(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 682/2007 (2) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 2001 90 30 i ex 2005 80 00 podrijetlom iz Tajlanda („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”. Ta je mjera bila u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 3,1 do 12,9 %.

(2)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 954/2008 (3) izmijenjena je Uredba (EZ) br. 682/2007 u pogledu stope pristojbe uvedene za jedno trgovačko društvo i za „sva ostala trgovačka društva”. Izmijenjene pristojbe kretale su se od 3,1 do 14,3 %. Uvoz od dvaju tajlandskih proizvođača izvoznika čije su obveze bile prihvaćene Odlukom Komisije 2007/424/EZ (4) izuzet je od pristojbe.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 847/2009 (5) zaključilo da obveze povezane s cijenom s fiksnim najnižim uvoznim cijenama više nisu primjerene za suzbijanje štetnog učinka dampinga. Slijedom navedenoga povučena su prihvaćena preuzimanja obveze, a ponude za preuzimanje obveze drugih 10 tajlandskih proizvođača izvoznika su odbijene.

(4)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 875/2013 (6) uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda za dodatnih pet godina povodom revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(5)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 307/2014 (7), nakon djelomične privremene revizije, izmijenilo antidampinšku pristojbu utvrđenu Provedbenom uredbom (EU) br. 875/2013 za proizvođača River Kwai International Food Industry Co., Ltd.

(6)

Nakon presuda Suda Europske unije od 14. prosinca 2017. u predmetu T-460/14 i od 28. ožujka 2019. u predmetu C-144/18 P Komisija je 29. kolovoza 2019. ponovno pokrenula (8) antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda koji je rezultirao donošenjem Provedbene uredbe (EU) br. 307/2014. Taj je ispitni postupak ponovno pokrenut samo u pogledu društva River Kwai International Food Industry Co. Ltd. te je nastavljen u trenutku u kojem je došlo do nepravilnosti.

(7)

Europska komisija („Komisija”) je Provedbenom uredbom (EU) 2019/1996 (9) uvela konačne antidampinške mjere na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda za dodatnih pet godina povodom revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”)

(8)

Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2021/342 (10) ponovno uvela konačnu antidampinšku pristojbu za društvo River Kwai International Food Industry Co. Ltd.

(9)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi su pristojbe ad valorem, a iznose od 3,1 do 14,3 % na uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku, 12,9 % za trgovačka društva izvan uzorka koja surađuju, dok stopa pristojbe za sva ostala društva iz NRK-a iznosi 14,3 %.

(10)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (11) Komisija primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(11)

Zahtjev za reviziju je 31. kolovoza 2024. podnijelo udruženje Association européenne des transformateurs de maïs doux (AETMD) („podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(12)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 29. studenog 2024. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda („predmetna zemlja”) u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (12) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(13)

Ispitnim postupkom povezanim s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u Tajlandu i tajlandska tijela, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(15)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(16)

Tajlandsko društvo Maleee Sampran Public Co. Ltd obavijestilo je Komisiju da je obustavilo proizvodnju predmetnog proizvoda. Budući da to društvo više nije proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda, Komisija ga je uklonila s popisa društava koja surađuju, a nisu uključena u uzorak.

(17)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(18)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak je odabrala na temelju procijenjene količine proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka. Taj se uzorak sastojao od dva proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od [29 – 38] % procijenjene ukupne količine proizvodnje i više od [39 – 48] % procijenjene ukupne prodaje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe na uzorak. Stoga je potvrđen uzorak industrije Unije.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(20)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(21)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača iz Tajlanda zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Usto, Komisija je od misije Kraljevine Tajlanda pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače, ako oni postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(22)

Sedam proizvođača iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Komisija je od dva društva zatražila pojašnjenja o nedosljednostima u njihovim odgovorima na obrascima za odabir uzorka. Ta dva društva nisu odgovorila na zahtjev za pojašnjenje.

(23)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva društva na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Na temelju informacija dostupnih u trenutku donošenja odluke o odabiru uzorka, izvoz društava u uzorku u EU obuhvaćao je gotovo cijeli izvoz u EU svih društava koja surađuju i činio je više od 80 % ukupnog izvoza predmetnog proizvoda u EU. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene primjedbe.

