(1)

Predsjednik Ruske Federacije 24. veljače 2022. najavio je „posebnu vojnu operaciju” u Ukrajini te su oružane snage Rusije započele ničim izazvan i neopravdan agresivni rat protiv Ukrajine. Taj nezakoniti agresivni rat očito je kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine, kao i kršenje zabrane uporabe sile, koja je sadržana u članku 2. stavku 4. Povelje Ujedinjenih naroda, koja je obvezujuće pravilo međunarodnog prava, te drugih načela Povelje Ujedinjenih naroda.

(2)

Od početka ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine Unija, njezine države članice i europske financijske institucije mobilizirale su dosad nezabilježenu potporu gospodarskoj, socijalnoj, financijskoj i obrambenoj otpornosti Ukrajine. Ta potpora kombinira potporu iz proračuna Unije, uključujući izvanrednu makrofinancijsku pomoć i potporu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, za koju se u potpunosti ili djelomično jamči iz proračuna Unije, te dodatnu financijsku potporu država članica.

(3)

Na temelju Odluke (EU) 2022/313 (3), Odluke (EU) 2022/1201 (4), Odluke (EU) 2022/1628 (5) i Uredbe (EU) 2022/2463 (6) Europskog parlamenta i Vijeća Ukrajini je tijekom 2022. i 2023. stavljena na raspolaganje makrofinancijska pomoć u ukupnom iznosu od 25 200 000 000 EUR. Ta je potpora bila važan doprinos makroekonomskoj i financijskoj otpornosti Ukrajine u kritičnom razdoblju.

(4)

Uredbom (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća (7) uspostavljen je Instrument za Ukrajinu kao iznimni srednjoročni instrument kojim se objedinjuje bilateralna potpora Unije Ukrajini, čime se osiguravaju koordinacija i učinkovitost („Instrument za Ukrajinu”). Instrument za Ukrajinu pomaže u razdoblju od 2024. do 2027. u zadovoljavanju potreba Ukrajine za financiranjem, doprinosi pokrivanju njezinih potreba za oporavkom, obnovom i modernizacijom te istodobno podupire provedbu reformi u Ukrajini u okviru njezina puta pristupanja Uniji.

(5)

Uredbom (EU) 2024/2773 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uspostavljen je Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini i pružena joj je izvanredna makrofinancijska pomoć. Ta je pomoć bila doprinos Unije u okviru inicijative skupine G-7 pod nazivom „zajmovi Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda”, koja je zajedničkim doprinosom pomogla u rješavanju problema manjka financijskih sredstava u Ukrajini za 2025.

(6)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine prouzročio je golemu štetu u Ukrajini, a procijenjeni troškovi oporavka i obnove na dan 31. prosinca 2024. iznosili su 506 000 000 000 EUR. Osim toga, Ukrajina je izgubila pristup međunarodnim financijskim tržištima i zabilježila znatan pad javnih prihoda, dok su se javni rashodi bitno povećali. U tom se kontekstu može predvidjeti da će Ukrajina u sljedećim godinama imati velike potrebe za financiranjem.

(7)

Ukrajina je 9. rujna 2025. podnijela službeni zahtjev za novi program Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kojim bi se pokrile dodatne potrebe za financiranjem u razdoblju od 2026. do 2029. Taj bi program bio nastavak uspješne provedbe postojećeg programa MMF-a, na temelju kojeg je Ukrajina dovršila osam revizija, ali se njime uzima u obzir da se agresivni rat Rusije protiv Ukrajine nastavio. Mogućnost da MMF pokrene taj novi program ovisi o tome hoće li dobiti dostatna financijska jamstva od drugih partnera, uključujući Uniju.

(8)

Unatoč aktualnim međunarodnim nastojanjima da se postigne mirno rješenje sukoba, zbog produljenog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine nastala je znatna šteta na kritičnoj obrambenoj, civilnoj i energetskoj infrastrukturi Ukrajine, pa je potrebno mobilizirati znatna dodatna sredstva da bi se ispunile neposredne potrebe Ukrajine za financiranjem.

(9)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine strateška je geopolitička prijetnja Uniji u cjelini i od država članica zahtijeva odlučnost i jedinstvo. Stoga je ključno da se potpora Unije brzo isplati te da se može fleksibilno prilagođavati za hitnu pomoć i kratkoročnu sanaciju na putu prema budućoj obnovi.

(10)

U skladu s Člancima o odgovornosti država za međunarodno protupravne čine, koje je Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo donijela 2001. na svojoj pedeset trećoj sjednici i koje je Opća skupština Ujedinjenih naroda primila na znanje u Rezoluciji 56/83, i s međunarodnim običajnim pravom, Rusija je, kao odgovorna država, obvezna platiti punu reparaciju za štetu koju je prouzročila svojim agresivnim ratom protiv Ukrajine.

