(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 18. rujna 2025. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih alkilfosfonskih kiselina i njihovih natrijevih soli podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 7. kolovoza 2025. podnijelo društvo LANXESS Deutschland GmbH („Lanxess” ili „podnositelj pritužbe”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija određenih alkilfosfonskih kiselina i njihovih natrijevih soli u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2385 („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila poznate proizvođače izvoznike i kineska tijela, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe na pokretanje ispitnog postupka.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(8)

Budući da je društvo Lanxess jedini proizvođač iz Unije, u ovom slučaju odabir uzorka nije bio potreban.

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Tri nepovezana uvoznika koja pripadaju istoj korporativnoj grupi dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(12)

Pet proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri društva na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje.

(13)

Društvo Shandong Green Technologies Import and Export Co., Ltd., kineski proizvođač izvoznik koji nije odabran u uzorak, podnijelo je prigovor zbog neuključivanja u uzorak.

(14)

Komisija je analizirala osnovanost prigovora. Potvrdila je da je izvoz tog proizvođača izvoznika u razdoblju ispitnog postupka bio znatno manji od izvoza izvoznika u uzorku. Osim toga, Komisija je utvrdila da predloženi uzorak predstavlja najveću reprezentativnu količinu proizvoda izvezenih u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koja se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju, kako je propisano člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe. Prema tome, Komisija nije pronašla razlog za izmjenu uzorka. Uzorak je stoga zadržan.

(15)

Društvo Shandong Green Technologies Import and Export Co., Ltd. obavijestilo je Komisiju i o tome da bi moglo zatražiti pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Međutim, taj proizvođač izvoznik nije dostavio odgovor na upitnik i zato u konačnici nije zatražio pojedinačno ispitivanje.

(16)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(17)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u Kini u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Kinu primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(18)

Komisija je poslala upitnike društvima u uzorku iz Kine. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(19)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

proizvođači iz Unije:

nepovezani uvoznici:

korisnici:

proizvođači izvoznici iz Kine:

povezani uvoznik iz Unije:

(20)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(21)

Proizvod iz ispitnog postupka je 2-fosfonobutan-1,2,4-trikarboksilna kiselina i njezina natrijeva sol tetranatrijev hidrogen 2-fosfonatobutan-1,2,4-trikarboksilat, u krutom stanju ili u vodenoj otopini, trenutačno razvrstan u oznaku KN 2931 49 80 (oznaka TARIC 2931 49 80 60) („proizvod iz ispitnog postupka” ili „PBTC”).

(22)

Proizvod iz ispitnog postupka obično je obuhvaćen oznakama Chemicals Abstract Services („CAS”) 37971-36-1 i 66669-53-2 te je u Europskoj uniji registriran pod referentnim brojevima Europske zajednice (EZ) 253-733-5 odnosno 266-442-3, a brojevi carinske unije i statistike („CUS”) u bazi podataka Europskog carinskog popisa kemijskih tvari („ECICS”) su 0027475-9 odnosno 0087281-1.

(23)

Proizvod iz ispitnog postupka proizvodi se u sljedeća tri glavna koraka. Prvo, dimetil fosfit („DMPI”) i dimetil ester maleinske kiseline („MDE”) reagiraju s baznim katalizatorom u reaktoru i tvore tetrametil ester fosfonosukcinske kiseline (PBS ester). PBS ester nastao u prvom reaktoru zatim se bez izolacije prenosi u drugi reaktor, u kojem reagira s metil esterom akrilne kiseline (AM) u novoj reakciji s baznim katalizatorom i tvori pentametil ester 2-fosfonobutan-1,2,4-trikarboksilne kiseline (PBTC ester). PBTC ester zatim se prenosi u treći reaktor. Za dobivanje PBTC-a PBTC ester hidrolizira se vodom. PBTC-Na4 proizvodi se iz PBTC-a neutralizacijom natrijevim hidroksidom.

(24)

PBTC se uglavnom upotrebljava u postupcima pročišćavanja vode te za čišćenje u industriji i profesionalno čišćenje. Razlog tomu je mogućnost njegove upotrebe kao optimalnog inhibitora kamenca i korozije.

(25)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Kine.

(26)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(27)

Komisija je stoga u ovoj fazi odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(28)

Komisija nije primila podneske ni tvrdnje zainteresiranih strana o opsegu proizvoda iz ispitnog postupka.

(29)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u Kini, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(30)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju PBTC-a. Četiri kineska proizvođača izvoznika dostavila su relevantne podatke.

(31)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a druge strane u utvrđenom roku nisu dostavile nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(32)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(33)

Komisija je 13. ožujka 2026. bilješkom („bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji PBTC-a. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja. Dvije zainteresirane strane (društva Shandong Taihe Technologies Co., Ltd („Taihe”) i Lanxess) dostavile su primjedbe na bilješku. Primjedbe su razmotrene u odjeljku 3.2.

(34)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(35)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(36)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(37)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se sljedeće: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(38)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(39)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(40)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(41)

Na temelju te odredbe Komisija je objavila Izvješće o Kini (5) („Izvješće”), koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u odabranim sektorima (kao što je kemijski, …). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće o Kini dodano je u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. Podnositelj pritužbe pozvao se na dokaze iz Izvješća, konkretno na poglavlje Izvješća koje se odnosi na poremećaje u kemijskom sektoru u Kini (6).

(42)

Podnositelj pritužbe istaknuo je da je kineska država socijalističko tržišno gospodarstvo razvijeno pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”), koja usmjerava sve ključne aspekte države, uključujući gospodarstvo i pravosudni sustav, jer kineske institucije nisu uređene u skladu s načelom diobe vlasti. Tvrdio je da KPK posebno strogo kontrolira gospodarstvo, što je dovelo do velike važnosti poduzeća u državnom vlasništvu za kinesko gospodarstvo. KPK je uključen u rad državnih institucija, a njegovi su članovi postavljeni i u korporativne strukture privatnih društava i poduzeća u državnom vlasništvu u tolikom broju da ima vladajući položaj i apsolutnu kontrolu nad cijelim kineskim gospodarstvom. Podnositelj pritužbe istaknuo je tri glavna načina intervencije kineske vlade u kinesko gospodarstvo: administrativni, financijski i regulatorni (7).

(43)

U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće. Podnositelj pritužbe uputio je i na nalaze Komisije iz nekoliko nedavnih ispitnih postupaka koji su potvrdili postojanje znatnih poremećaja u kineskom kemijskom sektoru, među ostalim na nalaze iz ispitnog postupka o određenim alkil-fosfat esterima (8), acesulfamu (9), limunskoj kiselini (10) i mononatrijevu glutamatu (11).

(44)

Osim toga, podnositelj pritužbe podsjetio je na elemente navedene u nastavku, koji dovode do znatnih poremećaja.

(45)

Prvo, u sektoru PBTC-a u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom državnih tijela odnosno koja ta tijela politički nadziru ili usmjeravaju. Kineska vlada izvršava snažan utjecaj na poduzeća u državnom vlasništvu i privatna društva, posebno u industrijama koje se smatraju strateškim ili poticanim industrijama, kao što je kemijski sektor (koji obuhvaća PBTC i njegovu natrijevu sol). Kineska vlada preko KPK-a imenuje i kontrolira ključne rukovoditelje te poduzećima u državnom vlasništvu daje povlašteni pristup važnim ulaznim elementima (kao što su zemljište i kapital) i druge konkurentske prednosti. Na nacionalnoj i lokalnoj razini kineska vlada osnovala je komisije za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) kako bi zastupale dioničarske interese države u poduzećima u državnom vlasništvu. Podnositelj pritužbe uputio je i na „sustav socijalnih kredita”, novi instrument koji je podržao KPK i koji će kineska vlada koristiti za praćenje, ocjenjivanje i uvjetovanje postupaka svih domaćih i stranih društava u Kini (12). Naposljetku, kineska vlada 2021. je objavila 14. petogodišnji plan čiji je cilj poduprijeti socijalističke politike i potaknuti gospodarski rast Kine na temelju socijalističkog tržišnog gospodarstva.

(46)

Kad je riječ konkretno o industriji PBTC-a, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva, a prema javno dostupnim informacijama nekoliko najvažnijih proizvođača PBTC-a i soli PBTC-Na4 poduzeća su u državnom vlasništvu. Jedno od tih poduzeća je China National Chemical Corporation (ChemChina), čiji je dioničar Sinochem Holding Company Limited (13). Slično tomu, čini se da su i društva u privatnom vlasništvu pod strogom kontrolom kineske vlade (14). Prema navodima podnositelja pritužbe kineska vlada namjerava provesti daljnja ulaganja kako bi ojačala poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju u industriji PBTC-a i soli PBTC-Na4 (15).

(47)

Drugo, prisutnost države u društvima koja proizvode PBTC ujedno omogućuje nadležnim tijelima da utječu na cijene i/ili troškove. Regulatorne mjere i mjere politike koje donosi kineska vlada omogućuju joj da utječe i na proizvodnju te na troškove i cijene proizvoda kao što su PBTC i PBTC-Na4 svojom prisutnošću i intervencijom u sektorima na početku proizvodnog lanca sirovina i ulaznih elemenata potrebnih za njihovu proizvodnju (16). Na primjer, kineska vlada provela je strateške projekte ulaganja u pokrajini Shandong koji se odnose na anhidrid maleinske kiseline, važnu sirovinu za proizvodnju PBTC-a, što pokazuje da kineska vlada nastoji povećati njegovu proizvodnju i naglašava važnost anhidrida maleinske kiseline u kineskoj kemijskoj industriji (17). Drugi je primjer žuti fosfor, važna sirovina koja se koristi u proizvodnji PBTC-a i soli PBTC-Na4. Podnositelj pritužbe uputio je na nedavni antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih alkil-fosfat estera iz Kine, u kojem je Komisija potvrdila da je kineska vlada uspostavila strategiju za kontrolu i intervenciju u proizvodnji žutog fosfora (18). Kineska vlada naplaćuje i porez na izvoz žutog fosfora od 20 %, što sprečava izvoz te sirovine i stvara golem višak kapaciteta u Kini. Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da taj porez na izvoz predstavlja poremećaj na tržištu u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe jer umjetno smanjuje trošak proizvodnje derivata fosfora kao što su PBTC i njegove soli. Osim toga, politika kineske vlade u području oporezivanja izvoza dovela je i do međunarodnih poremećaja koji se odnose na žuti fosfor i koji utječu na vijetnamske i kazahstanske dobavljače te sirovine (19).