(24)

Komisija je od proizvođača izvoznika, proizvođača iz Unije, nepovezanih uvoznika i korisnika zatražila da ispune relevantne upitnike, koji su na dan pokretanja postupka bili dostupni na internetskim stranicama Komisije (13) posvećenima instrumentima trgovinske zaštite. Zainteresirane strane isto su tako pozvane da iznesu svoja stajališta i dostave popratne dokaze u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka.

(25)

Odgovore na upitnik dostavila su dva proizvođača izvoznika u uzorku, dva proizvođača iz Unije u uzorku i AETMD.

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(27)

Komisija je 20. studenog 2025. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(28)

Zainteresirane strane nisu dostavile nikakve primjedbe i nisu zatražile saslušanje.

(29)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodne dvije revizije zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, i kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006, koji su trenutačno razvrstani u oznake KN ex 2001 90 30 (oznaka TARIC 2001 90 30 10) i ex 2005 80 00 (oznaka TARIC 2005 80 00 10) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(30)

Kukuruz šećerac namijenjen je prehrani ljudi. Proizvod se obično prezentira u konzerviranom obliku, ali i u staklenkama, tetrapak pakiranjima ili vrećicama.

(31)

Predmet ovog ispitnog postupka je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Tajlanda („predmetni proizvod”).

(32)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnim revizijama zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(33)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(34)

Nakon pokretanja ispitnog postupka revizije Odjel za vanjsku trgovinu Ministarstva trgovine Kraljevine Tajlanda tvrdio je da samo pokretanje nije opravdano, da je uvoz iz Tajlanda bio minimalan u usporedbi s uvozom iz jedne druge velike zemlje izvoznice i da se tijekom razmatranog razdoblja smanjio. Tvrdio je i da su prosječne uvozne cijene iz te druge zemlje bile znatno niže od onih iz Tajlanda. Odjel za vanjsku trgovinu uputio je na članak 11.3. Antidampinškog sporazuma WTO-a tvrdeći da nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka jer navodno nema dokaza o nastavku dampinga i štete.

(35)

Komisija je smatrala da su te tvrdnje neutemeljene. Dokazi iz zahtjeva za reviziju bili su dostatni da se opravda pokretanje postupka. Komisija je podsjetila da u skladu s člankom 11.3. Antidampinškog sporazuma WTO-a i člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe dokazi o nastavku dampinga nisu preduvjet za pokretanje postupka i da je vjerojatnost ponavljanja dampinga dovoljna. Argumenti koje je Odjel za vanjsku trgovinu iznio o količini uvezenih proizvoda i razlikama u cijenama nisu poništili dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, a nisu ni zadovoljili zakonski prag potreban za sprečavanje pokretanja postupka.

(36)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda nastavio se, no u manjem obujmu nego tijekom početnog ispitnog postupka (od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005.). Prema podacima Eurostata COMEXT udio uvezenog kukuruza šećerca iz Tajlanda na tržištu Unije bio je oko 1,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s tržišnim udjelom od 12,7 % tijekom početnog ispitnog postupka, 6 % tijekom prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera i 3,9 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. U apsolutnim iznosima uvoz iz Tajlanda u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je 3 638 tona. To je uslijedilo nakon smanjenja uvoza s 41 973 tone u početnom ispitnom postupku na 21 856 tona tijekom prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera i daljnjeg smanjenja na 13 343 tone u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(37)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika u uzorku bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje proizvoda iz postupka revizije za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(38)

Komisija je zatim za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(39)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da domaća prodaja određenih vrsta proizvoda nije reprezentativna za proizvođače izvoznike u uzorku.

(40)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(41)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(42)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(43)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

(44)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je, ovisno o vrsti proizvoda i proizvođaču izvozniku, 50 do 100 % ukupne domaće prodaje proizvoda bilo profitabilno i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ili ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(45)

Ako prodaja vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe. Ako nije bilo domaće prodaje vrste istovjetnog proizvoda, Komisija je potražila alternativne izvore za cijene u uobičajenom tijeku trgovine. Budući da nije bilo domaće prodaje drugog proizvođača u uzorku ili se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača, a nisu bili dostupni drugi izvori za cijene određenih vrsta proizvoda, Komisija je uobičajenu vrijednost za relevantne vrste proizvoda izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(46)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

(47)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(48)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(49)

Izvozna je cijena stoga bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod iz postupka revizije koji se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(50)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi se vratile na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(51)

Za prodaju vrsta proizvoda čija je uobičajena vrijednost izračunana, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti, koji su smatrani razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(52)

Za prodaju vrsta proizvoda za koje je prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine izvršene su prilagodbe s obzirom na troškove prijevoza kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu trgovine franko tvornica. Osim toga, izvršene su prilagodbe s obzirom na bankovne naknade i proviziju. Komisija nije utvrdila razloge za druge prilagodbe uobičajene vrijednosti.