(11)

Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/335 (9) i Uredbom Vijeća (EU) 2022/334 (10) zabranjuju se transakcije povezane s upravljanjem pričuvama i imovinom Središnje banke Rusije, uključujući transakcije s bilo kojom pravnom osobom, subjektom ili tijelom koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama. U svojim zaključcima od 27. lipnja 2024., 17. listopada 2024. i 19. prosinca 2024. Europsko vijeće navelo je da bi, u skladu s pravom Unije, ruska imovina trebala ostati imobilizirana sve dok Rusija ne okonča svoj agresivni rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj prouzročenu ratnu štetu.

(12)

Osim toga, Uredbom Vijeća (EU) 2025/2600 (11) zabranjuje se privremeni prijenos imovine ili pričuva Središnje banke Rusije dok Rusija ne okonča svoj agresivni rat protiv Ukrajine, dok Rusija Ukrajini ne pruži reparaciju u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se omogućila obnova bez negativnih gospodarskih ili financijskih posljedica za Uniju, i dok djelovanje Rusije u kontekstu njezina agresivnog rata protiv Ukrajine nije objektivno prestalo predstavljati ozbiljnu opasnost od znatnih poteškoća za gospodarstvo Unije i njezinih država članica.

(13)

U svojim zaključcima od 18. prosinca 2025. Europsko vijeće postiglo je dogovor o davanju zajma Ukrajini u iznosu od 90 000 000 000 EUR za 2026. i 2027., koji će se temeljiti na zaduživanju Unije na tržištima kapitala uz potporu manevarskog prostora u proračunu Unije. U zaključcima Europskog vijeća navedeno je i da putem pojačane suradnje na temelju članka 20. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) bilo kakva mobilizacija sredstava iz proračuna Unije kao jamstvo za taj zajam neće utjecati na financijske obveze Češke, Mađarske i Slovačke. Istog se dana 25 država članica složilo da bi Ukrajina zajam trebala otplatiti tek nakon primitka reparacije. Dotad bi imovina Središnje banke Rusije trebala ostati imobilizirana, a Unija bi trebala zadržati pravo da je iskoristi za otplatu zajma, u potpunosti u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom. Te su države članice istaknule važnost sljedećih elemenata u vezi sa zajmom: jačanja europske i ukrajinske obrambene industrije; nastavka poštovanja vladavine prava u Ukrajini, uključujući borbu protiv korupcije; i posebnog karaktera sigurnosne i obrambene politike određenih država članica te sigurnosnih i obrambenih interesa svih država članica.

(14)

Vijeće je 29. siječnja 2026. donijelo Odluku (EU) 2026/258 o odobravanju pojačane suradnje između Belgije, Bugarske, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Finske i Švedske radi uspostave zajma za Ukrajinu.

(15)

S obzirom na financijski položaj Ukrajine i presudnu važnost toga da Ukrajina ima sredstva za suzbijanje ruske agresije i, ako je moguće, obnovu, primjereno je da Unija pruži dodatnu potporu kako bi se ispunile hitne potrebe Ukrajine za financiranjem i olakšala provedba programa MMF-a. U tu je svrhu primjereno uspostaviti instrument za pružanje Unijine potpore Ukrajini u 2026. i 2027. u obliku zajma koji će se otplatiti reparacijom koju treba platiti Rusija („zajam za potporu Ukrajini”).

(16)

Zajmom za potporu Ukrajini trebala bi se pružiti financijska pomoć Ukrajini na predvidljiv, kontinuiran, uredan, fleksibilan i pravodoban način kako bi joj se pomoglo da ispuni svoje financijske i obrambene potrebe, posebno one koje proizlaze iz agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Konkretno, zajam za potporu Ukrajini trebao bi omogućiti makrofinancijsku stabilnost Ukrajine i olakšati njezino vanjsko financiranje te poduprijeti kapacitete njezine obrambene industrije u okviru gospodarske, financijske i tehničke suradnje, što bi doprinijelo pružanju Ukrajini kvalitativne vojne prednosti.

(17)

Zajmom za potporu Ukrajini trebala bi se, pod određenim uvjetima, pružiti potpora u obliku zajma u iznosu do 90 000 000 000 EUR. S obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja Komisija bi zajam za potporu Ukrajini trebala staviti na raspolaganje Ukrajini u obrocima, koji se mogu isplatiti u jednoj ili više tranši.

(18)

Potporu Ukrajini u okviru zajma za potporu trebalo bi staviti na raspolaganje uz preduvjet da Ukrajina nastavi podržavati i poštovati djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te da jamči poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Podržavanje i poštovanje vladavine prava trebalo bi uključivati borbu protiv korupcije.

(19)

Financijska i gospodarska pomoć dostupna u okviru zajma za potporu trebala bi se Ukrajini staviti na raspolaganje u skladu s njezinim potrebama za financiranjem. U tu bi svrhu Ukrajina trebala dostaviti svoju strategiju financiranja koja bi se odnosila na njezine potrebe za financiranjem i izvore financiranja. Ta ukrajinska strategija financiranja trebala bi sadržavati glavne informacije o ukrajinskom proračunu, financijskoj i gospodarskoj situaciji te potpori koju Ukrajina prima od međunarodne zajednice.