(48)

Treće, kineska vlada provodi javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Podnositelj pritužbe objasnio je da se razvojem kineskog gospodarstva upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se središnja vlast i lokalne vlasti moraju usredotočiti i nastojati ih ostvariti. Kineska vlada u svojim različitim dokumentima o politikama dosljedno stavlja snažan naglasak na kemijsku industriju i svojim mjerama jasno favorizira domaće proizvođače kemikalija. Vidjeti u tom smislu posebno Odluku Državnog vijeća o proglašenju provedbe privremenih odredaba o promicanju restrukturiranja industrije („Odluka br. 40”), u kojoj se jasno navodi da kineska vlada podupire razvoj industrije finih kemikalija. Podnositelj pritužbe uputio je na razne druge provedbene planove i politike kineske vlade koji pokazuju snažnu potporu kineske vlade kineskoj kemijskoj industriji, a prije svega razvoju i usmjeravanju na proizvodnju žutog fosfora, koji je važna sirovina za proizvodnju PBTC-a i njegovih soli (na primjer, Provedbeni plan za promicanje učinkovitog i visokovrijednog korištenja fosfornih resursa („Provedbeni plan za fosforne resurse”) (20).

(49)

Četvrto, kemijski sektor, kao i svi drugi sektori kineskog gospodarstva, izložen je poremećajima koji proizlaze iz diskriminirajuće primjene ili neodgovarajuće provedbe kineskih pravila o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Podnositelj pritužbe tvrdio je da kineski stečajni sustav ne ispunjava adekvatno svoje glavne ciljeve, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita prava vjerovnika i dužnika, što pak utječe na kinesko financijsko tržište i tržište zaduživanja. Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini, tj. sva su zemljišta u vlasništvu kineske države. Podnositelj pritužbe stoga smatra da se na proizvođače PBTC-a i njegovih soli primjenjuju kineski propisi o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu te da su stoga izloženi i poremećajima koji proizlaze iz diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe tih zakona (21).

(50)

Peto, u sektoru PBTC-a i soli PBTC-Na4 prisutni su i poremećaji u području troškova plaća. Troškovi plaća ne proizlaze iz uobičajenih tržišnih sila ili slobodnog kolektivnog pregovaranja, već na njih utječu znatni poremećaji u Kini. Poremećaji u području troškova plaća dodatno se povećavaju subvencijama za rad koje dodjeljuje kineska država, posebno proizvođačima PBTC-a. Na primjer, prema navodima podnositelja pritužbe, društva Shandong Taihe Water Treatment Technologies Co., Ltd. i Henan Qingshuiyuan Technology Co. Ltd. izvijestila su o nekoliko takvih subvencija, uključujući subvencije za osposobljavanje, subvencije za pripravnike, subvencije za stabilizaciju radnih mjesta u poduzećima, sredstva za nove talente i subvencije za unapređenje vještina. Stoga velik utjecaj kineske vlade na troškove plaća u industrijama PBTC-a znatno utječe na troškove i sile slobodnog tržišta, što neizbježno dovodi do znatnih poremećaja na tržištu (22).

(51)

Šesto, podnositelj pritužbe tvrdio je da proizvođači PBTC-a imaju pristup financijskim sredstvima koja dodjeljuju institucije koje provode ciljeve javne politike ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi. Budući da država ima utjecaj na sve glavne aspekte kineskog financijskog sustava, poslovni subjekti u Kini suočavaju se sa znatnim poremećajima u pristupu kapitalu. Svi ti poremećaji uključuju snažnu prisutnost Vlade u financijskim institucijama i umjetno niske troškove zaduživanja radi poticanja rasta ulaganja, što ukazuje na stanje koje nije usporedivo s tržišno utemeljenim gospodarstvima. Podnositelj pritužbe uputio je i na niz dokumenata o politikama i pravnih odredaba kojima se utvrđuju načela davanja povlaštenih zajmova, uključujući Provedbeni plan za fosforne resurse, kako bi dokazao da na industriju PBTC-a i soli PBTC-Na4 utječu znatni poremećaji uzrokovani uplitanjem kineske vlade u financijski sustav. Osim toga, podnositelj pritužbe tvrdio je da su kineski proizvođači PBTC-a i soli PBTC-Na4 ostvarili izravnu korist od povlaštenih zajmova dobivenih od banaka u državnom vlasništvu i od privatnih banaka. Na primjer, društvo Henan Qingshuiyan Technology Co. Ltd. dobilo je zajmove od nekoliko kineskih banaka, kao što su Agricultural Bank of China, Bank of China, China Construction Bank, China Merchants Bank i CITIC Bank (23).

(52)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da su navedeni poremećaji sustavni. Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da su u kineskom sektoru PBTC-a i soli PBTC-Na4 prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe te da stoga nije primjereno upotrijebiti domaće troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Zatražio je da Komisija izračuna uobičajenu vrijednost na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji (24).

(53)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije. Dokazi iz dokumentacije uključivali su dokaze iz Izvješća, koje se temelji na javno dostupnim izvorima.

(54)

Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(55)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (25).

(56)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (26). SASAC je potvrdio da je u razdoblju obuhvaćenom 14. petogodišnjim planom ukupna imovina središnjih poduzeća doista porasla za 44,6 % u usporedbi s razdobljem obuhvaćenim 13. petogodišnjim planom, što „djelotvorno potiče integrirani razvoj poduzeća na početku i na kraju proizvodnog lanca i pruža snažnu potporu uspješnom postizanju glavnih ciljeva i zadaća gospodarskog i socijalnog razvoja moje zemlje” (27).

(57)

S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(58)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (28).

(59)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(60)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(61)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine.” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „[g]lavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (29). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(62)

To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(63)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (30). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(64)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti.

(65)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(66)

Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(67)

Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (31).

(68)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (32).

(69)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (33).

(70)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (34).

(71)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (35).

(72)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (36).

(73)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(74)

U sektoru predmetnog proizvoda uglavnom posluju privatna društva, kao što su Shandong Taihe Technologies Co. Ltd. (37) ili Jiyuan Qingyuan Water Treatment Co. Ltd. (38), ali i društva u djelomičnom državnom vlasništvu, kao što je društvo Nantong Uniphos Chemicals Co. Ltd. (39), čijih je 67 % u vlasništvu društva Nantong Jiangshan Agrochemicals and Chemicals Co. Ltd. (40), čijih je pak 27 % u državnom vlasništvu (41). Osim toga, u sektoru na početku proizvodnog lanca žutog fosfora, primarne sirovine koja se koristi za proizvodnju PBTC-a, država i dalje ima znatan udio vlasništva, pri čemu je niz proizvođača u djelomičnom vlasništvu ili pod djelomičnom kontrolom države (42), kao što je društvo Hubei Xingfa Chemicals Group Co. Ltd. (43) , (44), čijih je 20 % u vlasništvu društva Yichang Xingfa Group Co. Ltd., poduzeća u državnom vlasništvu pod kontrolom Narodne vlade općine Yichang, ili društvo Yunnan Phosphorus Group Co., Ltd. (45), društvo kći u stopostotnom vlasništvu (46) društva Yunnan Yuntianhua, poduzeća u državnom vlasništvu koje je pod krajnjom kontrolom Komisije za nadzor i upravljanje državnom imovinom pokrajine Yunnan (47).

(75)

Međutim, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (48), pri čemu KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u društvima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom države s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture. Osim toga, na cijeli sektor predmetnog proizvoda primjenjuje se nekoliko vladinih politika: za početak, „postupci obrade fosfornog mulja za proizvodnju žutog fosfora” s niskim razinama onečišćenja navedeni su među industrijama koje treba poticati u kategoriji kemijske i petrokemijske industrije u izdanju Kataloga smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2024. (49), što upućuje na namjeru vlasti da stvore regulatorno okruženje koje pogoduje razvoju sektora i koje bi uz to moglo utrti put pristupu industrije financiranju. Isto tako, proizvođači žutog fosfora s manjim proizvodnim kapacitetima navedeni su među industrijama koje treba ukinuti, što pokazuje namjeru kineskih vlasti da utječu na strukturu industrije fosfora: „jedinice za proizvodnju žutog fosfora s kapacitetom jedne jedinice manjim od 5 000 tona godišnje” (50). Drugi ulazni elementi kao što su metanol i metil metakrilat koje proizvode manji proizvođači također su navedeni u kategoriji ograničenih industrija (51).

(76)

Osim toga, 14. petogodišnji plan za sirovine (52) izravno se odnosi na petrokemijski i kemijski sektor te se u njemu navodi sljedeće: „[u] sektorima kao što su petrokemijski i kemijski sektor, sektor čelika, obojenih metala i građevinskih materijala poticat ćemo razvoj mnogih pionirskih poduzeća u industrijskom lancu koja će imati vodeću ulogu u ekosustavu i odlikovati se ključnom konkurentnošću […]. Zadaća usmjeravanja koju će imati vodeća poduzeća u kemijskom sektoru i sektoru građevinskog materijala iskoristit će se za promicanje korporativne reforme i restrukturiranja.” Planom se ujedno nastoji „strogo kontrolirati nove kapacitete u industrijama kao što je […] industrija žutog fosfora”.

(77)

Osim toga, „Provedbeni plan za fosforne resurse” (53) izrađen je kako bi se „provele ključne zadaće iz relevantnih nacionalnih planova, ostvarilo učinkovito i visokovrijedno korištenje fosfornih resursa te povećala konkurentska prednost cijelog industrijskog lanca”. Točnije, ciljevi su tog plana „ubrzati transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija kao što je […] industrija žutog fosfora, snažno razvijati industrije u nastajanju kao što su industrije visokokvalitetnih fosfornih kemikalija, ubrzati razvoj naprednih proizvodnih klastera i izgraditi visokokvalitetne, inteligentne, zelene, integrirane i koncentrirane sustave kemijske industrije fosfora”.

(78)

Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja (54).

(79)

To je primjerice Kineski savez petrokemijske i kemijske industrije („CPCIF”), sektorsko industrijsko udruženje. U skladu s člankom 3. Statuta CPCIF-a organizacija „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (55).

(80)

Nadalje, CPCIF je osnovao Posebni odbor za visokokvalitetne kemikalije koji izričito obuhvaća „sredstva za pročišćavanje vode” (56).