(53)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za vozarine i troškove osiguranja, rukovanja i utovara te popratne troškove.

(54)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, bankovne naknade i provizije.

(55)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(56)

Na temelju toga su ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosile od 4 do 5,7 % za dva proizvođača u uzorku. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(57)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi s obzirom na vjerojatni razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Tajlandu i privlačnost tržišta Unije.

(58)

Podaci o proizvodnom i rezervnom kapacitetu koji su dostupni Komisiji sastoje se od podataka koje je dostavilo i stavilo na raspolaganje pet tajlandskih proizvođača izvoznika koji surađuju, uključujući dva proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili detaljne odgovore na upitnik. Proizvođači izvoznici u uzorku revidirali su svoju stvarnu proizvodnju i proizvodni kapacitet nakon primitka dopisa za dopunu podataka i posjeta radi provjere.

(59)

Proizvodni kapacitet tih pet proizvođača izvoznika koji surađuju, na temelju provjerenih podataka za dva proizvođača izvoznika u uzorku i obrazaca za odabir uzorka za preostala tri proizvođača izvoznika, iznosio je najmanje 180 000 tona proizvoda iz postupka revizije za razdoblje ispitnog postupka revizije. Gotovo 50 % nije iskorišteno, što čini 32 % ukupne potrošnje proizvoda iz postupka revizije u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da su ti proizvođači činili tek oko 40 % ukupne proizvodnje svih tajlandskih proizvođača, kako je procijenjeno u zahtjevu za reviziju (240 000 tona) (14), rezervni kapacitet u Tajlandu vjerojatno je uvelike premašio 32 % potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(60)

Komisija je stoga zaključila da tajlandski proizvođači kukuruza šećerca imaju velik rezervni kapacitet za povećanje izvoza na tržište Unije ako isteknu postojeće antidampinške mjere.

(61)

Unatoč antidampinškim pristojbama na snazi, u razdoblju ispitnog postupka revizije Tajland je i dalje izvozio u Uniju, s tržišnim udjelom od 1,3 %, što dokazuje da je Unija ostala privlačno tržište i privlačno izvozno odredište za Tajland.

(62)

Bez antidampinških pristojbi na snazi cijene uvoza dvaju tajlandskih društava u uzorku bile bi niže od cijena industrije Unije za 37,7 %, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 134. Oba tajlandska društva imala su znatnu izvoznu prodaju u ostale treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a prosječna izvozna cijena vrste proizvoda koja se najviše izvozila u EU bila je viša od prosječne cijene za istu vrstu proizvoda koja se prodavala drugim zemljama. Te činjenice upućuju na to da je tržište Unije tajlandskim proizvođačima cjenovno privlačno jer nudi bolje cijene za njihove proizvode od drugih tržišta, a takve bi cijene vjerojatno i dalje bile niže od cijena industrije Unije. Stoga je vjerojatno da bi, ako se dopusti da mjere isteknu, dio tog izvoza u treće zemlje bio preusmjeren u Uniju.

(63)

Zbog toga je vjerojatno da bi se u slučaju isteka mjera znatno povećala količina proizvoda koji se u Uniju uvoze iz Tajlanda i da bi ti proizvodi na tržište Unije ulazili po dampinškim cijenama.

(64)

S obzirom na nalaze o nastavku dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije navedene u uvodnim izjavama od 36. do 56. i o vjerojatnom kretanju izvoza u slučaju isteka mjera kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 57. do 63., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera na uvoz iz Tajlanda doveo do nastavka dampinga.

