(1)

Člankom 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 od država članica zahtijeva se da na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora („FAB-ova”) izrade planove koji uključuju ciljeve performansi za svako referentno razdoblje programa performansi i sustava utvrđivanja naknada za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije. Ti planovi trebaju uključivati lokalne ciljeve performansi koji su u skladu s ciljevima performansi na razini Unije za predmetno referentno razdoblje.

(2)

Komisija je 12. lipnja 2024. donijela ciljeve performansi na razini Unije za četvrto referentno razdoblje (2025. – 2029.). Ti ciljevi performansi na razini Unije utvrđeni su u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2024/1688 (5).

(3)

Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska („države FABEC-a”) Komisiji su 1. listopada 2024. dostavile nacrt plana performansi za četvrto referentno razdoblje, koji je zajednički donesen na razini Funkcionalnog bloka zračnog prostora srednje Europe („FABEC”). Nakon Komisijine provjere potpunosti tog nacrta plana performansi države FABEC-a 15. studenog 2024. dostavile su ažurirani nacrt plana performansi („nacrt plana performansi FABEC-a”).

(4)

Komisija je utvrdila da ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću iz nacrta plana performansi FABEC-a za zone naplate rutnih naknada u Belgiji i Luksemburgu, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švicarskoj ne ispunjavaju kriterije za ocjenjivanje utvrđene u točki 1. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 te stoga nisu usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije za četvrto referentno razdoblje.

(5)

Komisija je stoga 16. svibnja 2025. putem Provedbene odluke Komisije (EU) 2025/1040 (6) obavijestila Belgiju, Njemačku, Francusku, Luksemburg i Nizozemsku o nalazima o neusklađenosti ciljeva performansi iz uvodne izjave 4., dok je Švicarsku obavijestila o tim nalazima putem Provedbene odluke Komisije (EU) 2025/1039 (7). U tim je odlukama Komisija izdala preporuke državama FABEC-a kako bi osigurala usklađenost njihovih ciljeva performansi s ciljevima performansi na razini Unije za četvrto referentno razdoblje.

(6)

Države FABEC-a dostavile su 14. kolovoza 2025. revidirani nacrt plana performansi FABEC-a za četvrto referentno razdoblje Komisiji na ocjenu. Nakon provjere potpunosti tog plana Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska dostavile su 17. listopada 2025. ažuriranu verziju revidiranog nacrta plana performansi FABEC-a („revidirani nacrt plana performansi FABEC-a”).

(7)

Komisija je u skladu s člankom 15. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 ocijenila usklađenost lokalnih ciljeva performansi iz revidiranog nacrta plana performansi FABEC-a na temelju kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u točki 1. Priloga IV. toj provedbenoj uredbi i prema potrebi uzimajući u obzir lokalne okolnosti.

(8)

U ovoj se Odluci navode sumnje Komisije u usklađenost revidiranih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću Švicarske iz revidiranog nacrta plana performansi FABEC-a s ciljevima na razini Unije. Komisija je istodobno zasebno obavijestila države članice EU-a koje su dio FABEC-a o sumnjama u usklađenost revidiranih nizozemskih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću s ciljevima na razini Unije.

(9)

Odbor za reviziju performansi (PRB), koji pomaže Komisiji u provedbi programa performansi i sustava utvrđivanja naknada u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) 2024/2803, Komisiji je dostavio mišljenje o usklađenosti ciljeva performansi iz revidiranog nacrta plana performansi FABEC-a s ciljevima performansi na razini Unije. Nalazi utvrđeni u ovoj Odluci temelje se na detaljnoj tehničkoj ocjeni iz mišljenja PRB-a (8).

(10)

U revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a utvrđeni su revidirani ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću za zonu naplate rutnih naknada u Švicarskoj, kao i ažurirane polazne vrijednosti za utvrđeni jedinični trošak za 2019. i 2024. U tablici u nastavku prikazani su revidirani ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću i polazne vrijednosti u usporedbi s odgovarajućim vrijednostima iz nacrta plana performansi FABEC-a dostavljenog 2024.

