(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. ožujka 2025. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom adipinske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju su 28. siječnja 2025. podnijela društva Lanxess Deutschland GmbH i Radici Chimica S.p.A („podnositelji pritužbe”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija adipinske kiseline u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/1041 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 16. listopada 2025. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna.

(5)

Primjedbe su dostavila dva proizvođača izvoznika u uzorku, Tangshan Zhonghao Chemical Co., Ltd, Tangshan, Kina („Zhonghao”) i Chongqing Huafon Chemical Co., Ltd, Chongqing, Kina („Huafon”), koji su primijetili administrativnu pogrešku u izračunu uobičajene vrijednosti. Te su primjedbe nakon analize prihvaćene. Osim toga, Komisija je primijetila pogrešku u izračunu referentne vrijednosti za paru. Komisija je u skladu s tim ponovno izračunala dampinške marže.

(6)

Druga primjedba društva Zhonghao nije se odnosila na točnost izračuna, nego na metodologiju upotrijebljenu za izračun referentne vrijednosti za vodu. Stoga je uzeta u obzir nakon objave privremenih mjera i razmotrena u uvodnoj izjavi 55. ove Uredbe.

(7)

Komisija je 13. studenog 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2287 (4) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz adipinske kiseline podrijetlom iz Kine.

(8)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) podnositelji pritužbe, Allnex Italy s.r.l („Allnex”) i COIM S.p.A. Chimica Organica („COIM”), dva korisnika adipinske kiseline te kineski proizvođači u uzorku Zhonghao i Huafon dostavili su u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima.

(9)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održano je saslušanje s društvom Allnex.

(10)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(11)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz adipinske kiseline podrijetlom iz Kine („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(12)

Strankama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Nakon konačne objave nisu zatražena saslušanja.

(13)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 7. do 11. privremene uredbe.

(14)

Budući da nije bilo primjedbi na odabir uzorka proizvođača iz Unije, nepovezanih uvoznika i proizvođača izvoznika, potvrđuju se uvodne izjave od 12. do 17. privremene uredbe.

(15)

Budući da nije bilo primjedbi na odgovore na upitnik i posjete radi provjere, potvrđuju se uvodne izjave od 18. do 21. privremene uredbe.

(16)

Kako je navedeno u odjeljku 1.7. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(17)

Kako je navedeno u odjeljku 2. privremene uredbe, proizvod iz ispitnog postupka jest adipinska kiselina, poznata i kao heksanska dikiselina, obuhvaćena oznakom Chemicals Abstract Services („CAS”) pod brojem 124-04-9, trenutačno razvrstana u oznaku KN 2917 12 00 („proizvod iz ispitnog postupka”).

(18)

Predmetni proizvod je adipinska kiselina podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstana u oznaku KN 2917 12 00 (oznaka TARIC 2917 12 00 10) („predmetni proizvod”).

(19)

Budući da nije bilo primjedbi na istovjetni proizvod i opseg proizvoda, potvrđuju se uvodne izjave od 26. do 28. privremene uredbe.

(20)

Budući da nije bilo primjedbi na utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava od 29. do 36. privremene uredbe.

(21)

Budući da nije bilo primjedbi na postojanje znatnih poremećaja, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava od 37. do 81. privremene uredbe.

(22)

Budući da nije bilo primjedbi na odabir reprezentativne zemlje, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava od 82. do 94. privremene uredbe.

(23)

Nakon uvođenja privremenih mjera zainteresirane strane iznijele su tvrdnje o odgovarajućim referentnim vrijednostima za sirovi cikloheksan, paru, vodu i radnu snagu. Osim toga, Komisija je otkrila i naknadno ispravila administrativnu pogrešku u izračunu referentne vrijednosti za plin.

(24)

Komisija je u privremenoj fazi utvrdila da postoje dvije vrste nusproizvoda cikloheksana: čisti i sirovi. Čisti cikloheksan obično je 99 % čist (do 99,9 %), što je čistoća potrebna za proizvodnju adipinske kiseline. Komisija je cikloheksan čistoće manje od 99 % (koji nije prikladan za izravnu upotrebu u proizvodnji adipinske kiseline) označila kao „sirovi” kako bi ga razlikovala od čistog rafiniranog cikloheksana.

(25)

Podnositelji pritužbe tvrdili su da je referentna vrijednost koju je Komisija upotrijebila za sirovi cikloheksan bila netočna jer 1. sirovi cikloheksan nije imao utvrđenu cijenu na vanjskom tržištu i općenito se njime nije trgovalo kao robom i 2. metodologija koju je primijenila Komisija pogrešno se temeljila na istim kineskim cijenama/troškovima za koje se smatralo da su previše narušeni da bi poslužili kao osnova za početni izračun uobičajene vrijednosti, što je dovelo do primjene članka 2. stavka 6.a u ovom ispitnom postupku.