(20)

Komisija bi trebala bez nepotrebne odgode ocijeniti ukrajinsku strategiju financiranja i u toj ocjeni blisko surađivati s Ukrajinom. S obzirom na razmjere potreba Ukrajine za proračunskom pomoći i pomoći za kapacitete obrambene industrije, kao i na ograničenja koja neki vanjski partneri imaju u pružanju svoje potpore, primjereno je utvrditi indikativnu raspodjelu zajma za potporu Ukrajini na te dvije potrebe za financiranjem. Uz istodobno osiguravanje potpunog zadovoljavanja potreba Ukrajine za financiranjem kako ih je izračunao MMF za 2026., ta bi raspodjela trebala biti indikativna kako bi se uzele u obzir promjenjive okolnosti koje bi mogle utjecati na potrebe Ukrajine za financiranjem i kako bi se osiguralo da se na te potrebe i dalje odgovara na predvidljiv, kontinuiran, uredan, fleksibilan i pravodoban način. U svojoj ocjeni ukrajinske strategije financiranja Komisija bi trebala razmotriti usklađenost očekivanog manjka vanjskog financiranja s tom indikativnom raspodjelom.

(21)

S obzirom na važnost financijskih učinaka uvedenih mjera, provedbene ovlasti trebale bi se dodijeliti Vijeću, koje bi trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije. Vijeće bi ocjenu ukrajinske strategije financiranja trebalo odobriti provedbenom odlukom, koju bi trebalo nastojati donijeti bez nepotrebne odgode. U toj provedbenoj odluci trebao bi se utvrditi iznos koji će se Ukrajini staviti na raspolaganje za pomoć u provedbi ukrajinske strategije financiranja, uključujući iznos za proračunsku pomoć i iznos za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije.

(22)

Trebalo bi staviti na raspolaganje financijsku i gospodarsku pomoć u obliku proračunske pomoći kako bi se Ukrajini pružila potpora u pokrivanju njezinih potreba za financiranjem. Financijska i gospodarska pomoć na temelju ove Uredbe trebala bi pružati važan doprinos poslijeratnom gospodarskom oporavku, dugoročnom rastu i prosperitetu Ukrajine, što će sve imati važnu ulogu u budućem mirovnom sporazumu. Kako bi se osigurala fleksibilnost u ispunjavanju tih potreba, primjereno je koristiti više metoda, pa bi se potpora trebala moći pružiti makrofinancijskom pomoći i zajmom koji će se izvršavati na temelju poglavlja III. Uredbe (EU) 2024/792.

(23)

Instrument za Ukrajinu srednjoročan je instrument čiji je cilj potpora oporavku i obnovi Ukrajine, postupnoj integraciji u unutarnje tržište te, među ostalim, donošenju i provedbi političkih, institucijskih, pravnih, administrativnih, socijalnih i gospodarskih reformi potrebnih za usklađivanje s vrijednostima Unije i postupno usklađivanje s pravilima, standardima, politikama i praksama Unije („pravna stečevina”) s ciljem budućeg članstva u Uniji, čime se doprinosi uzajamnoj stabilnosti, sigurnosti, miru, napretku i održivosti. Stoga je primjereno predvidjeti da se iznosi koji proizlaze iz zajma za potporu Ukrajini iskoriste u okviru Instrumenta za Ukrajinu. Poglavljem III. Uredbe (EU) 2024/792 predviđa se financiranje Ukrajine nakon što se na zadovoljavajući način ispune uvjeti iz Ukrajinskog plana, u kojem je utvrđen ukrajinski program reformi i ulaganja. Ukrajinski plan trebalo bi ažurirati tako da odražava tu dodatnu proračunsku pomoć, uključujući mjere za jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije.

(24)

Makrofinancijska pomoć trebala bi biti povezana s uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Memorandum o razumijevanju trebao bi uključivati čvrste i ambiciozne reformske obveze Ukrajine, uključujući one za jačanje mobilizacije prihoda kako bi se poduprle potrebe Ukrajine za financiranjem i uklonili temeljni uzroci korupcije u javnim financijama, među ostalim poboljšanjem održivosti i kvalitete javnih rashoda te povećanjem učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama. Trebalo bi biti moguće da Ukrajina tu makrofinancijsku pomoć koristi za pomoć u financiranju naknade, kao oblika reparacije, pojedincima koji su pretrpjeli štetu zbog nezakonitih aktivnosti Rusije, među ostalim putem Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu osnovanog pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Provedbenom odlukom Vijeća o odobrenju ocjene ukrajinske strategije financiranja trebalo bi utvrditi maksimalan broj i indikativnu vrijednost obroka makrofinancijske pomoći. S obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja te kako bi se ukrajinskim vlastima olakšalo upravljanje likvidnošću i osigurala predvidljivost, u načelu bi trebala biti maksimalno četiri obroka makrofinancijske pomoći.