(11)

Komisija napominje da je Švicarska utvrdila poboljšani cilj performansi povezan s troškovnom učinkovitošću za 2029., a ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću za 2025., 2026., 2027. i 2028. revidirani su naviše, što pokazuje pogoršanje u odnosu na nacrt plana performansi FABEC-a dostavljen 2024.

(12)

Ažurirano predviđanje prometa za tu zonu naplate, u skladu s osnovnim predviđanjem prometa STATFOR-a Eurocontrola iz veljače 2025., uvelike je negativno utjecalo na ciljeve troškovne učinkovitosti za svaku godinu četvrtog referentnog razdoblja. Revidirane pretpostavke o prometu za zonu naplate u Švicarskoj prikazane su u tablici u nastavku.

(13)

S druge strane, utvrđeni troškovi za tu zonu naplate neznatno su se povećali u realnim vrijednostima za 2025. i 2026., a revidirani su naniže za razdoblje od 2027. do 2029. Za 2029. zabilježeno je znatno smanjenje od 8,4 % u odnosu na nacrt plana performansi. U tablici u nastavku prikazani su revidirani utvrđeni troškovi za četvrto referentno razdoblje izraženi u realnim vrijednostima cijena iz 2022. u usporedbi s utvrđenim troškovima u nacrtu plana performansi FABEC-a dostavljenom 2024.

(14)

Komisija napominje da je prognoza inflacije za četvrto referentno razdoblje za Švicarsku revidirana naniže u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a u usporedbi s nacrtom plana performansi FABEC-a. Stoga revidirani utvrđeni troškovi u realnim vrijednostima navedeni u uvodnoj izjavi 13. rezultiraju smanjenjem utvrđenog troška izraženog u nominalnim vrijednostima za svaku godinu četvrtog referentnog razdoblja, među ostalim za 2025. i 2026., za koje su utvrđeni troškovi u realnim vrijednostima viši nego u nacrtu plana performansi.

(15)

Komisija je ocijenila usklađenost revidiranih ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitošću predloženih za zonu naplate rutnih naknada u Švicarskoj na temelju kriterija koji su utvrđeni u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(16)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je kretanje utvrđenog rutnog jediničnog troška na razini zone naplate, koje iznosi –1,2 % za četvrto referentno razdoblje, u skladu s kretanjem na razini Unije, koje iznosi –1,2 % za isto razdoblje. Međutim, taj nalaz bi trebalo dodatno preispitati i Komisija bi trebala provjeriti prilagodbe koje je Švicarska primijenila na svoju polaznu vrijednost utvrđenog jediničnog troška za 2024. („polazna vrijednost za 2024.”).

(17)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (b) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je dugoročno kretanje utvrđenog rutnog jediničnog troška na razini zone naplate, koje je iznosilo +1,2 % tijekom trećeg referentnog razdoblja i iznosi +1,2 % za četvrto referentno razdoblje, slabije od dugoročnog kretanja na razini Unije, koje iznosi –1,0 % za isto razdoblje.

(18)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je polazna vrijednost u Švicarskoj od 129,03 EUR za 2024. u realnim vrijednostima cijena za 2022. („EUR2022”) za 52,6 % viša od prosječne polazne vrijednosti od 84,53 EUR u EUR2022 relevantne usporedne skupine utvrđene u članku 7. točki (e) Provedbene odluke (EU) 2024/1688. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., Komisija smatra da je prilagodbe polazne vrijednosti za 2024. potrebno dodatno preispitati i provjeriti.

(19)

Kad je riječ o kriteriju za ocjenjivanje iz uvodne izjave 18., Švicarska smatra da bi trebalo uzeti u obzir uočene razlike u paritetu kupovne moći i složenosti zračnog prostora među državama unutar usporedne skupine. Međutim, PRB u ovoj fazi nije mogao donijeti zaključak o povezanim učincima na troškovne osnovice predmetnih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Potrebna je detaljnija analiza kako bi se procijenio učinak razlika u paritetu kupovne moći, razlika u složenosti zračnog prostora i svih drugih operativnih ili gospodarskih čimbenika koji znatno utječu na usporedivost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi unutar usporedne skupine utvrđene u članku 7. točki (e) Provedbene odluke (EU) 2024/1688.