(81)

Hubei Xingfa Chemicals Group Co. Ltd. i Yunnan Yuntianhua članovi su CPCIF-a (57) (58).

(82)

Stoga proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

(83)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke.

(84)

Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Statutu KPK-a (59)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(85)

Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela (60) nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u društvima, uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (61).

(86)

Već 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da se organizacijama KPK-a prepusti zadnja riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (62). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(87)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba (63) („Smjernice”), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(88)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a u odjeljku III.6. navodi se: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (64).

(89)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u uobičajena i u sektoru PBTC-a i soli PBTC-Na4.

(90)

Na primjer, predsjednik društva Henan Qingshuiyuan Technology (65), grupe u čijem je sastavu društvo Jiyuan Qingyuan Water Treatment Co. Ltd., ujedno je i voditelj općeg ogranka partije za grupu (66).

(91)

Slično tomu, predsjednik i zamjenik predsjednika društva Nantong Jiangshan Agrochemicals and Chemicals Co. Ltd. obnašaju funkcije zamjenika tajnika i tajnika partijskog odbora (67).

(92)

Nadalje, u članku 13. Statuta (68) društva Shandong Taihe Technologies Co. Ltd. navodi se sljedeće: „Društvo je dužno osnovati organizaciju Komunističke partije i provoditi partijske aktivnosti u skladu s odredbama Statuta Komunističke partije Kine. Društvo mora osigurati potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije.”

(93)

Uplitanje KPK-a u industriju na početku proizvodnog lanca vidljivo je iz dostupnih korporativnih dokumenata. U godišnjem izvješću društva Hubei Xingfa Chemicals Group Co. Ltd. za 2024. navodi se da predsjednik, glavni direktor i nekoliko direktora društva obnašaju funkcije tajnika i zamjenikâ tajnika partijskog odbora holding društva Yichang Xingfa Group Co. Ltd (69). Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da društvo Yichang Xingfa Group Co. Ltd. aktivno sudjeluje u aktivnostima koordinacije industrije (70) koje organizira i nadzire KPK.

(94)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (71). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru PBTC-a i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(95)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(96)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (72).

(97)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora predmetnog proizvoda.

(98)

Provedbom 14. petogodišnjeg plana za gospodarski i socijalni razvoj i perspektive za 2035. (73) nastoji se „modernizirati tradicionalne industrije, promicati optimizaciju i strukturnu prilagodbu industrija sirovina kao što su petrokemijska industrija, industrija čelika, obojenih metala i građevinskih materijala, proširiti opskrbu visokokvalitetnim proizvodima u sektorima kao što su laka industrija i industrija tekstila, ubrzati transformaciju i modernizaciju poduzeća u ključnim industrijama kao što su kemijska industrija i industrija papira te poboljšati sustav zelene proizvodnje” (74).

(99)

Prema 14. petogodišnjem planu za industriju sirovina (75) Kina će se „usredotočiti na potpodručja ili ključne proizvode s čvrstim industrijskim temeljima, istaknutim komparativnim prednostima i vodećim tehnologijama kako bi u potpunosti iskoristila ključnu ulogu vodećih poduzeća u industrijskom lancu […] i razvila seriju industrijskih klastera u petrokemijskoj industriji. […] U sektorima kao što su petrokemijski i kemijski sektor, sektor čelika, obojenih metala i građevinskih materijala poticat ćemo razvoj brojnih pionirskih poduzeća koja bi mogla predvoditi ekosustav industrijskog lanca i biti temelj konkurentnosti” (76).

(100)

Točnije, u 14. petogodišnjem planu za zeleni razvoj industrije (77) navodi se da bi „novi kapacitet trebalo staviti pod strogu kontrolu u industrijama kao što je […] industrija žutog fosfora” (78).

(101)

Osim toga, u Smjernicama za promicanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije (79) propisuje se „jačanje sektorskih politika i znanstveno reguliranje opsega industrije: […] povećanje kapaciteta opskrbe visokokvalitetnim polimerima, kemikalijama za posebne namjene i drugim proizvodima” te „[p]oboljšanje potpornih politika: jačanje koordinacije fiskalnih, financijskih, regionalnih, ulagačkih, uvoznih i izvoznih, energetskih, ekoloških, okolišnih, cjenovnih i drugih politika s industrijskim politikama. Potpuno iskorištavanje uloge nacionalne platforme za suradnju između sektora industrije i financija […]”.

(102)

Osim toga, „Provedbenim planom za fosforne resurse” (80) nastoji se „povećati konkurentska prednost cijelog industrijskog lanca [fosfora]” i njegovi su ciljevi „ubrzati transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija kao što su industrija fosfatnih gnojiva i industrija žutog fosfora, snažno razvijati industrije u nastajanju kao što je industrija visokokvalitetnih fosfornih kemikalija, ubrzati razvoj naprednih proizvodnih klastera i izgraditi visokokvalitetan, inteligentan, zelen, integriran i koncentriran sustav kemijske industrije fosfora kako bi se pružila snažna potpora promicanju nove industrijalizacije i ubrzala izgradnja proizvodne snage”.

(103)

Na pokrajinskoj razini u 14. petogodišnjem planu pokrajine Henan za visokokvalitetan razvoj proizvodne industrije navodi se potreba za „izgradnjom nacionalne baze industrije soli [i] ubrzavanjem transformacije kemijske industrije radi njezina okretanja finim kemikalijama i novim kemijskim materijalima (81)”. Točnije, pokrajina Henan objavila je 2017. Provedbeni plan za tehnološke inovacije (82) čiji je cilj „promicanje i modernizacija tradicionalnih industrija [i njihovo usmjeravanje na] razvoj neophodnih tehnologija i učinkovitih kompleta opreme za napredno pročišćavanje industrijskih otpadnih voda”.

(104)

Društvo Jiyuan Qingyuan Water Treatment Co. Ltd. nalazi se u pokrajini Henan.

(105)

Nadalje, u 14. petogodišnjem planu za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong (83) lokalna tijela pozivaju se da „[p]ovećaju tehnološku transformaciju postojećih poduzeća, poboljšaju učinkovitost korištenja energije i resursa, ojačaju temeljnu konkurentnost poduzeća [i] uspostave mehanizam za povlačenje poduzeća iz parkova, odlučno uklone zastarjele proizvodne kapacitete, strogo kontroliraju ograničene proizvodne kapacitete te provode diferencirane politike i mjere za raspodjelu čimbenika resursa kao što su zemljište, električna energija i voda kako bi se poduzeća prisilila na preobrazbu i razvoj”. U njemu se poziva i na to da se „[p]oveća financijska potpora. Ojačaju poticaji fiskalne politike, koordiniraju i uključe posebni fondovi, podupiru kemijska poduzeća kako bi se ubrzala tehnološka transformacija, inteligentna transformacija, industrijski prijenos, premještanje u parkove, uklanjanje zastarjele opreme itd. te provedu oslobođenja od poreza koja se primjenjuju na uvoz bitne tehničke opreme, povrati PDV-a i politike istraživanja i razvoja kao što su dodatni odbitak troškova i naknada osiguranja za prvi komplet tehničke opreme. Aktivno usmjeravaju razne financijske institucije i društveni kapital na ulaganje u kemijsku industriju, iskorištavanje prednosti financiranja koje se temelji na politikama, financiranja razvoja i komercijalnog financiranja te povećanje financijske potpore ključnim područjima kemijske tehnologije”. Konkretnije, tim se planom nastoji „usmjeriti i razviti kemijsku industriju soli radi okretanja strateškim industrijama u nastajanju kao što su industrije novih materijala, nove zaštite okoliša i nove energije”.

(106)

Osim toga, u trogodišnjem akcijskom planu pokrajine Shandong za visokokvalitetan razvoj industrije ekološke zaštite i zaštite okoliša za razdoblje 2023. – 2025. (84) nalaže se općini Zaozhuang da „proširi i ojača industriju novih kemijskih materijala, koja je ponajprije usmjerena na visokokvalitetna sredstva za pročišćavanje vode, prilagodi industrijsku strukturu i strukturu opskrbe energijom za proizvodnju sredstava za pročišćavanje vode, optimizira strukturu industrije, izgradi visokokvalitetan industrijski lanac za nove materijale za zaštitu okoliša te nastoji stvoriti veliku domaću industrijsku bazu novih materijala za zaštitu okoliša (sredstva za pročišćavanje vode)”. Akcijskim planom ujedno se nalaže da „na osnovi postojećih projekata i temelja industrijskog lanca kao što su društva Shandong Taihe Technologies Co. Ltd. i Xintai Water Treatment [općina Zaozhuang] izgradi više od deset ključnih projekata, uključujući proširenje industrijskog lanca za sredstva za pročišćavanje vode, razvije nove vrste sredstava za pročišćavanje vode te poveća udio ekološki prihvatljivih sredstava za pročišćavanje vode proizvedenih ekološki prihvatljivim postupcima. Do 2025. kapacitet za proizvodnju raznih novih materijala za zaštitu okoliša (sredstva za pročišćavanje vode) dosegnut će milijun tona.”

(107)

Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(108)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(109)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav ne ispunjava adekvatno svoje glavne ciljeve, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Po svemu sudeći, razlog tomu je činjenica da je za kineski sustav tipično sustavno nedovoljno izvršenje propisa iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama.

(110)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Osim toga, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (85).

(111)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (86). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (87). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (88).

(112)

Baš kao i u drugim sektorima kineskoga gospodarstva na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Na temelju raspoloživih dokaza čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor PBTC-a i soli PBTC-Na4. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(113)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

(114)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (89).

(115)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (90). Osim toga, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(116)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (91). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(117)

Nisu dostavljeni dokazi o tome da u sektoru PBTC-a i soli PBTC-Na4 ne vrijedi opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

(118)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(119)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (92), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (93) i redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(120)

Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (94). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(121)

Nedavni događaji dodatno pokazuju razmjere utjecaja vlade na financijske institucije u Kini. U ožujku 2025. kineska vlada najavila je izdavanje državnih obveznica u iznosu od 500 milijardi CNY kako bi se pružila znatna financijska potpora velikim bankama, uključujući Bank of China, China Construction Bank, Bank of Communications i Postal Savings Bank of China. Cilj te intervencije bio je stabilizirati te institucije u kontekstu smanjenja profitabilnosti i rekordno niskih neto kamatnih marži, pri čemu su istaknute proaktivne mjere koje je država poduzela kako bi održala gospodarsku stabilnost (95).