(25)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o uvjetima za makrofinancijsku pomoć s ukrajinskim vlastima, pod nadzorom odbora predstavnika država članica koje sudjeluju u suradnji („odbor”) u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći, prikladno je primijeniti postupak ispitivanja kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 182/2011. Uzimajući u obzir iznos zajma za potporu Ukrajini postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje ili ukidanje zajma za potporu Ukrajini.

(26)

Zajmom za potporu Ukrajini trebala bi se pružiti financijska i gospodarska pomoć Ukrajini kao zemlji u ratu, čija je financijska stabilnost neodvojivo povezana i međuovisna s njezinom sposobnošću da se brani od ruske agresije. To opravdava da se određeni iznos financijske i gospodarske pomoći Ukrajini iskoristi za povećanje sposobnosti Ukrajine da odgovori na proračunske potrebe povezane s kapacitetom Ukrajine da ojača svoje obrambene i vojne sposobnosti, što bi doprinijelo pružanju Ukrajini kvalitativne vojne prednosti. Cilj te financijske i gospodarske pomoći trebao bi biti da se Ukrajini omogući da provede hitna i velika javna ulaganja za potporu svojoj obrambenoj industriji i olakša integracija u europsku obrambenu industriju kao odgovor na aktualnu kriznu situaciju i za budućnost. Ta bi financijska i gospodarska pomoć posebno trebala doprinijeti obnovi, oporavku i modernizaciji ukrajinske obrambene tehnološke i industrijske baze s ciljem povećanja pripravnosti obrambene industrije, uzimajući u obzir njezinu postupnu buduću integraciju u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu, te poduprijeti pravodobnu dostupnost obrambenih proizvoda i drugih proizvoda za obrambene namjene u okviru suradnje između Unije i Ukrajine.

(27)

Financijska i gospodarska pomoć za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije trebala bi se staviti na raspolaganje za aktivnosti, rashode i mjere povezane s obrambenim proizvodima ili drugim proizvodima za obrambene namjene koji ispunjavaju određene kriterije prihvatljivosti. Kako bi se ukrajinska obrambena tehnološka i industrijska baza hitno ojačala na učinkovit i autonoman način, te kriterije prihvatljivosti trebalo bi strukturirati tako da se aktivnosti, rashodi i mjere za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije usmjeravaju u obnovu, oporavak i modernizaciju ukrajinske obrambene tehnološke i industrijske baze, uzimajući u obzir njezinu postupnu buduću integraciju u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu. U tom bi kontekstu, kad se ispituje jesu li proizvođači pod kontrolom trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja, kontrolu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt, izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata.

(28)

Kako bi se Ukrajini omogućilo da financijsku i gospodarsku pomoć iskoristi na najbolji način u postojećim okolnostima, primjereno je dopustiti joj da sredstva upotrijebi za potporu kapacitetima svoje obrambene industrije primjenom različitih metoda provedbe koje odražavaju raznolikost potreba. Sredstva mogu doprinijeti i Instrumentu za potporu Ukrajini uspostavljenom Uredbom (EU) 2025/2643 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Okviru za ulaganja u Ukrajini uspostavljenom Uredbom (EU) 2024/792 za robu s dvojnom namjenom ili drugim programima Unije. Nadalje, ta bi sredstva Ukrajini trebala omogućiti masovnu intervenciju u potražnji za obrambenim proizvodima kako bi se stvorili odgovarajući uvjeti za poticanje golemih ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta i razvoj novih proizvoda. U tu bi svrhu Ukrajini trebalo dopustiti da sredstva iskoristi za pokretanje masovne nabave obrambenih proizvoda iz ukrajinske i europske obrambene tehnološke i industrijske baze u postupcima nabave u okviru Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („Instrument SAFE”) uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2025/1106 (14) ili, podložno validacijama, u skladu s drugim metodama provedbe.

(29)

Za određene obrambene proizvode čije temeljne tehnologije nisu široko dostupne u Uniji i koje bi moglo biti teško zamijeniti u velikim razmjerima, kao što su sustavi protuzračne i proturaketne obrane i strateški pospješitelji, trebalo bi postaviti dodatne uvjete kako bi se osigurala sloboda oružanih snaga Ukrajine u vezi s tim proizvodima, bez ograničenja koja nameću treće zemlje. Stoga bi za takve obrambene proizvode proizvođač trebao moći donositi odluke, bez bilo kakvog ograničenja koje bi mu nametnule treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja, o definiciji, prilagodbi ili razvoju dizajna nabavljenih obrambenih proizvoda, što uključuje pravnu ovlast na zamjenu ili uklanjanje onih komponenata koje podliježu ograničenjima koja su uvele treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja.