(20)

Nadalje, Komisija je ispitala mogu li se odstupanja iz uvodnih izjava 17. i 18. smatrati potrebnima i razmjernima u skladu s točkom 1.4. podtočkom (d) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Komisija je u skladu s tim ocijenila je li uočeno odstupanje od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije iz uvodne izjave 17. isključivo posljedica dodatnih utvrđenih troškova povezanih s mjerama potrebnima za postizanje ciljeva performansi u ključnom području performanse kapaciteta ili troškova restrukturiranja u smislu članka 2. točke 18. Provedbene uredbe (EU) 2019/317.

(21)

PRB je izračunao procijenjenu razliku između utvrđenih troškova za četvrto referentno razdoblje koje je Švicarska navela u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a i utvrđenih troškova koji bi bili potrebni za dostizanje dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije za treće i četvrto referentno razdoblje zajedno. Na temelju nalaza PRB-a ukupni utvrđeni troškovi za četvrto referentno razdoblje koje je predložila Švicarska manji su za približno 289,5 milijuna EUR u EUR2022 od razine potrebne za dostizanje dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije, što odgovara prosječnoj godišnjoj razlici od 57,9 milijuna EUR u EUR2022.

(22)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki i. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija ističe da Švicarska u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a upućuje na dodatne utvrđene troškove koje je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Skyguide imao u četvrtom referentnom razdoblju zbog mjera potrebnih za postizanje ciljeva u području kapaciteta („mjere u području kapaciteta”).

(23)

Švicarska u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a naglašava da Skyguide pruža usluge u vrlo složenom zračnom prostoru i da je predvodnik u razvoju tehnoloških i operativnih rješenja za poboljšanje pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Konkretno, inovacijski rad Skyguidea usmjeren je na digitalizaciju i transformaciju pružanja usluga u zračnoj plovidbi putem takozvanog „programa virtualnog centra”, koji se i dalje provodi u četvrtom referentnom razdoblju.

(24)

Švicarska navodi da će u četvrtom referentnom razdoblju za Skyguide glavni interes biti osiguravanje odgovarajućeg broja kontrolora zračnog prometa kako bi se ispunili lokalni ciljevi u pogledu kapaciteta. Drugo, Skyguide će usporedno s modernizacijom u okviru programa virtualnog centra raditi na jačanju otpornosti svojih postojećih tehnologija, procesa i infrastrukture. Ponajprije planira izdvojiti veća sredstva za održavanje postojeće opreme i infrastrukture zbog toga što se tijekom trećeg referentnog razdoblja suočio s određenim tehničkim problemima.

(25)

Švicarska ističe da su planirane mjere u području kapaciteta potrebne za postizanje lokalnih ciljeva u području kapaciteta. Tvrdi da bi smanjenje ili odgađanje tih mjera dovelo do pogoršanja kvalitete usluga u švicarskom zračnom prostoru.

(26)

Komisija primjećuje da je Švicarska u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a predstavila i kvantificirala pet mjera u području kapaciteta. Tijekom cijelog četvrtog referentnog razdoblja za mjere u području kapaciteta koje je predstavila Švicarska utvrđeni su ukupni troškovi od 218,8 milijuna CHF izraženi u realnim vrijednostima cijena iz 2022. (što odgovara iznosu od 217,7 milijuna EUR u EUR2022). Te su mjere u području kapaciteta već detaljno opisane u nacrtu plana performansi FABEC-a dostavljenom 2024. Međutim, troškovi prijavljeni za te mjere revidirani su znatno naviše u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a.