(26)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Tijekom ispitnog postupka primila je i provjerila dokaze koje su dostavila društva u uzorku o tome da su u razdoblju ispitnog postupka prodala velike količine sirovog cikloheksana nepovezanim društvima. Stoga je potvrđeno da je cikloheksan čistoće manje od 99 % bio u prodaji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(27)

U ispitnom postupku ujedno je potvrđeno da se cikloheksan čistoće manje od 99 % svejedno može upotrebljavati na razne načine. Može se upotrebljavati u kemijskim procesima u kojima nije neophodna najviša razina čistoće, npr. kao otapalo, sredstvo za uklanjanje boje, komponenta za miješanje za ugljikovodične tokove (u kojima čistoća cikloheksana može biti niska, čak i 90-postotna) (5) ili se može dodatno destilirati kako bi se postigla viša razina čistoće. Niža razina čistoće i moguća potreba za daljnjom destilacijom ogledaju se u nižoj tržišnoj vrijednosti sirovog cikloheksana u usporedbi s čistim cikloheksanom.

(28)

Kako su naveli podnositelji pritužbe, ne postoji utvrđena (međunarodna) referentna vrijednost za taj nusproizvod, posebno s obzirom na to da se sastav i razina čistoće mogu razlikovati. Komisija je stoga u privremenoj fazi upotrijebila omjer cijene društava za sirovi i čisti cikloheksan i primijenila ga na referentnu vrijednost za čisti cikloheksan kako bi utvrdila referentnu vrijednost za sirovi cikloheksan (uvodna izjava 107. privremene uredbe).

(29)

Zbog formulacije u privremenoj uredbi podnositeljima pritužbe nije bilo jasno je li Komisija upotrijebila trošak ili cijenu cikloheksana za utvrđivanje te referentne vrijednosti. Komisija potvrđuje da se referentna vrijednost doista temeljila na razlici u cijeni, tj. omjeru prodajne cijene čistog cikloheksana i prodajne cijene sirovog cikloheksana za svako društvo u uzorku.

(30)

Podnositelji pritužbe u svojem su podnesku tvrdili da Komisija nije smjela upotrijebiti cijene kineskih društava za utvrđivanje te referentne vrijednosti jer se ispitni postupak temeljio na članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe s obzirom na to da je utvrđeno da su domaći kineski troškovi i cijene narušeni. Stoga se, prema mišljenju podnositelja pritužbe, omjer dviju narušenih cijena kineskog društva za proizvodnju adipinske kiseline ne može smatrati legitimnom metodologijom prilagodbe.

(31)

Međutim, Komisija je smatrala da sveukupni poremećaji u kineskom gospodarstvu ne utječe na omjer cijena sirovog i čistog cikloheksana. Ista se metodologija upotrebljava u ispitnim postupcima na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe za, na primjer, potrošni materijal i režijske troškove, u kojima je ustaljena praksa Komisije da se takve stavke izražavaju kao postotak troška sirovina na temelju troškova kineskih društava, a zatim se primjenjuju na nenarušene troškove.

(32)

Podnositelji pritužbe tvrdili su i da bi Komisija trebala odabrati drugu metodu za utvrđivanje referentne vrijednosti za sirovi cikloheksan ili potpuno zanemariti taj nusproizvod s obzirom na to da je, prema njihovu mišljenju, metodologija za utvrđivanje takve referentne vrijednosti manjkava. Ipak, nisu dostavili nikakvu alternativu toj referentnoj vrijednosti jer smatraju da proizvod nema vanjsku komercijalnu vrijednost. Međutim, taj se nusproizvod ne može zanemariti s obzirom na to da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., u ispitnom postupku potvrđeno da sirovi cikloheksan ima komercijalnu vrijednost i da se stvarno prodavao nepovezanim stranama.

(33)

S obzirom na to da je (i) sirovi cikloheksan proizvod koji se može staviti na tržište i koji oba kineska društva u uzorku prodaju nepovezanim kupcima te stoga ima dokazanu vrijednost i da (ii) podnositelji pritužbe te nijedna druga strana nisu ponudili alternativnu metodologiju za utvrđivanje referentne vrijednosti za sirovi cikloheksan, Komisija je odbacila tvrdnje podnositelja pritužbe.

(34)

Nakon konačne objave podnositelji pritužbe ponovili su svoje tvrdnje o navodnoj netočnoj referentnoj vrijednosti upotrijebljenoj za sirovi cikloheksan. Konkretno, ponovili su da sirovi cikloheksan nema utvrđenu cijenu na vanjskom tržištu i da se metodologija koju je primijenila Komisija temeljila na narušenim kineskim cijenama i troškovima.

(35)

Komisija je napomenula da se u tim tvrdnjama samo ponavljaju argumenti koji su već dostavljeni u privremenoj fazi i razmotreni u uvodnim izjavama od 25. do 33. privremene uredbe. Podnositelji pritužbe nisu dostavili nove dokaze ni dodatno potkrijepili svoje tvrdnje ili odgovorili na nalaze Komisije utvrđene u privremenoj fazi i konačnoj objavi.

(36)

Konkretno, podnositelji pritužbe nisu osporili nalaz Komisije da su oba kineska društva u uzorku prodala velike količine sirovog cikloheksana nepovezanim kupcima u razdoblju ispitnog postupka, što dokazuje da proizvod ima komercijalnu vrijednost. Nisu dostavila ni alternativnu metodologiju za utvrđivanje referentne vrijednosti za nusproizvod sirovi cikloheksan.