(30)

Kako bi se osigurala neometana provedba ove Uredbe zajedno s instrumentom SAFE, primjereno je primijeniti slične uvjete prihvatljivosti. Instrumentom SAFE podupire se nabava obrambenih proizvoda kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2025/1106. Vijeće je postiglo dogovor o popisu proizvoda koji su dio kategorija 1. i 2., a taj se popis pokazao dovoljno sveobuhvatnim da omogući potporu za nabavu proizvoda koji su potrebni državama članicama, uključujući zračne platforme. S obzirom na to da se stanje na bojištu stalno mijenja, ključno je izbjeći da zbog postojanja popisa proizvoda koji se mogu poduprijeti Ukrajina teže dobiva pomoć koja joj je potrebna. Uzimajući u obzir činjenicu da je Ukrajina zemlja u ratu čija sposobnost da obrani svoje državno područje može ovisiti o dostupnosti određenog proizvoda u vrlo kratkom roku, Ukrajini bi trebalo dopustiti nabavu proizvoda koji nisu u skladu s tim uvjetima prihvatljivosti ako na temelju javne nabave nije dostupan ekvivalentan proizvod ili ako postoji hitna potreba za isporukom određenog proizvoda. To može uključivati, među ostalim, sustave protuzračne i proturaketne obrane, uključujući presretače, te streljivo i rezervne dijelove za lovačke zrakoplove i kapacitete za duboke napade. Za svako odstupanje rok za isporuku proizvoda trebao bi biti razmjeran hitnosti situacije i neposrednim operativnim potrebama Ukrajine. U tu bi svrhu Ukrajina Komisiji trebala dostaviti informacije koje su joj razumno dostupne kako bi dokazala da je odstupanje neophodno, jer za vrijeme trajanja rata i dok su potrebe Ukrajine hitne, od Ukrajine ne bi trebalo zahtijevati provođenje opsežnog istraživanja tržišta. Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena ispitati takve zahtjeve za odstupanja, pod nadzorom odbora u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći, prikladno je primijeniti postupak ispitivanja kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 182/2011. Zbog iznimne situacije uzrokovane agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i potrebe za pravodobnom dostupnošću obrambenih proizvoda primjereno je pozvati se na propisno opravdan slučaj iz članka 3. stavka 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 kako bi se omogućilo donošenje mišljenja odbora u roku koji predsjednik odbora može utvrditi ovisno o hitnosti predmeta. Prema potrebi trebalo bi primijeniti pisani postupak iz članka 3. stavka 5. te uredbe.

(31)

Kako bi se trećim zemljama omogućilo da doprinesu pomoći Ukrajini i istodobno zaštitili sigurnosni i obrambeni interesi Unije i država članica te uzimajući u obzir postojeće sporazume u okviru instrumenta SAFE, primjereno je predvidjeti mogućnost proširenja kriterija prihvatljivosti na treće zemlje koje nisu Ukrajina ni države EFTA-e koje su članice EGP-a te koje ne postupaju suprotno sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, pod uvjetom da su te treće zemlje sklopile sporazum s Unijom u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2025/1106 ili, ako nisu sklopile takav sporazum, pod uvjetom da su te zemlje sklopile partnerstvo u području sigurnosti i obrane s Unijom, da pružaju znatnu financijsku i vojnu potporu Ukrajini te da pružaju pravedan i proporcionalan financijski doprinos, poštujući pritom načelo da se svaki sporazum s trećom zemljom mora temeljiti na ravnoteži prava i obveza te da treća zemlja ne bi trebala imati ista prava ni uživati iste koristi kao država članica koja sudjeluje u suradnji. Takva bi mogućnost stoga trebala biti ograničena na određene obrambene proizvode, uzimajući u obzir neposredne operativne potrebe Ukrajine, s posebnim naglaskom na sustavima protuzračne i proturaketne obrane, streljivu i projektilima, bespilotnim zrakoplovima i povezanim sustavima protiv bespilotnih zrakoplova, topničkim sustavima, uključujući kapacitete za duboke precizne napade, te strateškim pospješiteljima kao što su, među ostalim, strateški zračni mostovi, nadopuna gorivom u letu, sustavi C4ISTAR te svemirska sredstva i usluge.

(32)

Kad je riječ o trećim zemljama koje su sklopile sporazum s Unijom u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2025/1106, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) radi dopune ove Uredbe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(33)

S obzirom na važnost financijskih učinaka uvedenih mjera i kako bi se osigurala dosljednost među različitim područjima vanjskog djelovanja Unije, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Vijeću, koje bi trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije u pogledu mogućnosti proširenja pravila prihvatljivosti na treće zemlje koje nisu sklopile sporazum s Unijom u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2025/1106. Vijeće bi trebalo djelovati putem provedbene odluke, koju bi trebalo nastojati donijeti bez nepotrebne odgode. Tom bi provedbenom odlukom za svaku treću zemlju trebalo utvrditi koji se obrambeni proizvodi trebaju staviti na raspolaganje Ukrajini, uzimajući u obzir iznos financijskog doprinosa dotične treće zemlje i stupanj financijske i vojne potpore Ukrajini.

(34)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjenjivo međunarodno pravo kojim se zabranjuje uporaba, razvoj ili proizvodnja određenih obrambenih proizvoda i tehnologija.