(65)

Statistički podaci o uvozu iskazuju se u Eurostatu (COMEXT) kao neto masa koja predstavlja masu zrna kukuruza šećerca i tekućine. Stoga se u ovom ispitnom postupku kao mjerna jedinica upotrebljava neto masa.

(66)

Istovjetni proizvod u razdoblju ispitnog postupka proizvodilo je 11 proizvođača i skupina proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(67)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 259 400 tona. Komisija je tu količinu utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su izravni podaci proizvođača iz Unije u uzorku i podaci proizvođača iz Unije koji podržavaju pritužbu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., dva proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od [29 – 38] % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(68)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju i. statističkih podataka Eurostata o uvozu; i ii. količine prodaje industrije Unije u Uniji koji je dostavio podnositelj zahtjeva.

(69)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(70)

Ukupna potrošnja u Uniji povećala se od 2021. do 2022. za 3 %, s 299 021 tonu u 2021. na 307 619 tona u 2022. Od 2022. do 2023. potrošnja se smanjila za četiri postotna boda na 295 208 tona. Do kraja razdoblja ispitnog postupka potrošnja se smanjila za još osam postotnih bodova na 272 245 tona.

(71)

Komisija je obujam i tržišni udio uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata (COMEXT).

(72)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(73)

Količina proizvoda uvezenih iz Tajlanda u razmatranom se razdoblju smanjila s 4 345 tona u 2021. na 3 638 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. To se kretanje odrazilo i na tržišni udio, koji se tijekom istog razdoblja smanjio s 1,5 na 1,3 %.

(74)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju cijene u EUR po toni (neto mase) navedenih u statističkim podacima Eurostata (COMEXT). Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođača izvoznika u uzorku i proizvođača iz Unije u uzorku.

(75)

Prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene

(76)

Prosječna cijena uvoza iz Tajlanda povećala se za 25 % od 2021. do 2022., s 1 115 EUR po toni na 1 392 EUR po toni. Međutim, te su se cijene 2023. smanjile za 19 postotnih bodova. Cijene su se u razdoblju ispitnog postupka ponovno povećale za 7 postotnih bodova na 1 264 EUR po toni. Općenito, tijekom razmatranog razdoblja uvozne cijene ostale su niže od cijena Unije, kako je prikazano u tablici 8.

(77)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(78)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je znatna marža sniženja cijena u iznosu od 29,8 do 33,2 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije.

(79)

Uvoz kukuruza šećerca iz trećih zemalja osim Tajlanda uglavnom potječe iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(80)

(Zbirna) količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene za uvoz kukuruza šećerca iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(81)

Uvoz iz NRK-a znatno se povećao, sa 6 484 tone u 2021. na 46 631 tonu u 2023. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije količina uvezenih proizvoda blago se smanjila na 40 052 tone.

(82)

To se kretanje odrazilo i na tržišni udio, koji se povećao s 2 % u 2021. na 16 % u 2023., nakon čega je u razdoblju ispitnog postupka revizije uslijedilo blago smanjenje na 15 %.

(83)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a povećale su se s 1 164 EUR/tona u 2021. na 1 570 EUR/tona u 2022., a u 2023. i u razdoblju ispitnog postupka su pale, kad se prosječna cijena po toni smanjila na 1 192 EUR/tona. Tijekom razmatranog razdoblja razina cijena stalno je bila ispod razine cijena i jediničnog troška prodane robe industrije Unije.

(84)

Komisija je smatrala da je uvoz iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju znatno porastao. Tržišni udio svih ostalih trećih zemalja narastao je u razdoblju ispitnog postupka revizije s 3 % u 2021. na 16 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 81, ukupno povećanje može se pripisati uvozu iz Kine jer je uvoz iz ostalih trećih zemalja osim Kine i Tajlanda općenito ostao vrlo nizak. Prosječna cijena kineskog uvoza ostala je tijekom cijelog razmatranog razdoblja ispod razine cijena industrije Unije.

(85)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(86)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(87)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj zahtjeva i obuhvaća podatke koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Oba su se skupa podataka smatrala reprezentativnima za gospodarsko stanje industrije Unije.