(37)

Nadalje, podnositelji pritužbe nisu osporili objašnjenje Komisije da je upotreba omjera cijena sirovog i čistog cikloheksana primjerena metodologija prilagodbe. Konkretno, nisu uspjeli dokazati da bi poremećaji utvrđeni u kontekstu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe bitno utjecali na taj omjer.

(38)

Budući da nije bilo novih argumenata ni dokaza i s obzirom na to da podnositelji pritužbe nisu uzeli u obzir obrazloženje Komisije iz uvodnih izjava od 25. do 33. privremene uredbe, Komisija je potvrdila svoje nalaze.

(39)

Stoga su tvrdnje podnositeljâ pritužbe odbačene.

(40)

Zhonghao je tvrdio da je referentna vrijednost upotrijebljena za paru netočna za njegovo društvo jer se referentna vrijednost temeljila na upotrebi prirodnog plina za proizvodnju pare, a Zhonghao je upotrebljavao ugljen. Nakon privremene objave društvo je dostavilo provjerljive dokaze kojima je potkrijepilo svoju tvrdnju. Točnije, dostavilo je informacije o vrsti ugljena koji se upotrebljava, njegovoj ogrjevnoj vrijednosti, stopi upotrebe, vrsti proizvodnog procesa za proizvodnju pare i dokaze o njegovim tehničkim specifikacijama, uključujući temperaturu i tlak, te niz drugih provjerljivih činjenica. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i upotrijebila dostavljene informacije kako bi ponovno izračunala referentnu vrijednost za paru. Dobivena referentna vrijednost za Zhonghao iznosila je [250 – 300] CNY po toni pare. Dampinške marže ponovno su izračunane uzimajući u obzir tu novu referentnu vrijednost.

(41)

Nakon konačne objave Zhonghao je dostavio dodatne primjedbe o referentnoj vrijednosti upotrijebljenoj za ugljen u izračunu troška pare. Iako je pozdravilo Komisijino prihvaćanje ugljena kao odgovarajućeg toplinskog ulaznog elementa, društvo je tvrdilo da je upotrijebljena referentna vrijednost i dalje neprikladna jer se navodno temeljila na podacima o uvozu u kojima se nisu razlikovale različite vrste ugljena.

(42)

Konkretno, društvo Zhonghao tvrdilo je da referentna vrijednost, izvedena iz statističkih podataka o uvozu pod oznakom HS 2701 12 , obuhvaća koksni i termalni ugljen te tako precjenjuje cijenu ugljena koji to društvo stvarno upotrebljava, a prema njemu riječ je isključivo o termalnom ugljenu.

(43)

Komisija najprije napominje da je tvrdnja o specifičnosti referentne vrijednosti za ugljen koji društvo upotrebljava dostavljena u vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka. Društvo nije pokrenulo to pitanje nakon prve ili druge bilješke o čimbenicima proizvodnje ni nakon privremene objave iako je predmetni metodološki element već bio objavljen u tim različitim fazama ispitnog postupka. Iako je Komisija usprkos tome ispitala argumente, utvrdila je da nije potrebno revidirati metodologiju.

(44)

Komisija je podsjetila da se, u nedostatku pouzdanih domaćih cijena zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, uobičajena vrijednost mora izračunati isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti. U tom su pogledu statistički podaci o uvozu iz odgovarajuće reprezentativne zemlje prikladan izvor jer odražavaju odgovarajuće troškove proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(45)

Komisija je nadalje napomenula da se upotreba podataka pod oznakom HS 2701 12 smatrala primjerenom jer je odabrana kao najdetaljnija razina koja je lako dostupna u pouzdanim skupovima podataka. Činjenica da takvi podaci mogu obuhvaćati različite potkategorije proizvoda ne čini referentnu vrijednost neprikladnom, posebno ako detaljniji i dosljednije dostupni podaci nisu dostupni.

(46)

Nadalje, društvo Zhonghao nije dokazalo da bi uključivanje različitih vrsta ugljena u odabranu kategoriju HS-a dovelo do znatnog narušavanja referentne vrijednosti u posebnim okolnostima predmeta. Argumenti društva temelje se na općim razlikama između cijena koksnog i termalnog ugljena na globalnoj razini, ali ne dokazuju da konkretni podaci o uvozu koje je upotrijebila Komisija nisu reprezentativni za vrstu ugljena koji se upotrebljava u proizvodnji pare.

(47)

Kad je riječ o predloženoj alternativi, a to su podaci Svjetske banke o cijenama robe (The Pink Sheet) (6), Komisija je smatrala da oni nisu primjerenija referentna vrijednost. Iako takvi podaci upućuju na okvirna međunarodna kretanja cijena, ne se temelje na transakcijama uvoza u reprezentativnu zemlju i možda ne odražavaju posebna svojstva proizvoda, kalorične vrijednosti ili tržišne uvjete relevantne za ulazni element koji upotrebljava društvo.

(48)

Osim toga, upotrebom prosjeka odabranih međunarodnih cjenovnih serija, kako je predložilo društvo Zhonghao, uvela bi se dodatna razina pretpostavki i prilagodbi, čime bi se smanjila pouzdanost i transparentnost referentne vrijednosti u usporedbi s upotrebom stvarnih statističkih podataka o uvozu.