(35)

Pomoć za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije trebala bi se pružati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja kojima se osigurava zaštita financijskih interesa Unije kako je utvrđeno u članku 223. stavku 4. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Detaljni zahtjevi u tom pogledu mogli bi se uključiti u aranžman koji će potpisati Komisija i Ukrajina. Nadalje, Ukrajina bi za upravljanje financijskom i gospodarskom pomoći primljenom za potporu kapacitetima svoje obrambene industrije trebala otvoriti jedinstveni račun, putem kojeg bi upravljala tom pomoći, a Komisija bi ga trebala moći pratiti.

(36)

Komisija bi trebala osnovati Stručnu skupinu za kapacitete ukrajinske obrambene industrije radi podrške pružanju pomoći za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije. Ta stručna skupina trebala bi savjetovati Komisiju o pitanjima koja se odnose na pomoć za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije.

(37)

Komisija bi trebala pratiti provedbu pomoći za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije, uključujući osobito isporuku proizvoda. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti razne mehanizme praćenja za različite metode provedbe.

(38)

Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17) odnosi se, među ostalim, na uspostavu odgovarajućeg zakonodavnog okvira o usklađivanju postupaka nabave za sklapanje ugovora kako bi se ispunili sigurnosni zahtjevi država članica i obveze koje proizlaze iz UFEU-a. Da bi se to postiglo, Direktivom 2009/81/EZ osobito se uzimaju u obzir krizne situacije, posebice predviđanjem specifičnih odredaba koje se primjenjuju u hitnim situacijama nastalima zbog krize, kao što su skraćivanje razdoblja za zaprimanje ponuda i mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju. Međutim, u određenim hitnim slučajevima ta bi pravila mogla biti nedostatna, posebno ako se hitnost koja proizlazi iz krize može riješiti jedino uključivanjem Ukrajine i barem jedne države članice koja sudjeluje u suradnji u zajedničku nabavu. U tim slučajevima često je jedino rješenje za zaštitu sigurnosnih interesa tih zemalja otvaranje postojećeg okvirnog sporazuma ili ugovora države članice koja sudjeluje u suradnji ukrajinskim javnim naručiteljima, čak i ako Ukrajina izvorno nije bila njegova stranka, te iako ta mogućnost nije bila predviđena u izvornom okvirnom sporazumu ili ugovoru. Budući da te mogućnosti nisu predviđene u Direktivi 2009/81/EZ u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, ovom se Uredbom predviđa mogućnost dopune te direktive ili odstupanja od nje u aktualnoj kriznoj situaciji koja proizlazi iz ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, pod uvjetom da se dobije suglasnost poduzeća koje je sklopilo okvirni sporazum ili sporazum. Kad je riječ o dodatnim količinama za Ukrajinu, ukrajinski javni naručitelji trebali bi uživati iste uvjete kao i izvorni javni naručitelj koji je sklopio izvorni okvirni sporazum ili ugovor. Osim toga, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere za transparentnost kako bi se informiralo sve potencijalno zainteresirane strane.

(39)

Instrumentom SAFE predviđa se financijska pomoć državama članicama koja im omogućuje da provedu hitna i velika javna ulaganja radi potpore europskoj obrambenoj industriji u odgovoru na kriznu situaciju koja je posljedica naglog pogoršanja sigurnosnog konteksta Unije. Unija je tim instrumentom počela podupirati države članice kako bi mogle brzo plasirati narudžbe, potičući sektor obrambene industrije da u vrlo kratkom roku uloži u povećanje proizvodnih kapaciteta kako bi mogao zadovoljiti potrebe država članica do 2030. Osim toga, ovom bi se Uredbom trebale podupirati ukrajinske narudžbe za europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu kako bi se olakšala suradnja između europske i ukrajinske obrambene tehnološke i industrijske baze. Ta iznimno velika potražnja za brojnim obrambenim proizvodima nosi neposredan rizik ozbiljnog negativnog učinka na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se odgovorilo na taj rizik i s obzirom na cilj ove Uredbe, uzimajući u obzir specifičnu situaciju u Ukrajini, mjere prioritizacije na razini Unije kojima se nastoji osigurati dostupnost dotičnih obrambenih proizvoda mogle bi se pokazati neophodnima za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda i njegovih lanaca opskrbe. Komisija bi u tom pogledu na zahtjev države članice koja sudjeluje u suradnji trebala moći koristiti prioritetne zahtjeve za olakšavanje opskrbe obrambenim proizvodima kako bi se ispunio cilj ove Uredbe.