(27)

Komisija je prvotno ispitala i analizirala sljedeće mjere u području kapaciteta o kojima je Švicarska izvijestila u vezi s društvom Skyguide:

(28)

Mjere 1 i 2 uključuju osposobljavanje i zapošljavanje novih kontrolora zračnog prometa u Skyguideu u svrhu povećanja ukupnog broja kontrolora zračnog prometa u operacijama u centrima oblasne kontrole u Zürichu i Ženevi i u svrhu zamjene kontrolora zračnog prometa koji trebaju otići u mirovinu tijekom četvrtog referentnog razdoblja. Kao rezultat aktivnosti planiranih u okviru mjera 1 i 2 očekuje se da će broj kontrolora zračnog prometa koji rade u rutnim sektorima u centrima oblasne kontrole u Zürichu i Ženevi porasti s približno 198 ekvivalenata punog radnog vremena 2024. na približno 219 ekvivalenata punog radnog vremena 2029., što je znatno povećanje od približno 21 ekvivalenta punog radnog vremena tijekom četvrtog referentnog razdoblja.

(29)

Švicarska ističe da je zapošljavanje dodatnih kontrolora zračnog prometa, kako je navedeno u mjerama 1 i 2, ključno za rast prometa koji se očekuje tijekom četvrtog referentnog razdoblja. Švicarska posebno objašnjava da će raspoloživost većeg broja kontrolora zračnog prometa omogućiti da Skyguide otvori dodatne sektore, čime će se osigurati kapacitet i fleksibilnost za upravljanje kad je potražnja za zračnim prometom najveća.

(30)

Mjera 1 i 2 zajedno odgovaraju prijavljenom ukupnom trošku od 154,0 milijuna CHF u nominalnim vrijednostima tijekom četvrtog referentnog razdoblja.

(31)

Cilj je mjere 3 ojačati otpornost operacija Skyiguidea kako bi se omogućila brza ponovna uspostava ključnih sustava i usluga u slučaju nepredviđenih tehničkih poremećaja. Švicarska objašnjava da će mjera 3 dovesti do dodatnih otpuštanja i rezervnih rješenja za kontinuitet poslovanja i otpornost sustava, infrastrukture i objekata.

(32)

Švicarska je prijavila ukupni trošak od približno 30,2 milijuna CHF u nominalnim vrijednostima tijekom četvrtog referentnog razdoblja za mjeru 3.

(33)

Mjera 4 obuhvaća stalni rad Skyguidea na prelasku na operacije ATM-a neovisne o lokaciji provedbom programa virtualnog centra iz uvodne izjave 23. Cilj je da, kao rezultat planiranih tehničkih poboljšanja sustava upravljanja zračnim prometom, Skyguide može kontrolirati svaki let u švicarskom zračnom prostoru iz bilo kojeg od dva centra oblasne kontrole (Zürich i Ženeva), čime će se omogućiti povećani kapacitet, fleksibilnost i učinkovitost usluga u zračnoj plovidbi. Cilj je Skyguidea u okviru mjere 4 ujedno smanjiti radno opterećenje kontrolora zračnog prometa povećanom automatizacijom i uvesti poboljšane alate i postupke za upravljanje protokom i kapacitetom zračnog prometa. Za mjeru 4 predviđen je ukupni trošak od približno 42,4 milijuna CHF u nominalnim vrijednostima tijekom cijelog četvrtog referentnog razdoblja.

(34)

U okviru mjere 5 Švicarska se poziva na troškove povezane s raznim inicijativama i alatima za optimizaciju upravljanja protokom zračnog prometa prema zračnim lukama i iz njih. Švicarska tvrdi da je cilj aktivnosti u okviru mjere 5 optimizirati operacije uzletno-sletnih staza i povećati učinkovitost. Švicarska je u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a prijavila ukupni trošak od 1,5 milijuna CHF u nominalnim vrijednostima tijekom četvrtog referentnog razdoblja za mjeru 5.

