(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 20. prosinca 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom barijeva karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredne. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 5. studenog 2024. podnijelo društvo Kandelium Group GmbH („podnositelj pritužbe” ili „Kandelium”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija barijeva karbonata u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/482 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 14. srpnja 2025. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(5)

Komisija je 11. kolovoza 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/1724 (4) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz barijeva karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije.

(6)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) dva proizvođača izvoznika u uzorku (Guizhou Redstar Developing Co., Ltd. („društvo Redstar”) i Hubei Jingshan Chutian Barium Salt Corp. Ltd („društvo Chutian”)) i podnositelj pritužbe dostavili su u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima.

(7)

Strankama je omogućeno da budu saslušane. Nije podnesen nijedan zahtjev za saslušanje.

(8)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(9)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz barijeva karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(10)

Strankama je isto tako omogućeno da budu saslušane. Nije podnesen nijedan zahtjev za saslušanje.

(11)

Nije zaprimljena nijedna tvrdnja o pokretanju postupka. Stoga je potvrđen zaključak iz uvodne izjave 6. privremene uredbe.

(12)

Nije zaprimljena nijedna primjedba na odabir uzorka. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 7. do 14. privremene uredbe.

(13)

Nije zaprimljena nijedna primjedba na odgovore na upitnik i posjete radi provjere. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 15. do 18. privremene uredbe.

(14)

Nije zaprimljena nijedna primjedba na razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodne izjave 19. privremene uredbe.

(15)

Nije zaprimljena nijedna primjedba na predmetni proizvod i istovjetni proizvod. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 20. do 25. privremene uredbe.

(16)

Nakon privremene objave oba proizvođača izvoznika u uzorku i podnositelj pritužbe iznijeli su primjedbe na privremene nalaze o dampingu.

(17)

Budući da nije bilo tvrdnji o postojanju znatnih poremećaja i odabiru reprezentativne zemlje, potvrđeni su odjeljci 3.1.2. i 3.1.3. privremene uredbe.

(18)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti navedene su u uvodnim izjavama od 26. do 130. privremene uredbe.

(19)

Nakon konačne objave društvo Redstar tvrdilo je da postoji velika razlika između dampinških marži kineskih i indijskih proizvođača iako su marže štete slične. Prema njegovim tvrdnjama to je upućivalo na zaključak da izračunane uobičajene vrijednosti koje su primijenjene na kineske proizvođače ne odgovaraju točnim tržišnim uvjetima.

(20)

Prvo, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 82. do 84. privremene uredbe, Komisija je u okviru ovog ispitnog postupka utvrdila stvarne dokaze o postojanju znatnih poremećaja koji utječu na industriju barijeva karbonata u Kini. Komisija je stoga zaključila da domaće cijene i troškovi u Kini nisu primjereni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike iz Kine. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost za kineske proizvođače izvoznike izračunala na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odgovaraju nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. S druge strane, za Indiju nije bilo tvrdnje ni nalaza o postojanju znatnih poremećaja. Stoga je uobičajena vrijednost za indijskog proizvođača izvoznika utvrđena u skladu s člankom 2. stavcima od 2. do 6. osnovne uredbe. Drugo, društvo Redstar nije dostavilo dokaze da u ovom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za kineske proizvođače izvoznike. Tvrdnja društva Redstar u tom smislu odbačena je u privremenoj uredbi i nije dodatno potkrijepljena nakon privremene objave ni u odgovoru na konačnu objavu. Razlika u dampinškim maržama sama po sebi ne znači da je metodologija primijenjena na kineske proizvođače nevaljana. Stoga se argument društva Redstar morao odbaciti.

(21)

Nakon privremene objave društvo Chutian, koje je jedan od proizvođača izvoznika u uzorku, ponovilo je svoj argument sažet u uvodnoj izjavi 110. privremene uredbe da bi cijene koje su korištene kao referentne vrijednosti za barit i koje su utemeljene na turskim uvoznim cijenama trebalo zamijeniti indijskim izvoznim cijenama. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 111. privremene uredbe, ponuda proizvoda indijskog barita ne razlikuje se bitno od barita koji se uvozi u Tursku, zbog čega je neosnovan argument da su indijske cijene i vrste barita reprezentativnije za barit koji koriste kineski proizvođači nego barit koji se uvozi u Tursku. Osim toga, društvo Chutian nije dostavilo nijedan materijalni dokaz u prilog svojim tvrdnjama te su u svakom slučaju turske uvozne cijene barita usklađene s indijskim cijenama. Stoga je argument društva Chutian odbačen.

