ODLUKA VIJEĆA (EU) 2026/1121

od 5. svibnja 2026.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru tijelâ Vijeća Europe u pogledu Proširenog djelomičnog sporazuma o Upravnom odboru Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	U zaključcima od 24. veljače 2022. Europsko vijeće najoštrije je osudilo ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i potvrdilo da Rusija snosi punu odgovornost za taj čin agresije, za koji će odgovarati.

(2)

U Rezoluciji A/RES/ES-11/1 od 2. ožujka 2022. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) potvrdila je da su vojne operacije Ruske Federacije na suverenom državnom području Ukrajine imaju razmjere kakvima međunarodna zajednica nije svjedočila u Europi desetljećima, najoštrije je osudila agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu kojom se krši članak 2. stavak 4. Povelje Ujedinjenih naroda o zabrani uporabe sile i zahtijevala da Ruska Federacija odmah prestane upotrebljavati silu protiv Ukrajine te da odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage s državnog područja Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

(3)

Ured tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (MKS) 2. ožujka 2022. objavio je da je pokrenuo istragu o stanju u Ukrajini na temelju zaprimljenih zahtjeva od 39 država stranaka MKS-a zbog tog stanja i na temelju utvrđenja da postoji razumna osnova za pretpostavku da su kaznena djela koja su počinjena u nadležnosti MKS-a. Međutim, režim nadležnosti za zločin agresije iz Rimskog statuta trenutačno sprečava MKS da izvršava svoju nadležnost u pogledu zločina agresije protiv Ukrajine.

(4)

U zaključcima od 20. i 21. listopada 2022. Europsko vijeće pozvalo je Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) i Komisiju da istraže mogućnosti kako bi se zajamčilo snošenje pune odgovornosti, među ostalim za zločin agresije protiv Ukrajine. U zaključcima od 15. prosinca 2022. Europsko vijeće pozdravilo je i potaknulo daljnje napore na tome da se osigura da oni odgovorni za ratne zločine i druge najteže zločine u okviru agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine u potpunosti odgovaraju za njih, uključujući načine za osiguravanje pozivanja na odgovornost za zločin agresije. Pozvalo je Komisiju, Visokog predstavnika i Vijeće da nastave s radom u vezi s time, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, ističući da se kazneni progon zločina agresije tiče međunarodne zajednice u cjelini.

(5)

U Rezoluciji A/RES/ES-11/6 od 23. veljače 2023. Opća skupština UN-a naglasila je potrebu da se odgovarajućim, pravednim i neovisnim istragama i kaznenim progonima na nacionalnoj ili međunarodnoj razini zajamči snošenje odgovornosti za najteža kaznena djela prema međunarodnom pravu počinjena na državnom području Ukrajine, kao i osigura pravda za sve žrtve i sprečavanje budućih kaznenih djela.

(6)

Od siječnja 2023. predstavnici oko 40 država, službi Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje te Vijeća Europe sastali su se u okviru temeljne skupine za osnivanje posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine („temeljna skupina”) i raspravljali o načinima osnivanja posebnog suda s ovlastima za istragu, kazneni progon i suđenje osoba koje snose najveću odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.

(7)

Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) pokrenut je 3. srpnja 2023. u okviru Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) radi suradnje i koordinacije nacionalnih istraga kako bi se osigurala odgovarajuća istraga zločina agresije protiv Ukrajine, uz potporu pojačanih kapaciteta Eurojusta na temelju Uredbe (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća (1), čime se Eurojustu omogućuje da čuva, analizira i pohranjuje dokaze povezane s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima.

(8)

U zaključcima iz lipnja, listopada i prosinca 2023. Europsko vijeće ponovno je istaknulo svoju potporu osnivanju Posebnog suda. U zaključcima iz ožujka 2024. Europsko vijeće navelo je da Ruska Federacija i njezino vodstvo moraju snositi punu odgovornost za vođenje agresivnog rata protiv Ukrajine i za druge najteže zločine prema međunarodnom pravu te za golemu štetu prouzročenu tim ratom. Nadalje, Europsko vijeće izjavilo je da podupire napore, među ostalim u okviru temeljne skupine, za osnivanje suda za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine, koji bi imao najširu međuregionalnu potporu i legitimitet.