(88)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(89)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(90)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(91)

Količina proizvodnje smanjila se od 2021. do 2022. za 13 %, s oko 368 786 na 319 410 tona. To se kretanje može povezati s lošom berbom kukuruza šećerca 2022., kad je zbog suše pala količina proizvodnje. U 2023. se količina proizvodnje povećala u odnosu na prethodnu godinu za 15 postotnih bodova, na 375 541 tonu, što ukazuje na oporavak od loše berbe u Uniji u 2022. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka količina proizvodnje ponovno se znatno smanjila, za 11 postotnih bodova, na 333 973 tone, što odgovara povećanju kineskog uvoza, kako je utvrđeno u uredbi o uvođenju privremenih mjera protiv Kine (15). Količina proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za ukupno 9 %.

(92)

Proizvodni kapacitet industrije Unije u razmatranom je razdoblju bilježio stalan rast od 8 %, ukazujući na ulaganja o kojima je odlučeno prije povećanja kineskog uvoza. Od 2021. do 2022. kapacitet se povećao za 3 %, nakon čega je uslijedilo dodatno povećanje od tri postotna boda 2022. i dodatna dva postotna boda u razdoblju ispitnog postupka.

(93)

Iskorištenost kapaciteta kretala se isto kao količina proizvodnje. Od 2021. do 2022. iskorištenost kapaciteta smanjila se s 85 na 71 %, nakon čega je uslijedilo povećanje na 81 %. U razdoblju ispitnog postupka iskorištenost kapaciteta ponovno se smanjila na 71 %.

(94)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(95)

U cijelom razmatranom razdoblju količina prodaje Unije znatno se smanjila, za 21 %. To je smanjenje od 2021. do 2022. iznosilo oko 2 %, odnosno količina prodaje smanjila se s 284 883 na 279 277 tona. Prodaja se znatno smanjila 2023., za 13 postotnih bodova, na 241 039 tona. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prodaja se smanjila za dodatnih šest postotnih bodova, na 225 854 tone.

(96)

Tržišni udio Unije smanjio se s 95 % u 2021. na 91 % u 2022., što je smanjenje od 4 postotna boda. Tržišni udio znatno se smanjio 2023. na 82 %, a zatim se blago oporavio na 83 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(97)

Smanjenje količine prodaje 2022. može se djelomično povezati s lošom berbom koja se spominje u uvodnoj izjavi 91. i smanjenom količinom proizvodnje koja je navedena u tablici 5. Međutim, znatno smanjenje količine prodaje Unije u 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije posljedica je prodora kineskog uvoza na tržište kako je utvrđeno u uredbi o uvođenju privremenih mjera u vezi s Kinom.

(98)

Kretanje tržišnog udjela industrije Unije u razmatranom razdoblju posljedica je istih čimbenika, a nagli gubitak tržišnog udjela 2023. podudarao se s brzim širenjem kineskog uvoza na tržište Unije.

(99)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je 12 postotnih bodova tržišnog udjela, dok se količina prodaje znatno smanjila, za 21 %. Najveći gubitak tržišnog udjela može se pripisati uvozu iz Kine jer se podudarao s povećanim kineskim tržišnim udjelom, koji se u razmatranom razdoblju znatno povećao s 2 na 15 % i premašio smanjenje potrošnje Unije, koje je iznosilo 9 %. Stoga industrija Unije nije zabilježila rast količina proizvodnje i prodaje unatoč povećanju proizvodnog kapaciteta.

(100)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(101)

Zaposlenost u industriji Unije smanjila se za 5 %, s oko 3 460 zaposlenika u punom radnom vremenu 2021. na 3 456 zaposlenika u punom radnom vremenu u razdoblju ispitnog postupka. To kretanje uvelike prati kretanje proizvodnog kapaciteta prikazano u tablici 5.

(102)

Budući da su brojke za proizvodnju i zaposlenost usko povezane, produktivnost u tonama po zaposleniku u skladu je s kretanjem količine proizvodnje prikazanim u tablici 5.

(103)

Sve dampinške marže povezane s uvozom iz Tajlanda utvrđene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su iznad razine de minimis. Istodobno je razina uvoza iz Tajlanda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila relativno ograničena i činila je samo 1,3 % potrošnje u Uniji. Stoga je učinak visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio razmjerno ograničen.

(104)

Iako je industrija Unije 2021. pokazivala znakove oporavka od prethodnih učinaka dampinga uzrokovanog tajlandskim uvozom, na gospodarsko stanje utjecao je dampinški uvoz iz Kine, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 99.