(40)

Prioritetni zahtjevi trebali bi se sastojati od zahtjeva koje Komisija, na inicijativu države članice koja sudjeluje u suradnji, upućuje relevantnim gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u Uniji kako bi prihvatili ili dali prednost narudžbama proizvoda potrebnih tijekom krize. Treba ih koristiti samo ako je to potrebno i razmjerno kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje obrambenih lanaca opskrbe i trebali bi biti usmjereni na pružanje potpore Ukrajini koja se suočava s ozbiljnim poteškoćama pri naručivanju ili izvršenju ugovora za opskrbu obrambenim proizvodima. Gospodarski subjekti trebali bi imati mogućnost odbiti prioritetni zahtjev. Prioritetni zahtjev trebao bi se podnositi na temelju objektivnih, činjeničnih, mjerljivih i potkrijepljenih podataka. U njemu bi se trebali uzeti u obzir legitimni interesi poduzeća te troškovi i trud koje je potrebno uložiti radi bilo kakve promjene u redoslijedu proizvodnje. Kada se prihvati, obveza izvršenja prioritetnog zahtjeva trebala bi imati prednost pred obvezama izvršenja na temelju privatnog ili javnog prava. S obzirom na važnost osiguravanja opskrbe obrambenim proizvodima, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i njegovih lanaca opskrbe, usklađenost s obvezom izvršenja prioritetnog zahtjeva ne bi trebala podrazumijevati odgovornost prema trećim stranama za štetu koja može proizaći iz bilo kakvog kršenja ugovornih obveza uređenih pravom države članice u mjeri u kojoj je to kršenje ugovornih obveza bilo nužno za usklađenost s naloženim određivanjem prioriteta. Ako je gospodarski subjekt izričito prihvatio prioritetni zahtjev, a Komisija je slijedom tog prihvaćanja donijela provedbeni akt, gospodarski subjekt trebao bi poštovati sve uvjete iz tog provedbenog akta. Ako gospodarski subjekt ne poštuje uvjete utvrđene u provedbenom aktu, to bi trebalo dovesti do gubitka prednosti od oslobođenja od ugovorne odgovornosti. Ako je nesukladnost namjerna ili se može pripisati krajnjoj nepažnji, Komisija bi dotičnom gospodarskom subjektu trebala moći izreći novčanu kaznu, podložno načelu proporcionalnosti.

(41)

S obzirom na to da bi za proračunsku pomoć i pomoć za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije trebalo staviti na raspolaganje određene iznose, trebalo bi osigurati usklađenost i komplementarnost u njihovoj provedbi.

(42)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje posebnosti sigurnosne i obrambene politike određenih država članica.

(43)

Ova se Uredba ne primjenjuje na države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji. U tom bi kontekstu trebalo podsjetiti da nesudjelovanje pojedinih država članica u pojačanoj suradnji te države članice ne izuzima od obveze da osiguraju punu provedbu članka 325. UFEU-a i pravne stečevine Unije čiji je cilj zaštita financijskih interesa Unije, uključujući Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (18), Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19), Direktivu (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (20), Uredbu (EU, Euratom) 2024/2509 i, ako je primjenjivo, Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 (21). Te države članice i gospodarski subjekti pod njihovom jurisdikcijom trebali bi stoga pri izvršavanju svojih nadležnosti u potpunosti surađivati s Revizorskim sudom, Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Komisijom i, ako je primjenjivo, Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO).

(44)

Sporazum o zajmu za potporu Ukrajini koji trebaju sklopiti Komisija i ukrajinske vlasti trebao bi sadržavati odredbe usklađene s pravima, odgovornostima i obvezama predviđenima u Okvirnom sporazumu u okviru Instrumenta za Ukrajinu iz članka 9. Uredbe (EU) 2024/792, koji su potpisali Unija i Ukrajina, a koji je stupio na snagu 20. lipnja 2024. Tim će se odredbama osigurati učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih sa zajmom za potporu Ukrajini, predviđanjem odgovarajućih mjera u odnosu na sprečavanje i suzbijanje prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s pomoći. Isto tako, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 Sporazumom o zajmu za potporu Ukrajini Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, ako je primjenjivo, EPPO-u dodijelit će se tijekom i nakon razdoblja raspoloživosti zajma za potporu Ukrajini potrebna prava i pristup, među ostalim od trećih strana uključenih u izvršenje sredstava Unije. Ukrajina bi također Komisiji trebala prijavljivati nepravilnosti povezane s korištenjem sredstava, u skladu s postupcima predviđenima Okvirnim sporazumom u okviru Instrumenta za Ukrajinu.

(45)

S obzirom na tešku situaciju Ukrajine uzrokovanu agresivnim ratom Rusije protiv nje te kako bi joj se pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je da Unija Ukrajini odobri zajam za potporu Ukrajini kao zajam ograničene naplate koji dospijeva na naplatu kad Ukrajina od Rusije primi novac ili nenovčanu imovinu na ime ratne reparacije, naknade ili financijske namire, osim teritorija.

(46)

Isplata sredstava u okviru zajma za potporu Ukrajini trebala bi ovisiti o Komisijinoj pozitivnoj ocjeni zahtjeva za sredstva koji je podnijela Ukrajina. Kad je riječ o makrofinancijskoj pomoći, ocjenom uvjeta ne bi se trebala dovoditi u pitanje ocjena ispunjenosti uvjeta u okviru drugih programa i instrumenata Unije. Kad je riječ o pomoći za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije, oslobađanje sredstava trebalo bi biti povezano s ugovorima ili sporazumima o aktivnostima, rashodima i mjerama za potporu kapacitetima ukrajinske obrambene industrije koji se odnose na obrambene proizvode ili druge proizvode za obrambene namjene.

