Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: https://unece.org/status-1958-agreement-and-annexed-regulations

Pravilnik UN-a br. 108 – Jedinstvene odredbe o homologaciji proizvodnje obnovljenih pneumatskih guma za motorna vozila i njihove prikolice [2026/302]

Obuhvaća sav važeći tekst do:

dopune 1. nizu izmjena 01 – datum stupanja na snagu: 11. siječnja 2026.

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Vjerodostojni i pravno obvezujući tekstovi su:

ECE/TRANS/WP.29/2024/63

ECE/TRANS/WP.29/2025/73

SADRŽAJ

Pravilnik

Područje primjene

Definicije

Oznake

Zahtjev za homologaciju

Homologacija

Zahtjevi

Specifikacije

Preinake tipa i proširenje homologacije

Sukladnost proizvodnje

10.

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

11.

Trajno obustavljena proizvodnja

12.

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i ispitnih laboratorija te imena i adrese homologacijskih tijela

13.

Prijelazne odredbe

Prilozi

Izjava

Izgled homologacijskih oznaka

Raspored oznaka na obnovljenim gumama

Indeksi nosivosti

Oznaka veličine gume i dimenzije gume

Postupak mjerenja dimenzija pneumatskih guma

Postupak za ispitivanje izdržljivosti kombinacijama opterećenja i brzine

Ilustracija

1. Područje primjene

Ovaj Pravilnik uređuje proizvodnju obnovljenih pneumatskih guma (*1) (*2) namijenjenih prvenstveno za vozila kategorija M1, N1, O1 i O2 (1) (2). Ne primjenjuje se na:

1.1.

obnovljene gume kategorije brzine manje od 120 km/h ili prikladne za brzine veće od 300 km/h;

1.2.

gume originalno proizvedene bez oznake brzine i indeksa nosivosti;

1.3.

gume originalno proizvedene bez homologacije na temelju Pravilnika br. 30;

1.4.

gume namijenjene prvenstveno za kolekcionarska vozila;

1.5.

gume namijenjene prvenstveno za natjecanja;

1.6.

rezervne gume za privremenu uporabu označene kao tip T;

1.7.

gume strukture „za kotrljanje u ispuhanom stanju” (3).

2. Definicije

Za potrebe ovog Pravilnika (vidjeti i sliku u Prilogu 8.):

2.1.

„asortiman obnovljenih pneumatskih guma” znači asortiman obnovljenih guma kako je navedeno u stavku 4.1.4.;

2.2.

„struktura” neke gume znači tehničke karakteristike njezine karkase. Glavne vrste struktura su:

2.2.1.

„dijagonalna” („bias-ply”) znači struktura gume čije su kordne niti koje dopiru do stope gume posložene tako da čine izmjenične kutove znatno manje od 90° u odnosu na središnju crtu gaznog sloja;

2.2.2.

„guma sa strukturom prekriženih pojasa” („bias-belted”) znači struktura gume čije su kordne niti koje dopiru do stope gume posložene tako da čine izmjenične kutove znatno manje od 90° u odnosu na središnju crtu gaznog sloja, pri čemu je struktura ograničena pojasom koji se sastoji od najmanje dva sloja vrlo nerastezljivog kordnog materijala;

2.2.3.

„radijalna” („radial ply”) znači struktura gume čije su kordne niti, koje dopiru do stope gume, posložene tako da čine kut od 90° u odnosu na središnju crtu gaznog sloja u području koje uključuje većinu bočnice i koja se nalazi izvan stope gume i uglavnom nerastezljivog obodnog pojasa koji stabilizira karkasu;

2.3.

Vrsta upotrebe

2.3.1.

„obična guma” znači guma za uobičajenu cestovnu uporabu;

2.3.2.

„guma za snijeg” znači guma čije su glavne karakteristike, uključujući uzorak gaznog sloja, konstruirane prvenstveno da se u blatnim i/ili snježnim uvjetima postigne bolji učinak u odnosu na običnu gumu s obzirom na utjecaj gume na pokretanje i kontrolu kretanja vozila;

2.3.3.

„guma za posebnu uporabu” znači guma namijenjena za cestovne i necestovne uporabe i za druge posebne namjene. Te su gume prvenstveno konstruirane za polazak i kretanje vozila u necestovnim uvjetima;

2.3.4.

„rezervna guma za privremenu uporabu” znači guma koja se razlikuje od gume namijenjene za ugradnju na vozila za uobičajene vozne uvjete i koja je namijenjena samo za privremenu uporabu u ograničenim voznim uvjetima;

2.4.

„stopa” znači dio gume čiji oblik i struktura omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava;

2.5.

„korda” znači niti koje čine tkivo sloja u pneumatskoj gumi;

2.6.

„sloj” znači sloj gumiranih paralelnih kordi;

2.7.

„pojas” znači, za gumu radijalne strukture ili gumu sa strukturom prekriženih pojasa, znači najmanje jedan sloj materijala ispod gaznog sloja koji su vidno usmjereni u smjeru njegove središnje crte tako da osiguravaju učvršćenje karkase po opsegu;

2.8.

„međupojas” odnosno „odvajač” znači, za gumu dijagonalne strukture, međusloj između karkase i gaznog sloja;

2.9.

„ojačanje stope” znači materijal koji u području stope štiti karkasu od habanja ili abrazije zbog dodira s naplatkom;

2.10.

„karkasa” odnosno „kostur” znači strukturni dio pneumatske gume koji nije gazni sloj ni vanjski gumirani dio bočnice koji, kad je guma napuhana, nosi opterećenje;

2.11.

„gazni sloj” znači dio pneumatske gume koji je konstruiran za dodir s tlom, koji štiti karkasu od mehaničkog oštećenja i pridonosi prianjanju uz tlo;

2.12.

„bočnica” znači dio pneumatske gume koji se nalazi između gaznog sloja i područja koje treba prekrivati prirubnica naplatka;

2.13.

„donji dio bočnice” znači područje koje obuhvaća dio između najveće širine presjeka gume i područja koje treba prekrivati rub naplatka;

2.14.

„žlijeb gaznog sloja” znači prostor između dva susjedna rebra i/ili bloka u uzorku gaznog sloja;

2.14.1.

„glavni žljebovi” znači široki žljebovi gaznog sloja u središnjem području gaznog sloja gume. Središnje područje je područje na gaznom sloju koje zauzima 75 % širine gaznog sloja mjereno simetrično od središnje crte;

2.14.2.

„sekundarni žljebovi” znači dodatni žljebovi gaznog sloja koji mogu nestati tijekom životnog vijeka gume;

2.15.

„dubina gaznog sloja” znači dubina glavnih žljebova.

2.16.

„širina presjeka” (S) znači linearna udaljenost između vanjskih površina bočnica napuhane pneumatske gume kad je postavljena na propisani mjerni naplatak, ali ne uzimajući u obzir izbočine natpisa, ukrasa, zaštitnih pojaseva ili rebara;

2.17.

„ukupna širina” znači linearna udaljenost između vanjskih površina bočnica napuhane gume kad je postavljena na propisani mjerni naplatak, uključujući natpise, ukrase, zaštitne pojase i rebra;

2.18.

„visina presjeka” (H) znači razmak jednak polovini razlike vanjskog između vanjskog promjera gume i nazivnog promjera naplatka;

2.19.

„nazivni omjer poprečnog presjeka” (Ra) znači omjer dobiven dijeljenjem nazivne visine presjeka gume s nazivnom širinom presjeka gume, pri čemu obje dimenzije moraju biti u istim jedinicama, pomnožen sa 100;

2.20.

„vanjski promjer gume (D)” znači ukupni promjer napuhane nove obnovljene gume;

2.21.

„oznaka veličine gume” znači oznaka koja sadržava:

2.21.1.

nazivnu širinu presjeka gume (S1); vrijednost je iskazana u milimetrima, osim za tipove guma čije su oznake veličine navedene u prvome stupcu tablica iz Priloga 5. ovog Pravilnika;

2.21.1.1.

(opcionalno) slovo „P” ispred nazivne širine presjeka;

2.21.1.2.