(105)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(106)

Prosječna prodajna cijena u Uniji za nepovezane kupce u razmatranom razdoblju povećala se za 42 %. Od 2021. do 2022. prosječna prodajna cijena povećala se za 13 % s [1 302 – 2 028] EUR/tona na [1 473 – 2 294] EUR/tona. Prosječna prodajna cijena 2023. se povećala za dodatna 22 postotna boda na [1 754 – 2 732] EUR/tona. U razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena dodatno se povećala za sedam postotnih bodova, na [1 843 – 2 870] EUR/tona.

(107)

Prosječni jedinični trošak prodane robe povećao se od 2021. do 2022. za 15 %, s [1 146 – 1 784] na [1 323 – 2 059] EUR/tona. Trošak se 2023. dodatno povećao na [1 590 – 2 476] EUR/tona, što je dodatno povećanje od 24 postotna boda u odnosu na 2022. U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječni jedinični trošak po toni povećao se za pet postotnih bodova na [1 655 – 2 577] EUR/tona. Zbog toga su prosječne uvozne cijene iz Tajlanda tijekom razmatranog razdoblja opisane u uvodnoj izjavi 76. ostale dosljedno ispod prosječnog jediničnog troška prodane robe.

(108)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(109)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se 2022. za 15 %, nakon čega je 2023. uslijedilo smanjenje od 13 %. U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječni troškovi rada po zaposleniku ponovno su se povećali za 12 %. Povećanje prosječnih troškova rada bilo je povezano s povećanjima minimalnih plaća zbog inflacije.

(110)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(111)

Od 2021. do 2022. završne zalihe proizvođača iz Unije u uzorku smanjile su se za 4 %, s [72 917 – 113 542] na [70 300 – 109 467] tona. Međutim, 2023. završne zalihe znatno su se povećale za 27 postotnih bodova [89 648 – 139 596] tona, uz dodatno povećanje za dodatnih 32 postotna boda u odnosu na 2021. [112 712 – 175 509] tona.

(112)

Smanjena razina zaliha iz 2022. može se povezati s lošom berbom u Uniji. Iako se povećana razina zaliha može povezati sa sezonskim učinkom na kraju kalendarske godine, znatan porast zaliha u 2023. i tijekom razdoblja ispitnog postupka bio je jasna posljedica povećanja dampinškog uvoza iz Kine, što upućuje na to da proizvođači iz Unije nisu mogli prodavati svoje proizvode, kako je zaključeno u uredbi o uvođenju privremenih mjera protiv Kine.

(113)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(114)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(115)

Profitabilnost se u razmatranom razdoblju smanjila za 15 %.

(116)

Iako je i dalje profitabilna, industrija Unije u razmatranom razdoblju stalno se zadržavala ispod ciljne dobiti od 14 %. Kretanje profitabilnosti trebalo bi razmotriti s obzirom na znatno smanjenje količina prodaje, smanjenu proizvodnju, iskorištenost kapaciteta i zaposlenost, kao i znatno povećanje razina zaliha. Industrija Unije u biti je uspjela zadržati pozitivnu razinu profitabilnosti, ali nauštrb količina prodaje.

(117)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Od 2021. do 2022. novčani tok drastično se smanjio za 184 %. Novčani tok 2023. dodatno se smanjio za 225 postotnih bodova. U razdoblju ispitnog postupka revizije novčani tok oporavio se na gotovo istu razinu kao 2021.

(118)

U razmatranom su razdoblju proizvođači iz Unije u uzorku nastavili ulagati, kao što pokazuju prethodno navedeni podaci o ulaganjima. Ulaganja su se povećala za 84 %, s [5 084 019 – 7 916 544] u 2021. na [9 363 438 – 14 580 211] EUR u 2022. Ulaganja su se 2023. povećala za 96 %, na [14 746 664 – 22 962 663] EUR. U razdoblju ispitnog postupka revizije ulaganja su se povećala za 38 %, na [12 310 955 – 19 169 915] EUR. Ulagalo se u proširenje proizvodnog kapaciteta kako je opisano u uvodnoj izjavi 92. i zamjenu opreme. Općenito, ta je industrija vrlo kapitalno intenzivna i potrebna su joj velika ulaganja u proizvodna postrojenja. Industrija Unije uspjela je prikupiti potreban kapital.