(49)

Nakon zahtjeva za dodatne informacije o kupnji ugljena društvo je dostavilo podnesak u kojem je navelo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka kupilo devet različitih vrsta ugljena. Međutim, s obzirom na raznolikost vrsta ugljena o kojima se izvješćuje i nedostatak dovoljno detaljnih i provjerljivih informacija na temelju kojih bi se te vrste mogle razlikovati, Komisija nije mogla utvrditi referentne vrijednosti za pojedine vrste. U nedostatku takvih informacija i s obzirom na to da nisu dostavljeni dokazi o tome da bi upotreba prosječne referentne vrijednosti dovela do znatnog poremećaja, Komisija je smatrala primjerenim osloniti se na prvotno utvrđenu referentnu vrijednost.

(50)

Budući da nije bilo dovoljno potkrijepljenih dokaza da referentna vrijednost koju je upotrijebila Komisija nije primjerena ili da bi predložena alternativa bila pouzdanija i reprezentativnija, Komisija je tu tvrdnju odbacila.

(51)

Huafon je ponovio svoje tvrdnje iz uvodne izjave 101. privremene uredbe da je referentna vrijednost upotrijebljena za vodu nerazumno visoka jer su na nju utjecale ekstremne suše u Brazilu tijekom razdoblja ispitnog postupka i privatizacija vodoopskrbnog poduzeća Companhia de Saneamento Básico do Estado de São Paulo („SABESP”), koje je navela Komisija. Komisija ne osporava da su neke regije u Brazilu posljednjih godina pogođene sušama ni činjenicu da je SABESP privatiziran u srpnju 2024. Međutim, Huafon ponovno nije dostavio dokaze da su ti čimbenici doveli do povećanja naknada za vodu u tolikoj mjeri da bi se te cijene trebale smatrati nerazumnima za upotrebu kao referentne vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(52)

Članci koje je Huafon citirao u svojem podnesku ne pokazuju da su suša i privatizacija dovele do povećanja cijena. U članku o sušama i šumskim požarima (7) objašnjen je utjecaj na ljude koji žive u državi Amazonas, posebno žene, kao i na njihove usjeve i stoku. U tom se članku ne spominju povećane cijene niti je Huafon dostavio druge kvantitativne dokaze o povećanjima cijena zbog kojih bi referentna vrijednost postala nerazumna.

(53)

Citirani članak o povećanju cijena nakon privatizacije društva SABESP (8) objavljen je u travnju 2023., prije privatizacije, i nije povezan s tim događajem. Štoviše, SABESP općenito svake godine povećava cijenu vode zbog „inflacije, faktora učinkovitosti, indeksa kvalitete, revizije naknada i kompenzacijske prilagodbe”, kako je navedeno u tom članku. Kad je riječ o utjecaju privatizacije na cijene, glavna tajnica za okoliš, infrastrukturu i logistiku u Sao Paulu izjavila je da će privatizacija vjerojatno dovesti do smanjenja naknada za vodu, a i da će državna vlada primijeniti gornju granicu kako se troškovi za stanovništvo ne bi povećali (9). Članak koji je citirao Huafon i u kojem se navodi moguće buduće povećanje naknada za vodu od 200 % objavljen je u prosincu 2024. i nije relevantan za razdoblje ispitnog postupka na kojem se temelji referentna vrijednost. Štoviše, čini se da je prvo povećanje cijena (redovito godišnje povećanje zbog inflacije) nakon privatizacije društva SABESP provedeno tek 1. siječnja 2026., odnosno nakon razdoblja ispitnog postupka (10).

(54)

Zbog prethodno navedenih razloga odbačene su tvrdnje društva Huafon o referentnoj vrijednosti za vodu.

(55)

Zhonghao je tvrdio da referentna vrijednost za vodu koju je upotrijebila Komisija uključuje porez od 6,9030 %. Tvrdio je da bi taj porez trebalo odbiti od referentne vrijednosti jer je trošak vode za društvo Zhonghao iskazan bez poreza. Međutim, porez PIS/COFINS na koji je upućivalo društvo Zhonghao bio je porez koji su plaćala vodoopskrbna poduzeća i za koji nije bio moguć povrat. Cijena koju je trebalo platiti za vodu u Brazilu stoga je uključivala taj porez.

(56)

Komisija je na temelju toga odbacila tvrdnju društva Zhonghao.

(57)

Huafon je ponovio svoju tvrdnju iz uvodne izjave 99. privremene uredbe da je referentna vrijednost za rad koju je upotrijebila Komisija nedosljedna, nerazumna i nepouzdana jer se temeljila na podacima iz više baza podataka i nacionalnim statističkim podacima iz 2023. To je društvo smatralo da je Komisija za 2024. trebala upotrijebiti bazu podataka Međunarodne organizacije rada („MOR”) umjesto statističkih podataka IBGE-a (Instituto Brasileiro de Geografia a Estatística) za 2023. ažuriranih na temelju indeksa proizvođačkih cijena u kombinaciji s brojem prosječnih radnih sati dobivenim od MOR-a. Tvrdilo je da bi upotreba samo jedne baze podataka kao izvora plaća i odrađenih sati bila usklađenija, a pritom je citirao prethodni ispitni postupak Komisije u kojem je iznesena takva tvrdnja.