(opcionalno) slova „HL” ispred nazivne širine presjeka u slučaju guma veće nosivosti;

2.21.2.

nazivni omjer poprečnog presjeka, osim za gume čije su oznake veličine navedene u prvom stupcu tablica iz Priloga 5. ovom Pravilniku ili, ovisno o tipu konstrukcije gume, nazivni vanjski promjer izražen u mm;

2.21.3.

oznaku strukture u skladu sa sljedećim:

2.21.3.1.

za dijagonalne (bias-ply) gume bez oznake ili slovo „D” ispred oznake nazivnog promjera naplatka;

2.21.3.2.

za gume sa strukturom prekriženih pojasa (bias-ply) slovo „B” ispred oznake nazivnog promjera naplatka;

2.21.3.3.

za radijalne (radial-ply) gume slovo „R” ispred oznake nazivnog promjera naplatka;

2.21.3.3.1.

na radijalnim gumama predviđenima za brzine veće od 240 km/h, ali ne veće od 300 km/h (gume označene simbolom kategorije brzine „W” ili „Y”, koji je dio opisa namjene), slovo „R” može se ispred oznake nazivnog promjera naplatka zamijeniti oznakom „ZR”;

2.21.4.

nazivni promjer naplatka;

2.21.5.

simbol konfiguracije postavljanja gume na naplatak, ako se razlikuje od standardne konfiguracije;

2.22.

„nazivni promjer naplatka” znači brojčana oznaka koja označava promjer naplatka na koji se postavlja guma; promjer je izražen ili kodovima (brojevi manji od 100) ili u milimetrima (brojevi veći od 100), ali nipošto ne na oba načina;

2.22.1.

Ako je nazivni promjer naplatka (simbol „d”) izražen kodom, vrijednosti tog simbola „d” tumače se u skladu sa sljedećom tablicom:

Kod nazivnog promjera naplatka („d”)	Vrijednost simbola „d” u mm
8	203
9	229
10	254
11	279
12	305
13	330
14	356
15	381
16	406
17	432
18	457
19	483
20	508
21	533
22	559
23	584
24	610
25	635
26	660
27	686
28	711
29	737
30	762

2.23.

„naplatak” znači nosač gume sa zračnicom ili gume bez zračnice na koji naliježu stope gume;

2.23.1.

„konfiguracija postavljanja gume na naplatak” znači tip naplatka za koji je guma konstruirana. Nestandardni naplaci označeni su simbolom koji se nalazi na gumi, npr. „CT”, „TR”, „TD” ili „A”;

2.24.

„mjerni naplatak” znači naplatak naveden kao „širina mjernog naplatka” ili kao „konstrukcijska širina naplatka” za određenu oznaku veličine gume u bilo kojem izdanju neke međunarodne norme za gume;

2.25.

„ispitni naplatak” znači naplatak naveden kao odobren, preporučen ili dopušten u nekoj međunarodnoj normi za gume s tom oznakom veličine i tipa;

2.26.

„međunarodna norma za gume” znači bilo koji od ovih dokumenata:

(a)	Europska tehnička organizacija za gume i naplatke (ETRTO) (4): „Priručnik za norme”;

(b)	Europska tehnička organizacija za gume i naplatke (ETRTO)4: „Podaci o prijašnjim normama”;

(c)	Udruženje za gume i naplatke (TRA) (5): „Godišnjak”;

(d)	Japansko udruženje proizvođača auto guma (JATMA) (6): „Godišnjak”;

(e)	Udruženje za gume i naplatke Australije (TRAA) (7): „Priručnik za norme”;

(f)	Latinoameričko udruženje za gume i naplatke (ALAPA) (8): „Priručnik za tehničke norme”;

(g)	Skandinavska organizacija za gume i naplatke (STRO) (9): „Knjiga podataka”.

2.27.

„kidanje” znači odvajanje komada gume s gaznog sloja;

2.28.

„odvajanje korde” znači razdvajanje korde od gumene presvlake;

2.29.

„odvajanje sloja” znači razdvajanje susjednih slojeva;

2.30.

„odvajanje gaznog sloja” znači odvajanje gaznog sloja od karkase;

2.31.

„pokazatelji istrošenosti” znači ispupčenja u žljebovima gaznog sloja konstruirana da daju vizualnu indikaciju stupnja istrošenosti gaznog sloja;

2.32.

„opis namjene” znači kombinacija indeksa opterećenja i simbola kategorije brzine (na primjer „94H”);

2.33.

„indeks nosivosti” znači broj koji se odnosi na referentnu masu koju guma može nositi kad se koristi u skladu sa zahtjevima za korištenje koje je odredio izvorni proizvođač gume ili proizvođač obnovljene gume.

Popis indeksa nosivosti i odgovarajućih nosivosti dan je u Prilogu 4. ovom Pravilniku;

2.34.

„kategorija brzine” znači:

2.34.1.

brzine, označene simbolom, na kojima guma može podnijeti opterećenje koje odgovara indeksu nosivosti;

2.34.2.

Koriste se simboli kategorija brzine iz sljedeće tablice:

Simbol kategorije brzine	Odgovarajuća brzina (km/h)
L	120
M	130
N	140
P	150
Q	160
R	170
S	180
T	190
U	200
H	210
V	240
W	270
Y	300

2.35.

„najveće opterećenje” znači najveća masa koju guma može nositi prema specifikacijama;

2.35.1.

Za brzine koje nisu veće od 210 km/h najveće opterećenje ne smije biti veće od vrijednosti indeksa nosivosti na gumi.

2.35.2.

Za brzine veće od 210 km/h, ali koje nisu veće od 300 km/h, najveće opterećenje ne smije biti veće od postotka vrijednosti indeksa nosivosti gume iz sljedeće tablice, uzimajući u obzir simbol kategorije brzine gume i brzinu koju može postići vozilo na koju se guma ugrađuje:

Kategorija brzine gume	Najveća brzina (km/h)	Najveće opterećenje (%)
V	210 215 220 225 230 235 240	100,0 98,5 97,0 95,5 94,0 92,5 91,0
W	240 250 260 270	100 95 90 85
Y	270 280 290 300	100 95 90 85

Linearne interpolacije najvećeg opterećenja dopuštene su za međuvrijednosti najvećih brzina.

2.36.

„proizvođač obnovljenih guma” znači osoba ili tijelo koje je odgovorno homologacijskom tijelu za sve aspekte postupka homologacije u skladu s ovim Pravilnikom i za osiguravanje sukladnosti proizvodnje;

2.36.1.

„proizvodna jedinica za obnavljanje guma” znači lokacija ili skupina zasebnih lokacija na kojima se proizvode obnovljene gume;

2.37.

„obnavljanje” znači općenito reparacija rabljene gume zamjenom istrošenog gaznog sloja novim materijalom. To može uključivati obnovu vanjske površine bočnice. Pod reparacijom su obuhvaćeni sljedeći procesi:

2.37.1.

„obnavljanje gaznog sloja” znači zamjena gaznog sloja;

2.37.2.

„obnavljanje gaznog sloja i bočnica” znači zamjena gaznog sloja u kombinaciji s nanošenjem novog materijala po dijelu bočnice;

2.37.3.

„potpuno obnavljanje” znači zamjena gaznog sloja i obnavljanje bočnice, uključujući barem dio donjeg dijela gume;

2.38.

„plašt gume” znači istrošena guma, uključujući karkasu i ono što je ostalo od materijala gaznog sloja i bočnice;

2.39.

„brušenje” znači postupak uklanjanja istrošenog materijala s plašta radi pripreme površine za postavljanje novog materijala;

2.40.

„popravak” znači radnje popravljanja oštećenih plašteva unutar dopuštenih granica oštećenja;

2.41.

„materijal gaznog sloja” znači materijal u obliku prikladnom za zamjenu istrošenog gaznog sloja. To može biti npr.:

2.41.1.

„profilirana traka” znači materijal u obliku trake određene duljine isprešan u željeni profil poprečnog presjeka koji se zatim na hladno postavlja na pripremljeni plašt. Novi materijal mora biti vulkaniziran;

2.41.2.

