(1)

U svojim komunikacijama od 29. siječnja 2025., „Kompas konkurentnosti za EU”, i od 11. veljače 2025., „Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju”, Komisija je istaknula potrebu za povećanjem konkurentnosti, poticanjem inovacija i podupiranjem rasta u Uniji, za što su pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja ključni čimbenici. Stoga je potrebno pronaći rješenje za skupa regulatorna opterećenja, složenost prava Unije i njegovu provedbu, uključujući prekomjerne obveze izvješćivanja, uz obraćanje pozornosti na specifične potrebe malih i srednjih subjekata.

(2)

Komisija u svojoj komunikaciji od 19. veljače 2025. o viziji za poljoprivredu i hranu ističe da bi za poticanje inovacija i održivosti u poljoprivrednim praksama poljoprivrednici trebali biti poduzetnici i pružatelji usluga, koji ne bi trebali snositi nepotrebno birokratsko ili regulatorno opterećenje. Takva perspektiva i raznolikost sektora zahtijevaju prilagođena, a ne univerzalna rješenja, uz provjeru stvarnog stanja prava Unije, te pojednostavnjenja, uzimajući u obzir i koristi koje donose digitalne tehnologije, kao što su tehnologije koje omogućuju automatizirano izvješćivanje. Za usmjeravanje prelaska poljoprivrede na održivost i poticanje inovacija potrebno je bolje uskladiti zahtjeve i poticaje. Zbog specifičnih potreba malih poljoprivrednih gospodarstava, na kojima se temelji vitalnost ruralnih zajednica jer štite prirodu i izvor su prihoda građana, potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) trebala bi biti prilagođenija i jednostavnija kako bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju mjeru. Mala poljoprivredna gospodarstva često su u nepovoljnom položaju kad je riječ o pristupu financiranju i korištenju tih sredstava, što otežava njihovu sposobnost ulaganja, razvoja inovacija i iskorištavanja prilika za razvoj.

(3)

Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđena su pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru ZPP-a („strateški planovi u okviru ZPP-a”) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđena su pravila o financiranju i nadzoru ZPP-a te upravljanju njime. Uredba (EU) 2024/1468 Europskog parlamenta i Vijeća (5) donesena je 2024. kako bi se okvir potpore Unije u okviru ZPP-a bolje prilagodio stanju na poljoprivrednim gospodarstvima, poboljšalo upravljanje strateškim planovima u okviru ZPP-a u državama članicama i smanjilo opterećenje povezano s provjerama. Osim toga, Komisija je donijela Delegiranu uredbu (EU) 2024/1235 (6) o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/126 (7), kojom se državama članicama omogućuje da referentni omjer za standard 1 za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC) prilagode na temelju strukturnih promjena u poljoprivrednim sustavima i kojom se predviđaju odstupanja od obveze uvođenja obveza ponovne prenamjene za poljoprivrednike i druge korisnike.

(4)

Povratne informacije i iskustvo nakon dvije godine provedbe strateških planova u okviru ZPP-a na temelju aktualnog pravnog okvira Unije za ZPP upućuju na to da je taj pravni okvir potrebno u ograničenoj mjeri prilagoditi kako bi se uklonila utvrđena uska grla i složenost. To uključuje činjenicu da specifične okolnosti, prakse i potrebe određenih skupina poljoprivrednika, kao što su ekološki poljoprivrednici, mladi poljoprivrednici, žene poljoprivrednici, planinski poljoprivrednici, mali poljoprivrednici te stočari, još nisu dovoljno uzete u obzir u pravnom okviru Unije za ZPP, koji državama članicama ne dopušta da različite instrumente prilagode specifičnim okolnostima, praksama i potrebama tih poljoprivrednika. Osim toga, određene mogućnosti pojednostavnjenja u okviru ZPP-a, kao što su jednokratni iznosi ili pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova, nedovoljno su iskorištene zbog složenosti njihove provedbe i upravljanja. To može dovesti do preklapanja ili dvosmislenih zahtjeva za poljoprivrednike, komplicirati pristup poljoprivrednika potpori i otežati mogućnosti poslovnog razvoja za poljoprivrednike, kao što su mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici. Postoje i određene nefleksibilnosti u pravilima koje utječu na način na koji države članice upravljaju svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a i kako ih mijenjaju te ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja. Opterećenje koje proizlazi iz posjeta na poljoprivrednim gospodarstvima i provjera poljoprivrednika i administrativnih tijela još uvijek treba smanjiti, i to uvođenjem učinkovitijih metodologija za procjene kvalitete integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) i kontrole uvjetovanosti. Uklanjanje tih uskih grla, složenosti i nefleksibilnosti pomoglo bi državama članicama da bolje iskoriste strateške planove u okviru ZPP-a kako bi maksimalno povećale prilike za poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a, smanjile administrativno opterećenje i razinu složenosti te bolje iskoristile ograničena sredstva. Kako bi se maksimalno povećao učinak izravnih plaćanja koja se dodjeljuju u okviru sustava potpore uspostavljenog pravnim okvirom ZPP-a, posebno u pogledu pravednog dohotka i životnog standarda poljoprivrednika, važno je da nacionalne mjere izvan ZPP-a budu osmišljene tako da ne utječu negativno na izravna plaćanja.

(5)

Člankom 4. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđeno je da se poljoprivredna površina koja se upotrebljava kao travnjak i nije uključena u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu pet ili više godina smatra trajnim travnjakom. Međutim, neki poljoprivredni sustavi podrazumijevaju plodored na obradivom zemljištu na kojem trave ili drugo travoliko krmno bilje nisu uključeni u plodored u razdobljima duljima od pet godina, ali se te površine preoravaju kako bi ostale obradivo zemljište. Poljoprivrednici u državama članicama u kojima se primjenjuju takvi poljoprivredni sustavi zbog toga teže upravljaju svojim plodoredima i teže čuvaju održivost ako žele ispuniti zahtjeve za provedbu GAEC standarda 1. Osim toga, primjena duljih plodoreda s travnjacima može znatno pridonijeti bioraznolikosti i uslugama ekosustava, a poljoprivrednicima omogućiti veću fleksibilnost u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se promicale takve fleksibilne i održive poljoprivredne prakse za upravljanje travnjacima, države članice stoga bi trebale moći produljiti razdoblje u kojem se površina klasificira kao trajni travnjak s pet na sedam godina. Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti članak 4. stavak 3. točku (c) Uredbe (EU) 2021/2115.

(6)

Međutim, automatska prenamjena obradivog zemljišta u trajne travnjake nakon utvrđenog razdoblja može stvoriti nepotreban regulatorni pritisak za poljoprivrednike koji žele da njihovo zemljište i dalje bude klasificirano kao obradivo zemljište. Stoga bi države članice radi veće fleksibilnosti trebale moći odlučiti da zemljište klasificirano kao obradivo zemljište na dan 1. siječnja 2026. ostane obradivo zemljište, čak i ako je isteklo razdoblje od pet ili sedam godina. U tom bi slučaju poljoprivrednicima trebalo omogućiti da se izuzmu iz odluke koju je donijela država članica i da nastave primjenjivati pravilo o prenamjeni svojeg obradivog zemljišta u trajni travnjak nakon isteka razdoblja od pet ili sedam godina. Kako bi se osigurala dosljednost i pravna sigurnost, države članice koje primjenjuju takvu fleksibilnost trebale bi također osigurati da njihova odluka ne utječe na tekuće višegodišnje obveze u području okoliša preuzete na temelju članka 70. Uredbe (EU) 2021/2115 i da se korisnicima da mogućnost da u godini nakon odluke država članica na odgovarajući način izmijene ili povuku zahtjev iz članka 69. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116.

(7)

Kako bi se rizik od negativnih učinaka za jedinstveno tržište i međunarodnu trgovinu novih kriznih plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja u skladu s člankom 78.a Uredbe (EU) 2021/2115 sveo na najmanju mjeru, države članice trebale bi osmisliti intervencije u okviru kojih se dodjeljuje ta potpora Unije tako da ispunjavaju kriterije iz Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi.

(8)

Člankom 11. Uredbe (EU) 2021/2115 predviđen je mehanizam za provedbu Memoranduma o razumijevanju u pogledu uljarica, što uključuje odredbe o povećanju planiranih ostvarenja i koeficijentima smanjenja kako bi se izbjeglo premašivanje maksimalne površine za koju se dodjeljuje potpora u cijeloj Uniji. Tu je odredbu potrebno izmijeniti kako bi se uzele u obzir izmjene članka 119. te uredbe uvedene ovom Uredbom.

(9)

Sustavom uvjetovanosti koji obuhvaća propisane zahtjeve upravljanja (SMR) i GAEC standarde nastoji se doprinijeti razvoju održive poljoprivrede povećanjem svijesti korisnika o potrebi poštovanja tih osnovnih standarda i zahtjeva. Njime se ujedno nastoji povećati usklađenost ZPP-a s ciljevima u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja koji se nastoje ostvariti pravom Unije. Međutim, s obzirom na to da je poljoprivredna površina kojom upravljaju mali poljoprivrednici koji ostvaruju korist od plaćanja u okviru intervencija iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/2115 ograničena, prednosti primjene sustava uvjetovanosti na takve male poljoprivrednike, koji upravljaju većinom poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, manje su od troškova te on predstavlja znatno administrativno opterećenje za te poljoprivrednike i nacionalne uprave. Kako bi se snizili takvi troškovi i smanjilo povezano administrativno opterećenje, primjereno je izuzeti male poljoprivrednike od primjene sustava uvjetovanosti.