(22)

Osim toga, društvo Chutian navelo je da bi Komisija trebala voditi računa o tome da korištene cijene barita odgovaraju vrijednosti sirovog barita, a ne barita u prahu. Društvo Chutian nadalje je napomenulo da se u naftnoj industriji koristi barit višeg razreda nego u kemijskoj industriji te da bi se cijena barita na temelju koje su utvrđeni čimbenici proizvodnje trebala temeljiti na sadržaju barijeva sulfata. Prvo, suprotno tvrdnji društva Chutian, Komisija je referentnu vrijednost za barit utvrdila isključivo na temelju troška zamjene sirovog barita, koji je sirovina koju koriste kineski proizvođači izvoznici u uzorku, i isključila je barit u obliku praha. Osim toga, društvo Chutian nije potkrijepilo svoju tvrdnju o vezi između razreda barita / sadržaja barijeva sulfata i cijene barita. Nadalje, Chutian nije dokazao na koji se razred i na koji sadržaj barijeva sulfata odnose cijene barita navedene u statističkim podacima iz baze podataka GTA. Stoga su argumenti društva Chutian odbačeni.

(23)

Nadalje, društvo Chutian tvrdilo je da je turski uvoz barita (više od 102 kt) znatno manje reprezentativan izvor za referentnu vrijednost za čimbenike proizvodnje nego indijski izvoz barita (više od 1 500 kt). Komisija je napomenula da sama činjenica da su količine proizvoda izvezenih iz Indije veće od količina proizvoda uvezenih u Tursku ne znači da su turski statistički podaci manje reprezentativni, posebno s obzirom na apsolutne količine uvezene u Tursku. Nisu izneseni nikakvi drugi dokazi u prilog tvrdnji o nereprezentativnosti cijena uvoza u Tursku. Taj je argument još valjaniji s obzirom na to da je Turska utvrđena kao odgovarajuća reprezentativna zemlja za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, među ostalim jer je na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina.

(24)

Društvo Chutian nadalje je u svojem odgovoru na privremenu objavu zatražilo da Komisija isključi nezakoniti uvoz iz izračuna referentne vrijednosti za barit zbog narušavanja tržišnog natjecanja. Točnije, društvo Chutian zatražilo je da se isključi uvoz sirovog barita iz Maroka, čija je cijena viša od cijene uvezenog usitnjenog barita. Društvo Chutian nadalje je tvrdilo da se jedan drugi unos o uvozu iz baze podataka GTA s vrlo malom količinom i znatno većom jediničnom cijenom treba smatrati nezakonitim i jednako tako isključiti.

(25)

Prvo, podaci o uvoznim cijenama barita u Turskoj lako su dostupni u bazi podataka GTA na razini granularnosti na temelju koje je Komisija mogla izdvojiti i razlikovati statističke podatke o baritu u sirovom, neprerađenom obliku, koji koriste kineski proizvođači izvoznici. Komisija je ujedno provjerila postoje li dostatne reprezentativne i nenarušene količine tih uvezenih proizvoda kako bi se dobivenom konačnim prosjekom automatski smanjio učinak potencijalnih abnormalnih cijena na donjoj i gornjoj granici raspona. Stoga ne postoji valjan razlog za isključenje uvoza sirovog barita iz Maroka. Isto tako, usporedba cijena s drugim oblicima predmetne sirovine (sirovi barit u odnosu na barit u obliku praha) i sve razlike koje iz toga proizlaze ne znače da je korištena referentna vrijednost neprikladna. Nadalje, kad je riječ o uvozu manje količine s očito visokom jediničnom cijenom, potencijalno isključenje tog unosa ne bi utjecalo na dobivenu referentnu vrijednost za čimbenike proizvodnje te se stoga u ovom slučaju smatralo nevažnim.