(9)

Temeljna skupina zaključila je 21. ožujka 2025. rad na tehničkoj razini na nacrtima pravnih instrumenata potrebnih za osnivanje Posebnog suda, konkretno na Sporazumu između Ukrajine i Vijeća Europe o osnivanju Posebnog suda, Statutu Posebnog suda priloženom tom sporazumu i Proširenom djelomičnom sporazumu o Upravnom odboru Posebnog suda.

(10)

Ministri vanjskih poslova i drugi predstavnici sudionika temeljne skupine sastali su se 9. svibnja 2025. u Ljvivu i usvojili „Izjavu iz Ljviva”, u kojoj su ponovno potvrdili svoju predanost procesu osnivanja Posebnog suda u okviru Vijeća Europe, brzom početku njegova rada i potporu njegovu učinkovitom funkcioniranju.

(11)

Odbor ministara Vijeća Europe („Odbor ministara”) donio je 24. lipnja 2025. odluke o ovlašćivanju glavnog tajnika Vijeća Europe za potpisivanje, u ime Vijeća Europe, Sporazuma između Vijeća Europe i Ukrajine o osnivanju Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine („Sporazum o osnivanju Posebnog suda”), kojem je priložen Statut Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine („Posebni sud”). Nadalje, Odbor ministara odobrio je uspostavu Proširenog djelomičnog sporazuma o Upravnom odboru Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine („Prošireni djelomični sporazum”).

(12)	Predsjednik Ukrajine i glavni tajnik Vijeća Europe potpisali su 25. lipnja 2025. Sporazum o osnivanju Posebnog suda.

(13)

U skladu s njegovim Statutom, svrha je Posebnog suda kazneni progon i suđenje političkim i vojnim vođama koji su odgovorni za činove agresije protiv Ukrajine kojim se krši članak 2. stavak 4. Povelje Ujedinjenih naroda. Cilj je Upravnog odbora Posebnog suda koji će se osnovati Rezolucijom o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma osigurati financijska sredstva Posebnom sudu i pružiti drugu administrativnu i upravljačku podršku njegovu radu kako bi se Posebnom sudu omogućilo izvršavanje mandata.

(14)

Odbor ministara donio je 21. siječnja 2026. odluku u kojoj pozdravlja finalizaciju Nacrta rezolucije o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma, te pozdravlja činjenicu da je pripremni tim bio spreman obavljati svoje zadaće od 1. siječnja 2026. zahvaljujući dobrovoljnom doprinosu Europske unije. Stoga su Vijeće Europe i Unija 22. siječnja 2026. potpisali sporazum o doprinosu koji se odnosi na doprinos koji se financira iz Službe Europske komisije za instrumente vanjske politike. Tim se sporazumom o doprinosu predviđa projekt u trajanju do 24 mjeseca čiji je cilj osnivanje pripremnog tima koji će postaviti institucionalne, logističke i organizacijske temelje za sljedeće faze Posebnog suda.

(15)	U skladu s člankom 3. stavkom 5. i člankom 21. stavcima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija podržava i promiče svoje vrijednosti i doprinosi strogom poštovanju i razvoju međunarodnog prava, uključujući poštovanje načelâ Povelje Ujedinjenih naroda.

(16)

Stoga je primjereno da Unija obavijesti glavnog tajnika Vijeća Europe o svojoj namjeri da se pridruži Proširenom djelomičnom sporazumu, podložno dovršetku unutarnjih postupaka potrebnih za izražavanje svoje suglasnosti da bude obvezana tim sporazumom, te da sudjeluje u donošenju Odluke predstavnika u okviru Odbora ministara najmanje 16 država članica Vijeća Europe i predstavnika Unije o donošenju Rezolucije o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru tijelâ Vijeća Europe u pogledu Proširenog djelomičnog sporazuma o Upravljačkom odboru Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine („Prošireni djelomični sporazum”) jest da treba obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe o namjeri Unije da se pridruži Proširenom djelomičnom sporazumu, uvjetujući pritom to obavješćivanje dovršetkom unutarnjih postupaka potrebnih za sklapanje Proširenog djelomičnog sporazuma, i da treba sudjelovati u donošenju Odluke predstavnika u okviru Odbora ministara najmanje 16 država članica Vijeća Europe i predstavnika Europske unije o donošenju Rezolucije o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma.

Nacrt odluke i Nacrt rezolucije iz prvog stavka priloženi su ovoj Odluci.

