retrovizorom, CMS-om ili nekim drugim uređajem) homologiranim na temelju Pravilnika UN-a br. 46; ili

15.2.1.3.

uređajem za neizravno gledanje prostora ispred i sa strana vozila (retrovizorom, sustavom kamera li nekim drugim uređajem) sukladnim s ovim Pravilnikom.

15.2.2.

Vidno polje vrlo blizu prednje i bočnih strana vozila definirano je prema ambinokularnom vidu iz prilagođenih vozačevih očnih točaka kako je definirano u stavku 12.1. ili binokularnom vidu iz korigirane očne referentne točke. Vidna polja određuju se kad je vozilo u voznom stanju prema definiciji u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3.), (ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.7, stavak 2.2.5.4.), a za vozila kategorija M1 i N1 smatra se da je na prednjem sjedalu jedan suvozač (75 kg). Ako je određen kroz prozore, ukupni faktor propuštanja svjetlosti ostakljene površine mora biti u skladu s Prilogom 24. Pravilniku UN-a br. 43 kako je izmijenjen nizom izmjena 04.

15.2.3.

Ako se zrcala sastoje od više refleksijskih površina različite zakrivljenosti ili u različitim ravninama, barem jedna refleksijska površina mora dati vidno polje.

15.3.

Polje detekcije

Polje detekcije mora biti omeđeno sljedećim zakrivljenim površinama i ravninama (vidjeti sliku 4):

(a)	vertikalnom zakrivljenom površinom koja prolazi kroz točku 200 mm od konture prednje strane vozila;

(b)	vertikalnom zakrivljenom površinom koja prolazi kroz točku 300 mm od konture prednje strane vozila;

(c)

područja ispred središta bočnih zrcala na strani vozačeva sjedala i na strani suvozačeva sjedala između površine definirane s (a) i (b). Ako vozilo ima CMS sukladan s Pravilnikom UN-a br. 46 kako je izmijenjen nizom izmjena 04, proizvođač mora ispitati isto vozilo s bočnim zrcalima ili umjesto središta bočnih zrcala uzeti središte leće kamere CMS razreda III ili II.

Slika 4

Polje detekcije

15.3.1.

U ispitivanju po ispitnoj metodi opisanoj u Prilogu 12. zahtjevi za polje detekcije smatraju se ispunjenim ako vozač dobije informacije kako je definirano u stavku 17.2.

15.4.

Uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju

15.4.1.

Aktivacija

15.4.1.1.

Kad je stupanj prijenosa aktivan, sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila i sustav za detekciju moraju se moći lako aktivirati.

15.4.1.2.

Sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili sustav za detekciju koji ne može isto-vremeno pratiti cijelo propisano polje opažanja mora omogućavati vozaču da jednostavno odabere područje koje ga zanima.

Sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila i sustav za detekciju moraju se moći lako aktivirati. Ako kombinacija tih uređaja ne omogućava praćenje cijelo propisano polje opažanja, vozaču mora barem prikazati područje koje ga zanima.

15.4.2.

Položaj

15.4.2.1.

Uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju moraju biti postavljeni tako da vozač iz svojeg sjedala u uobičajenom položaju za vožnju jasno vidi cestu ispred i bočno od vozila.

15.4.2.2.

Za svako vozilo čije se vidno polje ili polje detekcije mjeri dok je vozilo u stanju šasije s kabinom proizvođač je dužan navesti najveće i najmanje širine, visine i duljine preporučene nadogradnje te ih prema potrebi simulirati lažnim profilima. Sva vozila i uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju razmotreni u ispitivanju navode se na certifikatu o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju (vidjeti Prilog 4.). To obuhvaća podatke o rasponu položaja za ugradnju uređaja (duljina, širina i visina).

15.4.2.3.

Uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju ne smiju stršati izvan vanjskog dijela nadogradnje vozila znatno više nego što je potrebno za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na vidna polja ili polja detekcije.

15.4.2.4.

Uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju moraju biti čvrsto pričvršćeni tako da se ne pomiču i ne promijene znatno izmjereno vidno polje ili polje detekcije te tako da se ne tresu u mjeri koja bi mogla navesti vozača da pogrešno protumači prirodu opažene slike. Ožičenje uređaja mora biti zaštićeno i ne smije biti izloženo na površini vozila.

15.4.3.

Zaštitna kućišta uređaja koji nisu zrcala

15.4.3.1.