(119)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Od 2021. do 2022. povrat ulaganja smanjio se za 12 %, s [17 – 27] na [15 – 23] %. Povrat ulaganja 2023. dodatno se smanjio za 9 % na [14 – 21] %. U razdoblju ispitnog postupka revizije povrat ulaganja zabilježio je dodatni pad od 3 % na [13 – 20] %.

(120)

U razmatranom razdoblju na tržištu Unije prevladavao je uvoz iz NRK-a, a uvoz iz Tajlanda bio je na relativno nižoj razini. Uvoz iz NRK-a povećao se sa 6 484 tone u 2021. na 40 052 tone u razdoblju ispitnog postupka revizije, kako je prikazano u tablici 4. Tržišni udio tog uvoza povećao se s 2 % u 2021. na 15 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da se taj uvoz izvršio po dampinškim cijenama (16). S druge strane, uvoz iz Tajlanda ostao je na općenito niskoj razini tijekom razmatranog razdoblja te se tijekom razmatranog razdoblja smanjio s 1,5 na 1,3 %, kako je prikazano u tablici 2.

(121)

Gospodarsko stanje industrije Unije pogoršavalo se na tržištu na kojem se potražnja smanjivala. U razmatranom razdoblju potrošnja se smanjila za 9 %, a tržišni udio industrije Unije smanjio se s 95 % u 2021. na 83 % u razmatranom razdoblju. To je uglavnom bila posljedica pritiska na cijene zbog kineskog uvoza, znatnog sniženja cijena i, u svakom slučaju, sprečavanja rasta cijena jer je kineski uvoz stalno bio ispod prosječnih jediničnih troškova prodane robe. Zbog tog sprečavanja rasta cijena industrija Unije nije mogla svoje prodajne cijene posve prilagoditi u skladu s povećanjima troškova povezanima sa sirovinama, što je dovelo do smanjene profitabilnosti koja je tijekom razmatranog razdoblja stalno bila ispod ciljne dobiti, zajedno sa znatno smanjenom količinom prodaje.

(122)

Iako je kretanje prodajnih cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju bilo pozitivno, uz povećanje od 42 %, to je bilo nadmašeno znatnim povećanjem troškova.

(123)

Većina pokazatelja zabilježila je negativno kretanje, sa smanjenom količinom prodaje, količinom proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, profitabilnosti i novčanim tokom. Cijene tajlandskog uvoza stalno su bile ispod prosječnih prodajnih cijena industrije Unije i prosječnih jediničnih troškova prodane robe, ali su općenito ostale vrlo niske.

(124)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije uspjela je uložiti u proširenje proizvodnih kapaciteta jer je očekivala jednake uvjete na tržištu EU-a kako bi se natjecala u pravednim uvjetima.

(125)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(126)

Nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz kukuruza šećerca iz Tajlanda 2007. uvoz iz te zemlje znatno se smanjio i ostao je na vrlo niskim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz Tajlanda činio je tek oko 1,3 % ukupne potrošnje u Uniji.

(127)

S druge strane, industrija Unije suočila se sa sve većom konkurencijom zbog znatnih količina jeftinog dampinškog uvoza iz Narodne Republike Kine. Taj se uvoz naglo povećao tijekom razmatranog razdoblja, a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnuo je tržišni udio od oko 15 %. Razina cijena kineskog uvoza ostala je stalno ispod razine industrije Unije, čak i ispod prosječnog troška prodane robe proizvođača iz Unije, čime je izvršen znatan pritisak na sniženje cijena, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 120 do 125.

(128)

Zbog tog pritiska na cijene industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene u skladu s rastućim troškovima. To je dovelo do pada profitabilnosti, smanjene iskorištenosti kapaciteta i gubitka tržišnog udjela. Na temelju prethodno navedenog Komisija je u usporednom antidampinškom ispitnom postupku u vezi s uvozom kukuruza šećerca podrijetlom iz NRK-a zaključila da je materijalna šteta koju je industrija Unije pretrpjela tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uglavnom uzrokovana dampinškim uvozom podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(129)

Stoga je Komisija 7. kolovoza 2025. uvela privremene antidampinške mjere na uvoz kukuruza šećerca podrijetlom iz Kine.