Komisija može bez daljnje odluke Vijeća u ime Unije dogovoriti formalne i manje izmjene tekstova Nacrta odluke i Nacrta rezolucije iz prvog stavka koje ne utječu na sadržaj tih tekstova.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. svibnja 2026.

Za Vijeće

Predsjednik

M. KERAVNOS

(1) Uredba (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu čuvanja, analize i pohrane u Eurojustu dokaza u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima (SL L 148, 31.5.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/838/oj).

PRIJEVOD

NACRT

Rezolucija CM/Res(2026)…

o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Upravnom odboru Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine

Predstavnici u Odboru ministara …, kao i predstavnici …,

uzimajući u obzir Statut Vijeća Europe (ETS br. 1) koji u svojoj preambuli naglašava da je postizanje mira temeljenog na pravosuđu i međunarodnoj suradnji ključno za očuvanje ljudskog društva i civilizacije;

podsjećajući na obveze svih država iz članka 2. Povelje Ujedinjenih naroda, uključujući obveze da se u svojim međunarodnim odnosima suzdržavaju od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, ili su na bilo koji drugi način nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda, te da svoje međunarodne sporove rješavaju mirnim sredstvima;

ponovno izražavajući svoju nepokolebljivu predanost neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/68/262 od 27. ožujka 2014. pozvala sve države da odustanu i da se suzdrže od aktivnosti usmjerenih na djelomično ili potpuno narušavanje nacionalnog jedinstva i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, uključujući sve pokušaje izmjene ukrajinskih granica putem prijetnje ili uporabe sile ili drugih nezakonitih sredstava;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/71/205 od 19. prosinca 2016. ponovno potvrdila odgovornost svih država da se suzdrže od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države i od djelovanja na bilo koji drugi način koji je nespojiv s ciljevima Ujedinjenih naroda te je pozvala Rusku Federaciju da odmah oslobodi ukrajinske državljane koji su nezakonito zadržani i osuđeni ne uzimajući u obzir temeljne pravosudne standarde;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/73/194 od 17. prosinca 2018. osudila privremenu okupaciju Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja te podsjetila da su ta privremena okupacija i prijetnja ili uporaba sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Ukrajine od strane Ruske Federacije u suprotnosti s obvezama preuzetima u pogledu poštovanja neovisnosti i suvereniteta te postojećih granica Ukrajine;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/76/70 od 9. prosinca 2021. pozvala Rusku Federaciju da potpuno i bezuvjetno povuče svoje vojne snage s Krima i okonča svoju privremenu okupaciju ukrajinskog državnog područja bez odgode te dodatno naglasila da je prisutnost ruskih postrojbi na Krimu u suprotnosti s nacionalnim suverenitetom, političkom neovisnošću i teritorijalnom cjelovitošću Ukrajine te da potkopava sigurnost i stabilnost susjednih zemalja i europske regije;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/ES-11/1 od 2. ožujka 2022., kojom priznaje da su vojne operacije Ruske Federacije unutar suverenog državnog područja Ukrajine u takvom opsegu koji međunarodna zajednica nije vidjela u Europi desetljećima, najoštrije osudila agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu koja krši članak 2. stava 4. Povelje Ujedinjenih naroda, zahtijevala da Ruska Federacija odmah prekine uporabu sile protiv Ukrajine i osudila sudjelovanje Bjelorusije u toj nezakonitoj uporabi sile protiv Ukrajine;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/ES-11/6 od 23. veljače 2023. istaknula potrebu da se osigura odgovornost za najteže zločine prema međunarodnom pravu koji su počinjeni na državnom području Ukrajine putem odgovarajućih, pravednih i neovisnih istraga i kaznenih progona na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da se osigura pravda za sve žrtve i spriječe budući zločini;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/79/184 od 17. prosinca 2024. osudila agresivni rat Ruske Federacije protiv Ukrajine kojim krši članak 2. stavak 4. Povelje Ujedinjenih naroda, i korištenje Krima u tu svrhu te kako bi podržala nezakonit pokušaj pripajanja Hersonske, Zaporiške, Donjecke i Luhanske oblasti;

podsjećajući da je 15. ožujka 2022. Parlamentarna skupština Vijeća Europe putem Mišljenja br. 300 (2022.) najoštrije osudila agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu te napominjući da eskalacija vojnih aktivnosti od 24. veljače 2022. predstavlja nastavak agresivnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine od 20. veljače 2014.;