„traka za namatanje” znači materijal gaznog sloja u obliku trake koja se izravno isprešava i namotava na pripremljeni plašt dok se ne postigne željeni oblik presjeka. Novi materijal mora biti vulkaniziran;

2.41.3.

„izravno isprešana traka” znači materijal gaznog sloja isprešan u željeni profil presjeka izravno na pripremljeni plašt. Novi materijal mora biti vulkaniziran;

2.41.4.

„predvulkaniziran” znači prethodno profiliran i vulkaniziran gazni sloj postavljen izravno na pripremljeni plašt. Novi materijal mora se spojiti s plaštem;

2.42.

„presvlaka bočnice” znači materijal za pokrivanje bočnica plašta na kojem se mogu postaviti propisane oznake;

2.43.

„gumeni supstrat” znači materijal ljepljivog sloja za spajanje novoga gaznog sloja i plašta te za manje popravke;

2.44.

„ljepilo” znači vezivna otopina namijenjena za fiksiranje položaja novih materijala prije vulkanizacije;

2.45.

„vulkanizacija” znači promjena fizičkih svojstava novog materijala do koje obično dolazi grijanjem i tlačenjem u određenom razdoblju u nadziranim uvjetima;

2.46.

„radijalni ekscentricitet” znači varijacija polumjera gume izmjerena na kružnom obodu vanjske površine gaznog sloja;

2.47.

„neravnoteža” znači mjerenje razlike raspodjele mase oko središnje osi gume. Izmjerena neravnoteža može biti statička i dinamička;

2.48.

„dobavljač gaznog sloja korištenog za obnavljanje” znači osoba ili tijelo odgovorno homologacijskom tijelu za sve aspekte homologacije na temelju Pravilnika UN-a br. 172.;

2.49.

„gazni sloj korišten za obnavljanje” znači predvulkanizirani gazni sloj ili specifikacija glavnih karakteristika gaznog sloja koji se koristi u procesu vulkanizacije kalupa;

2.50.

„proizvođač gume” znači osoba ili tijelo koje je bilo odgovorno homologacijskom tijelu koje je dodijelilo izvornu homologaciju novih guma i odgovorno za sukladnost proizvodnje u skladu s primjenjivim pravilnikom za nove gume;

2.51.

„proizvođač / dobavljač materijala” znači osoba ili tijelo koje je izvor materijala za obnavljanje ili popravak proizvođaču obnovljenih guma;

2.52.

„robna marka / žig” znači identifikacijska oznaka robne marke ili žiga kako ju je odredio proizvođač obnovljenih guma i označio na bočnicama gume. Marka/žig može imati isto ime kao i proizvođač obnovljenih guma;

2.53.

„trgovački opis / trgovačko ime” znači identifikacijska oznaka skupine guma kako ju je odredio proizvođač obnovljenih guma. Može se podudarati s robnom markom / žigom;

2.54.

„ojačana guma” odnosno „guma veće nosivosti” znači guma konstruirana za veće opterećenje s višim tlakom u gumi od opterećenja odgovarajuće standardne verzije gume sa standardnim tlakom u gumi kako je definirano u normi ISO 4000-1:2021;

2.55.

„guma za teške zimske uvjete” znači guma za snijeg ili guma za posebnu uporabu čije su glavne karakteristike, među kojima je uzorak gaznog sloja, posebno namijenjene za uporabu u teškim snježnim uvjetima i koja ispunjava zahtjeve iz stavka 6.1. Pravilnika UN-a br. 172;

2.56.

„profesionalna terenska guma” znači guma za posebnu uporabu koja se prvenstveno koristi za vožnju u teškim necestovnim uvjetima;

2.57.

„omjer praznog i ispunjenog prostora” znači omjer između veličine praznina na referentnoj površini i veličine te referentne površine izračunan na temelju nacrta kalupa;

2.58.

„guma s produženom mobilnosti” odnosno „EMT” znači guma s radijalnom strukturom koja omogućuje da guma, postavljena na odgovarajući kotač bez dodatnih sastavnih dijelova obavlja osnovne funkcije gume na brzini od 80 km/h za udaljenost od 80 km kad se koristi u uvjetu nenapuhane gume;

2.59.

„uvjet nenapuhane gume” znači stanje gume u kojem guma zadržava cjelovitost svoje strukture dok se vozi pod tlakom unutar raspona od 0 do 70 kPa;

2.60.

„osnovne funkcije gume” znači uobičajeni radni učinak napuhane gume na opterećenju do određene brzine koji podrazumijeva prijenos sila vožnje, upravljanja i kočenja na tlo po kojem se kreće;

2.61.

„visina presjeka kod progiba” znači razlika polumjera kod progiba, izmjerenog od sredine naplatka do površine bubnja, i jedne polovine nazivnog promjera naplatka kako je definiran u stavku 2.26. ovog Pravilnika.

3. Oznake

3.1.

U Prilogu 3. ovom Pravilniku prikazani su primjeri oznaka obnovljenih guma.

3.2.

Obnovljene gume moraju imati, ako su simetrične na obje bočnice, ako su nesimetrične barem na vanjskoj bočnici:

3.2.1.

ime proizvođača obnovljenih guma ili ime marke / žig;

3.2.2.

trgovački opis / trgovačko ime (vidjeti stavak 2. ovog Pravilnika). Međutim, trgovački opis nije potreban ako se podudara s imenom marke / žigom;

3.2.3.

oznaku veličine gume u skladu sa stavkom 2.21.;

3.2.4.

oznaku strukture u skladu sa sljedećim:

3.2.4.1.

za dijagonalne (bias-ply) gume: bez oznake ili slovo „D” ispred oznake nazivnog promjera naplatka;

3.2.4.2.

za radijalne (radial-ply) gume: slovo „R” ispred oznake nazivnog promjera naplatka i opcionalno riječ „RADIAL”;

3.2.4.3.

za gume sa strukturom prekriženih pojasa (bias-ply): slovo „B” ispred oznake nazivnog promjera naplatka i opcionalno riječ „BIAS-BELTED”;

3.2.5.

opis namjene kako je definiran u stavku 2.32.;

3.2.6.

riječ „TUBELESS” ako je riječ o gumi konstruiranoj za uporabu bez zračnice;

3.2.7.

natpis M+S ili MS ili M.S. ili M & S ako je po vrsti upotrebe razvrstana kao „guma za snijeg” ili ako je guma po vrsti upotrebe razvrstana kao „guma za posebnu uporabu” ako je proizvođač gume iz stavka 4.1.5.3.1. deklarirao da je u skladu i s definicijom iz stavka 2.3.2.

3.2.7.1.

alpsku oznaku (planina s tri vrha i snježna pahulja) ako je guma za snijeg ili guma za posebnu uporabu razvrstana u gume za teške snježne uvjete. Alpska oznaka (planina s tri vrha i snježna pahulja) mora odgovarati piktogramu opisanom u Dodatku 1. Prilogu 7. Pravilniku br. 117.;

3.2.7.2.

natpis „ET” i/ili „POR” ako je guma po vrsti upotrebe razvrstana kao „guma za posebnu uporabu”. Guma uz to može imati i natpis M+S ili M.S ili M&S;

ET znači Extra Tread (dodatni profil), a POR Professional Off Road (profesionalna terenska guma).

3.2.8.

natpis „REINFORCED” ili „EXTRA LOAD” ako je guma razvrstana u ojačane gume;

3.2.9.

datum obnavljanja gume u formatu četveroznamenkastog broja čije prve dvije znamenke pokazuju tjedan i druge dvije godinu u kojoj je guma obnovljena. Ta se oznaka može odnositi na razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do +3 tjedna. Na primjer, oznaka „2503” može biti na gumi koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine;

Dopušteno je da se ta oznaka postavi samo na jednu bočnicu.