(47)

Ovom Uredbom trebale bi se utvrditi odgovarajuće odredbe za financiranje zajma za potporu Ukrajini.

(48)

U kontekstu potreba Ukrajine za financiranjem primjereno je organizirati financijsku pomoć u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 224 Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

(49)

U skladu s odlučnom potporom 25 čelnika država i vlada na marginama sastanka Europskog vijeća održanog 18. prosinca 2025. Ukrajina bi zajam za potporu Ukrajini trebala otplatiti nakon što primi reparaciju od Rusije, a Unija zadržava pravo da rusku imovinu imobiliziranu u Uniji upotrijebi za otplatu zajma, u potpunosti u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom.

(50)

Odstupajući od članka 31. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (22), financijska obveza iz zajmova na temelju ove Uredbe ne bi se trebala podupirati Jamstvom za vanjsko djelovanje, uspostavljenim tom uredbom. Potpora u obliku zajmova na temelju ove Uredbe trebala bi činiti financijsku pomoć u smislu članka 223. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Uzimajući u obzir financijske rizike i prisutnost jamstava, za potporu u obliku zajmova na temelju ove Uredbe, za koju treba mobilizirati jamstvo iznad gornjih granica, ne bi trebalo izdvajati rezervacije niti bi, odstupajući od članka 214. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, trebalo utvrditi stopu rezervacija.

(51)

S obzirom na situaciju u Ukrajini uzrokovanu agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, a kako bi joj se pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je odstupiti od članka 223. stavka 4. točke (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 kako bi se Uniji omogućilo davanje subvencije za troškove zaduživanja za pokrivanje troškova koje bi inače snosila Ukrajina. Ti troškovi obuhvaćaju troškove servisiranja duga (troškovi financiranja i troškovi upravljanja likvidnošću) te povezane administrativne troškove. Subvencija za troškove zaduživanja, koju bi trebalo odobriti, smatra se primjerenom za osiguravanje djelotvornosti potpore u okviru zajma za potporu Ukrajini u smislu članka 223. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, posebno kako bi se spriječio dodatni pritisak na javne financije Ukrajine.

(52)

U skladu s člankom 332. UFEU-a, izdaci koji nastanu provedbom pojačane suradnje, a ne ulaze u administrativne troškove institucija, trebali bi teretiti države članice koje sudjeluju u suradnji. U tu svrhu, države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji trebale bi imati pravo na prilagodbu u skladu s člankom 11. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (23) za sve rashode poslovanja koji se pokrivaju iz proračuna Unije, a koji posebno obuhvaćaju troškove servisiranja duga i aktiviranje jamstava. Administrativni troškovi institucija pri provedbi pojačane suradnje trebali bi se pokrivati iz proračuna Unije bez prilagodbi za države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji.

(53)

Potporom Unije Ukrajini na temelju ove Uredbe trebala bi upravljati Komisija.

(54)

Pomoć Ukrajini iz zajma za potporu Ukrajini trebala bi biti dodatna i komplementarna potpori Unije koja se pruža u okviru Instrumenta za Ukrajinu. Komisija bi, kad god je to moguće, trebala nastojati smanjiti administrativno opterećenje i opterećenje u pogledu izvješćivanja za Ukrajinu.

(55)

Komisija bi prema potrebi propisno trebala uzeti u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU (24) i ulogu Europske službe za vanjsko djelovanje.

(56)

Nadležni odbor Europskog parlamenta trebao bi moći pozvati Komisiju da u okviru dijaloga o zajmu za potporu Ukrajini rasprave o pitanjima koja se odnose na provedbu ove Uredbe. Komisija bi trebala uzeti u obzir elemente koji proizlaze iz stajališta iskazanih u dijalogu o zajmu za potporu Ukrajini, uključujući eventualne rezolucije Europskog parlamenta.

(57)

Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Uredbe, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u vezi s pomoći Unije Ukrajini na temelju ove Uredbe i dostavljati im relevantne dokumente.

(58)

Kako bi se osigurala kontinuirana djelotvornost aranžmana uspostavljenih ovom Uredbom, Komisija bi trebala redovito preispitivati njihovu primjerenost i o tome izvješćivati Europski parlament i Vijeće, čime se jamči transparentnost i odgovornost.

(59)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(60)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno pružanje financijske i gospodarske pomoći Ukrajini za 2026. i 2027. na predvidljiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način kako bi joj se pomoglo da pokrije svoje potrebe za financiranjem koje proizlaze iz agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, ako je primjereno u okviru pojačane suradnje, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(61)

Uzimajući u obzir hitnost koja proizlazi iz izvanrednih okolnosti uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana predviđenu u članku 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(62)

U svjetlu situacije u Ukrajini ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,