podsjećajući da je 16. ožujka 2022. Odbor ministara odlučio isključiti Rusku Federaciju iz Vijeća Europe zbog njezine agresije na Ukrajinu, a ta agresija predstavlja ozbiljno kršenje obveza Ruske Federacije prema članku 3. Statuta Vijeća Europe i međunarodnom pravu;

uvjereni u nužnu potrebu da se osigura sveobuhvatna odgovornost u kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i prepoznajući ulogu Vijeća Europe u pružanju snažnog odgovora na tu agresiju, kako je navedeno u Deklaraciji iz Reykjavika usvojenoj na 4. sastanku na vrhu šefova država i vlada Vijeća Europe 16. i 17. svibnja 2023. i njezinom Dodatku I. naslovljenom „Deklaracija kojom se podupire Prošireni djelomični sporazum o registru šteta nastalih agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu”;

podsjećajući na Povelju Međunarodnog vojnog suda od 8. kolovoza 1945. čijim je člankom 6. a utvrđena pojedinačna kaznena odgovornost za zločine protiv mira;

podsjećajući na Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda i prepoznajući nadležnost Međunarodnog kaznenog suda u pogledu situacije u Ukrajini, ali i prepoznajući da, neovisno o tome što ga je Ukrajina ratificirala 25. listopada 2024. i postala država stranka Rimskog statuta 1. siječnja 2025., režim nadležnosti za zločin agresije u Rimskom statutu sprječava Međunarodni kazneni sud da bude nadležan u pogledu zločina agresije u ovom slučaju;

priznajući napore Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) u koordiniranju i jačanju nacionalnih istraga zločina agresije protiv Ukrajine kako bi se osigurala odgovarajuća istraga zločina agresije;

podsjećajući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji A/RES/79/284 od 16. travnja 2025. prepoznala doprinos Vijeća Europe radu temeljne skupine o uspostavi Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine i svoju spremnost da ispita mogućnosti pružanja stručne i tehničke potpore za osnivanje i, prema potrebi, rad takvog Posebnog suda;

uzimajući u obzir Statutarnu rezoluciju Res(93)28 Odbora ministara o djelomičnim i proširenim sporazumima;

uzimajući u obzir Rezoluciju Res(96)36 Odbora ministara o utvrđivanju kriterija za djelomične i proširene sporazume Vijeća Europe, izmijenjene i dopunjene Rezolucijom CM/Res(2010)2;

svjesni potrebe za osiguravanjem foruma na kojem države koje nisu članice Vijeća Europe također mogu sudjelovati u inicijativama Vijeća Europe za borbu protiv nekažnjavanja za međunarodne zločine;

uzimajući u obzir odluku od 24. lipnja 2025. kojom je Odbor ministara ovlastio osnivanje Upravnog odbora Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine (u daljnjem tekstu „Upravni odbor”) u obliku proširenog djelomičnog sporazuma u okviru Vijeća Europe i ovlašćuje glavnog tajnika Vijeća Europe (u daljnjem tekstu „glavni tajnik”) da potpiše Sporazum između Vijeća Europe i Ukrajine o osnivanju Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine (u daljnjem tekstu „Sporazum”) u ime Vijeća Europe;

odlučni uspostaviti Prošireni djelomični sporazum o Upravnom odboru Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine koji je uređen Statutom Upravnog odbora Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine (u daljnjem tekstu „Statut”) ovdje priloženom;

pozivaju sve države članice i države promatračice Vijeća Europe, kao i druge države i međunarodne organizacije, da postanu članice ovoga Proširenog djelomičnog sporazuma u skladu s ovim Statutom;

pozivaju sve države članice i države promatračice Vijeća Europe, Europsku uniju, Ujedinjene narode i druge države i međunarodne organizacije na suradnju s Upravnim odborom i Posebnim sudom kako bi se olakšao njegov rad i ispunjavanje njegovog mandata.

Dodatak Rezoluciji CM/Res(2026)…

Statut Upravnog odbora Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine

Članak 1.

Cilj Upravnog odbora

1. Ovim se osniva Upravni odbor kao platforma za međuvladinu suradnju, djelujući unutar institucionalnog okvira Vijeća Europe.