(58)

Međutim, u ispitnom postupku koji navodi Huafon (o određenim alkil-fosfat esterima) primijenjena je ista metodologija kao u ovom i drugim ispitnim postupcima (11): podaci IBGE-a o plaćama ažurirani na temelju indeksa cijena uz korištenje podataka MOR-a o radnim satima. U predmetu o alkil-fosfat esterima objašnjeno je da je upotreba podataka IBGE-a, iako su zastarjeli i stoga ažurirani na temelju indeksa cijena, u kombinaciji s podacima MOR-a pouzdanija od upotrebe samo podataka MOR-a (12). MOR nije dostavio jednako detaljne podatke kao IBGE jer ih je agregirao za cijeli proizvodni sektor neovisno o veličini i podskupini djelatnosti društava te je stoga Komisija smatrala da je IBGE pouzdaniji izvor podataka za utvrđivanje nenarušenog troška rada. U ovom ispitnom postupku podaci IBGE-a korišteni su zbog sličnog razloga: u bazi podataka MOR-a agregirani su podaci za cijeli kemijski sektor, dok su podaci IBGE-a specifični za industriju organskih kemikalija, koje uključuju adipinsku kiselinu. Osim toga, u podacima MOR-a nisu uzeti u obzir neki elementi kao što je činjenica da brazilski radnici dobivaju trinaestu plaću u radnoj godini ili prilagodba za troškove socijalnih davanja.

(59)

Na temelju toga Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(60)

Nakon privremene objave Komisija je primijetila dvije administrativne pogreške u izračunu referentne vrijednosti za plin. Nakon ispravka tih pogrešaka dobivena referentna vrijednost iznosila je 4,25 CNY po m3 plina. Dampinške marže ponovno su izračunane uzimajući u obzir tu novu referentnu vrijednost.

(61)

Budući da nije bilo primjedbi na izvoznu cijenu, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava od 130. do 132. privremene uredbe.

(62)

Huafon je ponovio svoju tvrdnju iznesenu u privremenoj fazi i razmotrenu u odjeljku 3.5.1. privremene uredbe da bi, kako bi usporedba bila primjerena, troškove distribucije trebalo oduzeti od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova reprezentativnog proizvođača. Naveo je da uvodni dio članka 2. stavka 10. osnovne uredbe nedvojbeno obvezuje tijelo koje provodi ispitni postupak, tj. Komisiju, da zajamči primjerenu usporedbu. Smatra da je stoga Komisija bila dužna dokazati da troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi nisu uključivali troškove distribucije.

(63)

Komisija je napomenula da, iako je u uvodnom dijelu članka 2. stavka 10. osnovne uredbe doista propisano da Komisija mora provesti primjerenu usporedbu, stranke koje traže prilagodbe snose teret dokazivanja da su prilagodbe potrebne kako bi se postigla primjerena usporedba. Huafon je to potvrdio u svojem podnesku. Stoga je logično da stranka koja traži prilagodbu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za troškove distribucije ima obvezu dokazati da je Komisija takve troškove uključila u troškove prodaje te opće i administrativne troškove upotrijebljene za izračun uobičajene vrijednosti.

(64)

Huafon je tvrdio da stavka „receitas (despesas) operacionais” u financijskim izvještajima društva Rhodia Brasil „obično” uključuje troškove distribucije. Međutim, nije dostavio dokaze da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi koje je upotrijebila Komisija zaista uključivali troškove distribucije i da troškovi distribucije ne pripadaju razini franko tvornica. Huafon također nije dokazao da bi troškovi koje je upotrijebila Komisija doveli do iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koji ne bi bio „razuman” na toj razini trgovine u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(65)

Kako je opisano u uvodnim izjavama 40. i 60., Komisija je radi provjere tvrdnji zainteresiranih strana revidirala dampinške marže.

(66)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(67)

Budući da nije bilo primjedbi na definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji te utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 147. do 154. privremene uredbe.

(68)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđuju se uvodne izjave 155. do 159. privremene uredbe.

(69)

Budući da nije bilo primjedbi na uvoz iz predmetne zemlje, potvrđuju se uvodne izjave od 160. do 162. privremene uredbe.

(70)

Budući da nije bilo primjedbi na sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena zbog uvoza iz Kine, potvrđuju se uvodne izjave od 163. do 169. privremene uredbe.

(71)

Budući da nije bilo primjedbi na opće napomene o ispitivanju štete, potvrđuju se uvodne izjave od 170. do 174. privremene uredbe.

(72)

COIM je ponovio svoju tvrdnju iznesenu pri pokretanju postupka, koja je već razmotrena u uvodnoj izjavi 177. privremene uredbe, da industrija Unije nije imala dovoljan proizvodni kapacitet da zadovolji ukupnu potražnju za adipinskom kiselinom u Uniji. Istaknuo je da je Komisija u uvodnoj izjavi 177. privremene uredbe navela da se ukupni proizvodni kapacitet 2022. smanjio za približno 100 000 tona, ali nije navela kojem se proizvođaču iz Unije to smanjenje može pripisati. Budući da je jedan od proizvođača iz Unije, društvo BASF, u veljači 2023. javno najavio isti opseg smanjenja proizvodnje adipinske kiseline, COIM je izrazio sumnju u točnost procjene kapaciteta prema kojoj je do smanjenja došlo već 2022. Nadalje, tvrdio je da Komisija u svojoj procjeni da nestašice u opskrbi nisu izgledne nije uzela u obzir ključnu činjenicu, odnosno najavljeno zatvaranje postrojenja društva BASF u Ludwigshafenu od kraja 2025., što je velik i trajan gubitak proizvodnog kapaciteta Unije.