Kad su uređaji za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju ugrađeni na mjestu koje proizvođač preporučuje za uobičajenu vožnju, svi dijelovi, neovisno o položaju u koji je uređaj namješten, uključujući one dijelove koji ostanu pričvršćeni na nosač nakon ispitivanja iz stavka 6.2.2., koji se u statičnim uvjetima potencijalno mogu dotaknuti sferom promjera 165 mm u slučaju uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju ugrađenih u vozilo (ili njihovih dijelova) odnosno 100 mm u slučaju uređaja za promatranje područja ispred i sa strana vozila ili detekciju ugrađenih izvan u vozilo (ili njihovih dijelova) moraju imati polumjer zakrivljenosti c koji nije manji od 2,5 mm.

15.4.3.2.

Zahtjevi iz stavka 15.4.3.1. ne primjenjuju se na dijelove vanjske površine koji strše manje od 5 mm, ali vanjski kutovi takvih dijelova moraju biti zaobljeni, osim kad takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm. Za određivanje dimenzije dijela koji strši primjenjuje se sljedeća metoda:

15.4.3.2.1.

dimenzija izbočine sastavnog dijela postavljenog na konveksnu površinu može se utvrditi izravno ili na temelju crteža odgovarajućeg presjeka tog sastavnog dijela na mjestu ugradnje;

15.4.3.2.2.

Slika 7

Primjer mjerenja na temelju najveće varijacije

15.4.3.3.

Rubovi rupa i udubina za pričvršćenje promjera ili najdulje dijagonale manje od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz stavka 15.4.3.1 pod uvjetom da su tupi.

15.4.3.4.

Ako su dijelovi unutar uređaja načinjeni od materijala tvrdoće manje od 50 Shore A i postavljeni na kruti nosač, zahtjevi iz stavaka 15.4.3.1. primjenjuju se samo na nosač.

15.4.3.5.

Zahtjevi iz stavka 15.4.3.1. ne primjenjuju se na uređaje ako se njihov donji rub nalazi najmanje 2 m iznad tla kad je opterećenje vozila jednako njegovoj najvećoj tehnički dopuštenoj masi.

15.4.3.6.

Uređaji homologirani na temelju Pravilnika UN-a br. 26 ili br. 61 izuzimaju se od zahtjeva iz stavka 15.4.3. ovog Pravilnika.

15.5.

Iznimka za mrtvi kut

Područje mrtvog kuta zbog stupa A ili vanjskog retrovizora koji ispunjava uvjete opisane u Prilogu 11. ovom Pravilniku isključuje se iz vidnog polja ili polja detekcije.

16. Zahtjevi za sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila

16.1.

Aktivacija sustava

Vozilo mora imati namjensko sredstvo kojim vozač mora moći aktivirati i deaktivirati sustav.

Ako se ne može postići pravilno funkcioniranje, sustav se mora automatski isključiti ili ga vozač mora moći ručno deaktivirati.

16.2.

Zadano promatrano područje

Sustava kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila mora standardno prikazati barem dio vidnog polja prema opisu iz stavka 15.2.

Kad vozač aktivira sustav kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila, taj sustav mora standardno prikazati područje ispred ili sa strana vozila.

16.2.1.

Namještanje svjetljivosti i kontrasta

Ako postoji ručno namještanje, u korisničkom priručniku navodi se kako promijeniti svjetljivost/kontrast.

16.2.2.

Zahtjevi za prekrivajući element unutar potrebnog vidnog polja

Preko slika smiju se prikazivati samo vizualne informacije koje se odnose na vožnju ili sigurnost s obzirom na područje ispred ili sa strane vozila. U potrebnom vidnom polju nisu dopušteni prekrivajući elementi za druge informativne svrhe.

16.3.

Prilagođavanje pogleda

Slike promatranih područja ispred i sa strane vozila može automatski mijenjati sustav kamera ili ručno vozač.

16.4.

Pripravnost za rad (dostupnost sustava)

Vozač mora vidjeti da je sustav deaktiviran (npr. kvar sustava kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila na koji se ukazuje npr. indikatorom s upozorenjem, informacijom na zaslonu, crnim zaslonom, neprikazivanjem statusa sustava). Način informiranja vozača mora biti objašnjen u korisničkom priručniku.

16.5.

