(1)

Povratak ratovanju visokog intenziteta uslijed ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine negativno utječe na sigurnost Unije i država članica i iziskuje znatno povećanje kapaciteta država članica za jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti. Zbog dugoročnog pogoršanja regionalne i globalne sigurnosti nužno je hitno proširiti razmjer i povećati brzinu kojom europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB) može razvijati i proizvoditi puni spektar vojnih sposobnosti.

(2)

Šefovi država ili vlada Unije na sastanku u Versaillesu 11. ožujka 2022. obvezali su se ojačati europske obrambene sposobnosti. Dogovorili su se da će povećati svoje izdatke za obranu, pojačati suradnju putem zajedničkih projekata i zajedničke nabave u području obrambenih sposobnosti, ukloniti nedostatke, poticati inovacije te jačati i razvijati europsku obrambenu industriju.

(3)

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) predstavili su 18. svibnja 2022. Zajedničku komunikaciju o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima, u kojoj su istaknuli da u Uniji postoje nedostaci u pogledu financijskih sredstava, industrije i sposobnosti u području obrane.

(4)

Nakon što je razmotrilo rad na provedbi izjave iz Versaillesa od 11. ožujka 2022. i Strateškog kompasa za sigurnost i obranu koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 14. i 15. prosinca 2023. naglasilo da je potrebno dodatno poraditi na ispunjavanju ciljeva Unije kad je riječ o povećanju obrambene spremnosti. Za postizanje takve spremnosti i obranu Unije preduvjet je snažna, otporna, inovativna i konkurentna europska obrambena industrija.

(5)

Europski parlament i Vijeće 20. srpnja 2023. donijeli su Uredbu (EU) 2023/1525 (5), čiji je cilj hitno poduprijeti povećanje proizvodnih kapaciteta europske obrambene industrije, osigurati lance opskrbe, podržati učinkovite postupke nabave, ukloniti nedostatke u proizvodnim kapacitetima i promicati ulaganja. Europski parlament i Vijeće 18. listopada 2023. donijeli su Uredbu (EU) 2023/2418 (6), čiji je cilj pružiti potporu suradnji među državama članicama u fazi nabave kako bi se na suradnički način otklonili najhitniji i najkritičniji nedostaci, osobito oni nastali zbog odgovora na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine.

(6)

Uredbe (EU) 2023/1525 i (EU) 2023/2418 osmišljene su kao programi za odgovor na hitne situacije i kratkoročni programi koji istječu 30. lipnja 2025. odnosno 31. prosinca 2025.

(7)

Ova bi se Uredba trebala temeljiti na uredbama (EU) 2023/1525 i (EU) 2023/2418 i proširiti njihovu logiku na dugoročniju i strukturiraniju perspektivu pružanjem financijske potpore za razdoblje 2025. – 2027., radi jačanja konkurentnosti, reaktivnosti i sposobnosti EDTIB-a da osigura dostupnost obrambenih proizvoda i opskrbu njima na predvidljiv, kontinuiran i pravodoban način. S obzirom na trenutačnu sigurnosnu situaciju čini se potrebnim proširiti tu potporu Unije kako bi se potaknula suradnja među državama članicama u nabavi šireg spektra obrambene opreme.

(8)

Europsko vijeće odlučilo je 23. lipnja 2022. dodijeliti status zemlje kandidatkinje Ukrajini, koja je izrazila snažnu volju da se njezina obnova poveže s reformama na putu njezine europske integracije. Europsko vijeće odlučilo je 15. prosinca 2023. otvoriti pregovore o pristupanju s Ukrajinom te je izjavilo da su Unija i njezine države članice i dalje predane dugoročnom doprinosu, zajedno s partnerima, sigurnosnim obvezama prema Ukrajini, koje će joj u budućnosti pomoći da se obrani, otkloni pokušaje destabilizacije i spriječi činove agresije. Snažna potpora Ukrajini jedan je od glavnih prioriteta Unije i primjeren izraz njezine snažne političke odlučnosti da je podupire dok god to bude potrebno.

(9)

Šteta koju je agresivni rat Rusije prouzročio ukrajinskom gospodarstvu, društvu i infrastrukturi, a osobito šteta nanesena ukrajinskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi („ukrajinski DTIB”), znači da je za obnovu ukrajinskog DTIB-a potrebna sveobuhvatna potpora. Takva potpora ključna je kako bi se Ukrajini osigurao kapacitet za održavanje ključnih državnih funkcija, čime se doprinosi brzom oporavku, obnovi i modernizaciji zemlje i integraciji ukrajinskog DTIB-a u EDTIB te prilagođavanju ukrajinskog DTIB-a standardima Organizacije sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i drugim relevantnim standardima. Snažan ukrajinski DTIB ključan je za dugoročnu sigurnost Ukrajine i njezinu obnovu.