(73)

Komisija je podsjetila da je kapacitet industrije Unije utvrđen na temelju agregiranih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i drugi proizvođači iz Unije, uključujući BASF. Javno dostupne informacije na koje upućuje COIM nisu u suprotnosti s podacima navedenima u privremenoj uredbi, posebno općim kretanjem i razmjerima smanjenja proizvodnog kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja.

(74)

Kad je riječ o najavljenom zatvaranju proizvodnog postrojenja društva BASF u Ludwigshafenu do kraja 2025., treba napomenuti da, s obzirom na to da to razdoblje nije obuhvaćeno razdobljem ispitnog postupka, Komisija nema provjerene informacije o kretanju makropokazatelja, uključujući potrošnju u Uniji. Međutim, prema javno dostupnim informacijama (13), zatvaranje u 2025. utječe ne samo na proizvodnju adipinske kiseline nego i na proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca, odnosno ciklododekanona (CDon) i ciklopentanona (CPon). S obzirom na činjenicu da je većina proizvodnje BASF-a [u rasponu od 60 % do 70 %] tijekom razmatranog razdoblja bila namijenjena ograničenoj upotrebi/prodaji, može se pretpostaviti da će se nakon zatvaranja postrojenja potražnja u Uniji smanjiti razmjerno tome. Pod pretpostavkom da će smanjenje potrošnje u Uniji biti jednako ograničenoj upotrebi/prodaji o kojoj je BASF izvijestio 2024., procjenjuje se da bi preostali proizvođači iz Unije i dalje trebali moći pokriti cjelokupnu procijenjenu potrošnju u Uniji. Čak i pod pretpostavkom da potrošnja u Uniji ostane ista, preostala industrija Unije i dalje bi mogla pokriti veliku većinu procijenjene potrošnje u Uniji. Komisija je u vezi s tim napomenula da COIM nije dostavio nikakve dokaze o tome da bi zatvaranje postrojenja BASF-a dovelo do nestašica u opskrbi. Nadalje, kako je navedeno u odjeljku 5.2.1. privremene uredbe, dostupni su i alternativni izvori adipinske kiseline iz ostalih trećih zemalja, kao što su Brazil, Južna Koreja i SAD. Naposljetku, s obzirom na umjerenu razinu pristojbi i raspoložive neiskorištene kapacitete u Kini, očekuje se da će se uvoz iz Kine u Uniju nastaviti nakon uvođenja pristojbi. Na temelju prethodno navedenog Komisija je stoga ostala pri svojim nalazima o proizvodnom kapacitetu industrije Unije u razmatranom razdoblju, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 175. do 178. privremene uredbe. Komisija je smatrala da dokazi u dokumentaciji ne potkrepljuju tvrdnju o nestašicama u opskrbi nakon 2025., čak ni uz najširu procjenu potrošnje u Uniji.

(75)

Budući da nije bilo primjedbi na količinu prodanih proizvoda i tržišni udio, potvrđuju se uvodne izjave od 179. do 183. privremene uredbe.

(76)

Budući da nije bilo primjedbi o rastu, potvrđena je uvodna izjava 184. privremene uredbe.

(77)

Budući da nije bilo primjedbi na zaposlenost i produktivnost, potvrđuju se uvodne izjave od 185. do 187. privremene uredbe.

(78)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 188. i 189. privremene uredbe.

(79)

Budući da nije bilo primjedbi na cijene i jedinični trošak industrije Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 190. do 193. privremene uredbe.

(80)

Budući da nije bilo primjedbi na troškove rada, potvrđuju se uvodne izjave 194. i 195. privremene uredbe.

(81)

Budući da nije bilo primjedbi na zalihe, potvrđuju se uvodne izjave 196. i 197. privremene uredbe.

(82)

Budući da nije bilo primjedbi na financijske pokazatelje, potvrđuju se uvodne izjave od 198. do 203. privremene uredbe.

(83)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi na zaključke o šteti, potvrđuju se uvodne izjave od 204. do 207. privremene uredbe.

(84)

Budući da nije bilo primjedbi na učinke dampinškog uvoza, potvrđuju se uvodne izjave od 208. do 212. privremene uredbe.

(85)

Budući da nije bilo primjedbi na uvoz iz trećih zemalja, potvrđuju su uvodne izjave od 213. do 216. privremene uredbe.

(86)

Budući da nije bilo primjedbi na izvozne rezultate industrije Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 217. do 219. privremene uredbe.

(87)

Budući da nije bilo primjedbi na povećanje troškova, potvrđuju se uvodne izjave od 220. do 222. privremene uredbe.

(88)

Budući da nije bilo primjedbi na uzročno-posljedičnu vezu, potvrđuju se uvodne izjave od 223. do 230. privremene uredbe.

(89)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 231. do 233. privremene uredbe.

(90)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 234. do 236. privremene uredbe.

(91)

Budući da nije bilo primjedbi na maržu sniženja ciljnih cijena, potvrđuju se uvodne izjave od 237. do 245. privremene uredbe.