(122)

Isto tako kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da te odluke moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (96). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (97).

(123)

Nadalje, na razini dodjele financijskih sredstava kineska vlada provodi nekoliko mjera za daljnje promicanje razvoja privatnih ulaganja (98) kako bi „povećala središnja proračunska sredstva za potporu kvalificiranim projektima privatnih ulaganja te imala aktivnu vodeću i usmjeravajuću ulogu”. Kineska vlada ujedno namjerava „dobro iskoristiti nove financijske instrumente politike [i] poduprijeti niz kvalificiranih projekata privatnih ulaganja u važnim industrijama i ključnim područjima” (99).

(124)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (100). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (101). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(125)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(126)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (102). Službeni mediji u Kini nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (103). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(127)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći neispunjavanje obveza, pa su nastala tzv. „zombi” društva, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(128)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(129)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(130)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u ažuriranom Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. ažuriranog Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. ažuriranog Izvješća.

(131)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti su poremećaji detaljno opisani u prethodnom tekstu. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače PBTC-a i soli PBTC-Na4 kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Poremećaji stoga izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(132)

Zato ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I i II. ažuriranog Izvješća.

(133)

Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(134)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(135)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

(136)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 33., Komisija je 13. ožujka 2026. u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U bilješci je Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Brazil smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(137)

U bilješci o čimbenicima proizvodnje Komisija je objasnila da se čini da se izvan Kine proizvod iz ispitnog postupka proizvodi samo u Europskoj uniji (Njemačka) i Indiji, koje nisu na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina u skladu s kriterijima navedenima u uvodnoj izjavi 135.

(138)

Budući da sve zemlje u kojima se proizvodi PBTC (Njemačka i Indija) imaju različit stupanj gospodarskog razvoja od Kine, Komisija je uzela u obzir proizvodnju proizvoda koji pripada istoj općoj kategoriji i/ili sektoru kao proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je stoga navela da će za utvrđivanje odgovarajuće reprezentativne zemlje za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe koristiti „ostale organsko-anorganske spojeve” kao opću kategoriju proizvoda kojoj pripada PBTC.

(139)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Kolumbija, Indonezija i Malezija zemlje na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” u kojima se razmatra proizvodnja proizvoda koji pripada istoj općoj kategoriji i/ili sektoru kao proizvod iz ispitnog postupka.

(140)

Nije zaprimljena nijedna primjedba koja se odnosi na razinu gospodarskog razvoja utvrđenih zemalja.

(141)

U primjedbama na bilješku društvo Taihe složilo se s Komisijom u pogledu toga da se proizvod iz ispitnog postupka proizvodi samo u EU-u, Indiji i Kini te da bi „ostali organsko-anorganski spojevi” trebali biti opća kategorija proizvoda kojoj pripada PBTC.

(142)

Komisija je u bilješci navela zemlje u kojima se proizvode „ostali organsko-anorganski spojevi”, a to su Brazil, Kolumbija, Indonezija i Malezija. Nadalje, Komisija je utvrdila da sve četiri potencijalne reprezentativne zemlje imaju dovoljan broj profitabilnih društava koja proizvode „ostale organsko-anorganske spojeve”, što bi Komisiji omogućilo da utvrdi nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(143)

Komisija je analizirala i uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Brazil, Kolumbiju, Indoneziju i Maleziju.

(144)

Utvrdila je da nijedna od tih zemalja nije uvozila DMPI, glavnu sirovinu za proizvodnju PBTC-a. Komisija je provjerila druge potencijalne zemlje, ali je zaključila da gotovo nije bilo uvoza DMPI-ja u zemlje s višim srednjim dohotkom. Stoga je odlučila upotrijebiti podatke iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) o uvozu iz svih zemalja u sve zemlje kako bi utvrdila nenarušenu međunarodnu referentnu vrijednost za DMPI. Nakon što je utvrdila da su uvozne cijene DMPI-ja iz Kine bile znatno niže od uvoznih cijena iz drugih izvora (i da su stoga na njih vjerojatno utjecali poremećaji utvrđeni u ovom postupku), Komisija je iz izračuna referentne vrijednosti uklonila uvoz DMPI-ja podrijetlom iz Kine.

(145)

Nadalje, Komisija je analizirala uvoz metil akrilata (AM), anhidrida maleinske kiseline (MA), metanola (MeOH), IBC spremnika i plastičnih posuda u Brazil, Kolumbiju, Indoneziju i Maleziju. Analiza podataka o uvozu pokazala je da uvoz nekih od glavnih čimbenika proizvodnje iz drugih izvora osim Kine u Kolumbiju, Indoneziju i Maleziju nije dovoljan te se stoga Kolumbija, Indonezija i Malezija ne mogu smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Konkretno, analiza je pokazala da je u Kolumbiji udio uvoza metil akrilata iz Kine činio 77 % ukupnog uvoza. Uvozne cijene tog proizvoda u prosjeku su bile 20 % niže od njegove uvoznih cijena iz drugih izvora osim Kine (te su stoga na njih vjerojatno utjecali poremećaji utvrđeni u Kini). Osim toga, 62 % uvoza IBC spremnika bilo je iz Kine, a cijene su bile 44 % niže nego u slučaju uvoza iz drugih izvora. U Indoneziji je uvoz anhidrida maleinske kiseline iz Kine činio 91 % ukupnog uvoza i uvozne cijene tog proizvoda u prosjeku su bile 22 % niže od uvoznih cijena iz drugih izvora osim Kine, dok je uvoz IBC spremnika iz Kine činio 84 %, a uvoz plastičnih posuda 61 % ukupnog uvoza te se odvijao po cijenama u prosjeku 44 % (u slučaju IBC spremnika) i 26 % (u slučaju plastičnih posuda) nižima od cijena iz drugih izvora osim Kine. U Maleziji je udio uvoza metil akrilata iz Kine činio 87 % ukupnog uvoza, a uvozne cijene u prosjeku su bile 36 % niže od onih iz drugih izvora osim Kine. Osim toga, uvoz anhidrida maleinske kiseline i plastičnih posuda iz Kine činio je 73 % ukupnog uvoza, a uvozne cijene u prosjeku su bile 73 % (u slučaju anhidrida maleinske kiseline) i 18 % (u slučaju plastičnih posuda) niže od cijena iz drugih izvora osim Kine. S druge strane, kad je riječ o Brazilu, Kina je bila važan izvor uvoza (58 %) samo za jednu od glavnih sirovina, odnosno za anhidrid maleinske kiseline. Prosječna uvozna cijena iz Kine bila je usporediva s cijenama iz drugih izvora (tj. bila je 3,6 % viša) i stoga nije bilo vjerojatno da će na nju utjecati poremećaji.

(146)

Prema tome, analiza je pokazala da bi se Brazil mogao upotrijebiti kao odgovarajuća reprezentativna zemlja jer uvozi glavne čimbenike proizvodnje u dovoljnim količinama te na taj uvoz ne utječe bitno uvoz iz Kine ili bilo koje od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (105). Konkretno, uvoz u Brazil iz drugih izvora osim Kine činio je 71 % uvoza metil akrilata, 100 % uvoza metanola, 85 % uvoza ICB spremnika i 57 % uvoza plastičnih posuda.

(147)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane obavijestila da namjerava upotrijebiti Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društva Unipar Carbocloro S.A, Videolar-Innova S/A, Sika S A, Braskem Green S.A, Basequimica S.A. i Birla Carbon Brasil LTDA, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe.

(148)

Društvo Taihe tvrdilo je da bi kao reprezentativnu zemlju trebalo upotrijebiti Tursku umjesto Brazila. Tvrdilo je i da je neke čimbenike proizvodnje, odnosno anhidrid maleinske kiseline, plastične posude i IBC spremnike (posljednja dva čimbenika upotrebljavaju se kao ambalaža), Turska iz Kine uvozila u manjim količinama nego Brazil.

(149)

Međutim, iako je neke čimbenike proizvodnje Turska uvozila iz Kine u manjim količinama nego Brazil, Komisija je utvrdila da javno dostupni podaci (baza podataka Orbis) za turske proizvođače „ostalih organsko-anorganskih spojeva” pokazuju nerazumno visoku stopu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova (59 %). Turska se stoga ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(150)

Društvo Taihe tvrdilo je i da Komisija nije trebala upotrijebiti podatke iz baze podataka GTA o uvozu iz svih zemalja u sve zemlje kako bi utvrdila međunarodnu tržišnu cijenu DMPI-ja, nego je trebala primijeniti samo izvoznu cijenu iz Malezije.

(151)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Nakon što je utvrdila da nijedna zemlja s višim srednjim dohotkom ne uvozi DMPI, Komisija je odlučila da je nenarušena međunarodna referentna vrijednost u ovom slučaju primjerenija od izvoza iz Malezije, za koju je utvrđeno da u ovom slučaju nije odgovarajuća reprezentativna zemlja. Osim toga, Komisija je napomenula da su količine koje su izvezene iz Malezije bile male (50 400 tona od 867 115 tona ukupnog svjetskog izvoza bez Kine), što potvrđuje da je međunarodna referentna vrijednost primjerenija u ovom slučaju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(152)

Naposljetku, društvo Taihe tvrdilo je da se tri od šest brazilskih društava odabranih za izračun nenarušene referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit ne bi trebala upotrebljavati jer njihova glavna djelatnost nije „ostali organsko-anorganski spojevi”. Ta trgovačka društva bila su: UNIPAR CARBOCLORO S.A., SIKA S A. i BIRLA CARBON BRASIL LTDA. Komisija je analizirala tu tvrdnju i potvrdila je da osnovna poslovna djelatnost dva društva (SIKA S A i BIRLA CARBON BRASIL LTDA) nije „ostali organsko-anorganski spojevi”. Međutim, za treće društvo, UNIPAR CARBOCLORO S.A., nisu pronađeni takvi dokazi.

(153)

Komisija je te informacije uzela u obzir pri utvrđivanju popisa društava čiji su financijski podaci upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit i revidiranog popisa društava u Brazilu čiji financijski podaci za 2024. pokazuju pozitivnu profitabilnost:

(154)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(155)

S obzirom na prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(156)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje PBTC-a

(157)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija je režijske troškove proizvodnje koje proizvođači izvoznici u uzorku snose za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka izrazila kao postotak stvarnog troška upotrijebljenih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene režijske troškove proizvodnje. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih režijskih troškova može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih režijskih troškova proizvodnje.