(10)

GAEC standardi iz članka 13. Uredbe (EU) 2021/2115 dio su sustava uvjetovanosti iz članka 12. te uredbe. Njima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te zaštiti okoliša, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava. Opća načela na kojima se temelji ekološka proizvodnja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uključuju očuvanje elemenata prirodnog krajolika kao što su dobra prirodne baštine i odgovorno iskorištavanje energije i prirodnih resursa, kao što su voda, tlo, organske tvari i zrak.

(11)

GAEC standard 1 naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115 usmjeren je na održavanje trajnih travnjaka radi očuvanja zaliha ugljika. U točkama 1.7.3. i 1.9.1.1. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 ističe se važnost maksimalnog iskorištavanja ispaše i pašnjaka, čime se sprečava prenamjena trajnih travnjaka i u skladu s glavnim ciljem GAEC standarda 1 čuvaju zalihe ugljika na trajnim travnjacima. GAEC standardima 3, 5 i 6, navedenima u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, nastoje se zadržati organske tvari u tlu, ograničiti erozija i zaštititi tla u osjetljivim razdobljima. Ti se ciljevi već postižu postupcima obrade tla i uzgoja koji se primjenjuju u ekološkoj biljnoj proizvodnji, posebno onima iz točke 1.9. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848. GAEC standardom 4, navedenim u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, nastoji se zaštititi voda od onečišćenja. Slično tome, točkama 1.5., 1.7., 1.9. i 1.10. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 nastoji se smanjiti rizik od onečišćenja vode ograničavanjem upotrebe veterinarsko-medicinskih proizvoda, ograničavanjem upotrebe gnojiva i pesticida te ograničavanjem gustoće populacije. Iskustvo je pokazalo da ekološki uzgoj ima pozitivan učinak na ispiranje i otjecanje hranjivih tvari, zbog čega je manje vjerojatno da bi ekološki poljoprivrednik ugrozio kvalitetu vode, čime bi se postigao glavni cilj GAEC standarda 4. Stoga bi, s obzirom na načela i pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2018/848 i postojeće prakse u okviru sustava ekološkog uzgoja, trebalo smatrati da poljoprivrednici certificirani u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 ispunjavaju GAEC standarde 1, 3, 4, 5, 6 i, kao što je već slučaj, 7 u vezi s njihovim ekološkim proizvodnim jedinicama i proizvodnim jedinicama u prijelaznom razdoblju, kako su definirane u Uredbi (EU) 2018/848. U nastojanju da se smanji administrativno opterećenje za nadležna tijela država članica i da se ta mogućnost pretpostavke sukladnosti s određenim GAEC standardima primijeni na najprikladniji način, države članice trebale bi moći odlučiti da se takva pretpostavka sukladnosti primjenjuje samo ako se cijelo gospodarstvo poljoprivrednika certificiranog u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 sastoji od ekoloških proizvodnih jedinica ili proizvodnih jedinica u prijelaznom razdoblju kako su definirane u Uredbi (EU) 2018/848 ili od obiju takvih proizvodnih jedinica.

(12)

Kako bi se poboljšala dosljednost zahtjeva za poljoprivrednike i pojednostavnilo utvrđivanje GAEC standarda u državama članicama, članak 13. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi se pojasnilo da države članice mogu utvrditi GAEC standarde u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u skladu s obveznim nacionalnim zahtjevima, pod uvjetom da su takvi nacionalni zahtjevi u skladu sa GAEC standardima navedenima u Prilogu III. toj uredbi. Posebno bi trebalo pojasniti da GAEC standardi utvrđeni u strateškim planovima u okviru ZPP-a ne moraju nadilaziti postojeće obvezne nacionalne zahtjeve, pod uvjetom da su ti nacionalni zahtjevi u skladu sa GAEC standardima navedenima u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, posebno s glavnim ciljevima tih GAEC standarda.

(13)

Članak 13. stavak 2.a Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi se državama članicama omogućilo da, pri provedbi GAEC standarda, predvide privremena odstupanja od zahtjeva minimalnih standarda i u slučaju bolesti biljaka ili najezde štetnih organizama, zbog kojih poljoprivrednici u određenoj godini nisu u mogućnosti ispuniti te zahtjeve.

(14)

GAEC standardom 9 uvedena je zabrana prenamjenjivanja ili preoravanja trajnih travnjaka koji su utvrđeni kao okolišno osjetljivi trajni travnjaci na područjima mreže Natura 2000. Iskustvo je, međutim, pokazalo da bi mogle postojati iznimne situacije u kojima takvi okolišno osjetljivi trajni travnjaci mogu biti oštećeni, na primjer djelovanjem invazivnih vrsta, te bi za rješavanje takvih situacija mogle biti potrebne odgovarajuće mjere, uključujući izuzimanje iz zabrane preoravanja predmetnih površina radi obnove takvih trajnih travnjaka, kako bi se osiguralo da zahtjevi GAEC standarda 9 doprinose zaštiti staništa i vrsta. Države članice mogle bi u skladu s ciljem pojednostavnjenja posebno iskoristiti svoje postojeće sustave kontrole na područjima mreže Natura 2000 na temelju analize rizika. Nadalje, države članice mogle bi primjenjivati obvezne zahtjeve utvrđene u planovima upravljanja mrežom Natura 2000, pod uvjetom da su ti zahtjevi u skladu sa GAEC standardom 9 iz Priloga III. Uredbi (EU) 2021/2115.

(15)

Člankom 19. Uredbe (EU) 2021/2115 državi članici dopušta se da može zadržati najviše 3 % izravnih plaćanja koja treba isplatiti poljoprivredniku za doprinos poljoprivrednika instrumentu za upravljanje rizicima. Država članica koja je odlučila iskoristiti tu mogućnost mora to primijeniti na sve korisnike izravnih plaćanja u određenoj godini. Iskustvo pokazuje da samo vrlo mali broj država članica koristi tu mogućnost. Rasprave s državama članicama pokazale su da je nedostatak instrumenata za upravljanje rizicima, bilo instrumenata koje uspostavljaju države članice bilo instrumenata dostupnih putem privatnog osiguranja, za sve poljoprivrednike koji primaju izravna plaćanja, prepreka provedbi tog članka. Kako bi se povećali uvođenje i upotreba te mogućnosti, potrebno je izmijeniti članak 19. kako bi njegova provedba bila fleksibilnija i prilagodila se postojećim instrumentima za upravljanje rizicima u državama članicama. Zbog te bi izmjene države članice koje odluče iskoristiti mogućnost zadržavanja do 3 % izravnih plaćanja koja će se isplatiti poljoprivredniku kao doprinos poljoprivrednika instrumentima za upravljanje rizicima trebale imati mogućnost odlučiti o tome primjenjuje li se to na sve poljoprivrednike koji primaju izravna plaćanja u određenoj godini ili se primjenjuje na poljoprivrednike za koje u određenoj godini postoji instrument za upravljanje rizicima, pod uvjetom da njihova odluka odgovara postojećim instrumentima za upravljanje rizicima.

(16)

Pojednostavnjenim programom plaćanja koji su države članice osmislile za male poljoprivrednike na temelju članka 28. Uredbe (EU) 2021/2115 pojednostavnjuje se postupak podnošenja zahtjeva za potporu dohotku i za male poljoprivrednike i za uprave. Kako bi se povećala njegova privlačnost i veći broj malih poljoprivrednika potaknuo da iskoristi taj program, najveći iznos koji se može primiti u okviru tog programa trebalo bi povećati. Kako bi se potaknulo sudjelovanje malih poljoprivrednika koji primaju plaćanja iz tog članka u ekoshemama iz članka 31. te uredbe, države članice trebale bi moći isključiti plaćanja koja su ti poljoprivrednici primili u okviru ekoshema iz maksimalnog iznosa plaćanja iz članka 28. te uredbe.

(17)

Ako država članica na temelju članka 28. drugog stavka Uredbe (EU) 2021/2115 odluči da plaćanje malim poljoprivrednicima iz članka 28. prvog stavka te uredbe ne zamjenjuje potporu za ekosheme uspostavljene u skladu s člankom 31. te uredbe, ekosheme bi trebale i dalje biti u skladu sa svim zahtjevima utvrđenima u članku 31. stavku 5. te uredbe. To bi se načelo trebalo poštovati i za intervencije na temelju članka 70. te uredbe koje se odnose na poljoprivrednike koji primaju plaćanja iz članka 28. te uredbe. Kako bi se osigurala usklađenost s općim načelom da se plaćanja osiguravaju samo za obveze koje nadilaze zahtjeve u pogledu uvjetovanosti te kako bi se zaštitila ambicioznost intervencija koje su dio strukture ZPP-a u području okoliša i klime, poljoprivrednici koji primaju plaćanja iz članka 28. te uredbe trebali bi primati plaćanja u okviru ekoshema iz članka 31. te uredbe ili plaćanja u okviru intervencija iz članka 70. te uredbe samo ako ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 31. stavku 5. prvom podstavku točki (a) te uredbe odnosno uvjete utvrđene u članku 70. stavku 3. prvom podstavku točki (a) te uredbe.