(92)

Budući da nije bilo primjedbi na ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete, potvrđuju se uvodne izjave 246. i 247. privremene uredbe.

(93)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(94)

Budući da nije bilo primjedbi na uvodnu izjavu 249., potvrđena je privremena uredba.

(95)

Budući da nije bilo primjedbi koje se odnose na interes industrije Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 250. do 254. privremene uredbe.

(96)

Budući da nije bilo primjedbi na interes nepovezanih uvoznika, potvrđuju se uvodne izjave od 255. do 261. privremene uredbe.

(97)

COIM je tvrdio da Komisija u svojoj procjeni interesa Unije nije uzela u obzir sve veću koncentraciju industrije Unije. Naveo je da se zbog nedavnih kretanja smanjio broj proizvođača iz Unije, a time i izvora opskrbe na već vrlo koncentriranom tržištu. Tako je spomenuo zatvaranje proizvodnog postrojenja društva BASF u Ludwigshafenu 2025., dovršetak BASF-ova stjecanja preostalih dionica društva DOMO Chemicals u njihovu zajedničkom pothvatu Alsachimie JV te stjecanje društva Radici od strane društva za ulaganja privatnog vlasničkog kapitala Lone Star. Zbog toga se do 2025. broj proizvođača iz Unije smanjio s četiri u razdoblju ispitnog postupka na tri nakon tog razdoblja.

(98)

COIM je naveo i da zaključak Komisije iz uvodne izjave 267. privremene uredbe, da su korisnici u prosjeku profitabilni i da bi ostali profitabilni čak i uz najvišu razinu pristojbi te bi stoga trebali moći apsorbirati povećanja cijena, nije dovoljno objašnjen ni potkrijepljen. Konkretno, tvrdio je da Komisija nije uzela u obzir nepovoljan konkurentski položaj u kojem bi se korisnici iz Unije našli u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja. U tom je pogledu ponovio svoje tvrdnje o negativnom utjecaju pristojbi na konkurentnost korisnika na tržištu proizvoda na kraju proizvodnog lanca, kako je opisano u uvodnoj izjavi 264. privremene uredbe.

(99)

Komisija je smatrala da tvrdnja o koncentraciji na tržištu Unije nije potkrijepljena jer društvo nije dostavilo dokaze kojima bi potkrijepilo navod da bi smanjenje s četiri na tri proizvođača iz Unije negativno utjecalo na interese korisnika, osim smanjenja raspoloživog kapaciteta koje je već razmotreno u odjeljku 4.4.2.1. Komisija je smatrala da smanjenje broja proizvođača iz Unije s četiri na tri samo po sebi nije pokazatelj na temelju kojeg bi se moglo utvrditi da je uvođenje pristojbi protivno interesu Unije.

(100)

Naprotiv, Komisija je smatrala da su te promjene posljedica gospodarskih poteškoća industrije Unije zbog nepoštenog tržišnog natjecanja uzrokovanog dampinškim uvozom iz Kine. Reorganizacije i stjecanja ukazuju na to da se industrija Unije nastoji prilagoditi i ostati konkurentna te su stoga pokazatelj njezine otpornosti.

(101)

Kad je riječ o analizi stanja korisnika i tržišta na kraju proizvodnog lanca, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 262. i 263. privremene uredbe, Komisija je uzela u obzir sve informacije koje su dostavili korisnici i koje su omogućile detaljnu procjenu učinka mjera. Analiza sedam odgovora korisnika na upitnik (koji čine približno 91 % uvoza predmetnog proizvoda korisnika koji surađuju), uključujući odgovor COIM-a, pokazala je da će, čak i ako se cijena adipinske kiseline u prosjeku poveća za preostale pristojbe (i pod pretpostavkom da će korisnici nastaviti kupovati iz NRK-a u istom omjeru kao što je prijavljeno u razdoblju ispitnog postupka), korisnici i dalje ostvarivati profit na proizvode koji sadržavaju adipinsku kiselinu. Širok spektar proizvoda sadržava adipinsku kiselinu, a učinak mjera može se razlikovati ovisno o proizvodu, no odluka o tome treba li intervenirati u interesu Unije temelji se na procjeni svih interesa u cjelini, uključujući interese industrije Unije i korisnika ili uvoznika. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 269. privremene uredbe, iako bi se troškovi korisnika mogli povećati, posebno ako nastave nabavljati adipinsku kiselinu iz Kine, nije vjerojatno da će zbog mjera poslovati s gubitkom, dok bi, s druge strane, neuvođenje mjera najvjerojatnije u potpunosti izguralo industriju Unije s tržišta, što bi dovelo do ovisnosti o uvozu iz Kine koja je očito protivna interesu Unije. Tvrdnje COIM-a stoga su odbačene.

(102)

S obzirom na prethodno navedeno i budući da nije bilo daljnjih tvrdnji, potvrđuju se uvodne izjave od 262. do 269.

(103)

Na temelju navedenog Komisija potvrđuje zaključak iz uvodne izjave 270. privremene uredbe da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz adipinske kiseline podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije.

(104)

Allnex je zatražio izuzeće u okviru postupka uporabe u posebne svrhe na temelju članka 254. Carinskog zakonika Unije (14) za uporabu adipinske kiseline u proizvodnji poliesterskih smola za prevlačenje prahom („PPCR”).