2. Cilj Proširenog djelomičnog sporazuma o Upravnom odboru Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine je financirati Posebni sud za zločin agresije protiv Ukrajine (u daljnjem tekstu „Posebni sud”) i pomagati u drugim administrativnim i upravljačkim aspektima njegovog djelovanja u svrhu omogućavanja Posebnom sudu ispunjavanja njegovog mandata kako je utvrđen Statutom Posebnog suda.

Članak 2.

Zadaće Upravnog odbora

Upravni odbor:

(a)	osigurava potrebna financijska sredstva za Posebni sud i Upravni odbor, uključujući njegovo Tajništvo;

(b)	odobrava godišnji proračun rashoda Posebnog suda, kako ga pripremi glavni tajnik u konzultacijama s tajnikom Posebnog suda;

(c)	usvaja izvješće o radu Posebnog suda, kako ga pripremi predsjednik Posebnog suda;

(d)	pruža izvansudske savjete i smjernice politika o svim administrativnim aspektima rada Posebnog suda, uključujući pitanja učinkovitosti;

(e)	preporuča članovima i pridruženim članovima mjere za unapređenje ciljeva Posebnog suda i Upravnog odbora;

(f)	sastavlja poslovnik kojim se uređuje rad Upravnog odbora i drugi aranžmani potrebni za provedbu njegovih aktivnosti te preispituje poslovnik koji su usvojili suci Posebnog suda i bilo koje njihove izmjene i dopune;

(g)	razmatra i usvaja strategije, prema potrebi, kako bi se dodatno unaprijedila međuregionalna potpora Posebnom sudu;

(h)	imenuje članove savjetodavnog tijela i izabire suce, tužitelja Posebnog suda (u daljnjem tekstu „tužitelj”) i zamjenika/e tužitelja u skladu s postupcima propisanima Statutom Posebnog suda;

(i)	osigurava učinkovitu suradnju članova i pridruženih članova u svim relevantnim sektorima na temelju sustava raspodjele opterećenja;

(j)	usvaja pravila kojima se uređuje prijelaz na rezidualni mehanizam, osobito u pogledu zaštite svjedoka, nadzora izvršenja kazne, obrade zahtjeva za prijevremeno, privremeno i konačno puštanje na slobodu, čuvanja dokaza i evidencija Posebnog suda, te financiranje takvih rezidualnih funkcija;

(k)	razmatra aranžmane za koordinirani prijelaz određenih izvansudskih rezidualnih funkcija Posebnog suda na Vijeće Europe, osobito u pogledu upravljanja evidencijama i arhivom;

(l)	razmatra mehanizme kojima se članovima i pridruženim članovima pomaže s troškovima u vezi s izvršenjem kazni, oslobađanjem osuđenih osoba i zaštitom svjedoka nakon okončanja Proširenog djelomičnog sporazuma, uključujući moguće kroz osnivanje zaklade; i

(m)	obavlja bilo koju drugu zadaću potrebnu za obavljanje svojeg mandata.

Članak 3.

Sudjelovanje

1. Svaka država članica ili država promatračica Vijeća Europe i Europska unija, bilo koja druga država koja je glasovala u korist Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda A/RES/ES-11/6 od 23. veljače 2023. ili bilo koja država i međunarodna organizacija koja je sudjelovala u temeljnoj skupini o uspostavi Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine može postati član ili pridruženi član Upravnog odbora obaviješću upućenom glavnom tajniku.

2. Upravni odbor može ovlastiti bilo koju drugu državu ili međunarodnu organizaciju koja to zatraži da se pridruži Upravnom odboru kao član ili pridruženi član.

3. Pridruženi članovi mogu u bilo kojem trenutku postati članovi obaviješću upućenom glavnom tajniku.

Članak 4.

Sastav

1. Svaki član imenuje, a svaki pridruženi član može imenovati izaslanstvo za Upravni odbor koje se sastoji od najviše dva predstavnika. Jedan od predstavnika imenuje se voditeljem izaslanstva.

2. Upravni odbor bira među svojim članovima predsjednika i dva potpredsjednika na razdoblje od tri godine koje se ne može obnoviti.

Članak 5.

Sastanci

1. Upravni odbor sastaje se onoliko često koliko je to potrebno, a najmanje jednom godišnje. Putne troškove i troškove smještaja povezane sa sudjelovanjem na sastancima Upravnog odbora snosi svaki član i pridruženi član. Upravni odbor može donositi svoje odluke putem pisanog postupka i elektroničkim putem.