(10)

Unija bi trebala financijski podupirati djelovanja kojima se podupire jačanje ukrajinskog DTIB-a. Posebice, Instrumentom za potporu Ukrajini na temelju ove Uredbe države članice trebale bi se poticati na suradnju s Ukrajinom i ukrajinskim DTIB-om s ciljem povećanja ukrajinskih obrambenih proizvodnih kapaciteta i poticanja zajedničke nabave obrambenih proizvoda iz ukrajinskog DTIB-a. Ta je potpora komplementarna potpori koja se pruža u okviru Instrumenta za Ukrajinu uspostavljenog Uredbom (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i vojnoj potpori koja se Ukrajini pruža u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći uspostavljenog Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/509 (8) i putem bilateralne pomoći država članica. Ona je također u skladu s Unijinom kontinuiranom i nepokolebljivom potporom neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

(11)

Rusija mora u potpunosti odgovarati i platiti za golemu štetu nastalu zbog njezina agresivnog rata protiv Ukrajine, koji predstavlja očito kršenje Povelje Ujedinjenih naroda. Unija i njezine države članice trebale bi, u bliskoj suradnji s drugim međunarodnim partnerima, nastaviti raditi na ostvarenju tog cilja, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, uzimajući u obzir ozbiljno kršenje, od strane Rusije, zabrane upotrebe sile sadržane u članku 2. stavku 4. Povelje Ujedinjenih naroda i načelo odgovornosti države za međunarodno protupravne čine, uključujući obvezu naknade za prouzročenu štetu koja se može financijski procijeniti. U koordinaciji s međunarodnim partnerima ostvaren je napredak u vezi s načinima na koje bi se izvanredni prihodi koje drže privatni subjekti, a koji izravno proizlaze iz imobilizirane ruske državne imovine mogli usmjeriti u potporu Ukrajini, među ostalom ukrajinskom DTIB-u, na način koji je u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama te s pravom Unije i međunarodnim pravom. Dodatna potpora mogla bi se povući prijenosom u Uniju izvanrednih gotovinskih salda središnjih depozitorija vrijednosnih papira koji proizlaze iz neočekivanih i izvanrednih prihoda od imobiliziranja ruske državne imovine ili iz bilo kojih drugih relevantnih Unijinih mjera ograničavanja.

(12)

Nakon što su čelnici skupine G-7 izrazili snažnu predanost pružanju pomoći Ukrajini u zadovoljavanju njezinih hitnih potreba za kratkoročnim financiranjem te podupiranju njezinih dugoročnih prioriteta za oporavak i obnovu, Europski parlament i Vijeće donijeli su 28. listopada 2024. Uredbu (EU) 2024/2773 (9) kojom je uspostavljen Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini i pružena izvanredna makrofinancijska pomoć Ukrajini. Uredbom (EU) 2024/2773 predviđa se da memorandum o razumijevanju o uvjetima politika za tu makrofinancijsku pomoć uključuje obvezu promicanja suradnje s Unijom u području oporavka, obnove i modernizacije obrambene industrije Ukrajine, u skladu s ciljevima programa Unije usmjerenih na oporavak, obnovu i modernizaciju ukrajinskog DTIB-a i drugih relevantnih programa Unije.

(13)

S Ukrajinom bi se trebao sklopiti sporazum o financiranju u smislu članka 114. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”) za provedbu djelovanja utvrđenih u ovoj Uredbi koja se odnose na Ukrajinu ili pravne subjekte s poslovnim nastanom u Ukrajini koji primaju financijska sredstva Unije. Sporazum o financiranju s Ukrajinom, zajedno se ugovorima i sporazumima potpisanima s pravnim subjektima s poslovnim nastanom u Ukrajini koji primaju financijska sredstva Unije trebali bi osigurati ispunjavanje obveza utvrđenih u članku 129. Financijske uredbe.

(14)

Kako bi se financirala djelovanja čiji je cilj jačanje konkurentnosti i spremnosti EDTIB-a na temelju članka 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i djelovanja čiji je cilj doprinijeti oporavku, obnovi i modernizaciji ukrajinskog DTIB-a, uzimajući u obzir njegovu moguću buduću integraciju u EDTIB, na temelju članka 212. UFEU-a, ovom bi Uredbom trebalo uspostaviti Program za europsku obrambenu industriju („Program”) kojim se utvrđuju uvjeti za financijsku potporu Unije na temelju članka 173. UFEU-a i Instrument za potporu Ukrajini kojim se utvrđuju posebni uvjeti za financijsku potporu Unije na temelju članka 212. UFEU-a.