(26)

Nakon privremene objave i u odgovoru na konačnu objavu još jedan izvoznik u uzorku, društvo Redstar, tvrdio je, pozivajući se na članak 2. stavak 10. osnovne uredbe, da razina izvornih podataka za nenarušene vrijednosti barita (i CO2) nije istovjetna stanju društva Redstar. Naime, društvo Redstar tvrdilo je da su nenarušene vrijednosti umjetno povećane jer je Komisija koristila podatke o uvozu utemeljene na cijenama CIF, dok društvo Redstar nabavlja barit iz obližnjeg rudnika. Stoga je društvo Redstar tvrdilo da bi se isključivanjem troška prekooceanskog prijevoza, osiguranja i uvozne carine te usporedbom na razini cijena FOB dobila primjerenija usporedba u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(27)

Prvo, pozivanje društva Redstar na članak 2. stavak 10. osnovne uredbe pogrešno je. Članak 2. stavak 10. odnosi se na primjerenu usporedbu izvoznih cijena i uobičajene vrijednosti, za razliku od izračuna uobičajene vrijednosti. Drugo, Komisija je napomenula da su uvozne cijene CIF dostupne u statističkim podacima o trgovini (prilagođene za uvozne poreze) u izravnoj konkurenciji s domaćim cijenama u reprezentativnoj zemlji te su stoga u ovom slučaju korištene kao odgovarajuća referentna vrijednost. Stoga je argument društva Redstar odbačen.

(28)

Društvo Chutian u svojem je odgovoru na privremenu objavu ponovilo zahtjev za prilagodbu cijena CO2 kako bi se uklonili poremećaji nastali zbog CO2 prehrambene kvalitete i CO2 koji se prevozi u cilindrima. Isto tako, Redstar je u svojem odgovoru na privremenu objavu tvrdio da cijena tekućeg CO2 pakiranog u cilindre koju je koristila Komisija nije reprezentativna za stvarne cijene koje plaćaju kineski proizvođači koji koriste spremnike ili kamione za prijevoz. Slijedom toga, Redstar je od Komisije zatražio da isključi podatke o uvozu tekućeg CO2 pakiranog u cilindre i da uzme u obzir samo cijenu CO2 pakiranog u spremnike.

(29)

Argumenti proizvođača izvoznika razmotreni su i odbačeni u uvodnoj izjavi 114. privremene uredbe. Nadalje, društva Chutian i Redstar nisu dokazala da referentna vrijednost utvrđena za CO2 uključuje (i u kojoj mjeri) različite razrede i načine prijevoza (u cilindrima ili kamionima) i u kojoj bi mjeri cijene bile različite. Argumenti društava Chutian i Redstar smatrali su se neutemeljenima i stoga su odbačeni.

(30)

U odgovoru na privremenu objavu podnositelj pritužbe (društvo Kandelium) ponovio je svoje tvrdnje da bi utvrđivanje troškova zamjene bitumenskog ugljena i CO2 trebalo prilagoditi kako bi odgovarali troškovima proizvođača u Turskoj. Tvrdnje društva Kandelium odbačene su pozivanjem na uvodne izjave 104. i 115. privremene uredbe. Konkretno, podsjetilo se na to da, ako reprezentativna referentna vrijednost za određeni ulazni element nije dostupna u nacionalnim statističkim podacima ili statističkim podacima o uvozu reprezentativne zemlje i ako se koriste alternativne referentne vrijednosti, Komisija više ne određuje cijenu tog ulaznog elementa koju su platili domaći proizvođači u reprezentativnoj zemlji (u ovom slučaju u Turskoj).

(31)

U odgovoru na privremenu objavu društvo Chutian tvrdilo je da bi iz podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima društva Sisecam na temelju kojih je izračunana uobičajena vrijednost trebalo isključiti troškove prijevoza, troškove osiguranja, provizije i troškove pakiranja jer su oni već navedeni u tablicama pojedinačnih transakcija za prodaju u Uniji. Prvo i posebno važno, troškovi prijevoza (koji su kudikamo značajniji od bilo kakvih naknada za osiguranje, troškova pakiranja ili provizija) propisno su isključeni iz troškova prodaje te općih i administrativnih troškova društva Sisecam koji su utvrđeni u drugoj bilješci i njezinim prilozima VI.b i VI.c. Drugo, Komisija je napomenula da se troškovi pakiranja nisu smatrali prilagodbama koje su u ovom slučaju oduzete od izvozne cijene, zbog čega je argument društva Chutian o tom pitanju neosnovan. Treće, kad je riječ o naknadama za osiguranje i proviziju, na temelju javno dostupnih podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima društva Sisecam nije bilo moguće utvrditi svrhu tih troškovnih stavki ni mjeru u kojoj bi se one odnosile (ako bi se uopće odnosile) na segment kromova sulfata, koji je relevantan u ovom slučaju. Stoga troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi nisu prilagođeni zbog tih troškovnih stavki. Zaključno, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi društva Sisecam, kako ih je utvrdila Komisija, smatrali su se razumnima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Stoga se argument društva Chutian morao odbaciti.