(105)

Allnex je tvrdio da u proizvodnji PPCR-a ne postoji realna zamjena za adipinsku kiselinu i da bi pristojbe uzrokovale nerazmjernu štetu proizvođačima na kraju proizvodnog lanca, koji su uglavnom mala i srednja poduzeća. Tvrdio je da podaci o istraživanju tržišta pokazuju da su u pripremi brojni novi antidampinški ispitni postupci o drugim kemikalijama koje se koriste kao sirovine te da bi ti postupci zajednički umanjili profitabilnost tog društva. Objasnio je i da bi zaštita proizvođača PPCR-a bila u skladu s politikama EU-a o održivosti jer je taj proizvod temelj ekološki prihvatljive završne obrade površina zbog toga što ima nisku koncentraciju HOS-a, energetski je učinkovit i može se ponovno upotrijebiti u slučaju prekomjerne primjene. Naposljetku, Allnex je tvrdio i da izuzeće u okviru postupka uporabe u posebne svrhe za PPCR ne bi umanjilo učinkovitost pristojbi jer PPCR čini vrlo mali dio ukupne potražnje za adipinskom kiselinom u Uniji.

(106)

Komisija je analizirala informacije i dokaze koje je dostavio Allnex i utvrdila da mu nije potreban poseban razred ili vrsta adipinske kiseline za proizvodnju PPCR-a te bi je stoga mogao nabavljati od bilo kojeg proizvođača u Uniji ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji. Drugim riječima, nije bilo dokaza koji bi upućivali na to da je Allnex mogao nabavljati adipinsku kiselinu samo iz Kine ili od određenog dobavljača. Nadalje, na temelju analize odgovora na upitnik i podneska na saslušanju Komisija je utvrdila da bi pristojbe uvedene na adipinsku kiselinu imale ograničen utjecaj na profitabilnost društva Allnex. U tom je kontekstu važno pojasniti da se zaključci ovog (i svakog drugog) antidampinškog ispitnog postupka moraju temeljiti na dostupnim (i provjerljivim) dokazima u dokumentaciji. Komisija je stoga smatrala da je navodni učinak mogućih budućih ispitnih postupaka, kao i širih ciljeva politike Unije, isključivo hipotetski i nije potkrijepljen provjerljivim dokazima. Stoga se ta pitanja nisu mogla uzeti u obzir u analizi učinka pristojbi. Komisija je stoga odbila njegov zahtjev za izuzeće u okviru postupka uporabe u posebne svrhe.

(107)

Nakon konačne objave društvo Allnex ponovilo je svoj zahtjev za izuzeće upotrebe u posebne svrhe na temelju istih argumenata koji su već izneseni i opisani u uvodnoj izjavi 105. Osim toga, Allnex je istaknuo da Komisija nije razmotrila njegov alternativni prijedlog sustava kvota.

(108)

Kad je riječ o zahtjevu za izuzeće upotrebe u posebne svrhe, Komisija smatra da nisu izneseni novi argumenti kojima bi se poništili glavni nalazi njezine procjene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 106., na temelju kojih je ta tvrdnja odbačena. Stoga je Komisija ostala pri svom stajalištu. Kad je riječ o prijedlogu sustava kvota, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 103., Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje antidampinških pristojbi na uvoz adipinske kiseline podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije. U tom je kontekstu Komisija ispitala i stanje korisnika i uvoznika, kako je detaljno navedeno u odjeljku 7.3. privremene uredbe, zbog čega nije opravdana prilagodba pristojbi u obliku kvote. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(109)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(110)

Na temelju navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(111)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe stoga se primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.

(112)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (15). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(113)

Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava ispravna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.

(114)

Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(115)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stopa pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(116)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(117)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(118)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(119)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(120)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(121)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (d) osnovne uredbe jedan od uvjeta za retroaktivnu naplatu pristojbi jest da je, osim razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Međutim, Komisijina analiza nije pokazala da je došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka. Za potrebe te analize Komisija je usporedila prosječnu mjesečnu količinu uvezenog predmetnog proizvoda u razdoblju od mjesec dana nakon pokretanja ovog ispitnog postupka do posljednjeg cijelog mjeseca koji je prethodio uvođenju privremenih mjera (tj. od travnja do listopada 2025.) s prosječnom količinom uvezenih proizvoda u isto vrijeme u razdoblju ispitnog postupka (tj. od travnja do listopada 2024.). Usporedba je pokazala da se količina uvezenih proizvoda smanjila s prosječno 9 621 tonu mjesečno na 7 774 tone mjesečno. Slična kretanja utvrđena su usporedbom prosječne mjesečne količine uvezenih proizvoda u razdoblju od travnja do listopada 2025. s ukupnim prosječnim mjesečnim uvezenim količinama tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka, pri čemu se prosječna količina uvezenih proizvoda smanjila s 8 590 tona mjesečno u razdoblju ispitnog postupka na 7 774 tone mjesečno.

(122)

Komisija je stoga zaključila da nije ispunjen jedan od pravnih uvjeta potrebnih za retroaktivnu naplatu konačne pristojbe za razdoblje evidentiranja.

(123)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (16), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(124)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,