3.2.10.

natpis „RETREAD”. Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma taj pojam smije se dodati i na drugom jeziku;

3.2.11.

simbol prikazan ispod ako je guma EMT, pri čemu „h” mora biti najmanje 12 mm;

3.2.12.

slova „ERS” („Extended Radial Structure”) za gume s radijalnom strukturom s karkasom čije kordne niti nisu položene tako da uglavnom čine kut od 90° sa središnjom linijom gaznog sloja preko cijelog poprečnog presjeka gume;

3.2.13.

oznake iz stavka 2.21.5. neposredno iza oznake promjera naplatka iz stavka 2.21.4. za gume protektirane procesom potpunog obnavljanja, kako je definiran u stavku 2.37.3., ili bilo kojim procesom u kojem je materijal bočnice obnovljen.

3.3.

Prije homologacije na gumama mora postojati odgovarajući prostor za postavljanje homologacijske oznake iz točke 5.8. na način prikazan u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

3.4.

Nakon homologacije oznake iz stavka 5.8. u obliku pokazanom u Prilogu 2. ovom Pravilniku moraju biti postavljene u odgovarajući prostor iz stavka 3.3. Dopušteno je da se ta oznaka postavi samo na jednu bočnicu.

3.4.1.

U slučaju obnovljene gume razvrstane u gume za teške snježne uvjete pričvršćuje se i homologacijska oznaka iz stavka 5.4. Pravilnika UN-a br. 172, prikazana u njegovu Prilogu 2.

3.5.

Oznake iz stavka 3.2. i homologacijska oznaka propisana u stavcima 3.4. i 5.8. moraju biti jasno čitljive. Moraju biti izbočene na gumi, utisnute u gumu ili trajno označene na gumi.

3.5.1.

[Rezervirano]

3.5.2.

Ako guma nije vulkanizirana na datum obnavljanja kako je definiran u stavku 3.2.8., to mora biti napravljeno najkasnije pet radnih dana nakon završetka obnavljanja u pogonu.

3.6.

Ako su nakon obnavljanja još vidljive oznake koje je postavio izvorni proizvođač gume, one se smatraju oznakama proizvođača obnovljene gume. Ako originalne oznake ne vrijede za obnovljene gume, mora ih se potpuno ukloniti.

3.7.

Mora se ukloniti originalnu homologacijsku oznaku „E” ili „e” i broj originalne homologacije.

4. Zahtjev za homologaciju

Za homologaciju proizvodne jedinice za obnavljanje guma primjenjuju se sljedeći postupci.

4.1.

Zahtjev za homologaciju proizvodne jedinice za obnavljanje guma podnosi vlasnik trgovačkog imena ili marke koji se koristi za gumu ili njegov ovlašteni predstavnik. U zahtjevu se navode:

4.1.1.

prikaz organizacijske strukture proizvođača obnovljenih guma;

4.1.2.

kratak opis sustava upravljanja kvalitetom, koji jamči djelotvornu kontrolu nad postupcima obnavljanja guma kako bi zahtjevi ovog Pravilnika bili ispunjeni;

4.1.3.

robne marke / žigovi koji se stavljaju na te obnovljene gume;

4.1.4.

trgovački opisi / trgovačka imena (vidjeti stavak 2.) koji se mogu postaviti na te obnovljene gume;

4.1.5.

podaci o asortimanu guma za obnavljanje:

4.1.5.1.

asortiman veličina guma;

4.1.5.2.

struktura guma (dijagonalna („bias ply”), prekriženi pojasi ili radijalna);

4.1.5.3.

vrsta upotrebe guma (obične gume ili gume za snijeg, gume za posebnu uporabu ili za privremenu uporabu);

4.1.5.3.1.

za gume koje su po vrsti upotrebe „gume za posebnu uporabu”, one koje mogu nositi natpis M+S ili M.S ili M&S;

4.1.5.3.2.

popis guma razvrstanih kao gume za teške zimske uvjete;

4.1.5.3.2.1.

za obnovljene gume protektirane predvulkaniziranim gaznim slojem ili procesom vulkanizacije kalupa s istim uzorkom gaznog sloja iz stavka 6.6.3.1. gume na popisu moraju biti jasno identificirane kako bi se uspostavila veza s popisima iz stavka 6.6.3.1. točki (b). Ova je tablica primjer:

Oznaka veličine gume, indeksi opterećenja, simbol kategorije brzine	TM1	TM2	TM3
185/60 R 14 82 H	TPM1/TPR1, TA1	—	TPM2/TPR2, TA2
195/65 R 15 91 H	TPM1/TPR1, TA1	—	—
205/55 R 16 94 V XL	—	TPM3/TPR3, TA3	TPM4/TPR4, TA4
235/60 R 17 102 H	—	—	—
255/45 R 18 99 V	—	TPM5/TPR5, TA5	—

Napomene:

TM: Robna marka / žig proizvođača predvulkaniziranog gaznog sloja.

TPM: Trgovački opis / trgovačko ime uzorka gaznog sloja proizvođača predvulkaniziranog gaznog sloja.

TPR: Trgovački opis / trgovačko ime uzorka gaznog sloja proizvođača obnovljenih guma ako se razlikuje od TPM-a.

TA: Broj homologacije dodijeljene na temelju Pravilnika UN-a br. 172 za tip obnovljene gume protektirane predvulkaniziranim gaznim slojem ili procesom vulkanizacije kalupa s istim glavnim karakteristikama, uključujući uzorak gaznog sloja.

4.1.5.3.2.2.

za obnovljene gume protektirane procesom vulkanizacije kalupa ili predvulkaniziranim materijalom gaznog sloja istih glavnih karakteristike, uključujući uzorak gaznog sloja, kao novi tip gume kako je obuhvaćen stavkom 6.6.3.2. gume na popisu moraju biti jasno identificirane kako bi se uspostavila veza s popisima iz stavka 6.6.3.2. točke (b). Ova je tablica primjer:

Oznaka veličine gume, indeksi opterećenja, simbol kategorije brzine	TM1	TM2	TM3
185/60 R 14 82 H	TPM1/TPR1, TA1	—	TPM2/TPR2, TA2
195/65 R 15 91 H	TPM1/TPR1, TA1	—	—
205/55 R 16 94 V XL	—	TPM3/TPR3, TA3	TPM4/TPR4, TA4
235/60 R 17 102 H	—	—	—
255/45 R 18 99 V	—	TPM5/TPR5, TA5	—

Napomene:

TM: Robna marka / žig proizvođača gume.

TPM: Trgovački opis / trgovačko ime uzorka gaznog sloja proizvođača gume.

TPR: Trgovački opis / trgovačko ime uzorka gaznog sloja proizvođača obnovljene gume.

4.1.5.3.2.3.

za obnovljene gume protektirane procesom vulkanizacije kalupa s istim uzorkom gaznog sloja iz stavka 6.6.3.3. gume na popisu moraju biti jasno identificirane kako bi se uspostavila veza s popisima iz stavka 6.6.3.3. točki (b). Ova je tablica primjer:

Oznaka veličine gume, indeksi opterećenja, simbol kategorije brzine	TPR1	TPR2	TPR3
185/60 R 14 82 H	TA1	—	TA3
195/65 R 15 91 H	TA1	—	—
205/55 R 16 94 V XL	—	TA2	TA3
235/60 R 17 102 H	—	—	—
255/45 R 18 99 V	—	TA2	—

Napomene:

TPR: Trgovački opis / trgovačko ime uzorka gaznog sloja proizvođača obnovljene gume.

TA: Broj homologacije dodijeljene tipu obnovljenih guma na temelju Pravilnika UN-a br. 172.

4.1.5.4.

sustav obnavljanja i metoda postavljanja novih materijala, kako je definirano u stavcima 2.37. i 2.41.;

4.1.5.5.

simbol kategorije najveće brzine guma za obnavljanje;

4.1.5.6.

najveći indeks nosivosti guma za obnavljanje;

4.1.5.7.

upućivanje na međunarodnu normu za gume s kojom je asortiman guma sukladan.

4.2.

Na zahtjev homologacijskog tijela proizvođač obnovljenih guma prilaže uzorke guma za ispitivanje ili kopije izvješća tehničke službe o izvršenom ispitivanju, na način koji je naveden u stavku 12. ovog Pravilnika.