(32)

Osim toga, društvo Chutian zatražilo je da Komisija iz troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezanih s proizvodnjom kromova sulfata isključi niz troškova jer oni ne prikazuju točno troškove prodaje te opće i administrativne troškove koje su snosili (kineski) proizvođači barijeva karbonata. Međutim, Komisija je podsjetila da cilj članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije točno prikazati troškove prodaje, opće i administrativne troškove proizvođača izvoznika barijeva karbonata (koji se smatraju narušenima). Naprotiv, cilj je utvrditi razumne i nenarušene iznose troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. U ovom su slučaju društva Sisecam i Alkim, turski proizvođači kromova sulfata (za koji je utvrđeno da je prikladan reprezentativni proizvod iste opće kategorije kao barijev karbonat), propisno utvrđena kao reprezentativni proizvođači, a njihovi podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima korišteni su u skladu s tim kao razumna zamjenska vrijednost na temelju koje su utvrđeni razumni iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga je argument društva Chutian odbačen.

(33)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnoj izjavi 131. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi o izvoznoj cijeni, potvrđen je zaključak iz uvodne izjave 131.

(34)

Budući da nije bilo tvrdnji o primjerenoj usporedbi u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe, potvrđene su uvodne izjave od 132. do 135. privremene uredbe.

(35)

Budući da nije bilo tvrdnji o izračunu dampinške marže, potvrđena je uvodna izjava 142. privremene uredbe.

(36)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(37)

Komisija nakon privremene objave nije zaprimila primjedbe o izračunima dampinške marže koji se odnose na Indiju.

(38)

Stoga su potvrđeni privremeni nalazi Komisije iz uvodnih izjava od 143. do 159. privremene uredbe.

(39)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(40)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 160. do 162. privremene uredbe.

(41)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 163. do 165. privremene uredbe.

(42)

Nakon privremene objave društvo Chutian napomenulo je da se uvoz iz Kine u razmatranom razdoblju smanjio, za razliku od uvoza iz Indije koji se nastavio povećavati, i to po cijenama koje su stalno bile niže od cijena uvoza iz Kine. Stoga je društvo Chutian tvrdilo da to ukazuje na bitno različita tržišna ponašanja i da se uvoz iz Kine ne bi trebao zbrajati s uvozom iz Indije te je zatražilo od Komisije da štetu navodno uzrokovanu kineskim izvozom procijeni odvojeno od štete uzrokovane indijskim izvozom.

(43)

Komisija se nije složila s tom primjedbom. Iako je Indija povećala svoj tržišni udio s [10 % – 25 %], koliko je iznosio 2021., na [20 % – 25 %] u razdoblju ispitnog postupka, Kina je i dalje uspjela zadržati znatan tržišni udio od [40 % – 55 %]. Nadalje, cijene izvoza iz obiju zemalja bile su znatno niže od cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju. Zbog toga je Komisija smatrala da je pri procjeni štete nanesene industriji Unije ispravno kumulativno procijeniti uvoz iz Indije i Kine.

(44)

Komisija je potvrdila da su uvjeti za kumulativnu procjenu uvoza na temelju članka 3. stavka 4. osnovne uredbe analizirani i da je utvrđeno da su ispunjeni u uvodnim izjavama od 166. do 169. privremene uredbe. Zainteresirane strane, uključujući društvo Chutian, nakon uvođenja privremenih mjera nisu dostavile nijedan novi argument kojim bi se mogla promijeniti ta procjena ili koji bi bio relevantan na temelju članka 3. stavka 4. osnovne uredbe.

(45)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(46)

Nakon privremene objave društvo Chutian tvrdilo je da je negativan novčani tok industrije Unije djelomično posljedica prilagodbi revidiranih financijskih izvještaja proizvođača iz Unije uzrokovanih revalorizacijom zaliha i preraspodjelom troškova nakon promjene sustava izvješćivanja. Društvo Chutian tvrdilo je i da Komisija nije pojasnila jesu li ti učinci isključeni iz procjene štete. Društvo Chutian zatražilo je od Komisije da objavi jesu li te prilagodbe isključene i na koji način, a ako nisu, da ih isključi i u skladu s tim ponovno procijeni štetu i uzročnost.