2. Prvi sastanak Upravnog odbora saziva glavni tajnik. Svi daljnji sastanci i mjesto njihovog održavanja određuju se odlukom Upravnog odbora.

3. Upravni odbor svoje odluke usvaja dvotrećinskom većinom danih glasova, pri čemu svaki član ima jedan glas. Postupovna pitanja rješavaju se većinom danih glasova.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovoga članka, pridruženi članovi mogu sudjelovati na sastancima Upravnog odbora bez prava glasa. Pridruženi članovi mogu davati usmene ili pismene izjave na sastancima Upravnog odbora.

5. Pridruženi članovi koji su dali dobrovoljne doprinose Upravnom odboru u iznosu jednakom iznosu koji je utvrdio Upravni odbor u skladu s člankom 8. ovoga Statuta imaju sva prava kao članovi tijekom financijske godine za koju su dali taj doprinos.

6. Glavni tajnik može sudjelovati ili biti predstavljen na sastancima Upravnog odbora bez prava glasa. Upravni odbor može pozvati predstavnike mjerodavnih tijela Vijeća Europe ili međunarodnih organizacija da prisustvuju njegovim sastancima ili dijelu njegovih sastanaka, bez prava glasa, u skladu s točkama dnevnog reda. Također može pozvati stručnjake da prisustvuju zbog određenih točaka dnevnog reda, bez prava glasa.

Članak 6.

Tajništvo

1. Upravnom odboru pomaže Tajništvo koje osigurava glavni tajnik. Tajništvo vodi izvršni tajnik kojeg imenuje glavni tajnik.

2. Izvršni tajnik ima pravo sklapati ugovore i dogovore u ime Upravnog odbora nakon njegovog odobrenja.

3. Izvršni tajnik obavlja sljedeće zadaće:

(a)	saziva sastanke Upravnog odbora u dogovoru s predsjednikom;

(b)	odgovoran je za svakodnevni nadzor i upravljanje radom Tajništva Upravnog odbora;

(c)	zajedno s Tajništvom osigurava administrativnu i organizacijsku potporu radu Upravnog odbora, uključujući redovito održavanje kontakata i pripremu njegovih sastanaka;

(d)	održava kontakte s predsjednikom i tajnikom Posebnog suda o pitanjima koja se odnose na rad Upravnog odbora;

(e)	odgovoran je za prosljeđivanje dokumenata predsjednika i tajnika Posebnog suda Upravnom odboru;

(f)	održava kontakte s mjerodavnim nacionalnim i međunarodnim tijelima o različitim pitanjima u vezi s radom Upravnog odbora;

(g)	održava kontakte s vladom države domaćina i Ukrajine o različitim administrativnim stvarima povezanima s radom Upravnog odbora; i

(h)	obavlja sve ostale zadaće koje su njemu ili njoj povjerene ovim Statutom.

4. Izvršni tajnik obavlja sve ostale zadaće koje mu dodijeli Upravni odbor.

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 6. ovoga članka, Tajništvo je administrativno potpuno neovisno od Vijeća Europe i njegovih tijela.

6. Pravilnik o osoblju Vijeća Europe primjenjuje se na Tajništvo, podložno članku 11. ovoga Statuta.

Članak 7.

Neovisnost

1. Kako je propisano Statutom Posebnog suda, suci, tužitelj, zamjenik/zamjenici tužitelja i osoblje Posebnog suda neovisni su u obavljanju svojih zadaća.

2. Svaki član i pridruženi član Upravnog odbora, kao i Vijeće Europe i njegova tijela, obvezuju se poštovati neovisnost Posebnog suda, uključujući njegovo osoblje, suce, tužitelja, zamjenika/zamjenike tužitelja i urede, te ne pokušavati utjecati na njih u izvršavanju njihovih odgovornosti. Svaki član i pridruženi član obvezuje se poštivati neovisan karakter Tajništva i ne pokušavati utjecati na njega u izvršavanju njegovih obveza.

3. U skladu s Pravilnikom o osoblju Vijeća Europe, u obavljanju svojih dužnosti članovi Tajništva neće tražiti ni primati upute od bilo koje vlade, tijela, nevladine organizacije ili neke druge treće strane.

Članak 8.