Monitor unutar vozila

Pogled na monitor iz očne referentne točke mora biti izravan, bez ičega što bi ga zaklonilo. Virtualno ispitivanje ovog uvjeta je prihvatljivo.

16.5.1.

Ugrađeni uređaj za neizravno gledanje mora što manje ometati izravni vozačev pogled.

16.6.

Vozila mogu biti opremljena dodatnim uređajima za neizravno gledanje.

16.7.

Ne dovodeći u pitanje prethodne odredbe, svaki drugi koncept konstrukcije mora biti prihvatljiv tehničkoj službi u okviru sigurnosnog koncepta navedenog u prethodnim odredbama.

16.8.

Magnetska i električna polja ne smiju negativno utjecati na djelotvornost sustava kamera za promatranje područja ispred i sa strana vozila. To se dokazuje sukladnošću s tehničkim zahtjevima i prijelaznim odredbama Pravilnika UN-a br. 10 kako je izmijenjen nizom izmjena 05 ili bilo kojim kasnijim nizom izmjena.

17. Zahtjevi za sustave za detekciju

17.1.

Aktivacija sustava

Vozilo mora imati namjensko sredstvo kojim vozač mora moći aktivirati i deaktivirati sustav.

Ako se ne može postići pravilno funkcioniranje, sustav se mora automatski isključiti ili ga vozač mora moći ručno deaktivirati.

17.2.

Sučelje s vozačem i strategija predstavljanja informacija

17.2.1.

Sustav mora raspolagati s najmanje dvije od tri moguće vrste informacijskih signala (zvučni, optički i taktilni).

17.2.1.1.

Sve dok je jedan informacijski signal aktivan, vozač može deaktivirati ostale informacijske signale.

17.2.2.

Zvučne informacije

Kad se objekt detektira u prednjem i bočnom vodoravnom području kako je opisano u stavku 1.3. Priloga 12. nakon što je vozač aktivirao sustav, sustav mora dati zvučni signal.

17.2.3.

Trajanje signalizacije

Signalizacija za objekt traje sve dok je objekt detektiran, a završava kad objekt više nije detektiran ili kad se sustav deaktivira.

Zvučni signal smije biti automatski privremeno prekinut nakon određenog vremena ako sustav ostane aktiviran.

17.2.4.

Optičke informacije

Ako se optičke informacije prikazuju u zajedničkom prostoru koji služi i za druge informacije (npr. zaslon u kojem su grupirani mjerači ili drugi zasloni), dopušteni su prekrivajući elementi, koji mora ispunjavati zahtjeve za sustav kamera iz stavka 16.2.2. ovog Pravilnika.

17.2.5.

Pripravnost za rad (dostupnost sustava)

Vozač mora vidjeti da je sustav deaktiviran (npr. kvar sustava za detekciju na koji se ukazuje npr. indikatorom s upozorenjem, informacijom na zaslonu, crnim zaslonom, neprikazivanjem statusa sustava). Način informiranja vozača mora biti objašnjen u korisničkom priručniku.

17.3.

Magnetska i električna polja ne smiju negativno utjecati na djelotvornost sustava za detekciju. To se dokazuje sukladnošću s tehničkim zahtjevima i prijelaznim odredbama Pravilnika UN-a br. 10 kako je izmijenjen nizom izmjena 05 ili bilo kojim kasnijim nizom izmjena.

18. Preinake tipa vozila i proširenje homologacije

18.1.

Homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip vozila mora se obavijestiti o svakoj preinaci tog tipa vozila. Homologacijsko tijelo tada:

(a)	odlučiti, u dogovoru s proizvođačem, da treba dodijeliti novu homologaciju tipa; ili

(b)	primijeniti postupak iz stavka 18.1.1. (revizija) i, ako je primjenjivo, postupak iz stavka 18.1.2. (proširenje).

18.1.1.

Revizija

Ako su se podaci iz opisne mape promijenili i ako homologacijsko tijelo smatra da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak te da vozilo u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve, preinake se označavaju kao „revizija”.

18.1.2.

Proširenje

Preinaka se označava kao „proširenje” ako se uz promjene podataka iz opisne mape:

(a)	zahtijevaju dodatni pregledi ili ispitivanja; ili

(b)	promijeni bilo koji podatak u izjavi (uz iznimku njezinih priloga); ili

(c)	zatraži homologacija na temelju novijeg niza izmjena nakon njegova stupanja na snagu.

18.2.