(47)

Komisija je u uvodnoj izjavi 206. privremene uredbe pojasnila da je znatno smanjenje profitabilnosti industrije Unije bilo glavni čimbenik koji je utjecao na kretanje novčanog toka u razmatranom razdoblju. Na to je uglavnom utjecala nemogućnost industrije Unije da prilagodi cijene i tako odgovori na znatan pritisak dampinškog uvoza iz Kine i Indije, zbog čega nije mogla pokriti sve veće troškove. Komisija je potvrdila da je u brojkama na kojima je temeljila procjenu propisno uzela u obzir učinak računovodstvenih prilagodbi proizvođača iz Unije. Kad bi se učinak promjene sustava izvješćivanja na novčani tok uklonio iz pokazatelja štete, smanjenje novčanog toka u razmatranom razdoblju bilo bi još znatnije. Učinak računovodstvenih prilagodbi nije moguće detaljnije objaviti jer je riječ o povjerljivim poslovnim informacijama. Stoga je tvrdnja društva Chutian odbačena.

(48)

Društvo Chutian tvrdilo je i da je povećanje ulaganja u razmatranom razdoblju posljedica odgođenog jednokratnog ulaganja povezanog sa zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim mjerama. Društvo Chutian tvrdilo je da je to ulaganje odgođeno nakon razdvajanja društva Kandelium i grupe Solvay te da su povezani troškovi raspodijeljeni na godine u kojima je to ulaganje provedeno. Društvo Chutian tvrdilo je da bi procjena štete mogla biti narušena zbog tog izvješćivanja jer bi učinak odgođenih ulaganja trebalo rasporediti u razdoblju u kojem su trebala biti izvršena, a ne samo u razmatranom razdoblju. Društvo Chutian zatražilo je od Komisije da prilagodi analizu štete odgovarajućom vremenskom raspodjelom troškova ulaganja u području zdravlja, sigurnosti i okoliša.

(49)

Komisija je smatrala da bi raspodjela troška ulaganja na razdoblje prije nego što je ono provedeno bila u suprotnosti s međunarodnim računovodstvenim standardima i da bi bila spekulativne naravi te je stoga ta primjedba odbačena.

(50)

Odbačene su sve tvrdnje zainteresiranih strana iznesene nakon privremene uredbe. Stoga je Komisija potvrdila svoje zaključke o šteti iz uvodnih izjava od 209. do 212. privremene uredbe.

(51)

Nakon privremene objave društva Redstar i Chutian tvrdila su da je povećanje troškova proizvodnje industrije Unije u razmatranom razdoblju posljedica iznimnih okolnosti kao što su povećanje cijena sirovina i troškova energije te se ne bi trebalo pripisati dampinškom uvozu iz Kine. Osim toga, društvo Redstar osporavalo je Komisijin argument da društvo Kandelium nije moglo nadoknaditi svoje troškove zbog dampinškog uvoza. Društvo Redstar ponovilo je te primjedbe i u odgovoru na konačnu objavu.

(52)

Konkretno, društvo Chutian tvrdilo je da se šteta uzrokovana povećanjem troškova rada ne može pripisati kineskom dampinškom uvozu. Društvo Chutian ponovilo je da su se troškovi rada društva Kandelium povećali zbog njegova razdvajanja od grupe Solvay 2021. Prije razdvajanja grupa Solvay snosila je određene horizontalne troškove, uključujući administrativne troškove. Društvo Chutian zatražilo je od Komisije da objavi je li i na koji način iz pokazatelja štete isključila učinke takvih povećanja troškova rada uzrokovanih restrukturiranjem tih društava te je zatražilo od Komisije da isključi te učinke iz marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena te da u skladu s tim ponovno razmotri svoju procjenu uzročnosti.

(53)

Komisija je utvrdila da su na troškove rada društva Kandelium utjecali inflacija i razdvajanje društva, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 200. privremene uredbe. Međutim, Komisija je utvrdila da je kineski dampinški uvoz imao znatan tržišni udio u predmetnom razdoblju (40 % – 55 %) i da su se njegove cijene smanjile za 4 % u istom razdoblju. Industrija Unije, koja je već bilježila gubitke, zbog toga nije mogla prenijeti svoje povećane troškove na krajnje kupce. Stoga je kineski dampinški uvoz po cijenama koje su se smanjivale izravno pridonio smanjenju profitabilnosti industrije Unije u razmatranom razdoblju.