(158)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 (112). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnim izjavama 132. i133. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(159)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio (manje od 2 %) u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal.

(160)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je upotrijebila vrijednost CIF zabilježenu u statističkim podacima o uvozu reprezentativne zemlje, kako je dostupna u bazi podataka GTA. Relevantne uvozne carine, dostupne na portalu MacMap, dodane su vrijednostima CIF.

(161)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(162)

Međunarodna organizacija rada (MOR) objavljuje detaljne informacije o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Brazilu. Komisija je prosječni trošak rada u sektoru proizvodnje u Brazilu izračunala na temelju najnovijih dostupnih statističkih podatka iz baze podataka ILOSTAT za 2024., što odgovara statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti, koja se obično naziva NACE, a taj trošak uključuje troškove rada u proizvodnji ostalih osnovnih organskih kemikalija (113).

(163)

Nakon bilješke društvo Lanxess tvrdilo je da bi za referentnu vrijednost za trošak rada u Brazilu umjesto podataka iz baze ILOSTAT trebalo upotrijebiti službene nacionalne statističke podatke Brazila koje je objavio Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística (IBGE). Komisija je analizirala podatke koje je dostavilo društvo Lanxess i utvrdila da se dostupni statistički podaci IBGE-a ne preklapaju s razdobljem ispitnog postupka te se stoga smatraju manje prikladnima od podataka iz baze ILOSTAT za 2024., koji obuhvaćaju barem polovinu razdoblja ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(164)

Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Brazilu objavljuje Ministarstvo rudarstva i energetike Brazila (Ministério de Minas e Energia). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u BRL/kWh koji su objavljeni 14. srpnja 2025. i obuhvaćaju 2024. (114)

(165)

Komisija je upotrijebila prosječni trošak vode u Brazilu kako ga je 2025. naplaćivalo društvo Sanel Brazil (115), tj. 13,36 CNY/m3.

(166)

Komisija je izračunala cijenu pare u Brazilu za razdoblje ispitnog postupka primjenom metodologije koju je predložilo Ministarstvo energetike SAD-a (116) na temelju troška plina potrebnog za njezinu proizvodnju. Dobivena prosječna cijena za razdoblje ispitnog postupka kretala se u rasponu od 206 do 252 CNY po toni.

(167)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za nusproizvode, Komisija je upotrijebila omjer vrijednosti nusproizvoda i vrijednosti izvorne sirovine, kako je zabilježeno u računovodstvenom sustavu proizvođača izvoznika, te ga je primijenila na referentnu vrijednost dobivenu iz baze podataka GTA.

(168)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(169)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(170)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti oslonila na financijske podatke društava iz uvodne izjave 153. navedene u bazi podataka Orbis za 2024.

(171)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(172)

Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.5.3.

(173)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove, dobit i amortizaciju, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 170. do 169.

(174)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 21,0 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 20,0 %.

(175)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(176)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik.

(177)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(178)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena uzimajući u obzir sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit (4,6 %), koja predstavlja dobit nepovezanog uvoznika koji surađuje.

(179)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi se vratile na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(180)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 171., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(181)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe sljedećih elemenata: vozarine, troškova osiguranja, rukovanja i utovara.

(182)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: trošak kredita i bankovne naknade.

(183)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(184)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(185)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu za proizvođače izvoznike u uzorku u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe.

(186)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, iznosi 210,4 %.

(187)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe.

(188)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 80 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu. 219,4 %.

(189)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(190)

U razdoblju ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodio je jedan proizvođač u Uniji, društvo Lanxess. Taj proizvođač stoga je činio „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(191)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko [7 200 – 9 600] tona. Komisija je tu brojku temeljila na provjerenom odgovoru podnositelja pritužbe na upitnik.

(192)

Komisija je tu brojku temeljila na provjerenom odgovoru podnositelja pritužbe na upitnik i na odgovorima za odabir uzorka koje su dostavili kineski proizvođači koji surađuju, a ti podaci obuhvaćaju ukupan kineski uvoz tijekom razmatranog razdoblja.

(193)

Potrošnja u Uniji (117) kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(194)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 5 % u razdoblju od 2022. do 2023., a do 2024. vratila se na razine gotovo jednake onima iz 2022. Potrošnja se zatim u razdoblju ispitnog postupka smanjila na razine zabilježene 2023. Fluktuacije 2022. i 2023. posljedica su učinka poremećaja u trgovini nakon pandemije bolesti COVID-19. Korisnici PBTC-a iz Unije stvorili su 2022. zalihe kako bi preduhitrili nestašice u opskrbi, što je dovelo do umjetnog i privremenog povećanja potrošnje.

(195)

Iako se potrošnja PBTC-a u Uniji u razdoblju ispitnog postupka smanjila za 7 % u odnosu na razine iz 2022., takvo kretanje u razdoblju ispitnog postupka zapravo upućuje na povratak u normalno stanje s obzirom na to da su razine potrošnje iz 2022. posljedica povećanih zaliha čije je stvaranje uzrokovala pandemija bolesti COVID-19.

(196)

U svakom slučaju, ukupna slika razmatranog razdoblja pokazuje da je potrošnja u Uniji bila relativno stabilna, uz varijacije između uzastopnih godina koje su uglavnom povezane s povećanjem ili smanjenjem zaliha materijala.

(197)

Uvoz predmetnog proizvoda razvrstan je u oznaku KN 2931 49 80 . Međutim, riječ je o preostaloj oznaci za „ostale organsko-anorganske spojeve”, koja obuhvaća širok raspon kemijskih spojeva koji uvelike premašuju proizvod na koji se odnosi ovaj ispitni postupak. Budući da nije bilo detaljnih statističkih podataka ili druge pouzdane referentne vrijednosti za procjenu količine proizvoda uvezenih iz Kine, Komisija je kao osnovu za količinu uvezenih proizvoda upotrijebila podatke o izvoznoj prodaji za razmatrano razdoblje koje su kineski proizvođači izvoznici koji surađuju u ispitnom postupku dostavili u svojim odgovorima za odabir uzorka. Komisija je zaključila da je razina suradnje u ovom slučaju bila visoka jer su prijavljene količine bile veće od količine uvezenih proizvoda koju je procijenio podnositelj pritužbe.

(198)

Tržišni udio kineskog uvoza utvrđen je na istoj osnovi kao i količine uvezenih proizvoda.

(199)

Uvoz u Uniju iz Kine kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(200)

U smislu apsolutne vrijednosti uvoz iz Kine povećao se u razmatranom razdoblju za više od 2 500 tona, što čini [18–20] % ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. Ukupni tržišni udio kineskog uvoza povećao se s već visokih [38–51] % u 2022. na znatnih [57–76] % u razdoblju ispitnog postupka. Uvoz iz Kine u razdoblju ispitnog postupka ukupno se povećao za 38 % u odnosu na 2022.

(201)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju odgovora za odabir uzorka kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju u ispitnom postupku. Sniženje cijena uvoza u razdoblju ispitnog postupka utvrđeno je na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici i proizvođač iz Unije u uzorku te na temelju odgovora nepovezanih uvoznika (za troškove nakon uvoza).

(202)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz Kine kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(203)

Prosječna cijena kineskog uvoza drastično se smanjila s 2 134 EUR/tona 2022. na 1 229 EUR/tona 2023., a zatim se u razdoblju ispitnog postupka dodatno smanjila na 1 011 EUR/tona 2024. i na 976 EUR/tona.

(204)

U razmatranom razdoblju prosječna jedinična cijena dampinškog uvoza iz Kine smanjila se za 54 %. Već na početku razmatranog razdoblja cijena uvoza iz Kine bila je niža od zabilježenih prodajnih cijena industrije Unije, kako je prikazano u tablicama 4 i 8. Međutim, od 2023. i bez prekida do kraja razmatranog razdoblja razlika u cijenama postala je još izraženija (npr. u razdoblju ispitnog postupka kineske cijene bile su [35–45] % niže od prodajnih cijena industrije Unije).

(205)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(206)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu za transakcije na istoj razini trgovine. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 20 % do 40 % za uvoz iz Kine na tržište Unije.

(207)

Osim toga, Komisija je primijetila da je dampinški uvoz doveo i do znatnog pada cijena (što je vidljivo iz gubitka profitabilnosti) u razdoblju ispitnog postupka, kad je industrija Unije prodavala PBTC po cijeni nižoj od troška proizvodnje.

(208)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih ekonomskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(209)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenog odgovora koji je dostavio jedini proizvođač iz Unije. Komisija je ocijenila i mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio jedini proizvođač iz Unije.

(210)

Makroekonomski pokazatelji su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(211)

Mikroekonomski pokazatelji su: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(212)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(213)

Silazno kretanje proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji jasno je vidljivo kad se 2022. usporedi s ostatkom razmatranog razdoblja, pri čemu se proizvodnja u razdoblju od 2023. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za oko 30 %–45 %. Razine proizvodnje poboljšale su se u razdoblju od 2024. do razdoblja ispitnog postupka u odnosu na 2023., ali to se može pripisati činjenici da se potrošnja povećala nakon što su korisnici 2023. potrošili velik dio zaliha koje su stvorili 2022. U svakom slučaju, u razdoblju od 2024. do razdoblja ispitnog postupka razine proizvodnje industrije Unije dosegnule su samo oko 70 % količine proizvedenih proizvoda zabilježene na početku razmatranog razdoblja.

(214)

Proizvodni kapacitet bio je stabilan u razmatranom razdoblju, uz tek neznatno smanjenje od 1 do 2 % u razdoblju od 2023. do razdoblja ispitnog postupka, što upućuje na činjenicu da jedini proizvođač iz Unije nije isključio ni ugradio dodatne kapacitete.

(215)

Iskorištenost kapaciteta, u skladu s kretanjem proizvodnje (vidjeti uvodnu izjavu 213.), znatno se smanjila nakon 2022. i bila je kontinuirano niska do razdoblja ispitnog postupka. Iskorištenost kapaciteta pala je 2023. znatno ispod 50 % i u razdoblju ispitnog postupka ostala na samo [38–48] %.