(18)

Kako bi se osiguralo da učinak na financijsku i ekonomsku situaciju predmetnih poljoprivrednika ostane ograničen, ako države članice povećaju ostvarivanje ciljeva u području okoliša, klime, dobrobiti životinja i antimikrobne otpornosti zadržavanjem ili donošenjem nacionalnog zakonodavstva koje nadilazi odgovarajuće minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije” potrebno je izmijeniti članak 31. stavak 5. Uredbe (EU) 2021/2115. Tom bi se izmjenom državama članicama trebalo omogućiti da dodijele potporu za obveze kojima se doprinosi usklađenosti s obveznim zahtjevima propisanima nacionalnim pravom koji nadilaze minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, neovisno o tome jesu li novouvedeni ili već postoje. Nadalje, ukidanjem ograničenja razdoblja u kojem se potpora može dodijeliti za obveze u okviru ekoshema pojednostavilo bi se upravljanje njima za države članice. Time bi se smanjila potreba za izmjenama ekoshema u strateškim planovima u okviru ZPP-a u tom programskom razdoblju zbog promjena takvog nacionalnog zakonodavstva ili zbog isteka razdoblja od 24 mjeseca u kojem se potpora može dodijeliti za obveze kojima se doprinosi usklađenosti s takvim nacionalnim zakonodavstvom.

(19)

GAEC standard 2 naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115 usmjeren je na zaštitu tla bogatog ugljikom. GAEC standard 9 naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115 usmjeren je na zaštitu staništa i vrsta zabranom prenamjenjivanja ili preoravanja trajnih travnjaka koji su utvrđeni kao okolišno osjetljivi trajni travnjaci na područjima mreže Natura 2000. Iskustvo je pokazalo da, iako jamče zaštitu tla bogatog ugljikom odnosno okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000, zahtjevi utvrđeni u strateškim planovima u okviru ZPP-a u okviru GAEC standarda 2 i 9 stvorili su izazove za poljoprivrednike i države članice, posebno kad je riječ o gospodarskoj održivosti predmetnih poljoprivrednika. Usklađivanje s određenim zahtjevima utvrđenima u okviru GAEC standarda 2 i 9, kao što su oni koji uključuju ograničenje proizvodnje ili zabranu prenamjenjivanja ili preoravanja okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000, može biti skupo za poljoprivrednike ili može znatno ograničiti njihovu sposobnost prenamjene ili prilagodbe korištenja zemljišta. Osim toga, GAEC standardi 2 i 9 u nekim državama članicama na poljoprivrednike utječu više nego u drugima zbog različitih udjela močvarnih područja i tresetišta ili okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000 na njihovim državnim područjima. Zadržavajući postojeće zahtjeve u okviru GAEC standarda 2 i 9, utvrđene u skladu s obveznim nacionalnim zahtjevima uvedenima ovom Uredbom, poljoprivrednicima bi se, prema potrebi, trebalo moći nadoknaditi za usklađivanje s obvezama koje proizlaze iz tih standarda. Stoga bi države članice trebale moći isključiti GAEC standarde 2 i 9 iz zahtjeva utvrđenog u članku 31. stavku 5. točki (a) te uredbe. Time bi se državama članicama trebalo omogućiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predvide potporu u okviru ekoshema iz članka 31. te uredbe kako bi aktivni poljoprivrednici na koje se odnose GAEC standardi 2 i 9 ispunili zahtjeve tih standarda uz održavanje visoke razine zaštite močvarnih područja i tresetišta, posebno potencijala tih područja za sekvestraciju ugljika odnosno visoke razine zaštite okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000.

(20)

Kako bi se omogućila potpora za metode ekološkog uzgoja za stoku kao dio ekoshema iz članka 31. Uredbe (EU) 2021/2115, države članice trebale bi moći odlučiti da potpora koja se dodjeljuje za obveze za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja ili njihovo zadržavanje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 bude u obliku godišnjeg plaćanja za uvjetna grla. Trebalo bi pojasniti i da se potpora za obveze kojima se poboljšavaju poljoprivredne prakse povezane s pčelarstvom može dodijeliti u obliku godišnjeg plaćanja za košnice jer će se time pojednostavniti izračun plaćanja za te obveze. Kako bi se osigurala usklađenost definicija koje se upotrebljavaju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, „košnica” za potrebe dodjele potpore u okviru ekoshema iz članka 31. Uredbe (EU) 2021/2115 trebala bi značiti „košnica” kako je definirana u delegiranom aktu iz članka 56. točke (b) te uredbe.

(21)

Članak 48. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi se izbrisalo upućivanje na godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost jer se ovom Uredbom taj postupak briše iz Uredbe (EU) 2021/2116.

(22)

Organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća imaju važnu ulogu u jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe. Potpora iz ZPP-a tim organizacijama od ključne je važnosti za rješavanje posebnih pitanja i sektorskih ciljeva ili za nagrađivanje korisnih praksi. Stoga je primjereno organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača koji u svojim operativnim programima provode jednu ili više sektorskih intervencija povezanih s bilo kojim od ciljeva iz članka 46. točke (d), (e), (f), (h), (i) ili (j) Uredbe (EU) 2021/2115 dopustiti da iskoriste povećane maksimalne iznose financijske pomoći Unije iz članka 52. stavka 2. te uredbe, pod uvjetom da se iznos koji premašuje ograničenja utvrđena u članku 52. stavku 2. prvom podstavku te uredbe troši isključivo za financiranje tih sektorskih intervencija.

(23)

Članak 69. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi se naslov vrste intervencije u području ruralnog razvoja iz točke (e) tog članka uskladio s izmjenama članka 75. te uredbe i kako bi se uključio naslov nove vrste intervencije iz članka 78.a te uredbe.

(24)

Kako bi se osiguralo da učinak na financijsku i ekonomsku situaciju predmetnih poljoprivrednika ostane ograničen, ako države članice povećaju ostvarivanje ciljeva u području okoliša, klime, dobrobiti životinja i antimikrobne otpornosti zadržavanjem ili donošenjem nacionalnog zakonodavstva koje nadilazi odgovarajuće minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, potrebno je izmijeniti članak 70. stavak 3. Uredbe (EU) 2021/2115. Tom bi se izmjenom državama članicama omogućilo da dodijele potporu za obveze kojima se doprinosi usklađenosti s obveznim zahtjevima propisanima nacionalnim pravom koji nadilaze minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, neovisno o tome jesu li novouvedeni ili već postoje. Nadalje, ukidanjem ograničenja razdoblja u kojem se potpora može dodijeliti za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime pojednostavnilo bi se upravljanje tim obvezama za države članice. Time bi se smanjila potreba za izmjenama tih intervencija u strateškim planovima u okviru ZPP-a u tom programskom razdoblju zbog promjena takvog nacionalnog zakonodavstva ili zbog isteka razdoblja od 24 mjeseca u kojem se potpora može dodijeliti za obveze kojima se doprinosi usklađenosti s takvim nacionalnim zakonodavstvom.

(25)

Iskustvo je pokazalo da su zahtjevi utvrđeni u strateškim planovima u okviru ZPP-a u okviru GAEC standarda 2 i 9 stvorili znatne izazove za poljoprivrednike i države članice, posebno kad je riječ o gospodarskoj održivosti predmetnih poljoprivrednika koji jamče zaštitu tla bogatog ugljikom odnosno okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000. Usklađivanje s određenim zahtjevima utvrđenima u okviru GAEC standarda 2 i 9, kao što su oni koji uključuju ograničenje proizvodnje ili zabranu prenamjenjivanja ili preoravanja okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000, moglo bi biti skupo za poljoprivrednike ili znatno ograničiti njihovu sposobnost prenamjene ili prilagodbe korištenja zemljišta. Osim toga, GAEC standardi 2 i 9 u nekim državama članicama na poljoprivrednike utječe više nego u drugima zbog različitih udjela močvarnih područja i tresetišta ili okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000 na njihovim državnim područjima. Zadržavajući postojeće zahtjeve u okviru GAEC standarda 2 i 9, utvrđene u skladu s obveznim nacionalnim zahtjevima uvedenima ovom Uredbom, poljoprivrednicima bi se, prema potrebi, trebalo moći nadoknaditi za usklađivanje s obvezama koje proizlaze iz tih standarda. Stoga bi države članice trebale moći isključiti GAEC standarde 2 i 9 iz zahtjeva utvrđenog u članku 70. stavku 3. točki (a) Uredbe (EU) 2021/2115 za intervencije na temelju članka 70. te uredbe. Time bi se državama članicama trebalo omogućiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predvide potporu u okviru intervencija iz članka 70. te uredbe kako bi poljoprivrednici i drugi korisnici na koje se odnose GAEC standardi 2 i 9 ispunili zahtjeve tih standarda i održali visoku razinu zaštite močvarnih područja i tresetišta, a posebno potencijala tih područja za sekvestraciju ugljika, odnosno visoke razine zaštite okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na područjima mreže Natura 2000.

(26)

U skladu s člankom 70. stavkom 8. Uredbe (EU) 2021/2115 države članice utvrđuju plaćanja za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime ili obveze za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja ili njihovo zadržavanje samo kao plaćanja po hektaru. Kako bi se osigurala dosljednost s potporom u okviru ekoshema iz članka 31. te uredbe, države članice trebale bi u opravdanim slučajevima moći dodijeliti potporu za takve obveze u obliku plaćanja po uvjetnom grlu. Da bi se olakšale aktivnosti korisne za okoliš kad je riječ o pčelarstvu, potpora za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime ili obveze za prijelaz na ekološki uzgoj ili njegovo zadržavanje trebale bi se moći dodijeliti u obliku plaćanja po košnici. Kako bi se osigurala usklađenost definicija koje se upotrebljavaju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, „košnica” za potrebe dodjele potpore za te obveze trebala bi značiti „košnica” kako je definirana u delegiranom aktu iz članka 56. točke (b) Uredbe (EU) 2021/2115.