Potvrda ili odbijanje homologacije, navodeći izmjene, dostavlja se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 4. ovom Pravilniku. U skladu s tim sadržaj opisne dokumentacije priložene izjavi mijenja se tako da datum zadnje revizije ili proširenja bude vidljiv.

18.3.

Homologacijsko tijelo koje dodijeli proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj svakoj izjavi sastavljenoj za takvo proširenje.

19. Sukladnost proizvodnje

19.1.

Postupak za provjeru sukladnosti proizvodnje mora biti u skladu s onima iz Popisa 1. uz Sporazum (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.3).

19.2.

Svako vozilo homologirano na temelju ovog Pravilnika mora biti proizvedeno tako da bude sukladno s homologiranim tipom, što se postiže ispunjavanjem zahtjeva iz stavka 15. i prema potrebi stavaka 16. i 17.

20. Sankcije za nesukladnost proizvodnje

20.1.

Homologacija dodijeljena tipu vozila na temelju ovog Pravilnika može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 19.1. ili ako vozilo ne uspije proći provjere propisane u stavku 19.2.

20.2.

Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, o tome odmah obavještava druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik kopijom homologacijskog obrasca na čijem je kraju bilješka „HOMOLOGACIJA POVUČENA”, napisana velikim slovima, potpisana i datirana.

21. Trajno obustavljena proizvodnja

Ako nositelj homologacije potpuno obustavi proizvodnju tipa vozila homologiranog na temelju ovog Pravilnika, dužan je o tome obavijestiti homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon primanja te obavijesti to tijelo o tome obavještava ostale ugovorne stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik kopijom homologacijskog obrasca na čijem je kraju bilješka „PROIZVODNJA OBUSTAVLJENA”, napisana velikim slovima, potpisana i datirana.

22. Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se dostavljaju obrasci kojima se potvrđuje dodjela, proširenje, odbijanje odnosno povlačenje homologacije izdani u drugim državama.

23. Prijelazne odredbe

23.1.

Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 01 ovog Pravilnika nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti niti odbijati prihvatiti homologacije tipa na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 01.

23.2.

Od 1. rujna 2026. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno dodijeljene nakon 1. rujna 2026.

23.3.

Do 1. rujna 2027. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno dodijeljene prije 1. rujna 2026.

23.4.

Od 1. rujna 2027. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena ovog Pravilnika.

23.5.

Ne dovodeći u pitanje stavak 23.4., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su i dalje prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen prethodnim nizovima izmjena za vozila i uređaje za promatranje područja ispred i sa strana vozila na koje ne utječu odredbe uvedene nizom izmjena 01.

23.6.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije tipa na temelju bilo kojeg prethodnog niza izmjena ovog Pravilnika.

23.7.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su dodjeljivati proširenja postojećim homologacijama na temelju svakog prethodnog niza izmjena ovog Pravilnika.

(1) Kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.7. – https://unece.org/transport/standards/transport/vehicle-regulations-wp29/resolutions.

(2) Razlikovne brojčane oznake ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedene su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.7. – https://unece.org/transport/standards/transport/vehicle-regulations-wp29/resolutions.

PRILOG 10.

Metode namještanja za položaj vozačeve očne točke

1. Kompenzacija za kut naslona sjedala

Položaji vozačevih očnih točaka ili referentna očna točka prilagođavaju se prema naprijed/natrag ili gore/dolje za duljinu definiranu prema odgovarajućem kutu naslona u ispitnom vozilu, kako je prikazano u tablici 1.

Tablica 1

Kompenzacija za kut naslona sjedala

Kut naslona [°]	Kompenzacijski pomak		Kut naslona [°]	Kompenzacijski pomak
Kut naslona [°]	Naprijed/natrag [mm]	Gore/dolje [mm]	Kut naslona [°]	Naprijed/natrag [mm]	Gore/dolje [mm]
5	– 186	28	23	–18	5
6	– 177	27	24	–9	3
7	– 167	27	25	0	0
8	– 157	27	26	9	–3
9	– 147	26	27	17	–5
10	– 137	25	28	26	–8
11	– 128	24	29	34	–11
12	– 118	23	30	43	–14
13	– 109	22	31	51	–18
14	–99	21	32	59	–21
15	–90	20	33	67	–24
16	–81	18	34	76	–28
17	–72	17	35	84	–32
18	–62	15	36	92	–35
19	–53	13	37	100	–39
20	–44	11	38	108	–43
21	–35	9	39	115	–48
22	–26	7	40	123	–52