(35)

Komisija primjećuje da se aktivnosti koje je Švicarska predstavila u okviru mjere 5 u velikoj mjeri odnose na pružanje usluga u zračnoj plovidbi na aerodromima. S obzirom na to da su troškovi takvih usluga izvan opsega rutne troškovne osnovice, na takve se troškove ne može pozivati kako bi se opravdalo odstupanje od ciljeva troškovne učinkovitosti za rutne usluge na razini Unije. Komisija smatra da su potrebne dodatne informacije o troškovima koje je Švicarska prijavila u okviru mjere 5, posebno u pogledu njihove raspodjele između rutnih i terminalnih usluga u zračnoj plovidbi.

(36)

Općenito, mjere u području kapaciteta na koje se Švicarska poziva kako bi opravdala odstupanje od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije velikih su razmjera i financijskog učinka. Potrebna je detaljnija analiza tih mjera u području kapaciteta kako bi se procijenili njihov opseg, troškovi i proporcionalnost s obzirom na postizanje ciljeva u području kapaciteta.

(37)

Ne dovodeći u pitanje ishod daljnje analize iz uvodne izjave 36., ipak je jasno da dodatni troškovi koje je Švicarska prijavila za mjere u području kapaciteta iz uvodnih izjava od 22. do 36. samo djelomično opravdavaju uočenu prosječnu godišnju razliku u odnosu na dugoročno kretanje troškovne učinkovitosti na razini Unije navedeno u uvodnoj izjavi 17. To se odstupanje stoga ne može pripisati isključivo dodatnim utvrđenim troškovima za predstavljene mjere u području kapaciteta, neovisno o tome smatraju li se te mjere u cijelosti nužnima i proporcionalnima za postizanje lokalnih ciljeva u području kapaciteta.

(38)

Stoga kriterij utvrđen u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki i. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 nije ispunjen kad je riječ o Švicarskoj.

(39)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki ii. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, dovoljno je spomenuti da Švicarska u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a nije iznijela nikakve mjere restrukturiranja kojima bi opravdala odstupanje od kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije ili od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije. Stoga kriterij utvrđen u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki ii. nije ispunjen kad je riječ o Švicarskoj.

(40)

Zaključno, Komisija smatra da Švicarska u revidiranom nacrtu plana performansi FABEC-a nije na odgovarajući način uzela u obzir preporuke iz članka 2. Provedbene odluke (EU) 2025/1039 u pogledu ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću za svoju zonu naplate rutnih naknada.

(41)

Komisija posebno napominje da revidirani ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću koje je predložila Švicarska nisu u skladu s dugoročnim kretanjem utvrđenog jediničnog troška na razini Unije. Komisija primjećuje i da utvrđeni troškovi za zonu naplate u Švicarskoj nisu u dovoljnoj mjeri smanjeni kako bi se osigurala usklađenost s ciljevima performansi na razini Unije. Nadalje, kako je navedeno u uvodnim izjavama 16. i 18., Komisija smatra da je prilagodbe koje je Švicarska primijenila na polaznoj vrijednosti za 2024. potrebno dodatno preispitati i provjeriti.

(42)

Naposljetku, Komisija na temelju elemenata i obrazloženja iz revidiranog nacrta plana performansi FABEC-a nije mogla utvrditi da bi se odstupanje od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije moglo pripisati isključivo dodatnim troškovima koji su nastali zbog postizanja lokalnih ciljeva performansi povezanih s kapacitetom. Potrebne su dodatne informacije i analiza kako bi se ispitala druga operativna i gospodarska razmatranja Švicarske kojima bi se opravdala odstupanja utvrđena u uvodnim izjavama 17. i 18. u pogledu kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u točki 1.4. podtočkama (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(43)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava od 14. do 42. Komisija smatra da u ovoj fazi procjene revidiranog nacrta plana performansi FABEC-a i dalje postoje sumnje u pogledu usklađenosti revidiranih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću koje je predložila Švicarska.

(44)

Komisija je stoga odlučila pokrenuti detaljno ispitivanje propisano člankom 15. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 u pogledu ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću za zonu naplate rutnih naknada u Švicarskoj,