(216)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(217)

Količina prodanih proizvoda proizvođača iz Unije znatno se smanjila od početka razmatranog razdoblja (2022.) do ostatka razmatranog razdoblja (2023. – razdoblje ispitnog postupka). Količina prodanih proizvoda 2022. je iznosila [6 500–8 700] tona, a zatim se naglo smanjila u narednim godinama te su količine prodanih proizvoda u razdoblju ispitnog postupka iznosile samo oko polovine količina koje je proizvođač iz Unije prodao 2022.

(218)

Opće nepovoljno kretanje tržišnog udjela industrije Unije bilo je jasno vidljivo tijekom cijelog razmatranog razdoblja, dok je gubitak tržišnog udjela bio najizraženiji na godišnjoj osnovi u razdoblju od 2022. do ostatka razmatranog razdoblja, kad se tržišni udio industrije Unije smanjio s [45–60] % (2022.) na [27–35] % u razdoblju od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(219)

Gubitak tržišnog udjela, popraćen smanjenjem razina proizvodnje i stopa upotrebe kapaciteta, posljedica je dampinškog uvoza PBTC-a iz Kine, čiji je tržišni udio narastao (vidjeti uvodnu izjavu 200.) na štetu jedinog proizvođača iz Unije.

(220)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 7 % u razmatranom razdoblju, ali količina prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu Unije smanjila se u znatno većoj mjeri, za 46 %. Iz toga proizlazi da je industrija Unije izgubila tržišni udio te sad dominira kineski uvoz.

(221)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(222)

U razmatranom razdoblju zaposlenost u Uniji smanjila se za 30 %, dok se produktivnost u istom razdoblju smanjila za samo 3 %, što se može objasniti time da je pad razina zaposlenosti u biti odgovarao smanjenju proizvodnje u tom razdoblju (osim 2023., kad nagli pad proizvodnje još nije bio popraćen smanjenjem radne snage).

(223)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije znatan je s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz Kine.

(224)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(225)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(226)

U prethodnoj tablici prikazana su kretanja jedinične prodajne cijene na tržištu u Uniji u usporedbi s odgovarajućim troškovima proizvodnje.

(227)

Prosječne prodajne cijene već su 2022. bile niže od prosječnog jediničnog troška proizvodnje. Nakon što je industrija korisnika smanjila zalihe i zbog dodatnog pritiska dampinškog uvoza, stanje proizvođača iz Unije dodatno se pogoršalo. To je pogoršanje dovelo do smanjenja prodajnih cijena proizvođača iz Unije, pri čemu su cijene bile znatno niže od troška proizvodnje, posebno u razdoblju od 2023. do razdoblja ispitnog postupka.

(228)

Do tog pada cijena došlo je u okolnostima u kojima se, iako je došlo do ispravka troška proizvodnje nakon smanjenja energetske krize 2023., prodajna cijena još više smanjila, kako je prikazano u tablici 8. U razdoblju ispitnog postupka i u usporedbi s 2022. trošak proizvodnje ukupno se smanjio za 12 %, dok se prosječna prodajna cijena smanjila u većoj mjeri, odnosno za 38 %. Zbog toga je proizvođač iz Unije poslovao sa znatnim gubitkom u razdoblju od 2023. do razdoblja ispitnog postupka.

(229)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(230)

Prosječni trošak rada po zaposleniku bio je relativno stabilan u razmatranom razdoblju, pri čemu se 2023. smanjio za 5 %, a 2024. za 2 % u odnosu na 2022., nakon čega se u razdoblju ispitnog postupka u biti vratio na razine iz 2022.

(231)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(232)

Završne zalihe na kraju godine kao postotak proizvodnje povećale su se s 5 % u 2022. na 13 % u 2023. te čak na 14 % u razdoblju ispitnog postupka, kad se u razmatranom razdoblju najviše osjetio učinak dampinškog uvoza iz Kine.

(233)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(234)

Komisija je utvrdila profitabilnost jedinog proizvođača iz Unije tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Poremećaji u lancima opskrbe 2022. su utjecali na kineski izvoz i ograničili opskrbu PBTC-om. Budući da se već 2022. suočilo sa znatnom količinom proizvoda uvezenih iz Kine, društvo Lanxess ostvarilo je tek neznatnu dobit. Nakon toga je od 2023. stanje postalo neodrživo za tog proizvođača iz Unije jer je zabilježio pad prodaje i cijena na razine znatno ispod troška proizvodnje, što je dovelo do znatnog gubitka u razdoblju od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(235)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financira svoje aktivnosti. Analiza neto novčanog toka pokazala je znatan pad koji je započeo 2023. i nastavio se do kraja razmatranog razdoblja, što je u skladu s kretanjem zabilježenim za druge glavne pokazatelje štete.

(236)

Isto tako, ulaganja su se od 2023. nadalje smanjivala. Općenito, ulaganja društva Lanxess znatno su se smanjila (za 84 %) tijekom razmatranog razdoblja i uglavnom su se odnosila na održavanje strojeva. Drastično smanjenje ulaganja u razdoblju od 2023. do razdoblja ispitnog postupka odražavalo je stanje prodaje PBTC-a u Uniji, koja je stvarala gubitke.

(237)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. S obzirom na prethodno opisane događaje, od 2022. do kraja razmatranog razdoblja stalno se smanjivala.

(238)

Kad je riječ o sposobnosti prikupljanja kapitala, zbog pogoršanja poslovnog okruženja prikupljanje kapitala postalo je znatno skuplje i otežano za industriju Unije. U svakom slučaju, Komisija ne smatra da bi sposobnost prikupljanja kapitala na bilo koji način utjecala na procjenu štete u ovom predmetu.

(239)

Svi glavni makropokazatelji imali su negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja: količina proizvedene robe u Uniji smanjila se za 32 %, iskorištenost kapaciteta za 31 %, količina prodane robe u Uniji za 46 %, a zapošljavanje za 30 %. Navedeni pokazatelji počeli su se drastično smanjivati uglavnom 2023., a takvo negativno kretanje nastavilo se tijekom ostatka razmatranog razdoblja.

(240)

Stanje je slično i kad je riječ o mikropokazateljima. Profitabilnost prodaje u Uniji bila je (neznatno) pozitivna samo 2022., nakon čega se smanjila, a industrija Unije počela je bilježiti gubitke od 2023. Slično tomu, novčani tok koji je bio pozitivan na početku razmatranog razdoblja negativan je od 2023. Završne zalihe na kraju godine kao postotak proizvodnje povećale su se za više od 10 % od 2023., kad je učinak sve većeg uvoza iz Kine postao neodrživ za industriju Unije.

(241)

Količine proizvoda uvezenih iz Kine u razmatranom razdoblju povećale su se za 38 %. U kontekstu smanjenja godišnje potrošnje za više od 1 000 tona u razmatranom razdoblju godišnji uvoz iz Kine povećao se za više od 2 500 tona u istom razdoblju, što je dovelo do povećanja udjela izvoza iz Kine na tržištu (koje se sastoji od društva Lanxess i kineskih izvoznika) jer su kineske cijene bile znatno niže od cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju. U razdoblju ispitnog postupka marže sniženja cijena izvoznika iz predmetne zemlje bile su znatne i kretale su se u rasponu od 20 % do 40 % (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 206.).

(242)

Jeftini dampinški uvoz iz Kine prouzročio je i znatan pad cijena industrije Unije. Zbog toga industrija Unije nije mogla prodavati čak ni po cijenama koje pokrivaju samo trošak proizvodnje (unatoč trendu smanjenja troškova nakon 2023.) te je od 2023. počela bilježiti gubitke.

(243)

U razmatranom razdoblju neto ulaganja smanjila su se za nevjerojatnih 84 %, a povrat ulaganja i novčani tok negativni su od 2023., dok se broj zaposlenika u razmatranom razdoblju smanjio za 30 %. Iz toga slijedi da povećani priljev dampinškog uvoza prijeti opstanku industrije Unije, a društvo Lanxess već je znatno smanjilo svoju radnu snagu.

(244)

Negativna kretanja financijskih pokazatelja kao što su dobit, novčani tok i povrat ulaganja utjecala su na sposobnost industrije Unije da izvrši znatna ulaganja, što je zaustavilo njezin rast.

(245)

Na temelju navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(246)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz Kine industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima, a ne dampinškim uvozom iz Kine, ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici bili uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati proizvođača iz Unije, učinci razlika u troškovima sirovina i potražnja na tržištu Unije.

(247)

Količine proizvoda uvezenih iz Kine u razmatranom razdoblju povećale su se za 38 %, sa 6 742 tone 2022. na 9 290 tona u razdoblju ispitnog postupka. To se znatno povećanje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 200., podudaralo sa smanjenjem domaće potrošnje od 7 %, dok se domaća prodaja proizvođačâ iz Unije u istom razdoblju smanjila za 46 %.

(248)

Zbog toga se u razmatranom razdoblju kineski tržišni udio povećao s [38–51] % na [57–76]%. U međuvremenu se tržišni udio industrije Unije smanjio u istom omjeru (s obzirom na to da tržište Unije u osnovi opskrbljuju samo Lanxess i kineski proizvođači izvoznici), s [45–60] % na samo [26–35] % u razdoblju ispitnog postupka.

(249)

Unatoč poremećajima u lancima opskrbe i izvanrednim razinama zaliha kupaca proizvođač iz Unije već se na početku razmatranog razdoblja morao suočiti sa znatnim kineskim uvozom. Učinci dampinškog uvoza postali su još izraženiji počevši od 2023. jer je tržišni udio tog uvoza nastavio rasti i vršiti sve veći pritisak na cijene industrije Unije koja je pretrpjela štetu. Iako je proizvođač iz Unije 2022. još uspijevao ostvariti skromnu dobit, pritisak povećanja količine uvoza po dampinškim cijenama znatno nižima od troška proizvodnje proizvođača iz Unije u narednom razdoblju postao je neodrživ za industriju Unije. Industrija Unije nije mogla povećati svoju prodajnu cijenu kako bi pokrila trošak proizvodnje jer se suočila s nepoštenim tržišnim natjecanjem zbog kineskog uvoza PBTC-a. Kako bi ublažio gubitke u količini proizvodnje i tržišnom udjelu, proizvođač iz Unije bio je prisiljen smanjiti cijene nauštrb profitabilnosti. Industrija Unije počela je bilježiti velike gubitke od 2023. Stoga je dampinški uvoz iz Kine prouzročio pad cijena industrije Unije u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe.