(15)

Program bi trebao biti usklađen s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su države članice zajednički dogovorile u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), suradnje država članica u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) uspostavljene Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/2315 (11), inicijativa i projekata Europske obrambene agencije (EDA) te civilne i vojne pomoći Unije Ukrajini. U Programu bi se na odgovarajući način trebale uzeti u obzir relevantne aktivnosti NATO-a i drugih partnera ako takve aktivnosti služe interesima Unije u području sigurnosti i obrane.

(16)

Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi financijska omotnica za razdoblje 2025. – 2027., koja treba predstavljati primarni referentni iznos, u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (12), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Primjereno je omogućiti da se Programu i Instrumentu za potporu Ukrajini na raspolaganje stave dodatna financijska sredstva, među ostalim kroz dodatne doprinose država članica.

(17)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima iz srpnja 2020. navelo da bi trajanje sektorskih programa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u pravilu trebalo biti usklađeno s vremenskim okvirom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Nakon isteka VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. financiranje sektorskih programa od strane Unije ovisit će o ishodu pregovora o sljedećem VFO-u, primjenjivom od 2028.

(18)

Mogućnosti predviđene u članku 73. stavku 4. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (13) mogle bi se primijeniti pod uvjetom da je projekt u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi i s područjem primjene Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1058 (14) odnosno Uredbi (EU) 2021/1057 (15) Europskog parlamenta i Vijeća. To bi se posebno moglo odnositi na situacije u kojima se proizvodnja relevantnih obrambenih proizvoda suočava sa specifičnim tržišnim poremećajima ili neoptimalnim okolnostima kad je riječ o ulaganjima na državnim područjima država članica, osobito u ranjivim i udaljenim područjima, i ako takva sredstva doprinose postizanju ciljeva programa iz kojeg se prenose. U skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija ocjenjuje izmijenjene programe koje podnese država članica i iznosi zapažanja u roku od dva mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.

(19)

S obzirom na potrebu za boljim i zajedničkim ulaganjem u konkurentnost, reaktivnost i sposobnost EDTIB-a da osigura pravodobnu dostupnost obrambenih proizvoda i opskrbu njima, kao i u oporavak, obnovu i modernizaciju ukrajinskog DTIB-a, države članice, institucije, tijela i agencije Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije i ostale treće strane trebali bi moći doprinijeti provedbi Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini. Takvi bi se doprinosi trebali provoditi u skladu s istim pravilima i uvjetima te bi trebali predstavljati vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točke (a), (d) ili (e) Financijske uredbe i biti navedeni u godišnjem proračunskom postupku u skladu s Financijskom uredbom. Države članice trebale bi imati fleksibilnost pri odlučivanju o tome kako dodijeliti iznose kojima se doprinosi Programu ili Instrumentu za potporu Ukrajini. Države članice trebale bi moći odabrati hoće li ta financijska sredstva staviti na raspolaganje svim subjektima koji su prihvatljivi za financiranje na temelju ove Uredbe, kako bi od njih imala koristi samo predmetna država članica, ili dodatno druge države članice, ili, ako je to relevantno, Ukrajina. Ta je fleksibilnost ključna kako bi se zajamčila najučinkovitija upotreba resursa, čime se omogućuje dodjela financijskih sredstava ondje gdje su najpotrebnija.

(20)

Države članice trebale bi moći iskoristiti fleksibilnost u izvršenju dodijeljenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja koju omogućuje Uredba (EU) 2021/1060. Stoga bi trebalo biti moguće prenositi određene razine financiranja između sredstava dodijeljenih u okviru podijeljenog upravljanja i Programa ili Instrumenta za potporu Ukrajini, podložno uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Trebalo bi biti moguće da se sredstva za koja nisu preuzete obveze do kraja 2028. prenesu natrag u jedan ili više odgovarajućih izvornih programa, na zahtjev predmetne države članice, u skladu s uvjetima utvrđenima u relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2021/1060.