Napomena:

Simboli korišteni u tablici: pomicanje naprijed/natrag (–: naprijed, +: natrag); pomicanje gore/dolje (–: dolje, +: gore)

2. Kompenzacija za vozačeve kretnje prema naprijed i prema suvozačevoj strani za vrijeme provjere

Položaji očnih točaka (binokularni vid) ili očne referentne točke smiju se korigirati za uzdužne (naprijed/natrag), bočne (desno/lijevo) i vertikalne (gore/dolje) kretnje koje vozač napravi kod pokretanja vozila kad provjerava okruženje na suvozačevoj strani, pod uvjetom da su korekcije unutar raspona iz tablice 2.

Prilagođene očne točke ili očna referentna točka moraju biti u trodimenzionalnom prostoru koji je određen sa sljedeće četiri točke: vozačeve očne točke definirane u stavku 12.1. ili očna referentna točka definirana u stavku 12.2. ovog Pravilnika i kompenzacijom vozačevih očnih točaka odnosno očne referentne točke iz tablice 2.

Tablica 2

Kompenzacija za vozačeve kretnje radi provjere okruženja sa suvozačeve strane

(mjereno u mm)	Kompenzacija za pomak prema naprijed/natrag (+: natrag, – : naprijed)	Kompenzacija za pomak prema stranama (+: desno, –: lijevo)	Kompenzacija za pomak prema gore/dolje (+: gore, –: dolje)
Vertikalne kretnje	0	–10	40
Uzdužne kretnje	– 140	–15	10
Bočne kretnje	30	– 110	15

Napomena:

Ako vozilo ima upravljač na desnoj strani, „desno” u tablici znači „lijevo”, a „lijevo” u tablici znači „desno”.

3. Kompenzacija za vozačeve kretnje radi provjere okruženja s vozačeve strane

Položaji vozačevih očnih točaka (binokularni vid) ili očne referentne točke smiju se korigirati za uzdužne (naprijed/natrag), bočne (desno/lijevo) i vertikalne (gore/dolje) kretnje koje vozač napravi kad kroz bočni prozor provjerava ima li nezaštićenih sudionika u prometu s desne strane u području ispred vozila, pod uvjetom da su korekcije unutar raspona iz tablice 3.

Prilagođene vozačeve očne točke ili očna referentna točka moraju biti u trodimenzionalnom prostoru koji je određen sa sljedeće četiri točke: vozačeve očne točke definirane u stavku 12.1. ili očna referentna točka definirana u stavku 12.2. ovog Pravilnika i kompenzacijom vozačevih očnih točaka odnosno očne referentne točke iz tablice 3.

Tablica 3

Kompenzacija za vozačeve kretnje radi provjere okruženja s vozačeve strane

(mjereno u mm)	Kompenzacija za pomak prema naprijed/natrag (+: natrag, – : naprijed)	Kompenzacija za pomak prema stranama (+: desno, –: lijevo)	Kompenzacija za pomak prema gore/dolje (+: gore, –: dolje)
Vertikalne kretnje	- 100	300	0
Uzdužne kretnje	- 200	250	-50
Maksimalno bočno kretanje prema vozačevoj strani	-50	350	-50

Napomena:

Ako vozilo ima upravljač na desnoj strani, „desno” u tablici znači „lijevo”, a „lijevo” u tablici znači „desno”.

C	=	prijemnik
D	=	dijafragma
E	=	ulazni otvor
F	=	mjerni otvor
L	=	leća
M	=	otvor objekta
S	=	izvor svjetlosti
(S)	=	integracijski fotometar

X (m)	:	granica isključenog područja, tj. razmak između središta valjka u dodiru s prednjim rubom mrtvog kuta i središta valjka u dodiru s njegovim stražnjim rubom
L (m)	:	nalazi se unutar mrtvog kuta zbog stupa A ili vanjskog retrovizora; razmak između stražnjeg ruba valjka u dodiru sa stražnjim rubom mrtvog kuta i prednjeg ruba stražnjeg kotača

rp1	=	polumjer zakrivljenosti u prvoj mjernoj točki
rp2	=	polumjer zakrivljenosti u drugoj mjernoj točki
rp3	=	polumjer zakrivljenosti u trećoj mjernoj točki