5. Homologacija

5.1.

Da bi proizvodna jedinica za obnavljanje guma smjela obnavljati gume, mora od nadležnog tijela dobiti homologaciju u skladu sa zahtjevima iz ovog Pravilnika. Nadležno tijelo poduzima potrebne mjere u skladu s opisom iz ovog Pravilnika kako bi osiguralo da guma obnovljena u odgovarajućoj proizvodnoj jedinici ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika. Proizvodna jedinica za obnavljanje guma potpuno je odgovorna za sukladnost obnovljenih guma s odredbama ovog Pravilnika i za njihov odgovarajući radni učinak u uobičajenoj uporabi.

5.2.

Uz uobičajene zahtjeve za početno ocjenjivanje proizvodne jedinice za obnavljanje guma, nadležno tijelo mora se uvjeriti da su postupci, rad, upute i dokumentacija sa specifikacijama proizvođača materijala napisani na jeziku koji radnici proizvodne jedinice za obnavljanje guma lako razumiju.

5.3.

Nadležno tijelo mora se pobrinuti da dokumentacija procesa i postupaka u svakoj proizvodnoj jedinici sadržava, za materijale i procese za popravke, specifikacije granica popravljivih oštećenja i pukotina na karkasi, neovisno o tome je li oštećenje već bilo prisutno ili je nastalo u pripremi za obnavljanje.

5.4.

Prije dodjele homologacije nadležno tijelo mora utvrditi da su obnovljene gume sukladne s ovim Pravilnikom i da je uzorak od najmanje 5 i načelno ne više od 20 obnovljenih guma, koje predstavljaju asortiman guma iz proizvodne jedinice za obnavljanje guma, uspješno prošao ispitivanja kad je tako propisano u stavcima 6.7. i 6.8.

5.5.

Za svako neuspješno ispitivanje ispituju se dodatna 2 uzorka gume istih specifikacija. Ako neki od tih dodatnih uzoraka ne prođe ispitivanje, ispituju se još 2 uzorka.

Ako neki od ta 2 uzorka ne prođe ispitivanje, zahtjev za homologaciju proizvodne jedinice za obnavljanje guma bit će odbijen.

5.6.

Ako su ispunjeni svi zahtjevi iz ovog Pravilnika, homologacija se dodjeljuje te se svakoj homologiranoj proizvodnoj jedinici za obnavljanje guma daje broj homologacije. Prve dvije znamenke tog broja označavaju niz izmjena koji obuhvaća najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku kad je homologacija dodijeljena. Ispred broja homologacije stavlja se „108R”, što označava da homologacija vrijedi za gumu obnovljenu na temelju zahtjeva ovog Pravilnika. Nadležno tijelo ne smije dodijeliti isti broj nekoj drugoj proizvodnoj jedinici na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik.

5.7.

Obavijest o dodjeli, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa na temelju ovog Pravilnika dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

5.8.

Na svaku obnovljenu gumu sukladnu s ovim Pravilnikom u prostor iz stavka 3.3. uz oznake propisane u stavku 3.2. na jasno vidljiv način postavlja se međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

5.8.1.

kružnice oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovna brojčana oznaka zemlje koja je dodijelila homologaciju (10); i

5.8.2.

broja homologacije opisanog u stavku 5.6.

5.9.

U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazani su primjeri homologacijskih oznaka.

6. Zahtjevi

6.1.

Gume se prihvaćaju za obnavljanje samo ako su homologirane i nose oznaku „E” ili „e”.

6.1.1.

Gume za velike brzine koje imaju samo natpis „ZR” unutar oznake veličine gume i nemaju na sebi opis namjene ne smiju se obnavljati.

6.2.

Gume koje su već bile obnovljene ne smiju se prihvatiti za novo obnavljanje.

6.3.

Plašt gume prihvaćene za obnavljanje ne smije biti stariji od 7 godina, što se utvrđuje prema brojevima koji pokazuju godinu proizvodnje originalne gume; npr. guma koja nosi oznaku „253” može se prihvatiti za obnavljanje do kraja 2000. godine.

6.4.

Preduvjeti za obnavljanje

6.4.1.

Prije pregleda gume moraju biti čiste i suhe.

6.4.2.

Svaka se guma prije brušenja pregledava s unutarnje i vanjske strane radi provjere je li prikladna za obnavljanje.

6.4.3.

Gume s vidljivim oštećenjima zbog preopterećenja ili nedovoljne napuhanosti ne smiju se obnavljati.

6.4.4.

Gume s bilo kojim od oštećenja u nastavku ne smiju se obnavljati:

6.4.4.1.

(a)	velike pukotine koje prodiru do karkase;

(b)	probijena karkasa ili oštećenja plašta sa simbol kategorije brzine većim od H, osim ako će taj plašt biti označen simbolom manje kategorije brzine;

(c)	prethodni popravci oštećenja većih od propisanih dopuštenih granica (vidjeti stavak 5.3.);

(d)	pukotine na karkasi;

(e)	vrlo vidljiva korozija zbog ugljikovodika ili kemijskih proizvoda;

(f)	višestruka oštećenja koja su međusobno previše blizu;

(g)	oštećena ili napukla stopa;

(h)	nepopravljiva istrošenost ili oštećenje unutarnje površine;

(i)	oštećenja stope koja nisu samo sekundarna oštećenja „gumiranog dijela”;

(j)	ogoljene korde zbog habanja gaznog sloja ili bočnica;

(k)	nepopravljivo odvajanje materijala gaznog sloja ili bočnica od karkase;

(l)	strukturno oštećenje u području bočnica.

6.4.5.

Radijalne gume čija karkasa pokazuje znakove odvajanja pojasa većeg od male opuštenosti pojasa ne smije se prihvatiti za obnavljanje.

6.5.

Priprema

6.5.1.

Nakon brušenja i prije nanošenja novog materijala svaku se gumu temeljito ponovo pregledava barem s vanjske strane radi provjere da je još uvijek prikladna za obnavljanje.

6.5.2.

Cijela površina na koju se nanosi novi materijal priprema se bez pregrijavanja. Na teksturi brušene površine ne smiju biti dublji tragovi brušenja ni otkinuti komadići materijala.

6.5.3.

Ako se koristi predvulkanizirani materijal, oblik pripremljene površine mora ispunjavati zahtjeve proizvođača materijala.

6.5.4.

Ne smije biti slobodnih krajeva kordi.

6.5.5.

Korde na plaštu ne smiju se oštetiti u postupku pripreme.

6.5.6.

Ako se pojas gume s radijalnom strukturom ošteti u brušenju, dopuštena su samo manja, izolirana oštećenja na vanjskom sloju.

6.5.7.

Ako se gume s dijagonalnom strukturom oštete u brušenju, dopuštena su sljedeća oštećenja:

6.5.7.1.

za konfiguraciju s dva sloja nije dopušteno nikakvo oštećenje karkase, osim manjih, izoliranih oštećenja na spoju s plaštem;

6.5.7.2.

za konfiguraciju s dva sloja i međupojasom tipa gume bez zračnice nije dopušteno nikakvo oštećenje karkase ni međupojasa;

6.5.7.3.

za konfiguraciju s dva sloja i međupojasom tipa guma sa zračnicom dopuštena su samo manja, izolirana oštećenja međupojasa;

6.5.7.4.

za konfiguraciju s više od tri sloja tipa guma bez zračnice nije dopušteno nikakvo oštećenje karkase ni međupojasa;

6.5.7.5.

za konfiguraciju s više od tri sloja tipa guma sa zračnicom dopuštena su samo oštećenja na vanjskom sloju u krajnjem gornjem području gume.

6.5.8.

Izložene čelične dijelove obrađuje se što je prije moguće odgovarajućim materijalom prema uputama proizvođača tog materijala.

6.6.

Obnavljanje

6.6.1.

Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da je proizvođač ili dobavljač materijala za obnavljanje, uključujući zakrpi, odgovoran za sljedeće:

(a)	definiranje načina primjene i skladištenja, ako to zatraži proizvođač obnovljenih guma, na jeziku zemlje u kojoj će se materijali koristiti;

(b)	definiranje najvećih oštećenja za koje su materijali projektirani, ako to zatraži proizvođač obnovljenih guma, na jeziku zemlje u kojoj će se materijali koristiti;

(c)	osiguravanje da su ojačane zakrpe za gume, ako se ispravno upotrijebe u popravku karkase, primjene svrsi;

(d)	osiguravanje da zakrpe mogu izdržati tlak jednak dvostrukoj vrijednosti najvećeg tlaka gume prema specifikaciji proizvođača gume;

(e)	osiguravanje da su svi drugi materijali za popravak primjereni za predviđenu uporabu.

6.6.2.

Proizvođač obnovljenih guma odgovoran je za ispravnu primjenu materijala za popravak i izvođenje popravke bez grešaka koje bi mogle utjecati na životni vijek guma.

6.6.3.

Proizvođač obnovljenih guma dužan se pobrinuti da proizvođač ili dobavljač materijala gaznog sloja i bočnica navede uvjete njihova skladištenja i uporabe kako bi ti materijali zadržali svoja svojstva. Ako to zatraži proizvođač obnovljenih guma, te upute moraju biti na jeziku zemlje u kojoj će se ti materijali koristiti.

6.6.3.1.

Za obnovljene gume protektirane predvulkaniziranim gaznim slojem ili procesom vulkanizacije kalupa s istim uzorkom gaznog sloja koje nisu obuhvaćene stavkom 6.6.3.2. i tipa homologiranog na temelju Pravilnika UN-a br. 172 proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da proizvođači i dobavljači gaznih slojeva koji se koriste za obnavljanje dostave homologacijskom tijelu i tehničkoj službi koja dodjeljuje homologaciju na temelju ovog Pravilnika, opcionalno i proizvođaču obnovljenih guma:

(a)	primjerke certifikata iz Pravilnika UN-a br. 172, kako ih je izdalo relevantno homologacijsko tijelo;

(b)	popise veličina guma priložen certifikatima iz Pravilnika UN-a br. 172. Na tim popisima moraju biti barem gume definirane u stavku 4.1.5.3.2.1.;

(c)	crteže uzoraka gaznog sloja obuhvaćene certifikatima iz Pravilnika UN-a br. 172, uključujući glavne karakteristike s obzirom na učinkovitost na snijegu;

(d)	primjerak posljednjeg izvješća o sukladnosti proizvodnje u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika UN-a br. 172.

6.6.3.2.

Za obnovljene gume protektirane procesom vulkanizacije kalupa ili predvulkaniziranim gaznim slojem s istim glavnim karakteristikama, uključujući uzorke gaznog sloja, kao novi tip gume homologiran na temelju Pravilnika UN-a br. 117 koje su ispunile zahtjeve za minimalnu učinkovitost na snijegu u teškim snježnim uvjetima, proizvođač obnovljenih guma dužan se pobrinuti da proizvođač novog tipa gume dostavi homologacijskom tijelu i tehničkoj službi koje izdaje homologaciju na temelju ovog Pravilnika i opcionalno proizvođaču obnovljenih guma:

(a)	primjerke certifikata iz Pravilnika UN-a br. 172, kako ih je izdalo relevantno homologacijsko tijelo na temelju Pravilnika UN-a br. 117;

(b)	popise veličina guma priložen certifikatima iz Pravilnika UN-a br. 172. Na tim popisima moraju biti barem gume definirane u stavku 4.1.5.3.2.2.;

(c)	crteže uzoraka gaznog sloja obuhvaćene certifikatima iz Pravilnika UN-a br. 117, uključujući glavne karakteristike s obzirom na učinkovitost na snijegu;

(d)	primjerak posljednjeg izvješća o sukladnosti proizvodnje u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika UN-a br. 117.

6.6.3.3.

Za obnovljene gume protektirane procesom vulkanizacijom kalupa koje nisu obuhvaćene stavkom 6.6.3.1. ili 6.6.3.2. tipa homologiranog na temelju Pravilnika UN-a br. 172 proizvođač obnovljenih guma dostavlja homologacijskom tijelu i tehničkoj službi koja izdaje homologaciju na temelju ovog Pravilnika:

(a)	primjerke certifikata iz Pravilnika UN-a br. 172, kako ih je izdalo relevantno homologacijsko tijelo;

(b)	popise veličina guma priložene certifikatima iz Pravilnika UN-a br. 172. Na tim popisima moraju biti barem gume definirane u stavku 4.1.5.3.2.3.;

(c)	crteže uzoraka gaznog sloja, uključujući glavne karakteristike s obzirom na učinkovitost na snijegu;

(d)	primjerak posljednjeg izvješća o sukladnosti proizvodnje u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika UN-a br. 172.

6.6.3.4.

Za obnovljene gume protektirane predvulkaniziranim materijalom gaznog sloja homologirane na temelju Pravilnika UN-a br. 172 proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da se na ambalaži materijala predvulkaniziranog gaznog sloja nalazi naljepnica s homologacijskom oznakom sve dok se ambalaža ne otvori i materijal ne počne koristiti za obnavljanje, osim ako se homologacijska oznaka nalazi na ramenu gaznog sloja.

6.6.4.

Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da je u certifikatu proizvođača ili dobavljača dokumentiran sastav materijala i/ili smjese za popravak. Ta smjesa mora biti primjerena predviđenoj uporabi gume.

6.6.5.

Obrađena guma vulkanizira se što je prije nakon dovršetka svih popravaka i dodavanja, a najkasnije unutar specifikacija proizvođača materijala.

6.6.6.

Guma se vulkanizira u trajanju, na temperaturi i na tlaku primjerenima i specificiranima za korištene materijale i opremu.

6.6.7.

Dimenzije kalupa moraju odgovarati debljini novoga materijala i veličini obrušenog plašta. Gume s radijalnom strukturom smiju se vulkanizirati samo u radijalnim ili radijalno razdijeljenim kalupima.

6.6.8.

Debljina originalnog materijala nakon brušenja i prosječna debljina novog materijala ispod uzorka gaznog sloja nakon obnavljanja mora biti u skladu sa zahtjevima iz točaka 6.6.8.1. i 6.6.8.2. Debljina materijala mora se provjeriti u svim točkama širine gaznog sloja ili opsega gume radi provjere da su zahtjevi iz stavaka 6.7.5. i 6.7.6. ispunjeni.

6.6.8.1.

Za gume s radijalnom strukturom i gume s prekriženim pojasima (u mm):

1,5 ≤ (A + B) ≤ 5	(najmanje 1,5 mm, najviše 5,0 mm)
A ≥ 1	(najmanje 1,0 mm)
B ≥ 0,5	(najmanje 0,5 mm)

P.D.	=	dubina uzorka
X	=	granica brušenja
A	=	prosječna debljina novog materijala ispod uzorka
B	=	najmanja debljina sloja originalnog materijala iznad pojasa nakon brušenja

6.6.8.2.

Za gume s dijagonalnom (Bias-ply) strukturom:

Debljina originalnog materijala iznad međupojasa mora biti ≥ 0,00 mm.

Prosječna debljina novog materijala iznad granice brušenja mora biti ≥ 2,00 mm.

Zajednička debljina originalnog i novog materijala ispod dna žljebova uzorka gaznog sloja mora biti ≥ 2,00 mm i ≤ 5,00 mm.

6.6.9.

Opis namjene za obnovljenu gumu ne smije imati ni simbol kategorije brzine ni indeks nosivosti veći od onih originalne gume.

6.6.10.

Svaka obnovljena guma mora se moći koristiti na brzinama od najmanje 120 km/h (simbol kategorije brzine L) i najviše 300 km/h (simbol kategorije brzine Y).

6.6.11.

Pokazatelji istrošenosti moraju biti ugrađeni na sljedeći način.

6.6.11.1.