(27)

Člankom 72. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se pravila za izračun plaćanja povezanih s nepovoljnim položajem specifičnim za određeno područje radi nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji proizlazi iz usklađivanja s određenim obveznim zahtjevima koji nadilaze relevantne GAEC standarde. Njime se ne dodjeljuju plaćanja za nepovoljan položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz relevantnih GAEC standarda. Međutim, usklađivanje s određenim zahtjevima utvrđenima u okviru GAEC standarda 2 može biti skupo za poljoprivrednike jer oni uključuju ograničenja proizvodnje zbog znatnih ograničenja korištenja zemljišta. Kako bi se troškovi povezani s poštovanjem GAEC standarda 2 uključili u izračun plaćanja za nepovoljan položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz usklađivanja s određenih obveznih zahtjeva, države članice trebale bi moći u takve izračune uključiti nepovoljan položaj koji proizlazi iz zahtjeva tog GAEC standarda.

(28)

Kako bi se osiguralo da poljoprivrednici imaju više vremena i fleksibilnosti za prilagodbu novom zahtjevima prava Unije u sve zahtjevnijem kontekstu geopolitičkih napetosti, strukturnih izazova i gospodarskih poteškoća povezanih, među ostalim, s visokim cijenama energije i visokim cijenama sirovina, članak 73. stavak 5. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti. Tom bi se izmjenom razdoblje u kojem se potpora može dodijeliti za ulaganja kojima se doprinosi usklađenosti s takvim novim zahtjevima trebalo produljiti s 24 mjeseca na 36 mjeseci od datuma na koji ti novi zahtjevi postanu obvezni za poljoprivredno gospodarstvo.

(29)

Poljoprivredni sektor Unije suočava se s demografskim poteškoćama i sve starijom radnom snagom. Iako je privlačenje mladih poljoprivrednika ključno za osiguravanje održive budućnosti poljoprivrede, stvaranje i razvoj nove gospodarske djelatnosti mladih poljoprivrednika u poljoprivrednom sektoru financijski je izazov. Kako bi se mladim poljoprivrednicima dodatno olakšalo pokretanje poslovanja, za njih bi se razdoblje prihvatljivosti za ulaganja radi usklađivanja s novim standardima Unije trebalo produljiti.

(30)

Za jačanje konkurentnosti i održivosti prehrambenog sustava Unije potrebna su znatna ulaganja i razvoj poslovanja. Osobito bi trebalo poticati razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava koja se suočavaju s posebnim izazovima i koja su potencijalno gospodarski održiva. Istodobno je potrebno pojednostavniti provedbu potpore za mala poljoprivredna gospodarstva kako bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju mjeru. Da bi se odgovorilo na te potrebe, primjereno je izmijeniti članak 75. Uredbe (EU) 2021/2115 kako bi se u intervencije koje države članice mogu podupirati uključio poslovni razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava i za tu intervenciju osigurala potpora u obliku jednokratnog iznosa od 75 000 EUR. Radi dosljednosti, države članice trebale bi upotrebljavati istu definiciju malih poljoprivrednih gospodarstava za ulaganja u skladu s člankom 73. stavkom 4. točkom (b) te uredbe i za poslovni razvoj u skladu s člankom 75. te uredbe.

(31)

Intervencije u području upravljanja rizikom vrlo su korisne za povećanje otpornosti poljoprivrednika te bi ih stoga trebalo poticati. Međutim, iskustvo je pokazalo da su postojeća pravila prestroga za iskorištavanje punog potencijala te vrste intervencija. Osobito, čini se da trenutačna formula za izračun gubitaka nije prilagođena specifičnoj situaciji određenih korisnika, kao što su mladi poljoprivrednici, površinama s trajnim nasadima ili drugim opravdanim slučajevima za koje formula za izračun gubitaka nije primjerena. Kako bi se povećala upotreba i primjena instrumenata za upravljanje rizicima na temelju članka 76. Uredbe (EU) 2021/2115, države članice trebale bi imati veću fleksibilnost u izračunu gubitaka za takve korisnike ili usjeve omogućujući im uzimanje u obzir njihove specifične situacije.

(32)

Kako bi se učinkovito pružila potpora poljoprivrednicima čija je proizvodnja oštećena prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili drugim katastrofalnim događajima, kao što su stočne zaraze i zaraze karantenskim štetnim organizmima, države članice trebale bi moći osigurati krizna plaćanja intervencijama u području ruralnog razvoja. Takve vrste potpore trebale bi državama članicama omogućiti dovoljnu fleksibilnost u planiranju intervencija. Pri izračunu gubitka proizvodnje koji treba nadoknaditi države članice trebale bi moći upotrebljavati indekse i uzeti u obzir novija kretanja cijena kako bi izračun odražavao stvarnu tržišnu vrijednost. Radi osiguranja dobrog financijskog upravljanja fondovima Unije države članice trebale bi osigurati da ukupna naknada koju je poljoprivrednik primio, zajedno s drugim oblicima potpore Unije ili nacionalne potpore uključujući dodatno nacionalno financiranje, te financiranje iz privatnog osiguranja ili drugih programa upravljanja rizicima, ne dovede do prekomjerne naknade ili dvostrukog financiranja.

(33)

Člankom 79. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se pravila prema kojima upravljačka tijela utvrđuju kriterije odabira za intervencije koje se odnose na određene vrste intervencija. Popis vrsta intervencija za koje države članice trebaju primjenjivati kriterije odabira trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir izmjene vrsta intervencija iz članka 75. te uredbe.

(34)

Člankom 80. Uredbe (EU) 2021/2015 utvrđuju se pravila i načela za provedbu financijskih instrumenata u okviru ZPP-a. Člankom 80. stavkom 2. te uredbe osigurava se usklađenost s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (9) koje se odnose na financijske instrumente. Kako bi se dodatno ojačala sinergija u provedbi i kontroli između financijskih instrumenata ZPP-a i drugih financijskih instrumenata uređenih Uredbom (EU) 2021/1060, članak 80. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi zahtjevi u pogledu revizijskog traga za financijske instrumente bili isti u Uredbi (EU) 2021/2115 i Uredbi (EU) 2021/1060.

(35)

Člankom 80. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuje se najveća primjenjiva gornja granica bruto ekvivalenta bespovratnog sredstva ako se financijskim instrumentima podupiru aktivnosti obuhvaćene područjem primjene članka 42. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Kako bi se osigurala usklađenost s novouvedenim izmjenama općeg sustava državnih potpora na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe Komisije (EU) 2023/2831 (10), gornju granicu potrebno je na odgovarajući način povećati. Nadalje, referentno razdoblje trebalo bi promijeniti iz fiskalnih godina u godine kako bi se uskladilo s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2023/2831. Kad je riječ o potpori za obrtni kapital za djelatnosti izvan područja primjene članka 42. UFEU-a, i dalje bi se trebala primjenjivati opća pravila o državnim potporama.

(36)

U članku 80. stavku 5. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđena je prihvatljivost rashoda ako se potpora pruža putem financijskih instrumenata. Da bi se osigurala jasnoća i jednako postupanje u okviru svih financijskih instrumenata uređenih Uredbom (EU) 2021/1060, članak 80. stavak 5. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi se utvrdila pravila prihvatljivosti o porezu na dodanu vrijednost („PDV”).

(37)

Člankom 81. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se pravila i uvjeti pod kojima države članice mogu prenijeti sredstva dodijeljena iz EPFRR-a u program InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Kako bi se osigurala najveća moguća iskoristivost novouvedene mogućnosti na temelju članka 10.a stavka 4. Uredbe (EU) 2021/523, trebalo bi izmijeniti članak 81. Uredbe (EU) 2021/2115.

(38)

Člankom 83. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se pravila za izračun i primjenu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova. Kako bi se pojednostavnila i potaknula provedba ulaganja i drugih intervencija u području ruralnog razvoja te povećala primjena pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, metode izračuna utvrđene na temelju Uredbe (EU) 2021/1060 trebale bi se moći primjenjivati bez potrebe za dodatnim obrazloženjima.

(39)

Člankom 86. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se pravila o prihvatljivosti rashoda koja proizlazi iz izmjena strateških planova u okviru ZPP-a za doprinos iz EFJP-a odnosno EPFRR-a. Kako bi se pojednostavnila pravila o prihvatljivosti rashoda, poboljšale sinergije između EFJP-a i EPFRR-a te povećala fleksibilnost za države članice u utvrđivanju datuma od kojeg izmjene strateških planova u okviru ZPP-a povezane s EFJP-om proizvode učinke, primjereno je dopustiti da rashodi koji proizlaze iz odobrene strateške izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a za doprinos iz EFJP-a budu prihvatljivi od datuma od kojeg izmjena proizvodi učinke i koji je utvrdila dotična država članica u skladu s člankom 119. stavkom 8. te uredbe, ali najranije od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji. Kad je riječ o drugim izmjenama strateških planova u okviru ZPP-a koje se odnose na EFJP, rashodi bi trebali biti prihvatljivi za doprinos iz EFJP-a od datuma obavijesti Komisiji o izmjeni, kako je utvrđeno u članku 119. stavku 9. Uredbe (EU) 2021/2115, kako je izmijenjena ovom Uredbom.