(250)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz Kine u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Ta je šteta utjecala i na količinu i na cijene.

(251)

U pritužbi se navodi da je, osim izvoza iz Kine, u razdoblju ispitnog postupka došlo do uvoza ograničene količine proizvoda (oko 0,1 % potrošnje u Uniji) iz Indije. Stoga je kineski uvoz u osnovi jedini alternativni izvor opskrbe proizvodom iz ispitnog postupka u Uniji. Zaključno, s obzirom na to da u osnovi ne postoji, uvoz iz trećih zemalja nije mogao uvjerljivo utjecati na uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete nanesene industriji Unije.

(252)

Količina proizvoda koju je proizvođač iz Unije izvezao u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

(253)

Slično količini proizvedene robe i domaćoj prodaji, količina izvezenih proizvoda industrije Unije znatno se smanjila u razmatranom razdoblju, uglavnom od 2023. nadalje. Osim toga, izvozne cijene kretale su se isto kao cijene na tržištu Unije.

(254)

Međutim, izvoz nepovezanim kupcima činio je samo oko [7–10] % ukupne prodaje industrije Unije u Uniji i oko 5 % njezine proizvodnje u razmatranom razdoblju. Stoga je Komisija privremeno zaključila da su izvozni rezultati industrije Unije pridonijeli materijalnoj šteti, ali nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i utvrđene štete.

(255)

Tržište Unije doista se smanjilo za 7 % u razmatranom razdoblju, iako je bilo uglavnom stabilno u godinama prije razdoblja ispitnog postupka. U uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na smanjenom tržištu količina prodanih proizvoda svih sudionika na tržištu smanjila bi se više-manje podjednako. Međutim, u ovom je slučaju kineski uvoz u razmatranom razdoblju stekao dodatni udio na tržištu Unije od [20 – 25] postotnih bodova na štetu industrije Unije, čiji se tržišni udio u istom razdoblju smanjio u istoj mjeri. Stoga u ovom slučaju nije utvrđeno da je smanjenje potražnje prouzročilo materijalnu štetu industriji Unije.

(256)

Cijene sirovina neizbježno utječu na određivanje cijena bilo kojeg proizvoda. U ovom je slučaju proizvođač iz Unije na početku razmatranog razdoblja uspio povećati prodajne cijene kako bi apsorbirao sve veće troškove proizvodnje i postigao određene razine dobiti. Međutim, od 2023. i unatoč postupnom smanjenju cijena sirovina društvo Lanxess bilo je prisiljeno prodavati PBTC po cijeni nižoj od troškova zbog povećanog priljeva kineskog PBTC-a po agresivnim cijenama. Nemogućnost prenošenja povećanja troškova i nagli pad profitabilnosti samo su odraz štete uzrokovane dampinškim uvozom, a ne samoprouzročenih slabih rezultata. Fluktuacije troškova sirovina tijekom razmatranog razdoblja stoga se ne može smatrati čimbenikom koji umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(257)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Došlo je do vremenskog podudaranja između znatnog povećanja količine i tržišnog udjela dampinškog uvoza i pogoršanja rezultata industrije Unije, što je posebno vidljivo od 2023. nadalje. Na tržištu sa smanjenjem potražnje povećanje količine dampinškog uvoza dovelo je do smanjenja stope upotrebe kapaciteta industrije Unije i njezine sposobnosti određivanja cijena na razini koja bi mogla apsorbirati trošak proizvodnje, što jasno upućuje na pad cijena. To je dovelo do gubitaka proizvođača iz Unije od 2023. nadalje.

(258)

Komisija je ispitala druge moguće čimbenike koji su mogli utjecati na stanje industrije Unije. Komisija je učinke tih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(259)

Kad je riječ o učincima uvoza iz ostalih trećih zemalja, Komisija je zaključila da, osim uvoza ograničene količine proizvoda iz Indije, ne postoji uvoz iz trećih zemalja (vidjeti uvodnu izjavu 251.). Stoga taj čimbenik nije mogao uvjerljivo prouzročiti štetu industriji Unije. Slično tomu, izvoz nepovezanim kupcima bio je samo manji dio ukupne prodaje industrije Unije (vidjeti uvodnu izjavu 254.) i iako su izvozni rezultati industrije Unije možda pridonijeli materijalnoj šteti, nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i utvrđene štete.

(260)

Naposljetku, ni fluktuacije cijena sirovina ni blago smanjenje potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja nisu prouzročili nastanak materijalne štete. Pritisak dampinškog uvoza na prodajne cijene doveo je do nemogućnosti industrije Unije da prenese čak i sve manji trošak proizvodnje. Nadalje, znatan gubitak udjela industrije Unije na tržištu Unije unatoč tek umjerenom padu potražnje zapravo je dokaz pada cijena prouzročenog sve većom količinom jeftinih proizvoda uvezenih iz Kine i štete pretrpljene zbog tog dampinškog uvoza.

(261)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz Kine prouzročio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici (uvoz iz drugih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, fluktuacije troškova sirovina i smanjenje potražnje), uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju niti prekidaju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se sastoji od smanjenja tržišnog udjela, proizvodnje, iskorištenosti proizvodnog kapaciteta, razina zaposlenosti, profitabilnosti, završnih zaliha, novčanog toka i povrata ulaganja. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 249., industrija Unije pretrpjela je pad cijena zbog dampinškog uvoza iz Kine.

(262)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(263)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(264)

Dobit jedinog proizvođača iz Unije bila je manja od 6 % u razmatranom razdoblju, a za razdoblje prije toga nisu dostavljeni podaci o profitabilnosti. Stoga nijedna od tih godina ne bi ispunjavala uvjete za ostvarivanje ciljne dobiti u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Nadalje, proizvođač iz Unije nije iznio argumentirane tvrdnje o izgubljenim ulaganjima ili troškovima istraživanja i razvoja te inovacija. S obzirom na te činjenice, Komisija je upotrijebila ciljnu dobit od najmanje 6 % koja je dodana stvarnim troškovima proizvodnje industrije Unije kako bi utvrdila neštetnu cijenu.

(265)

Nadalje, kako nije podnesena nijedna argumentirana primjedba na temelju članka 7. stavka 2.d o sadašnjim ili budućim troškovima koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola ili iz navedenih konvencija Međunarodne organizacije rada, neštetnoj cijeni koja je tako utvrđena nisu dodani nikakvi dodatni troškovi.

(266)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u Kini, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavao proizvođač iz Unije. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(267)

Razina marže sniženja ciljnih cijena za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva i uvoz u odjeljku 3.5.

(268)

U ovom predmetu podnositelj pritužbe iznio je tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže sniženja ciljnih cijena.

(269)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u Kini s obzirom na predmetni proizvod. Prema dokazima iz pritužbe, na fosforov triklorid (PCl3), koji čini više od 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda, u Kini se primjenjuje povrat PDV-a od 0 %.

(270)

Stoga je, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe Komisija ispitala navodni poremećaj i sve druge poremećaje obuhvaćene člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u Kini.

(271)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika u uzorku. Tri proizvođača izvoznika u uzorku ne upotrebljavaju PCl3 kao sirovinu za proizvodnju PBTC-a. Umjesto toga kupuju DMPI, kemikaliju proizvedenu od PCl3 i metanola. PCl3 je stoga sirovina na početku proizvodnog lanca PBTC-a jer je riječ o sirovini koja je sastojak DMPI-ja, glavne sirovine za proizvodnju PBTC-a. Stoga, čak i ako proizvođači izvoznici u uzorku ne kupuju PCl3, imaju koristi od mogućih poremećaja povezanih sa sirovinama koji utječu na PCl3.

(272)

Sirovine na koje se odnose poremećaji iz članka 7. stavka 2.a definirane su kao sirovine koje čine najmanje 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda. Komisija je najprije za svakog proizvođača izvoznika u uzorku utvrdila njegove čimbenike proizvodnje. Komisija je prvo utvrdila koliko je PCl3 potrebno za proizvodnju jedne tone DMPI-ja, pri čemu je upotrijebila podatke koje je dostavio podnositelj pritužbe o vlastitom postupku proizvodnje DMPI-ja, uključujući sirovine, energiju, rad i opće troškove. Zatim je na temelju omjera potrošnje koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i na temelju nenarušenih cijena u Brazilu za svaki čimbenik proizvodnje utvrdila udio DMPI-ja u trošku proizvodnje PBTC-a svakog proizvođača izvoznika u uzorku. Naposljetku je postotak PCL3-ja u trošku proizvodnje DMPI-ja primijenila na postotak DMPI-ja u trošku proizvodnje PBTC-a. Utvrdila da je PCl3 činio više od 17 % troška proizvodnje PBTC-a svakog od tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(273)

Komisija je zatim ispitala je li jedna od mjera navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe prouzročila poremećaje cijene PCl3: sustavi dvostrukih cijena, izvozni porezi, dodatni izvozni porez, izvozna kvota, zabrana izvoza, porez na robu namijenjenu izvozu, zahtjevi za izdavanje dozvola, najniža izvozna cijena, smanjenje ili ukidanje povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV), ograničenje u pogledu mjesta carinjenja za izvoznike, popis kvalificiranih izvoznika, obveza u vezi s domaćim tržištem, vezana rudarska prava. U tu se svrhu Komisija poslužila internetskim stranicama o kineskim stopama PDV-a (118), koje su potvrdile da se na PCl3 primjenjivao PDV od 13 % i da je povrat PDV-a na izvoz u razdoblju ispitnog postupka iznosio 0 %.

(274)

Komisija je nakon toga usporedila cijenu PCl3 s cijenama na reprezentativnom međunarodnom tržištu. Budući da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku nije kupovao PCl3, Komisija je upotrijebila javno dostupne podatke o kineskim cijenama kemikalija (119), koji su pokazali da su kineske cijene PCl3 u razdoblju ispitnog postupka u prosjeku iznosile 5 714 CNY. Komisija je tu cijenu usporedila sa statističkim podacima iz baze podataka GTA o uvozu PCl3 iz svih zemalja u sve zemlje u razdoblju ispitnog postupka, koji su pokazali ponderiranu prosječnu cijenu od 11 136 CNY. Budući da su kineske cijene PCl3 iznosile 51 % međunarodnih uvoznih cijena, Komisija je zaključila da su cijene u Kini bile znatno niže od cijena na reprezentativnom međunarodnom tržištu.