Obnovljena pneumatska guma mora imati najmanje šest poprečnih redova pokazatelja istrošenosti, približno ravnomjerno raspoređenih i postavljenih u glavnim žljebovima gaznog sloja. Pokazatelji istrošenosti moraju biti takvi da se ne mogu zamijeniti s izbočinama između rebara i blokova u gaznom sloju.

6.6.11.2.

Međutim, za gume namijenjene za postavljanje na naplatke nazivnog promjera koji nije veći od koda 12 dopušteno je imati četiri reda pokazatelja istrošenosti.

6.6.11.3.

Pokazatelji istrošenosti moraju pokazati kad dubina žljebova gaznog sloja nije veća od 1,6 mm, pri čemu je dopušteno odstupanje +0,60/–0,00 mm.

6.6.11.4.

Visina pokazatelja istrošenosti određuje se mjerenjem razlike dubine od gazne površine do vrha pokazatelja istrošenosti i dna žlijeba blizu nagiba na dnu pokazatelja istrošenosti.

6.7.

Inspekcijski pregled

6.7.1.

Nakon vulkanizacije, dok još postoji određena količina topline u gumi, svaka se obnovljena guma pregledava radi provjere da nema kakve vidljive greške. Za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu se napuhuje na tlak od najmanje 1,5 bara. Ako na profilu gume postoji bilo kakav vidljiv nedostatak (npr. bubrenje, udubljenje), gumu se pregledava radi utvrđivanja uzroka tog nedostatka.

6.7.2.

Prije, za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu se najmanje jednom na prikladan način pregledava radi provjere cjelovitosti njezine strukture.

6.7.3.

Određeni broj obnovljenih guma razorno se ili nerazorno provjerava ili ispituje za potrebe kontrole kvalitete. Bilježi se broj provjerenih guma i rezultat provjere.

6.7.4.

Nakon obnavljanja dimenzije obnovljene gume izmjerene u skladu s Prilogom 6. ovom Pravilniku moraju biti sukladne ili s dimenzijama izračunanima postupcima iz stavka 7. ili Priloga 5. ovom Pravilniku.

6.7.5.

Radijalni ekscentricitet obnovljene gume ne smije biti veći od 1,5 mm (dopušteno mjerno odstupanje +0,4 mm).

6.7.6.

Najveća statička neuravnoteženost obnovljene gume izmjerena na obodu naplatka ne smije biti veća od 1,5 % mase gume.

6.7.7.

Pokazatelji istrošenosti moraju ispunjavati zahtjeve iz stavka 6.6.11.

6.8.

Ispitivanje izdržljivosti kombinacijama opterećenja i brzine

6.8.1.

Da bi obnovljene gume bile sukladne s odredbama ovog Pravilnika, moraju ispuniti zahtjeve ispitivanja izdržljivosti kombinacijama opterećenja i brzine iz Priloga 7. ovom Pravilniku.

6.8.1.1.

Za obnovljene EMT-ove ovo ispitivanje brzine izvodi se na jednoj gumi napuhanoj u skladu sa stavkom 1. Priloga 7. pod uvjetima opterećenja i brzine označenima na gumi. Drugo ispitivanje izdržljivosti kombinacije opterećenja i brzine obavlja se na drugom primjerku istog tipa gume u skladu sa stavkom 3. Prilogom 7. Drugo ispitivanje može se obaviti na istom primjerku gume ako se s tim slaže proizvođač.

6.8.2.

Ispitivanje izdržljivosti kombinacijama opterećenja i brzine obnovljene gume smatra se uspješnim ako poslije ispitivanja nema nikakve naznake odvajanja gaznog sloja, odvajanja drugih slojeva, odvajanja korde, otkinutih komada površine ni kidanja niti korde.

6.8.3.

Ako EMT ne pokazuje razliku u visini presjeka kod progiba nakon ispitivanja izvedenog u skladu sa stavkom 3. Priloga 7. u odnosu na visinu presjeka kod progiba na početku ispitivanja veći od 20 % i ako se gazna površina i dalje drži za obje bočnice, smatra se da je ispitivanje bilo uspješno.

6.8.4.

Za gume koje nisu gume s radijalnom strukturom vanjski promjer gume izmjeren šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti kombinacijama opterećenja i brzine ne smije se razlikovati od vanjskog promjera mjerenog prije ispitivanja za više od ±3,5 %.

7. Specifikacije

7.1.

Da bi obnovljene gume bile sukladne s ovim Pravilnikom, njihove dimenzije moraju biti u skladu sa sljedećim.

7.1.1.

Širina presjeka

7.1.1.1.

Širina presjeka S gume postavljene na mjerni naplatak izračunava se sljedećom formulom:

i zaokružuje na najbliži milimetar,

pri čemu je:

S1	:	konstrukcijska širina presjeka gume u milimetrima za mjerni naplatak prema međunarodnoj normi za gume koju je proizvođač obnovljenih guma naveo za veličinu gume o kojoj je riječ
A	:	širina ispitnog naplatka u milimetrima
A1	:	širina mjernog naplatka u milimetrima prema međunarodnoj normi za gume koju je proizvođač obnovljenih guma naveo za veličinu gume o kojoj je riječ
K	:	faktor, kojem je dodijeljena vrijednost 0,4.

7.1.2.

Vanjski promjer gume

7.1.2.1.

Teoretski vanjski promjer obnovljene gume izračunava se sljedećom formulom:

D = d + 2H

pri čemu je:

D	:	teoretski vanjski promjer u milimetrima
d	:	brojčana oznaka definirana u stavku 2.21.3. u milimetrima
H	:	nazivna visina presjeka u milimetrima, jednaka umnošku Sn i 0,01 Ra, pri čemu je:

Sn	:	nazivna širina presjeka u milimetrima
Ra	:	nazivni omjer poprečnog presjeka gume.

Sve navedene veličine uzimaju se iz oznake veličine gume na bočnici gume u skladu sa zahtjevima iz stavka 3.2.2. i kako je definirano u stavku 2.21.

7.1.2.2.

Međutim, za gume čija se oznaka nalazi u prvom stupcu tablica iz Priloga 5. Pravilnika UN-a br. 30 vanjskim promjerom smatra se promjer iz tih tablica.

7.1.3.

Postupak mjerenja obnovljenih guma

7.1.3.1.

Dimenzije obnovljenih guma mjere se postupkom iz Priloga 6. ovom Pravilniku.

7.1.4.

Specifikacije ukupne širine gume

7.1.4.1.

Stvarna ukupna širina smije biti manja od širina presjeka utvrđenih u stavku 7.1.1.

7.1.4.2.

Stvarna ukupna širina smije prekoračiti vrijednosti utvrđene u stavku 7.1.:

7.1.4.2.1.

za 4 % kod guma s radijalnom strukturom; i

7.1.4.2.2.

za 6 % kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa;

7.1.4.2.3.

uz to se odstupanja iz stavaka 7.1.4.2.1. i 7.1.4.2.2. mogu povećati za 8 mm ako guma ima poseban zaštitni pojas.

7.1.5.

Specifikacije vanjskog promjera gume

7.1.5.1.

Stvarni vanjski promjer obnovljene gume mora biti unutar vrijednosti Dmin i Dmax dobivenih sljedećim formulama:

Dmin = d + (2H × a)

Dmax = d + (2H × b)

pri čemu:

7.1.5.1.1.

za veličine guma koje nisu navedene u tablicama iz Priloga 5. ovom Pravilniku „H” i „d” određuju se prema točki 7.1.2.1.;

7.1.5.1.2.

za veličine guma na koje se odnosi točka 7.1.2.2.:

H = 0,5 (D – d)

pri čemu je „D” vanjski promjer, a „d” nazivni promjer naplatka iz prethodnih tablica za veličinu gume o kojoj je riječ;

7.1.5.1.3.

koeficijent „a” = 0,97;

7.1.5.1.4.

koeficijent „b” je:

	Gume radijalne strukture	Dijagonalne (bias-ply) gume i gume sa strukturom prekriženih pojasa
za gume za uobičajenu uporabu	1,04	1,08

7.1.5.2.

za gume za snijeg najveći vanjski promjer (Dmax) izračunan u skladu sa stavkom 7.1.5.1. smije se prekoračiti za najviše 1 %.