(40)

Kako bi se osiguralo odgovarajuće financiranje nove vrste intervencije za krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, države članice trebale bi moći određeni udio sredstava iz EPFRR-a rezervirati za tu vrstu intervencije. Međutim, kako bi se osiguralo da su dostatna financijska sredstva raspoloživa za pokrivanje drugih prioriteta ZPP-a, taj bi se udio trebao ograničiti na maksimalni godišnji iznos dostupan po državi članici koji odgovara 3 % kombiniranog iznosa ukupnih izravnih plaćanja i financijskih sredstava iz EPFRR-a godišnje.

(41)

Zbog svoje posebne prirode nova vrsta intervencija za krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja trebala bi se izuzeti od obveze doprinosa pokazateljima rezultata navedenima u Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/2115.

(42)

Primjereno je državama članicama s najudaljenijim regijama omogućiti prenošenje dijela iznosa unaprijed dodijeljenih sredstava u omotnici za ruralni razvoj namijenjenih najudaljenijim regijama u korist financiranja mjera kroz programe mogućnosti koji se posebno odnose na udaljenost i izoliranost („programi POSEI”). Takva fleksibilnost trebala bi povećati maksimalne dodjele financijskih sredstava utvrđene u Uredbi (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) za programe POSEI za iznos prenesen tim programima iz omotnice za ruralni razvoj.

(43)

U skladu s člankom 119. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/2115 Komisija odobrava zahtjeve za izmjene strateških planova u okviru ZPP-a koje su podnijele države članice. Na temelju članka 119. stavka 9. te uredbe države članice mogu izvršiti i početi primjenjivati izmjene elemenata njihovih strateških planova u okviru ZPP-a koje se odnose na intervencije iz glave III. poglavlja IV. te uredbe. Te izmjene dio su sljedećeg zahtjeva za izmjenom strateških planova u okviru ZPP-a koje Komisija treba odobriti. Iskustvo je pokazalo da, i kada se ne mijenja strateško usmjerenje strateških planova u okviru ZPP-a, izmjene često sadržavaju brojne tehničke elemente zbog kojih su one složene i zahtjevne za države članice te rezultiraju kašnjenjima u postupcima odobravanja. To otežava pravodobnu i učinkovitu prilagodbu strateških planova u okviru ZPP-a promjenjivoj gospodarskoj stvarnosti i potrebama poljoprivrednika i drugih korisnika u državama članicama te negativno utječe na provedbu tih strateških planova u okviru ZPP-a. Kako bi se pojednostavnila i poboljšala učinkovitost postupaka izmjene, posebno kad je riječ o elementima strateških planova u okviru ZPP-a koji nisu strateške prirode, odobrenje Komisije trebalo bi biti potrebno samo za strateške izmjene strateških planova u okviru ZPP-a. U tu bi se svrhu strateške izmjene u Uredbi (EU) 2021/2115 trebale definirati kao izmjene važnih elemenata strateških planova u okviru ZPP-a koji znatno utječu na stratešku i intervencijsku logiku tih planova, što uključuje prijenose dodijeljenih financijskih sredstava između EPFRR-a i EFJP-a, maksimalnu i minimalnu dodjelu financijskih sredstava te promjene planova s ciljnim vrijednostima i financijskih planova. Države članice trebale bi moći donijeti i primijeniti sve druge izmjene svojih strateških planova u okviru ZPP-a nakon što o njima obavijeste Komisiju. Te izmjene ne bi trebale podlijegati odobrenju Komisije.

(44)

Kako bi se osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s pravnim okvirom Unije za ZPP, Komisija bi trebala imati ovlast prigovora na prijavljene izmjene ako smatra da te izmjene nisu u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 ili Uredbom (EU) 2021/2116 ili delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju njih. Kako bi se osigurala pravna sigurnost za poljoprivrednike i druge korisnike, nakon primitka prigovora Komisije na prijavljenu izmjenu države članice ne bi smjele primjenjivati tu izmjenu i trebale bi je ukloniti iz izmijenjenog strateškog plana u okviru ZPP-a dostavljenog Komisiji. Rashodi povezani s takvim izmjenama također ne bi trebali biti prihvatljivi za doprinos iz EFJP-a odnosno EPFRR-a. Iskustvo pokazuje da države članice mogu prijaviti složene i brojne izmjene svojih strateških planova u okviru ZPP-a. Komisija bi stoga trebala imati razuman rok za procjenu prijavljenih izmjena i, prema potrebi, za prigovore na njih. Države članice trebale bi imati mogućnost podnošenja izmjena na koje je Komisija podnijela prigovore na odobrenje u okviru zahtjeva za stratešku izmjenu iz članka 119. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2115, kako je izmijenjena ovom Uredbom. Time bi se trebalo osigurati da te izmjene proizvode pravne učinke samo ako su u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 i Uredbom (EU) 2021/2116 te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju njih.

(45)

U skladu s člankom 119. stavkom 8. trećim podstavkom Uredbe (EU) 2021/2115 države članice utvrđuju datum od kojeg izmjene strateških planova u okviru ZPP-a koje se odnose na EFJP proizvode učinke. Taj bi datum trebao biti kasniji od datuma na koji je Komisija odobrila zahtjev za izmjenu. Kako bi države članice mogle fleksibilnije utvrditi datum od kojih strateške izmjene strateških planova u okviru ZPP-a povezane s EFJP-om proizvode učinke i kako bi se povećale sinergije između pravila koja se primjenjuju na strateške izmjene strateških planova u okviru ZPP-a povezane s EFJP-om i izmjena strateških planova u okviru ZPP-a povezanih s EPFRR-om, države članice trebale bi moći utvrditi datum od kojeg strateške izmjene strateških planova u okviru ZPP-a proizvode učinke od datuma podnošenja Komisiji zahtjeva za stratešku izmjenu iz članka 119. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2115, kako je izmijenjena ovom Uredbom, do datuma na koji Komisija odobri taj zahtjev.

(46)

Člankom 120. Uredbe (EU) 2021/2115 osigurava se da se strateški planovi u okviru ZPP-a ažuriraju kako bi odražavali izmjene zakonodavnih akata navedenih u Prilogu XIII. toj uredbi povezane s okolišem i klimom kojima bi strateški planovi u okviru ZPP-a trebali doprinijeti i s kojima bi trebali biti usklađeni. U tu svrhu, u slučaju izmjene bilo kojeg zakonodavnog akta, države članice trebaju procijeniti bi li trebale izmijeniti svoje strateške planove u okviru ZPP-a i, prema potrebi, podnijeti zahtjev za izmjenu. Kako bi se izbjegli nepotrebni administrativni postupci u kasnoj fazi provedbe strateških planova u okviru ZPP-a, trebalo bi izbrisati članak 120. Uredbe (EU) 2021/2115.

(47)

Članak 122. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi bio u skladu s izmjenama članka 119. te uredbe uvedenima ovom Uredbom.

(48)

Članak 124. stavak 4. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi odbor za praćenje mogao dati svoje mišljenje o datumu od kojeg sve izmjene povezane s EFJP-om proizvode učinke kako bi se osiguralo da poljoprivrednici i korisnici imaju dovoljno vremena da uzmu u obzir predložene izmjene.

(49)

Člankom 134. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se zahtjevi za sadržaj i postupak primjenjiv na godišnja izvješća o uspješnosti, koji su osnova za godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka 54. Uredbe (EU) 2021/2116. Budući da se ovom Uredbom postupak godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost briše iz Uredbe (EU) 2021/2116, te bi zahtjeve trebalo promijeniti. Ta bi promjena trebala obuhvatiti brisanje informacija potrebnih isključivo za potrebe tog postupka, kao što su informacije o realiziranim jediničnim iznosima i obrazloženja koja trebaju dostaviti države članice ako realizirani jedinični iznosi premašuju odgovarajuće planirane jedinične iznose utvrđene u strateškim planovima u okviru ZPP-a.

(50)

Kako bi se ojačala veza između godišnjeg izvješća o uspješnosti i dvogodišnjeg pregleda uspješnosti iz članka 135. Uredbe (EU) 2021/2115, članak 134. stavak 7. te uredbe potrebno je pojasniti u dijelu koji se odnosi na uključivanje obrazloženja za manjak u odnosu na ključne etape u godišnje izvješće o uspješnosti za potrebe dvogodišnjeg pregleda uspješnosti.

(51)

U skladu s člankom 134. stavkom 13. Uredbe (EU) 2021/2115 Komisija može iznijeti opažanja u vezi s prihvatljivim godišnjim izvješćima o uspješnosti u roku od mjesec dana od njihova podnošenja. Iskustvo je pokazalo da se ocjena prihvatljivosti godišnjeg izvješća o uspješnosti u skladu s člankom 134. stavkom 3. te uredbe i sveobuhvatna ocjena samog podnesenog godišnjeg izvješća o uspješnosti ne mogu provesti usporedno. Stoga je potrebno izmijeniti datum od kojeg se računa rok za slanje primjedbi iz članka 134. stavka 13. te uredbe na datum na koji godišnje izvješće o uspješnosti u skladu s člankom 134. stavkom 3. te uredbe postane prihvatljivo.

(52)

U skladu s člankom 159. Uredbe (EU) 2021/2115 Komisija treba, do 31. prosinca 2025., preispitati popis zakonodavnih akata iz Priloga XIII. toj uredbi i, prema potrebi, podnijeti zakonodavne prijedloge za dodavanje dodatnih zakonodavnih akata tom prilogu. Budući da se članak 120. te uredbe briše, ovom bi Uredbom trebalo izbrisati i članak 159. te uredbe kako bi se osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a te izbjeglo ometanje nacionalnih tijela, poljoprivrednika i drugih korisnika u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a.