Financiranje i proračun

1. Prošireni djelomični sporazum ima vlastiti proračun u skladu sa Statutarnom rezolucijom Res(93)28 koja obuhvaća proračun rashoda Posebnog suda i Upravnog odbora. Proračun se financira godišnjim doprinosima njegovih članova i dobrovoljnim doprinosima njegovih pridruženih članova.

2. Upravni odbor određuje iznos godišnjih doprinosa svojih članova i preporučene dobrovoljne doprinose svojih pridruženih članova. Ti doprinosi trebali bi se u pravilu temeljiti na kriterijima za određivanje godišnjeg raspona doprinosa općem proračunu Vijeća Europe i mogu se prilagoditi u skladu s načelima na kojima se taj raspon temelji, uzimajući u obzir ostale doprinose u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

3. Upravni odbor može primati i koristiti dodatna dobrovoljna bespovratna sredstva i ostale doprinose povezane s njegovim radom, uključujući doprinose u naravi i sekundirano osoblje. Takvi doprinosi u skladu su s ciljevima i zadaćama Upravnog odbora.

4. Upravni odbor odobrava svake godine proračun rashoda Posebnog suda kako je predložen od strane glavnog tajnika uz savjetovanje s tajnikom Posebnog suda. Upravni odbor također usvaja svoj proračun rashoda i proračun rashoda svojeg Tajništva, kako ga sastavi glavni tajnik.

5. Upravni odbor svake godine odobrava godišnje financijske izvještaje Proširenog djelomičnog sporazuma koje sastavlja glavni tajnik u skladu s financijskim uredbama Vijeća Europe (u daljnjem tekstu „financijske uredbe”) i dostavlja Upravnom odboru zajedno s izvješćem vanjskog revizora, kako je predviđeno u financijskim uredbama.

6. Kako bi se glavni tajnik oslobodio odgovornosti za upravljanje u toj financijskoj godini, izvršni tajnik dostavlja Odboru ministara godišnje financijske izvještaje Proširenog djelomičnog sporazuma zajedno s odobrenjem ili komentarima, te izvješća koja sastavlja vanjski revizor, kako je predviđeno u financijskim uredbama.

7. Financijske uredbe primjenjuju se na usvajanje proračuna Proširenog djelomičnog sporazuma i upravljanje njime, uzimajući u obzir odredbe ovoga Statuta.

8. Na financijska sredstva Upravnog odbora primjenjuju se odredbe Općeg sporazuma o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe (ETS br. 2).

Članak 9.

Suradnja

1. Upravni odbor nastoji surađivati s mjerodavnim nacionalnim i međunarodnim partnerima u svrhu ispunjavanja svojeg mandata.

2. Svaki član ili pridruženi član nastoji surađivati, u granicama svojeg nacionalnog zakonodavstva, s Upravnim odborom, Ukrajinom i državom domaćinom za potrebe ispunjavanja mandata Upravnog odbora.

3. Upravni odbor nastoji osigurati pravednu raspodjelu opterećenja u svim mjerodavnim oblicima suradnje s Posebnim sudom i raspravlja o najprikladnijim načinima suradnje između Posebnog suda te članova i pridruženih članova Upravnog odbora. Članovi i pridruženi članovi Upravnog odbora nastojat će sklopiti potrebne ugovore i dogovore kako bi se olakšalo učinkovito djelovanje Posebnog suda, uključujući o stvarima kao što su identifikacija i lokacija osoba; dostava dokumenata; uhićenje, premještaj ili zadržavanje osoba; zaštita i premještanje svjedoka; te izvršenje kazni.

4. Članovi i pridruženi članovi Upravnog odbora napominju da će stupanje na snagu sporazuma o državi domaćinu kojim se omogućuje izvršavanje nadležnosti Posebnog suda na državnom području države domaćina biti uvjetovano sklapanjem:

(a)	10 sporazuma o suradnji, i

(b)

minimalnim brojem obveza koje se odnose na suradnju u svakom od sljedećih područja:

i.	zaštita i preseljenje svjedoka;

ii.	izvršenje kazni;

iii.	puštanje na slobodu, uključujući privremeno puštanje na slobodu.

Članak 10.

Povjerljivost

Osim ako Upravni odbor ne odluči drukčije, njegovi sastanci i dokumenti smatraju se povjerljivima.

Članak 11.

Odstupanja od pravila i propisa Vijeća Europe

Upravni odbor, uz odobrenje Odbora ministara, može odstupiti od primjenjivih pravila i propisa Vijeća Europe ako je to potrebno za učinkovito obavljanje zadaća Upravnog odbora.