(21)

Ciljevi koji se nastoje ostvariti u okviru Programa radi povećanja konkurentnosti i spremnosti EDTIB-a pokretanjem i ubrzavanjem prilagodbe industrije strukturnim promjenama koje nameće promjenjivo sigurnosno okruženje, među ostalim s ciljem osiguravanja sigurnosti opskrbe obrambenim proizvodima u cijeloj Uniji, mogu doprinijeti promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije kako je predviđeno Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Stoga bi trebalo predvidjeti da se doprinosi država članica koji se podupiru Mehanizmom za oporavak i otpornost mogu upotrebljavati za potporu djelovanjima za jačanje industrije na temelju ove Uredbe. Ta bi se mogućnost trebala iskoristiti u mjeri u kojoj se njome doprinosi postizanju ciljeva utvrđenih u članku 4. Uredbe (EU) 2021/241. Primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (17) ključna je kako bi se osigurala održiva provedba reformi i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Sve mjere koje se podupiru Mehanizmom za oporavak i otpornost treba poduzeti u skladu s primjenjivom pravnom stečevinom Unije u području okoliša i nacionalnom pravnom stečevinom u području okoliša, osobito u pogledu procjene učinka na okoliš i zaštite prirode. Istodobno, vjerojatno je da će pojedini krajnji obrambeni proizvodi po svojoj prirodi izravno ili neizravno naštetiti okolišu. Stoga primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” na doprinose država članica kojima se podupiru djelovanja za jačanje industrije koja se odnose na te proizvode možda neće biti izvediva. Osim toga, moglo bi biti primjereno ne primjenjivati načelo „ne nanosi bitnu štetu” ako se djelovanje za jačanje industrije koje se podupire odnosi na obrambene proizvode ili komponente odnosno sirovine koji su namijenjeni ili se u cijelosti upotrebljavaju za proizvodnju obrambenih proizvoda. Unija je doista suočena s teškim pogoršanjem svojeg sigurnosnog konteksta koje je povećalo razinu prijetnje Uniji. Za to su potrebna brza i golema ulaganja u otpornost i povećanje EDTIB-a kako bi se ojačala njegova sposobnost pripreme za buduće krize opskrbe te osigurala pravodobna dostupnost obrambenih proizvoda u cijeloj Uniji i opskrba njima. To je u trenutačnoj situaciji glavni cilj javne sigurnosti koji je prioritetan u odnosu na druga razmatranja. U tom je kontekstu potrebno spriječiti bilo kakve poremećaje u obrambenim lancima opskrbe, osobito dopuštanjem da se djelovanja za jačanje industrije koja se odnose na obrambene proizvode, komponente i sirovine mogu podupirati, prema potrebi, bez ograničenja povezanih s primjenom načela „ne nanosi bitnu štetu”. Stoga, ako države članice upotrebljavaju svoj dobrovoljni doprinos koji se podupire u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u korist djelovanja za jačanje industrije na temelju ove Uredbe, ta djelovanja ne bi trebala podlijegati primjeni načela „ne nanosi bitnu štetu”, pod uvjetom da predmetna država članica u sporazumu o doprinosu s Komisijom obrazloži da nije izvedivo ni primjereno osigurati da vrste aktivnosti koje se namjeravaju podupirati na temelju ove Uredbe budu u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu”.

(22)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora trebale bi moći sudjelovati u Programu kao pridružene zemlje u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (18), kojim se predviđa provedba tih programa na osnovi odluke donesene na temelju tog sporazuma.

(23)

S obzirom na to da je cilj ove Uredbe povećati konkurentnost i učinkovitost obrambenih industrija Unije i Ukrajine te kako bi se osigurala zaštita osnovnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, da bi ostvarili korist od financijske potpore Unije u okviru Programa i u okviru Instrumenta za potporu Ukrajini, primatelji te financijske potpore trebali bi biti pravni subjekti koji imaju poslovni nastan i izvršne upravljačke strukture u Uniji, u pridruženim zemljama ili u Ukrajini i koji za potrebe djelovanja upotrebljavaju infrastrukturu, postrojenja, imovinu i resurse koji se nalaze na državnom području države članice, pridružene zemlje ili Ukrajine. Osim toga, primatelji takve financijske potpore ne bi trebali podlijegati kontroli nepridružene treće zemlje koja nije Ukrajina ni subjekta iz neke druge treće zemlje. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo razumjeti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Ako su države članice, pridružene zemlje ili Ukrajina primatelji takve financijske potpore, za potrebe zajedničke nabave na ugovaratelje i podugovaratelje za ugovore o nabavi trebali bi se primjenjivati jednakovrijedni kriteriji kako bi se osiguralo da se na njih primjenjuju isti uvjeti i odrazila činjenica da ti ugovaratelji i podugovaratelji nisu primatelji financijskih sredstava Unije.