(53)

U Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/2115 utvrđeni su pokazatelji učinka, pokazatelji rezultata i pokazatelji ostvarenja u skladu s člankom 7. te uredbe. Tablicu „Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost – OSTVARENJE – Vrste intervencija i njihovi pokazatelji ostvarenja” u Prilogu I. toj uredbi trebalo bi zamijeniti kako bi se uveli pokazatelji ostvarenja povezani s novouvedenom vrstom intervencija i izmijenjenim vrstama intervencija te kako bi se uzelo u obzir brisanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. Uredbe (EU) 2021/2116 iz ove Uredbe.

(54)

U Prilogu II. Uredbi (EU) 2021/2115 navedeni su relevantni stavci Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi za svaku vrstu intervencije iz te uredbe. Stoga bi u taj Prilog II. trebalo uključiti novouvedenu vrstu intervencije za krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja.

(55)

GAEC standard 1, naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, usmjeren je na održavanje trajnih travnjaka radi očuvanja zaliha ugljika na temelju omjera trajnih travnjaka i poljoprivredne površine na nacionalnoj, regionalnoj ili podregionalnoj razini, razini skupine poljoprivrednih gospodarstava ili razini poljoprivrednoga gospodarstva u odnosu na referentnu godinu 2018., uz maksimalno smanjenje od 5 % u usporedbi s referentnom godinom. Strukturne promjene na poljoprivrednim gospodarstvima do kojih bi moglo doći u programskom razdoblju 2023. – 2027., posebno u sektoru stočarstva, mogle bi biti popraćene brzim promjenama u korištenju zemljišta na razini poljoprivrednoga gospodarstva, posebno kako bi se ublažili učinci klimatskih promjena na dostupnost hrane za životinje i krmiva. Takve strukturne promjene mogle bi se u dostupnim podacima pokazati tek sa zakašnjenjem. Takav razvoj strukturnih promjena na poljoprivrednim gospodarstvima mogao bi dovesti do razlika u godišnjem omjeru trajnih travnjaka u odnosu na referentnu godinu 2018. S obzirom na te razlike i kako bi se olakšala provedba GAEC standarda 1, maksimalni postotak smanjenja omjera trajnih travnjaka u odnosu na referentnu godinu 2018. trebalo bi povećati na 10 % kako bi se državama članicama omogućilo da uzmu u obzir kretanja u programskom razdoblju 2023. – 2027. i potrebe poljoprivrednih gospodarstava, posebno u sektoru stočarstva.

(56)

GAEC standardom 4, navedenim u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, riječni tokovi nastoje se zaštititi od onečišćenja i otjecanja uspostavom graničnih pojaseva duž vodotokova. Iskustvo je pokazalo da bi države članice, za potrebe tog GAEC standarda, trebale imati mogućnost uskladiti definiciju „vodotoka” s definicijom vodotoka koju su države članice utvrdile u nacionalnom zakonodavstvu, uključujući nacionalno zakonodavstvo kojim se provodi pravo Unije, koje je dio SMR-a navedenog u Prilogu III. toj uredbi. Međutim, definicija vodotoka koju države članice upotrebljavaju za potrebe GAEC standarda 4 trebala bi biti u skladu s glavnim ciljem tog GAEC standarda, posebno ciljem smanjenja rizik od isključivanja manjih vodotoka koji bi mogli uzrokovati onečišćenje nizvodno iz područja primjene tog GAEC standarda.

(57)

Članak 21. stavak 1. kojim se utvrđuju pravila o mjesečnim plaćanjima i članak 32. stavak 8. Uredbe (EU) 2021/2116 kojim se utvrđuju pravila o međuplaćanjima trebalo bi izmijeniti kako bi se uzelo u obzir brisanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. te uredbe na temelju ove Uredbe. Osim toga, članak 21. stavak 2. Uredbe (EU) 2021/2116 trebalo bi također izmijeniti kako bi se osiguralo da se, nakon izmjena uvedenih ovom Uredbom u članak 86. stavak 2. i članak 119. stavak 8. Uredbe (EU) 2021/2115, rashodi koji postanu prihvatljivi za doprinos iz EFJP-a od datuma od kojeg izmjena počne proizvoditi učinke, koji prethodi Komisijinu odobrenju izmjene, ali slijedi nakon datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji, prijave Komisiji tek nakon što Komisija odobri izmjenu u skladu s člankom 119. stavkom 10. Uredbe (EU) 2021/2115. U tu bi se svrhu rashodi koji se ne mogu prijaviti u predmetnom mjesecu zbog predstojećeg odobrenja izmjene trebali moći prijaviti u sljedećim mjesecima iste financijske godine ili najkasnije u godišnjim financijskim izvještajima za tu financijsku godinu koji se šalju Komisiji do 15. veljače godine koja slijedi nakon te financijske godine. Pri utvrđivanju datuma od kojeg izmjena proizvodi učinke i kako bi se svi rashodi koji proizlaze iz izmjene koji su već isplaćeni korisnicima mogli prijaviti u odgovarajućoj financijskoj godini, države članice trebale bi uzeti u obzir rokove za postupak odobravanja utvrđene u članku 119. Uredbe (EU) 2021/2115.

(58)

Članak 40. Uredbe (EU) 2021/2116 o suspenziji plaćanja povezanoj s godišnjim poravnanjem s obzirom na uspješnost potrebno je izmijeniti kako bi se uzelo u obzir brisanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. te uredbe.

(59)

Člankom 44. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/2116 predviđa se da države članice mogu isplaćivati predujmove u iznosu do 50 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja i za mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) te predujmove u iznosu do 75 % za intervencije u području ruralnog razvoja po površini i životinji na temelju Uredbe (EU) 2021/2115. Člankom 44. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/2116 predviđa se da Komisija u hitnim slučajevima na zahtjev države članice prema potrebi donosi provedbene akte kojima se odstupa od članka 44. stavka 2. te uredbe u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je to nužno potrebno. Za svaku godinu u tekućem programskom razdoblju, što znači godine 2023., 2024. i 2025., države članice zatražile su odstupanja od članka 44. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 kako bi se omogućila viša stopa predujmova. Razlozi za ta odstupanja bili su široki, uključujući vojne sukobe u Europi i na Bliskom istoku, nepovoljne vremenske uvjete i iznimne klimatske događaje te nepredviđeni porast cijena sirovina i inflacije za poljoprivrednike, zajedno s relativno niskim cijenama poljoprivrednih proizvoda. Budući da nije vjerojatno da će se ti dodatni pritisci ukloniti 2026. ili 2027., radi pojednostavnjenja primjereno je trajno promijeniti maksimalne stope za predujmove iz Uredbe (EU) 2021/2116 kako bi se omogućilo plaćanje više stope tijekom ostatka tekućeg programskog razdoblja.

(60)

Člankom 53. Uredbe (EU) 2021/2116 propisuje se da na temelju informacija iz članka 9. stavka 3. prvog podstavka točaka (a) i (d) te uredbe Komisija donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o poravnanju računovodstvene dokumentacije akreditiranih agencija za plaćanja za rashode iz članka 5. stavka 2. i članka 6. te uredbe. Članak 53. Uredbe (EU) 2021/2116 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzelo u obzir brisanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost predviđeno u članku 54. Uredbe (EU) 2021/2116.

(61)

Člankom 54. Uredbe (EU) 2021/2116. propisuje se da ako rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. te uredbe koji odgovaraju intervencijama iz glave III. Uredbe (EU) 2021/2115 nisu popraćeni odgovarajućim ostvarenjem kako je navedeno u godišnjem izvješću o uspješnosti iz članka 9. stavka 3. i članka 10. Uredbe (EU) 2021/2116., kao i iz članka 134. Uredbe (EU) 2021/2115, Komisija prije 15. listopada godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi za koje treba smanjiti financiranje sredstvima Unije. Iskustvo stečeno u prvoj godini provedbe godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost i pripremi druge godine pokazuje da države članice snose nerazmjerno administrativno opterećenje u pripremi i dostavljanju potrebnih informacija za godišnje izvješće o uspješnosti te tijekom godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica, trebalo bi brisati godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost predviđeno člankom 54. Uredbe (EU) 2021/2116. Zahtjev da se rashodi koje su ostvarile agencije za plaćanja podudaraju s odgovarajućim ostvarenjem, utvrđen u članku 37. stavku 1. točki (b) podtočki i. te uredbe, obuhvaćen je postupkom potvrđivanja sukladnosti iz članka 55. te uredbe.

(62)

Zahtjev da se rashodi ostvaruju u skladu s važećim upravljačkim sustavima iz članka 37. stavka 1. točke (b) podtočke ii. Uredbe (EU) 2021/2116 kontroliraju agencije za plaćanja, a zatim ga svake godine provjeravaju tijela za ovjeravanje i Komisija u obliku preispitivanja mišljenja i izvješća tijela za ovjeravanje te u okviru daljnjeg postupanja na temelju nalaza, kao i tijekom postupaka potvrđivanja sukladnosti iz članka 55. te uredbe. Tim se postupcima pruža potrebno jamstvo da su realizirana ostvarenja postignuta u skladu s pravom Unije. Osim dvogodišnjeg pregleda uspješnosti iz članka 135. Uredbe (EU) 2021/2115, tim se postupcima osigurava i da će države članice ostvariti ključne etape i ciljne vrijednosti iz članka 109. stavka 1. točke (a) te uredbe, koje su utvrdile kao dio svojih sustava uspješnosti u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Članak 54. Uredbe (EU) 2021/2116 trebalo bi stoga brisati.