(275)

Komisija je zaključila da je PCl3 bio izložen poremećajima u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(276)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku, uključujući neiskorištene kapacitete u zemlji izvoznici, tržišno natjecanje u pogledu sirovina i učinak na lance opskrbe društava iz Unije.

(277)

Komisija je aktivno tražila podatke od zainteresiranih strana kako bi mogla odrediti primjenjuje li se stavak 2. ili 2.a ove Uredbe. Sve zainteresirane strane su u Obavijesti o pokretanju postupka pozvane da dostave relevantne informacije. Kineskoj vladi upućen je poseban upitnik, a informacije su zatražene i putem upitnika stavljenih na raspolaganje svim zainteresiranim stranama na početku postupka.

(278)

Proizvođači izvoznici imaju neiskorišteni kapacitet za PBTC veći od 25 kt, što je gotovo dvostruko više od potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. Stoga postoji potencijal i poticaj da dampinški uvoz PBTC-a iz Kine nastavi ulaziti na tržište Unije u znatnim količinama čak i ako se razina pristojbi utvrdi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

(279)

Procjena tržišnog natjecanja u području sirovina bila je usmjerena na fosforov triklorid (PCl3). Sirovine potrebne za proizvodnju PCl3 su žuti fosfor (P4) i klor (CL2). Ključni ulazni element koji se upotrebljava u proizvodnji PCl3 je žuti fosfor, koji je ulazni element na početku proizvodnog lanca za proizvodnju PBTC-a u Uniji i Kini. Na razini žutog fosfora uistinu postoji žestoka konkurencija kad je riječ sirovinama. Žuti fosfor proizvodi se u samo nekoliko regija u cijelom svijetu, u kojima su dostupne rezerve fosfata, tj. u Kini, Kazahstanu i Sjedinjenim Američkim Državama.

(280)

Iako je fosfor dostupan na domaćem tržištu u Kini, proizvođači iz Unije nemaju domaće izvore i moraju ga uvoziti iz trećih zemalja (uglavnom iz Kazahstana ili Kine) i kupuju ga na otvorenom tržištu, na kojem cijene ovise o globalnoj dinamici ponude i potražnje, troškovima energije i geopolitičkim čimbenicima. Za razliku od kineskih partnera, proizvođači iz Unije ne ostvaruju korist od ograničenja izvoza koji ih mogu zaštititi od nestabilnosti cijena. Zbog tog nedostatka opskrbe korisnici fosfora u Uniji na kraju proizvodnog lanca, među kojima je podnositelj pritužbe, nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju od kineskih proizvođača izvoznika. To vrijedi čak i ako ti kineski proizvođači žuti fosfor ne kupuju izravno, nego ga nabavljaju neizravno, prvo kao sastojak PCl3, a zatim kao sastojak dimetil fosfita, koji je ulazni materijal korak više u proizvodnom lancu PBTC-a.

(281)

Budući da nije bilo informacija o lancu opskrbe povezanom s fosforom za društva iz Unije, analiziran je samo potencijalni učinak mjera na razini dampinške marže na lanac opskrbe na kraju proizvodnog lanca, odnosno na industriju korisnika PBTC-a.

(282)

Svih 25 poznatih korisnika pozvano je da dostave informacije, uključujući procjenu učinka na lance opskrbe u slučaju uvođenja mjera. Vrlo ograničena suradnja industrije korisnika (manje od 10 % tržišta PBTC-a u Uniji) upućuje na to da ne očekuje znatne poremećaje zbog uvođenja pristojbi, unatoč činjenici da dva korisnika koja surađuju očekuju manju dostupnost PBTC-a, veću cijenu i moguću potrebu za prelaskom na alternativnu kemikaliju u svojem proizvodnom procesu.

(283)

Smatra se da dostatan rezervni kapacitet industrije Unije, koji može pokriti cjelokupnu potrošnju u Uniji, dugoročno jamči sigurnost opskrbe PBTC-om.

(284)

U izostanku dampinškog uvoza od industrije Unije očekivalo bi se da poveća proizvodnju i poboljša iskorištenost kapaciteta, čime bi se smanjili jedinični troškovi i industrija bi mogla da zadržati profitabilnost po nižim prodajnim cijenama. Time bi se povećala dostupnost sirovine iz lokalnih izvora korisnicima na kraju proizvodnog lanca, smanjila njihova ovisnost o lancima opskrbe trećih zemalja i ojačala otpornost njihove opskrbe.

(285)

Nakon ocjene svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku Komisija je zaključila da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

(286)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe:

(287)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2.a osnovne uredbe, Komisija je ispitala i može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih stranaka, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(288)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 190., PBTC je u razdoblju ispitnog postupka proizvodio samo jedan proizvođač u Uniji, odnosno društvo Lanxess.

(289)

U situaciji u kojoj su se količine proizvedenih i prodanih proizvoda u Uniji u razmatranom razdoblju znatno smanjile i u kojoj je industrija Unije pretrpjela velike gubitke zbog priljeva dampinškog uvoza PBTC-a iz Kine, očekuje se da će se uvođenjem antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti pošteni uvjeti trgovanja na tržištu PBTC-a u Uniji. Ponovna uspostava jednakih uvjeta zaustavila bi sprečavanje rasta cijena i omogućila industriji Unije da se oporavi i poboljša svoju profitabilnost te zadrži radnu snagu.

(290)

Ako se mjere ne uvedu, vrlo je vjerojatno da će doći do daljnjeg pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije. Zapravo, bez učinkovitih korektivnih mjera jedini proizvođač iz Unije izložen je ozbiljnom riziku od potpunog prestanka proizvodnje. To bi pak korisnike PBTC-a iz Unije dovelo do neizbježne i potpune ovisnosti o kineskom uvozu.

(291)

Osim toga, svaki mogući negativni učinak mjera na uvoznike ili korisnike bio bi ograničen (vidjeti odjeljke 7.2. i 7.3.) i u ovom bi ga slučaju nadmašio interes industrije Unije.

(292)

Komisija je stoga zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(293)

Kad je riječ o nepovezanim uvoznicima, jedna grupa društava (Connect Chemicals) koja se sastoji od tri uvoznika surađivala je u ovom ispitnom postupku tako što je dostavila odgovor na upitnik Komisije. Grupa Connect Chemicals izrazila je protivljenje mogućim antidampinškim mjerama. Za tog uvoznika preprodaja PBTC-a čini samo [0–10] % njegova ukupnog prometa. Stoga bi, čak i ako se uvedu mjere za PBTC, utjecaj na njegovo poslovanje bio zanemariv. Podsjeća se na to da je cilj mjera ponovna uspostava poštenih uvjeta trgovanja između PBTC-a proizvedenog u Uniji i kineskog PBTC-a te na to da uvoznicima neće biti onemogućen nastavak uvoza kineskog PBTC-a.

(294)

Glavne primjene PBTC-a su (i) čišćenje u industriji i profesionalno čišćenje te (ii) pročišćavanje industrijskih i drugih otpadnih voda. U ovom su se slučaju javili korisnici koji posluju u oba segmenta.

(295)

Međutim, samo su dva korisnika (društva Hypred i Kurita) koja primjenjuju PBTC u specijaliziranije svrhe (i koja se uglavnom bave čišćenjem u poljoprivrednom/prehrambenom sektoru i pročišćavanjem industrijskih otpadnih voda) odgovorila na upitnik za korisnike koji je bio dostupan na početku ispitnog postupka. Ostali korisnici sudjelovali su u ispitnom postupku bez ispunjavanja namjenskog upitnika za korisnike.

(296)

Financijski rezultati društava Hypred i Kurita pokazali su da su ostvarivala zdrave profitne marže od [2–10] %. Osim toga, u podnescima tih korisnika navedeno je da je udio troška PBTC-a u njihovu trošku proizvodnje ograničen i da općenito ne čini više od 10 % troška proizvodnje. Nadalje, njihovi prihodi ostvareni od proizvoda koji sadržavaju PBTC nisu bili veći od 10–25 % ukupnih prihoda društva. Isto tako, dio PBTC-a koji su kupili korisnici koji su se javili dolazio je iz industrije Unije (15–35 %). Ako se uvedu predložene mjere, očekuje se da će učinak na ukupnu profitabilnost korisnika biti ograničen (a u svakom slučaju ne veći od 1 postotnog boda).

(297)

Osim toga, u kontekstu analize interesa korisnika važno je napomenuti da je društvo Kurita priznalo da se čini da je glavni uzrok štete kineski uvoz PBTC-a.

(298)

Društva Kurita i Hypred tvrdila su da u slučaju prelaska na druge izvore opskrbe osim kineskog uvoza industrija Unije ne bi mogla zadovoljiti potražnju za PBTC-om.

(299)

Stranke nisu dostavile potkrijepljene dokaze da jedini proizvođač iz Unije ne bi mogao zadovoljiti potražnju korisnika iz Unije. Iako je proizvođač iz Unije možda ograničio poslovanje na tržištu koje se smanjuje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 215., njegov je proizvodni kapacitet općenito bio stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Konkretno, proizvodni kapacitet društva Lanxess premašio je potrošnju u Uniji za više od 5 000 tona. Stoga proizvođač iz Unije može pokriti potrebe za opskrbom industrija korisnika, neovisno o uvoznim tokovima iz Kine.

(300)

S obzirom na navedene elemente, koji pokazuju ograničen učinak mjera na korisnike PBTC-a, zaključuje se da moguće koristi za korisnike u slučaju izostanka mjera protiv kineskog uvoza PBTC-a ne mogu nadmašiti negativne posljedice (u krajnjem slučaju moguće iskorjenjivanje industrije PBTC-a) koje bi trenutačna situacija imala na industriju Unije.

(301)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz PBTC-a podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(302)

Na temelju Komisijinih zaključaka o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije nanosi dampinški uvoz.

(303)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz PBTC-a podrijetlom iz Kine u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Komisija je u uvodnoj izjavi 285. zaključila da bi odgovarajuća razina za uklanjanje štete trebala biti dampinška marža.

(304)

Na temelju navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(305)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji su proizveli navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se smjele primjenjivati pojedinačne stope pojedinačne antidampinške pristojbe.

(306)

Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”.

(307)

Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(308)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stopa pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(309)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(310)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(311)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(312)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(313)

Nije zaprimljena nijedna primjedba o točnosti izračuna.

(314)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(315)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,