7.2.

Da bi se razvrstala u gume za posebnu uporabu, guma mora imati pravokutan uzorak gaznog sloja u kojem su pravokutnici veći i šire razmaknuti nego kod običnih guma te sljedeće karakteristike:

(a)	dubina gaznog sloja ≥ 9 mm; i

(b)	omjer praznog i popunjenog prostora ≥ 30 %.

7.3.

Da bi se razvrstala u „profesionalne terenske gume”, guma mora imati sve sljedeće karakteristike:

(a)	dubina gaznog sloja ≥ 11 mm;

(b)	omjer praznog i popunjenog prostora ≥ 35 %; i

(c)	kategorija brzine ≤ 160 km/h.

8. Preinake tipa i proširenje homologacije

8.1.

Proizvodna jedinica za obnavljanje guma mora svaku preinaku koja utječe na neki podatak dostavljen u zahtjevu za homologaciju (vidjeti točku 4.) prijaviti homologacijskom tijelu koje je homologiralo proizvodnu jedinicu za obnavljanje guma. To tijelo zatim može:

8.1.1.

smatrati da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak i da proizvodna jedinica za obnavljanje guma u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve; ili

8.1.2.

zahtijevati dodatnu provjeru homologacije.

8.2.

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o potvrđivanju ili odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, postupkom iz stavka 5.7.

8.3.

Nadležno tijelo koje izda proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj tom proširenju te je o tome dužno obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

9. Sukladnost proizvodnje

Postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s onima iz Dodatka 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.3.) i ispunjavati sljedeće zahtjeve:

9.1.

proizvodna jedinica za obnavljanje guma homologirana na temelju ovog Pravilnika mora ispunjavati zahtjeve iz stavka 6.;

9.2.

nositelj homologacije mora se pobrinuti da se barem sljedeći broj guma reprezentativan za asortiman koji se proizvodi, provjeri i ispita u skladu s ovim Pravilnikom:

0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali u svakom slučaju najmanje 5 guma i načelno ne više od 20 guma tijekom svake godine proizvodnje, raspoređeno tijekom te godine;

9.3.

ako homologacijsko tijelo ispuni ili provjeri da su zahtjevi iz stavka 9.2. ispunjeni, ti se rezultati mogu djelomično ili potpuno iskoristiti da se ispune odredbe iz stavka 9.4.;

9.4.

tijelo koje je dodijelilo homologaciju proizvodnoj jedinici za obnavljanje guma može u bilo kojem trenutku provjeriti metode za provjeru sukladnosti proizvodnje koje se primjenjuju u svakom proizvodnom pogonu. Homologacijsko tijelo u svakom pogonu nasumično uzima uzorak koji se sastoji barem od sljedećeg broja guma i koji je reprezentativan za asortiman koji se proizvodi te ga provjerava i ispituje u skladu s ovim Pravilnikom:

0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali u svakom slučaju najmanje 5 guma i načelno ne više od 20 guma tijekom svake godine proizvodnje;

9.5.

ispitivanja i provjere iz stavka 9.4. mogu se iskoristiti umjesto onih iz stavka 9.2.

10. Sankcije za nesukladnost proizvodnje

10.1.

Homologacija dodijeljena proizvodnoj jedinici za obnavljanje guma na temelju ovog Pravilnika može biti povučena ako zahtjevi iz stavka 9. nisu ispunjeni ili ako proizvodna jedinica za obnavljanje guma ili obnovljene gume koje je proizvela ta proizvodna jedinica za obnovu guma ne ispunjavaju zahtjeve propisane u stavku 9.

10.2.

Ako stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, dužna je o tome odmah obavijestiti ostale ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

11. Trajno obustavljena proizvodnja

Ako se rad i proizvodnja obnovljenih guma obustavi, o tome se mora obavijestiti tijelo koje je na temelju ovog Pravilnika dodijelilo homologaciju proizvodnoj jedinici za obnavljanje guma. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, to je tijelo dužno o tome obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

12. Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i ispitnih laboratorija te imena i adrese homologacijskih tijela

12.1.

Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te, ovisno o slučaju, odobrenih laboratorija i homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima se dostavljaju obrasci kojima se potvrđuje dodjela, proširenje, odbijanje odnosno povlačenje homologacije izdani u drugim državama.

12.2.

Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu kao odobrene ispitne laboratorije odrediti laboratorije proizvođača guma ili proizvodnih jedinica za obnavljanje guma.

12.3.

Ako stranka Sporazuma iz 1958. primjenjuje stavak 12.2., na njezin je zahtjev tijekom ispitivanja može zastupati jedna ili više osoba.

13. Prijelazne odredbe

13.1.

Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 01 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti niti odbijati prihvatiti homologacije tipa na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 01.

13.2.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju prihvaćati homologacije i odobravati proširenja homologacija proizvodnih jedinica za obnavljanje guma na temelju prethodnih nizova izmjena ovog Pravilnika na koje ne utječu izmjene uvedene nizom izmjena 01.

13.3.

Od 1. rujna 2025. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno dodijeljene nakon 1. rujna 2025.

13.4.

Do 1. rujna 2028. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno dodijeljene prije 1. rujna 2025. te dodjeljivati proširenja tim homologacijama.

(*1) Za potrebe ovog Pravilnika pojam „gume” znači „pneumatske gume”.

(*2) Obnovljene gume znači gume nakon obnavljanja.

(1) Kako je određeno u konsolidiranoj rezoluciji za konstrukciju vozila (R.E.3).

(2) Ovaj Pravilnik definira zahtjeve za gume kao sastavni dio. Ne ograničava mogućnost njihove ugradnje ni na jednu kategoriju vozila.

(3) Gume sa slovima „RF” ispred oznake promjera naplatka (npr. 235/45 RF 17).

(4) Norme koje se odnose na gume mogu se dobiti na ovim adresama:

ETRTO, Avenue d'Auderghem 22-28, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België.

(5) TRA, 175 Montrose West Avenue, Suite 150, Copley, Ohio, 44321 SAD.

(6) JATMA, 9th Floor, Toranomon Building No 1-12, 1-Chome Toranomon Minato-ku, Tokyo 105, Japan.

(7) TRAA, Suite 1, Hawthorn House, 795 Glenferrie Road, Hawthorn Victoria, 3122, Australija.

(8) ALAPA, Avenida Paulista 2444-12o Andar, conj. 124, 01310-300 Sao Paulo, S.P. Brazil.

(9) STRO, Älggatan 48 A, Nb, S-216 15 Malmö, Švedska.

(10) Kako je navedeno u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3).

Li	=	indeks nosivosti
kg	=	najveće odgovarajuće opterećenje vozila

Li	kg	Li	kg	Li	kg	Li	kg
0	45	31	109	61	257	91	615
1	46,2	32	112	62	265	92	630
2	47,5	33	115	63	272	93	650
3	48,7	34	118	64	280	94	670
4	50	35	121	65	290	95	690
5	51,5	36	125	66	300	96	710
6	53	37	128	67	307	97	730
7	54,5	38	132	68	315	98	750
8	56	39	136	69	325	99	775
9	58	40	140	70	335	100	800
10	60	41	145	71	345	101	825
11	61,5	42	150	72	355	102	850
12	63	43	155	73	365	103	875
13	65	44	160	74	375	104	900
14	67	45	165	75	387	105	925
15	69	46	170	76	400	106	950
16	71	47	175	77	412	107	975
17	73	48	180	78	425	108	1 000
18	75	49	185	79	437	109	1 030
19	77,5	50	190	80	450	110	1 060
20	80	51	195	81	462	111	1 090
21	82,5	52	200	82	475	112	1 120
22	85	53	206	83	487	113	1 150
23	87,5	54	212	84	500	114	1 180
24	90	55	218	85	515	115	1 215
25	92,5	56	224	86	530	116	1 250
26	95	57	230	87	545	117	1 285
27	97,5	58	236	88	560	118	1 320
28	100	59	243	89	580	119	1 360
29	103	60	250	90	600	120	1 400
30	106