(63)

Daljnje usklađenje financijskih instrumenata ZPP-a i financijskih instrumenata drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja potrebno je postići u dijelu koji se odnosi na nepravilnosti i financijske ispravke kad tijela koja provode financijske instrumente dokažu ispunjenje paketa kumulativnih uvjeta. Stoga bi trebalo izmijeniti članak 57. Uredbe (EU) 2021/2116 kako bi se osigurala dosljednost s člankom 103. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/1060.

(64)

Poljoprivrednici su se opetovano žalili na pritisak uzrokovan obvezom podvrgavanja višestrukim provjerama tijekom godine. Države članice već mogu grupirati nekoliko provjera u jedan terenski posjet. Kako bi se smanjio broj terenskih posjeta po poljoprivrednom gospodarstvu, a time i administrativno opterećenje korisnika, ako je to moguće, države članice ne bi trebale odabrati korisnika koji je već odabran za provjeru na terenu za tu godinu, osim ako okolnosti zahtijevaju dodatnu provjeru kako bi se osigurala zaštita financijskih interesa Unije. Osim toga, tim se smanjenjem ne bi trebala smanjiti razina provjera. Stoga bi članak 60. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/2116 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(65)

Članak 67. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/2116 trebalo bi izmijeniti kako bi se izbrisalo upućivanje na godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka 54. te uredbe.

(66)

Stečeno iskustvo pokazuje da bi trebalo spojiti procjene kvalitete sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela (LPIS), sustava za geoprostorne zahtjeve (GSA) i sustava za nadzor površina (AMS). Budući da su ti sustavi neodvojivo povezani, teško je procijeniti kvalitetu jednog sustava bez razmatranja učinka na druge. Štoviše, spajanjem procjena kvalitete tih sustava smanjilo bi se radno opterećenje upravama država članica povezano s inspekcijskim postupcima i obvezama izvješćivanja. Osim toga, države članice mogle bi, prema potrebi, predlagati jedinstvenu korektivnu mjeru kojom bi se obuhvatila ta tri sustava, čime bi se povećala njihova učinkovitost. U tu bi svrhu u Uredbu (EU) 2021/2116 trebalo umetnuti novi članak i na odgovarajući način izmijeniti relevantna upućivanja.

(67)

Na temelju prvih godina provedbe suvišnima se čine provjere na terenu intervencija koje se prate prema podacima satelita Sentinel u okviru programa Copernicus ili drugim podacima barem jednake vrijednosti, jer dovode do neopravdanog opterećenja za države članice i poljoprivrednike. Stoga za te uvjete prihvatljivosti države članice ne bi trebale biti obvezne provoditi provjere na terenu, uključujući one koje se provode na daljinu primjenom tehnologije. U tu bi svrhu članak 72. Uredbe (EU) 2021/2116 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(68)

Iskustvo stečeno u primjeni sustava kontrole uvjetovanosti, među ostalim u postupcima potvrđivanja sukladnosti, pokazalo je da su određeni uvjeti nepotrebno strogi i nepotrebno opterećuju države članice, a da pritom ne štite nužno bolje sredstva Unije. Kako bi se pojednostavnio sustav kontrole i smanjilo administrativno opterećenje, a zadržala njegova djelotvornost u provjeri usklađenosti sa zahtjevima u pogledu uvjetovanosti, državama članicama trebalo bi omogućiti veću fleksibilnost u osmišljavanju vlastitih sustava kontrole. U tu bi svrhu zahtjev za godišnje preispitivanje sustava kontrole trebalo brisati, a čimbenike koje treba uzeti u obzir u analizi rizika prepustiti diskrecijskoj odluci država članica.

(69)

Uredbom (EU) 2024/1468 izmijenjeni su članci 83. i 84. Uredbe (EU) 2021/2116 kako bi se smanjilo opterećenje malih poljoprivrednika i nacionalnih uprava povezano s kontrolama uvjetovanosti i kaznama. Konkretno, njome se poljoprivrednici čija najveća veličina poljoprivrednog gospodarstva ne premašuje 10 hektara poljoprivredne površine prijavljene u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/2116 izuzimaju od kontrola uvjetovanosti i primjene administrativnih kazni za neusklađenost sa zahtjevima u pogledu uvjetovanosti. Međutim, geoprostorni zahtjev iz članka 69. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116 uključuje površine koje nisu poljoprivredne površine te postoje tehnička ograničenja za izračun poljoprivrednih površina jer će se neki elementi i obilježja krajobraza možda izostaviti iz mjerenja ili će se njihova veličina možda promijeniti s vremenom. Stoga bi se izuzeća trebala temeljiti na površini prihvatljivoj za plaćanja i potpori relevantnoj za uvjetovanost.

(70)

Mali korisnici koji nisu poljoprivrednici, kao što su upravitelji zemljišta, ne mogu se izuzeti od kontrola uvjetovanosti i kazni. Međutim, administrativno opterećenje povezano s tim kontrolama i izricanje kazni za zahtjeve u pogledu uvjetovanosti predviđene Uredbom (EU) 2021/2116 također bi mogli biti nerazmjerno veliki za te korisnike. Budući da je poljoprivredna površina kojom upravljaju ti korisnici ograničena i da su kazne za male korisnike općenito niske, primjena kazni mogla bi dovesti do nerazmjernog opterećenja za uprave država članica. Stoga bi i male korisnike koji nisu poljoprivrednici trebalo izuzeti od kontrola uvjetovanosti i primjene administrativnih kazni za zahtjeve u pogledu uvjetovanosti. Ipak, važno je da ZPP zahtjevima u pogledu uvjetovanosti nastavi doprinositi okolišnim ciljevima iz članka 6. stavka 1. točaka (d), (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115 te da se osigura stabilnost tih zahtjeva kao zajedničke osnove za države članice i korisnike. Stoga bi se zahtjevi u pogledu uvjetovanosti i dalje trebali primjenjivati na sve korisnike navedene u članku 83. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/2116.

(71)

Administrativno opterećenje povezano s kontrolama za zahtjeve GAEC standarda 7 iz Uredbe (EU) 2021/2116 može biti nerazmjerno veliko za manje poljoprivrednike i nacionalne uprave. Stoga bi opterećenje za manje poljoprivrednike i nacionalne uprave povezano s kontrolama predviđenima u Uredbi (EU) 2021/2116 trebalo smanjiti u pogledu GAEC standarda 7. Poljoprivrednici s najvećom veličinom gospodarstva koja ne prelazi 30 hektara prijavljene poljoprivredne površine trebali bi biti izuzeti od kontrola zahtjeva GAEC standarda 7.

(72)

Budući da je poljoprivredna površina u skladu sa zahtjevima GAEC standarda 7 kojom upravljaju manji poljoprivrednici ograničena, a primjena kazni mogla bi dovesti do nerazmjernog opterećenja za uprave država članica, manji poljoprivrednici izuzeti od kontrola uvjetovanosti u pogledu GAEC standarda 7 također bi trebali biti izuzeti od primjene administrativnih kazni za neusklađenost sa zahtjevima GAEC standarda 7.

(73)

Članke 102. i 103. Uredbe (EU) 2021/2116 o utvrđivanju pravila o izvršavanju delegiranja ovlasti za donošenje delegiranih akata i postupku odbora primjenjivog na provedbene akte trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir izmjene drugih odredaba Uredbe (EU) 2021/2116, a posebno brisanje njezina članka 54., uvedene ovom Uredbom.

(74)

Kako bi se osigurala usklađenost različitih odredaba Uredbe (EU) 2021/2116, tu bi uredbu trebalo izmijeniti kako bi se uklonila upućivanja na postupak godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost, posebno upućivanja na članak 54. te uredbe.

(75)

Uredbe (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(76)

Trebalo bi utvrditi prijelazne odredbe u vezi s izmjenama članka 119. Uredbe (EU) 2021/2115, koje se uvode ovom Uredbom, kako bi se osiguralo da zahtjevi za izmjenu i obavijesti o izmjenama strateških planova u okviru ZPP-a koje su države članice podnijele Komisiji prije stupanja na snagu ove Uredbe budu odobreni primjenom postupaka primjenjivih u trenutku podnošenja tih zahtjeva za izmjenu ili obavijesti.

(77)

Kako bi se uzelo u obzir brisanje, učinjeno ovom Uredbom, godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. Uredbe (EU) 2021/2116, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s odgovarajućom izmjenom Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/127 (14). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(78)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe s obzirom na brisanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost predviđenog člankom 54. Uredbe (EU) 2021/2116, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za odgovarajuće ažuriranje Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/128 (16). Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(79)

Kako bi se osigurala neometana provedba mjera uvedenih ovom Uredbom i kako bi se postigla potrebna razina usklađenosti između, s jedne strane, smanjenja administrativnog opterećenja tijela država članica uključenih u izradu godišnjeg izvješća o uspješnosti za poljoprivrednu financijsku godinu 2025. i, s druge strane, brisanja godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz poljoprivredne financijske godine 2025., ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Relevantne odredbe o godišnjem izvješću o uspješnosti i poravnanju s obzirom na uspješnost trebale bi se primjenjivati u odnosu na poljoprivrednu financijsku godinu 2025. i sve sljedeće poljoprivredne financijske godine te ne bi trebale imati ikakvog učinka na prethodne poljoprivredne financijske godine.