(54)

Nadalje, Komisija je utvrdila da je društvo Kandelium nakon razdvajanja od grupe Solvay počelo poslovati kao pojedinačno društvo s vlastitim horizontalnim i administrativnim službama. Budući da se ti troškovi nisu smatrali izvanrednima, Komisija nije oduzela nikakve troškove od izračuna sniženja ciljnih cijena ni analize uzročnosti.

(55)

Konačno, nije sporno da je energetska kriza uzrokovala porast troškova energije, a zatim i troškova proizvodnje barijeva karbonata u Uniji, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 196. privremene uredbe. Međutim, unatoč sve većim troškovima proizvodnje i najvišim razinama cijena energije, proizvođači iz Unije uspjeli su u razdoblju 2021. – 2022. povećati svoje prodajne cijene kako bi apsorbirali te troškove i pritom održati stabilne količine prodanih proizvoda jer su 2022. cijene kineskog i indijskog uvoza isto tako bile posebno visoke. Međutim, 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kad se trend rasta cijena energije promijenio, profitabilnost industrije Unije naglo se smanjila na neodrživo niske razine. Tijekom tih godina industrija Unije bila je prisiljena sniziti svoje prodajne cijene na tržištu koje se smanjivalo zbog pritiska dampinškog uvoza iz Kine i Indije na cijene, pri čemu su se smanjili njezina količina prodanih proizvoda i tržišni udio. Stoga Komisija odbacuje tu primjedbu.

(56)

Nakon konačne objave društvo Redstar tvrdilo je da je Komisija pogrešno dampinškom uvozu pripisala štetu koju su zapravo uzrokovali drugi čimbenici koji nisu povezani s uvozom. Tvrdilo je da nije realno očekivati potpuno prenošenje iznimnog povećanja troškova uzrokovanog energetskom krizom, inflacijom i korporativnim restrukturiranjem na kupce.

(57)

Društvo Redstar napomenulo je da je proizvođač iz Unije već uspio prenijeti velik dio svojih prethodnih povećanja troškova na svoje kupce jer su se prodajne cijene u Uniji 2022. razmjerno povećale. Međutim, to je društvo tvrdilo da je, s obzirom na to da su se troškovi proizvodnje nastavili povećavati za dodatnih 45 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka, dvojbeno je li industrija Unije mogla prenijeti to dodatno povećanje troškova na kupce jer je već znatno povećala svoje cijene prethodne godine. Naposljetku, društvo Redstar tvrdilo je da su čimbenici energetske krize, inflacije i restrukturiranja poduzeća bili specifični za Uniju i da nisu utjecali na kineske ili indijske izvoznike, zbog čega bi bilo nerazumno očekivati od tih izvoznika da povećaju svoje cijene na isti način kao i industrija Unije.

(58)

U uvodnim izjavama od 227. do 237. privremene uredbe Komisija je analizirala razloge za povećanje troška proizvodnje industrije Unije i zaključila da, iako su rastući troškovi proizvodnje zapravo bili posljedica viših troškova sirovina, povećanih cijena energije i određenih odgođenih ulaganja, uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i materijalne štete nije oslabljena ni prekinuta zbog povećanih troškova proizvodnje. Zapravo, Komisija je utvrdila da je dampinški uvoz uzrokovao znatan pritisak na cijene zbog kojeg industrija nije mogla prenijeti barem dio svojih povećanih troškova proizvodnje na industriju na kraju proizvodnog lanca kako bi ostala profitabilna. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 229. i 230. privremene uredbe, industrija Unije je 2022., kad su kineske i indijske cijene bile na najvišoj razini u razmatranom razdoblju, uspjela povećati svoje prodajne cijene kako bi apsorbirala sve veće troškove proizvodnje, što pokazuje da je tržište na kraju proizvodnog lanca 2022. moglo prihvatiti više cijene. Međutim, od 2022. do razdoblja ispitnog postupka prodajna cijena kineskog i indijskog uvoza smanjila se za oko 50 %. Istodobno je industrija Unije, unatoč daljnjem povećanju svojih troškova proizvodnje, morala čak i smanjiti svoje prodajne cijene u razdoblju ispitnog postupka na razinu koja je bila oko 16 % niža od njezina troška proizvodnje. To pokazuje da je industrija Unije bila prisiljena smanjiti svoje cijene zbog sprečavanja rasta cijena uzrokovanog dampinškim uvozom. Društvo Redstar nije dostavilo nove dokaze kojima bi se doveo u pitanje prethodni nalaz.