Članak 12.

Izmjene i dopune

1. Članovi mogu predložiti izmjene i dopune ovoga Statuta.

2. Svaki prijedlog izmjene i dopune razmatra Upravni odbor. Predložene izmjene i dopune usvaja Upravni odbor dvotrećinskom većinom propisanom u članku 5. stavku 3. ovoga Statuta i istovjetno formuliranom odlukom Odbora ministara, u njegovom sastavu ograničenom na predstavnike država koje su članice Upravnog odbora, usvojenom većinom propisanom u članku 20.d Statuta Vijeća Europe.

3. Tekst svake izmjene i dopune koju usvoje Upravni odbor i Odbor ministara prosljeđuje glavni tajnik Vijeća Europe članicama na prihvat.

4. Svaka izmjena i dopuna usvojena u skladu s ovim člankom stupa na snagu tridesetog dana koji slijedi nakon datuma na koji su sve članice obavijestile glavnog tajnika Vijeća Europe da su je prihvatile kako to zahtijevaju njihovi odgovarajući domaći postupci.

Članak 13.

Trajanje

1. Kako bi se zaštitila neovisnost Posebnog suda i osiguralo učinkovito ispunjavanje njegovog mandata, Prošireni djelomični sporazum ne podliježe uvjetu trogodišnjeg probnog razdoblja navedenog u stavku 6. Rezolucije Res(96)36 Odbora ministara o utvrđivanju kriterija za djelomične i proširene sporazume Vijeća Europe.

2. Odbor ministara može odlučiti, na preporuku Upravnog odbora, okončati Prošireni djelomični sporazum.

3. Po primitku obavijesti od predsjednika Posebnog suda o ispunjenju mandata Posebnog suda, Upravni odbor ispituje odgovarajuće načine uspostave rezidualnog mehanizma za nasljeđivanje Posebnog suda putem zasebnog međunarodnog instrumenta. Upravni odbor može predložiti strankama Sporazuma raspuštanje Posebnog suda i uspostavu rezidualnog mehanizma.

4. U situaciji opisanoj u stavku 3. ovoga članka, Upravni odbor usvaja detaljan prijelazni plan po preporuci stranaka Sporazuma, države domaćina i predsjednika Posebnog suda. Taj plan posebno obuhvaća zaštitu svjedoka; nadzor izvršenja kazni; obradu zahtjeva za prijevremeno, privremeno i konačno puštanje na slobodu; čuvanje dokaza i evidencija Posebnog suda te financiranje. Članovi i pridruženi članovi Upravnog odbora nastoje surađivati kako bi osigurali uredan prestanak rada Posebnog suda.

Članak 14.

Rješavanje sporova

Članovi i pridruženi članovi nastoje riješiti sve sporove koji mogu nastati u vezi s primjenom ili tumačenjem odredaba ovoga Statuta pregovorima ili bilo kojim drugim sredstvom mirnog rješavanja sporova koje je prihvaćeno zajedničkim dogovorom između njih.

Članak 15.

Povlačenje i isključivanje

1. Svaki član ili pridruženi član može se povući iz Upravnog odbora upućivanjem obavijesti glavnom tajniku.

2. Glavni tajnik potvrđuje primitak obavijesti i o tome obavještava članove i pridružene članove Upravnog odbora.

3. Povlačenje člana stupa na snagu na kraju financijske godine u kojoj je obavijest upućena, ako je takva obavijest upućena prije 1. lipnja te financijske godine, ili na kraju sljedeće financijske godine, ako je obavijest o povlačenju upućena na ili nakon 1. lipnja te financijske godine. Povlačenje pridruženog člana stupa na snagu po primitku obavijesti.

4. U skladu s primjenjivim odredbama financijskih uredbi Upravni odbor ispituje financijske posljedice povlačenja ili isključivanja člana ili pridruženog člana te poduzima odgovarajuće mjere.

5. Glavni tajnik odmah obavještava člana na kojeg se to odnosi o posljedicama njegovog povlačenja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

6. Upravni odbor može odlučiti da bilo koji član ili pridruženi član koji djeluje na način koji nije u skladu s mandatom Upravnog odbora ili ometa njegove zadaće prestaje biti član ili pridruženi član Upravnog odbora od onoga datuma koji odredi Upravni odbor.