(80)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog povezanosti ove Uredbe s drugim instrumentima ZPP-a te zbog višegodišnjeg jamstva financiranja sredstvima Unije i načina na koji je ova Uredba neraskidivo povezana s ostvarenjem ključnih prioriteta Unije oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(81)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (18) te je on dao mišljenje 10. srpnja 2025.,

1.

u članku 4. stavku 3. točki (c) prvi odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„ ‚trajni travnjaci i trajni pašnjaci’ (zajedno ‚trajni travnjaci’) su zemljište koje se upotrebljava za uzgoj trava ili drugog travolikog krmnog bilja na prirodan način (samoniklo) ili uzgojem (zasijano) i koje nije bilo uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu pet ili više godina ili, ako države članice tako odluče, sedam ili više godina te, ako države članice tako odluče, koje nije preorano, obrađeno niti ponovno zasijano različitim vrstama trave ili drugog travolikog krmnog bilja tijekom pet ili više godina odnosno sedam ili više godina; može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje ili drveće, koji se mogu upotrebljavati za ispašu i, ako države članice tako odluče, druge vrste kao što su grmlje ili drveće od kojih se može proizvesti hrana za životinje, pod uvjetom da trave i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladavaju.

Države članice mogu odlučiti da zemljište koje je 1. siječnja 2026. klasificirano kao obradivo zemljište ostaje klasificirano kao obradivo zemljište i nije reklasificirano kao trajni travnjak čak i ako je razdoblje iz prvog odlomka isteklo i zemljište nije preorano, obrađeno niti ponovno zasijano različitim vrstama trave ili drugog travolikog krmnog bilja.”

2.

u članku 10. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Osobito osnovna potpora dohotku za održivost, dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike te sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja, kao i krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja ispunjavaju kriterije iz stavaka Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi navedene u Prilogu II. ovoj Uredbi za te intervencije. Za ostale intervencije stavci Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi su okvirni i te intervencije mogu ispunjavati zahtjeve nekog stavka Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi koji nije naveden u Prilogu II. ovoj Uredbi ako je to navedeno i objašnjeno u strateškom planu u okviru ZPP-a.”

3.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

4.

u članku 12. umeće se sljedeći stavak:

5.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

6.

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

7.

članak 28. zamjenjuje se sljedećim:

8.

članak 31. mijenja se kako slijedi:

9.

članak 48. zamjenjuje se sljedećim:

10.

u članku 49. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„U sektoru voća i povrća iz članka 42. točke (a) države članice teže postizanju jednog ili više ciljeva utvrđenih u članku 46. Ciljevi utvrđeni u članku 46. točkama od (d) do (i) te u točki (k) obuhvaćaju proizvode u svježem ili prerađenom obliku, dok ciljevi utvrđeni u drugim točkama tog članka obuhvaćaju samo proizvode u svježem obliku.”

11.

u članku 52. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ta se ograničenja mogu povećati za 0,5 postotnih bodova ako operativni program obuhvaća jednu ili više intervencija povezanih s bilo kojim od ciljeva iz članka 46. točke (d), (e), (f), (h), (i) ili (j), pod uvjetom da se iznos koji premašuje relevantni postotak utvrđen u prvom podstavku ovog stavka upotrebljava isključivo za financiranje rashoda koji proizlaze iz provedbe tih intervencija. Kad je riječ o udruženjima organizacija proizvođača, uključujući transnacionalna udruženja organizacija proizvođača, te intervencije može provesti udruženje u ime svojih članova.”

12.

članak 69. mijenja se kako slijedi:

13.

članak 70. mijenja se kako slijedi:

14.

u članku 72. stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, države članice mogu odlučiti u izračun uključiti dodatne troškove i gubitak prihoda povezane s nepovoljnim položajem koji proizlazi iz usklađivanja sa GAEC standardom 2 utvrđenim na temelju poglavlja I. odjeljka 2. ove glave.”

15.

članak 73. mijenja se kako slijedi:

16.

članak 75. mijenja se kako slijedi:

17.

u članku 76. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da se potpora dodjeljuje samo za pokriće gubitaka koji premašuju prag od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najveći i najmanji unos. Sektorskim instrumentima za upravljanje proizvodnim rizicima izračunavaju se gubici na razini poljoprivrednoga gospodarstva, na razini aktivnosti poljoprivrednoga gospodarstva u predmetnom sektoru ili u odnosu na određeno osigurano područje.

Ako metode izračuna iz prvog podstavka nisu primjerene, države članice mogu procijeniti gubitke na temelju prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u razdoblju koje nije dulje od osam godina, isključujući najveći i najmanji unos.

Države članice mogu primijeniti drugu odgovarajuću procjenu za izračun gubitaka za mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike.”

18.

u članku 77. stavku 8. točka (b) zamjenjuje se sljedećom:

;

19.

u glavi III. poglavlju IV. odjeljku 1. dodaje se sljedeći članak:

(*2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2018/1882/oj).”;"

20.

u članku 79. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon savjetovanja s odborom za praćenje iz članka 124. (‚odbor za praćenje’) nacionalno upravljačko tijelo, regionalna upravljačka tijela ako je to relevantno ili imenovana posrednička tijela utvrđuju kriterije odabira za intervencije u okviru sljedećih vrsta intervencija: ulaganja, pokretanja poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika, osnivanja ruralnih poduzeća, poslovnog razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava, suradnje te razmjene znanja i širenja informacija. Tim kriterijima odabira nastoji se osigurati jednako postupanje prema svim podnositeljima zahtjeva, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencija.”

21.

članak 80. mijenja se kako slijedi:

22.

članak 81. mijenja se kako slijedi:

23.

u članku 83. stavku 2. umeće se sljedeća točka:

;

24.

u članku 86. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

25.

umeće se sljedeći članak:

26.

u članku 103. dodaje se sljedeći stavak:

27.

u članku 111. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prvi stavak točka (e) ne primjenjuje se na vrste intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 55. stavka 1. točke (a) i točaka od (c) do (g), na intervencije u okviru vrste intervencija u sektoru vina iz članka 58. stavka 1. točaka od (h) do (k), na informacijska i promidžbena djelovanja za sustave kvalitete u okviru vrste intervencije za suradnju iz članka 77. i na intervencije u okviru vrste intervencije za krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja iz članka 78.a.”

28.

članak 119. zamjenjuje se sljedećim:

29.

članak 120. briše se;

30.

u članku 122. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

31.

u članku 124. stavku 4. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

;

32.

članak 134. mijenja se kako slijedi:

33.

u članku 155. stavku 3. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Rashodi povezani s pravnim obvezama prema korisnicima nastali u okviru višegodišnjih mjera iz članaka 22., 28., 29., 33. i 34. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili mjere iz članka 31. te uredbe mogu biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a u razdoblju strateških planova u okviru ZPP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:”

34.

članak 159. briše se;

35.

prilozi I., II. i III. mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

36.

tekst iz Priloga II. ovoj uredbi dodaje se kao Prilog XV.

1.

u članku 9. stavku 3. prvom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

;

2.

u članku 10. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

;

3.

u članku 12. stavku 2. prvom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

;

4.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

5.

u članku 32. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

6.

članak 40. mijenja se kako slijedi:

7.

u članku 44. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Neovisno o prvom podstavku države članice mogu:

8.

u članku 45. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

9.

u članku 53. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Tim provedbenim aktima obuhvaćeni su cjelovitost, točnost i istinitost podnesene godišnje računovodstvene dokumentacije te se njima ne dovodi u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su naknadno doneseni na temelju članka 55.”

10.

članak 54. briše se;

11.

u članku 57. dodaje se sljedeći stavak:

12.

u članku 60. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako je korisnik odabran za provjeru na terenu u vezi sa zahtjevom za potporu, zahtjevom za plaćanje ili sukladnošću s pravilima o uvjetovanosti u skladu s člankom 83., države članice, koliko je to moguće i uzimajući u obzir povezane rizike, ne odabiru tog korisnika za naknadnu provjeru i kontrolni uzorak za tu godinu, osim ako okolnosti zahtijevaju dodatnu provjeru kako bi se učinkovito zaštitili financijski interesi Unije. Tom se odredbom ne smanjuje razina provjera.”

13.

u članku 67. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice bilježe i čuvaju sve podatke i dokumentaciju o godišnjim ostvarenjima o kojima se izvješćuje u okviru prijavljenog napretka u ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih strateškim planom u okviru ZPP-a, koje se prate u skladu s člankom 128. Uredbe (EU) 2021/2115.”

14.

u članku 68. stavak 3. briše se;

15.

članak 69. mijenja se kako slijedi:

16.

u članku 70. stavak 2. briše se;

17.

umeće se sljedeći članak:

18.

članak 72. zamjenjuje se sljedećim:

19.

u članku 74. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

20.

članak 75. zamjenjuje se sljedećim:

21.

članak 83. mijenja se kako slijedi:

22.

članak 84. mijenja se kako slijedi:

23.

članak 102. mijenja se kako slijedi:

24.

u članku 103. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe članaka 11., 12., 17., 18., 23., 26., 32., od 39. do 44., 47., od 51. do 53., 55., 58., 59., 60., 64., 75., 82., 92., 95. i 100. o pitanjima koja se odnose na intervencije u obliku izravnih plaćanja, intervencije u određenim sektorima, intervencije za ruralni razvoj te na zajedničku organizaciju tržišta, Komisiji pomažu Odbor za poljoprivredne fondove, Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku osnovan Uredbom (EU) 2021/2115 odnosno Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda osnovan Uredbom (EU) br. 1308/2013.”.