(59)

Komisija iz tih razloga odbacuje primjedbe društva Redstar i potvrđuje svoje zaključke o uzročno-posljedičnoj vezi.

(60)

Odbačene su sve tvrdnje strana iznesene nakon privremene uredbe. Komisija je stoga na temelju nalaza objavljenih u privremenoj uredbi zaključila da je dampinški uvoz iz Kine i Indije prouzročio materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu oslabili ni prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Potvrđeni su zaključci o uzročno-posljedičnoj vezi iz uvodnih izjava od 233. do 237. privremene uredbe.

(61)

Nakon privremene objave društvo Chutian istaknulo je da industrija Unije proizvodi barijev karbonat skupljim postupkom kalcinacije, dok ga Chutian proizvodi jeftinijim postupkom komprimiranja. Društvo Chutian zatražilo je od Komisije da objavi kako je ta razlika u proizvodnom postupku uzeta u obzir u izračunima dampinške marže i marže štete.

(62)

U Komisijinim izračunima dampinške marže i marže štete uzeti su u obzir različiti proizvodni postupci jer su se ti izračuni temeljili na usporedbi usporedivih vrsta proizvoda na osnovi kontrolnog broja proizvoda (PCN) utvrđenog u okviru ispitnog postupka. Na primjer, proizvod u prahu uspoređen je s proizvodom u prahu, proizvod u obliku komprimiranih granula s proizvodom u obliku komprimiranih granula, a proizvod u obliku kamenih granula s proizvodom u obliku kamenih granula. Stoga su sve razlike u vrstama proizvoda i njihovim odgovarajućim troškovima proizvodnje (a time i proizvodnim postupcima) propisno uzete u obzir u izračunima. Komisija je u trenutku privremene objave relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući društvo Chutian, objavila dampinšku maržu i maržu štete po vrstama proizvoda.

(63)

Nakon privremene objave društvo Redstar iznijelo je primjedbu da budući troškovi obveza u području okoliša i rada u iznosu od [20 – 100] EUR/tona koji su uključeni u ciljnu cijenu pri izračunu marži štete moraju biti sigurni i očekivani u razdoblju antidampinških mjera u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe. Drugim riječima, Komisija navodno ne može anticipativno prilagođavati cijene na temelju pukih nagađanja ili pretpostavki.

(64)

Nadalje, društvo Redstar smatralo je da Komisija nije objavila sve relevantne informacije na temelju kojih su izračunani budući troškovi u iznosu od [20 – 100] EUR/tona. Konkretno, nije objavila sastav i postupak izračuna takvih troškova i nije objavila je li raspon od [20 – 100] EUR/tona utvrđen na temelju različitog PCN-a i, ako je to slučaj, koliko je troškova dodijeljeno kojem PCN-u i zašto postoji tako velika razlika.

(65)

Komisija potvrđuje da su ti troškovi i temeljne pretpostavke (posebno predviđanja potrošnje energije, cijena energije i cijena emisija onečišćujućih tvari) propisno provjereni u prostorima industrije Unije. Proizvođač iz Unije linearno je procijenio cijenu emisija u narednim godinama (uz pretpostavku povećanja od [10 – 20] EUR godišnje po certifikatu). Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 162. privremene uredbe, s obzirom na to da u Uniji postoji samo jedan proizvođač, kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, Komisija ne može objaviti detaljnije informacije jer je riječ o osjetljivim poslovnim informacijama.

(66)

Nakon konačne objave društvo Redstar tvrdilo je da je metodologija na kojoj se temelji procijenjeni budući trošak od [20 – 100] EUR/tona i dalje nejasna. Konkretno, društvo Redstar zatražilo je pojašnjenje o vremenskom okviru budućih troškova usklađivanja, značenju „linearnog” povećanja od [10 – 20] EUR po emisijskom certifikatu godišnje i o tome je li primijenjen pristup ponderiranog prosjeka za sve PCN-ove. Društvo Redstar nadalje je tvrdilo da se i na kineske proizvođače izvoznike primjenjuju zahtjevi u pogledu okoliša i usklađenosti s propisima o radu te je stoga usporedba ciljne cijene za industriju Unije prilagođene za buduće troškove usklađivanja s neprilagođenom izvoznom cijenom utemeljenom na stvarnim podacima izazvala zabrinutost u pogledu toga može li se usporedba smatrati „pravednom”.