(130)

Iako se ne može isključiti da su cijene uvoza iz Tajlanda pridonijele šteti koju je pretrpjela industrija Unije jer su bile niže od cijena industrije Unije kako je opisano u uvodnoj izjavi 78., utvrđeno je da je njegov učinak ograničen s obzirom na mali obujam. Stoga je Komisija procijenila vjerojatnost ponavljanja štete za Tajland.

(131)

Komisija je u uvodnoj izjavi 125. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. U uvodnim izjavama 128. i 130. zaključila je i da je šteta za industriju Unije koja je uočena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uglavnom uzrokovana kineskim uvozom. Stoga je Komisija u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete izvorno uzrokovane dampinškim uvozom iz Tajlanda u slučaju isteka mjera protiv tog uvoza.

(132)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodni i neiskorišteni kapacitet u Tajlandu, privlačnost tržišta Unije i vjerojatni učinak tajlandskog izvoza na industriju Unije.

(133)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 58., tajlandski izvoznici imaju znatan rezervni kapacitet za povećanje izvoza u Uniju ako se dopusti da mjere isteknu.

(134)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su tajlandske uvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja stalno bile niže od cijena proizvođača iz Unije. Komisijina usporedba ponderiranih prosječnih prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku (koje su prilagođene na razinu franko tvornica) i cijena CIF tajlandskog izvoza, prilagođenih kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 77., ali bez antidampinških pristojbi, pokazala je znatnu maržu sniženja cijena veću od 37 % i smatra se najboljim pokazateljem očekivanog kretanja cijena u slučaju izostanka mjera. Zbog isplativijih cijena na tržištu Unije u usporedbi s drugim izvoznim tržištima, kako je opisano u uvodnoj izjavi 62., vjerojatno je da će se, ako antidampinške mjere isteknu, znatne količine usmjeriti na tržište Unije.

(135)

Na temelju toga vjerojatno je da će tajlandski proizvođači, u slučaju izostanka mjera, povećati prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po dampinškim cijenama koje bi prodajne cijene industrije Unije izložile povećanom pritisku.

(136)

Unatoč antidampinškim pristojbama na snazi Tajland je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio izvoziti u EU, s tržišnim udjelom od 1,3 %, po cijenama koje su čak bile niže od troškova industrije Unije. U nedostatku mjera, s povećanom količinom tajlandskog uvoza po sniženim cijenama, industrija Unije bila bi prisiljena dodatno sniziti svoje cijene ili, u suprotnom, izgubiti još veće količine prodaje u korist tajlandskih izvoznika.

(137)

S obzirom na stanje industrije Unije, smanjenje količina proizvodnje i sniženje prodajnih cijena dodatno bi pogoršali njezinu profitabilnost i ostale pokazatelje uspješnosti.

(138)

Stoga se može zaključiti da u slučaju isteka postojećih antidampinških mjera za Tajland postoji vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno uzrokovao dampinški uvoz iz Tajlanda.

(139)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, korisnika i potrošača i poljoprivrednika.

(140)

Tijekom tekućeg ispitnog postupka nije se javio nijedan uvoznik, korisnik ni dobavljač. Zbog manjka suradnje Komisija je ostala pri nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, u kojoj je zaključeno da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera.

(141)

Osim toga, u usporednom antidampinškom ispitnom postupku o uvozu kukuruza šećerca iz Narodne Republike Kine zaključeno je da uvođenje mjera ne bi neproporcionalno utjecalo na uvoznike, korisnike ili dobavljače s obzirom na ograničen udio kukuruza šećerca u njihovu ukupnom prometu i dostupnost alternativnih izvora opskrbe.

(142)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja antidampinških mjera za uvoz kukuruza šećerca podrijetlom iz Tajlanda.

(143)

Na temelju Komisijinih zaključaka o vjerojatnom nastavku dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na kukuruz šećerac iz Tajlanda.

(144)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajlanda”.

(145)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(146)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(147)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Tajlanda koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Tajlanda”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(148)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (17). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(149)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može od Komisije zatražiti da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se primjenjuje na njegov izvoz nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i na koje se stoga primjenjuju antidampinške pristojbe; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(150)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(151)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (18), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(152)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036,