(67)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe uzimaju se u obzir budući troškovi koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša kojih je Unija stranka i njihovih protokola ili iz konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) i koje će industrija Unije snositi tijekom primjene mjere. U skladu s osnovnom uredbom i dosljednom praksom Komisije od industrije Unije zatraženo je da u odgovoru na upitnik izvijesti o svojim budućim troškovima usklađivanja za godine primjene mjere, a Komisija je te podatke provjerila na licu mjesta. Na temelju provjerenih podataka Komisija je izračunala buduće troškove usklađivanja izražene u EUR po toni za razdoblje od 2025. do 2028., pri čemu je uzela u obzir neto procijenjeni trošak emisija CO2 za proizvod iz ispitnog postupka. Cijena emisijskih certifikata temelji se na lako dostupnim tržišnim podacima. Isti izračunani trošak po toni zatim je dodan ciljnoj cijeni za sve PCN-ove.

(68)

Nasuprot tome, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe, izvozna cijena je stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod koji se prodaje radi izvoza iz zemlje izvoznice u Uniju. U skladu s osnovnom uredbom izvozna cijena ne može se prilagoditi kako bi se uzeli u obzir budući troškovi usklađivanja. Na temelju toga Komisija odbacuje tvrdnju društva Redstar da usporedba na kojoj se temelji izračun marže štete opisan u uvodnoj izjavi 245. privremene uredbe ne bi bila „pravedna”.

(69)

Komisija stoga u tom pogledu nije prilagodila razinu uklanjanja štete.

(70)

Budući da nije bilo primjedaba kojima bi se opravdala revizija marži štete, konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva jest sljedeća:

(71)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 247. i 248. privremene uredbe, podnositelj pritužbe dostavio je Komisiji dostatne dokaze o postojanju poremećaja u vezi sa sirovinama u Kini u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(72)

Međutim, budući da su marže primjerene za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija nije smatrala da je potrebno razmotriti taj aspekt.

(73)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(74)

Nakon konačne objave španjolsko nacionalno udruženje proizvođača frita, glazura i boja za keramiku (Asociación Nacional de Fabricantes de Fritas, Esmaltes y Colores cerámicos, „ANFFECC”) ponovilo je nekoliko tvrdnji o interesu Unije koje je već dostavilo u privremenoj fazi ispitnog postupka, ali nije dostavilo nove dokaze u prilog tim tvrdnjama. Te su tvrdnje već sažete i razmotrene u uvodnim izjavama od 273. do 280. privremene uredbe. Iz tih razloga i zbog toga što su te primjedbe dostavljene nakon roka za podnošenje primjedbi na konačnu objavu koji je Komisija odredila u skladu s člankom 20. stavkom 5. osnovne uredbe i s obzirom na to da ANFFECC nije zatražio produljenje tog roka, Komisija je odbacila predmetne primjedbe.

(75)

Potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 250. do 282. privremene uredbe.

(76)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(77)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(78)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe stoga se primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetnih zemalja”.

(79)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (5). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(80)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetnih zemalja”.

(81)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(82)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su ispunjeni uvjeti za to. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(83)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetnih zemalja trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(84)

Proizvođači izvoznici u NRK-u koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: (i) da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; (ii) da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i (iii) da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(85)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(86)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(87)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(88)

Komisijina analiza pokazala je da nije došlo do dodatnog značajnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Komisija je za tu analizu usporedila prosječnu mjesečnu količinu i cijene u razdoblju ispitnog postupka s mjesečnim prosjekom razdoblja od kraja razdoblja ispitnog postupka do mjeseca prije evidentiranja. Ta usporedba pokazala je smanjenje količine za 9 % uz povećanje cijena za 11 %. Komisija je usporedila i prosječnu mjesečnu količinu i cijene u razdoblju ispitnog postupka s mjesečnim prosjekom od kraja razdoblja ispitnog postupka do mjeseca u kojem su uvedene privremene mjere. Ta je usporedba pokazala povećanje količine za 9 %, uz smanjenje cijena za 7 %. Pritom u dokumentaciji nije bilo dokaza o sezonskom karakteru potrošnje predmetnog proizvoda.

(89)

U skladu s tim Komisija je zaključila da nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi.

(90)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(91)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,