(24)

U kriterijima prihvatljivosti trebalo bi uzeti u obzir postojeće lance opskrbe i industrijsku suradnju s nepridruženim trećim zemljama koje nisu Ukrajina te bi tim kriterijima trebalo omogućiti ispunjavanje zahtjevâ u pogledu sposobnosti. Stoga bi zajednička nabava koja uključuje jednog podugovaratelja kojem je dodijeljeno između 15 % i 35 % vrijednosti ugovora i koji nema poslovni nastan ili izvršne upravljačke strukture u Uniji, pridruženoj zemlji ili, ako je to relevantno, Ukrajini trebala pod određenim uvjetom biti prihvatljiva za financiranje u okviru Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini.

(25)

U određenim okolnostima trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da pravni subjekti uključeni u djelovanje koje se podupire iz Programa upotrebljavaju infrastrukturu, postrojenja, imovinu i resurse koji se nalaze na državnom području države članice ili pridružene zemlje te da ne podliježu kontroli nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili pridruženoj zemlji koji upotrebljava infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili resurse koji se nalaze izvan državnog područja države članice ili pridružene zemlje ili je pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje trebao bi moći sudjelovati kao primatelj ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, uključujući poštovanje načela dobrosusjedskih odnosa, kako je utvrđeno u okviru ZVSP-a na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), među ostalim u pogledu jačanja EDTIB-a. Slična odstupanja trebalo bi predvidjeti za djelovanja koja se podupiru u okviru Instrumenta za potporu Ukrajini kako bi se omogućila upotreba infrastrukture, postrojenja, imovine ili resursa koji se nalaze izvan državnog područja države članice ili Ukrajine te sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji koji su pod kontrolom treće zemlje koja nije Ukrajina ili subjekta iz neke druge treće zemlje.

(26)

Pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koje kontrolira nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje trebali bi biti prihvatljivi kao primatelji ako se jamstva odobrena u skladu s nacionalnim postupcima države članice ili pridružene zemlje u kojoj imaju poslovni nastan stave na raspolaganje Komisiji i procijene prije odluke o dodjeli financijskih sredstava Unije. Takva bi se jamstva trebala izdavati samo ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru ZVSP-a na temelju glave V. UEU-a, i ako ti uvjeti ostanu ispunjeni tijekom cijelog trajanja djelovanja. Komisija bi trebala obavijestiti države članice koje se sastaju kao Odbor o pravnim subjektima koji se nakon takve procjene smatraju prihvatljivima. Informacije koje se odnose na naknadnu procjenu prihvatljivosti zbog, među ostalim, prijavljene promjene vlasništva tijekom provedbe također će se dostavljati državama članicama koje se sastaju kao Odbor kako bi se osigurala transparentnost u praćenju stalne usklađenosti s uvjetima prihvatljivosti. Sudjelovanje subjekata koje kontroliraju nepridružene zemlje ili subjekti iz nepridruženih trećih zemalja ne bi trebalo biti protivno ciljevima ove Uredbe. Za potrebe Instrumenta za potporu Ukrajini, takva pravila o prihvatljivosti bi se trebala primjenjivati u slučaju pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje koja nije Ukrajina ili subjekta iz neke druge treće zemlje.

(27)

Kako bi se povećala konkurentnost EDTIB-a, poticali oporavak, obnova i modernizacija ukrajinskog DTIB-a te osigurala pravodobna dostupnost obrambenih proizvoda iz tih obrambenih tehnoloških i industrijskih baza i opskrba tim obrambenim proizvodima, važno je utvrditi minimalne zahtjeve u pogledu vrijednosti ostvarene u Uniji i pridruženim zemljama ili, ako je to relevantno, Ukrajini. Time će se povećati učinkovitost potpore Unije u okviru Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini. Stoga, za djelovanja koja se podupiru financijskim sredstvima Unije u okviru Programa ili Instrumenta za potporu Ukrajini trošak komponenata koje potječu izvan Unije i pridruženih zemalja ili, ako je to relevantno, Ukrajine ne bi trebao biti veći od 35 % procijenjenog troška komponenti krajnjeg proizvoda ili proizvoda čije se povećanje proizvodnog kapaciteta podupire financijskim sredstvima Unije. Ciljevi koji se žele postići ovom Uredbom postići će se još djelotvornije ako su troškovi tih komponenti niži od tog praga od 35 %. Korisnici financijskih sredstava Unije pozivaju se da nastoje postupno smanjiti taj postotak u novim proizvodima. Sirovine se ne smatraju komponentama.

(28)

S obzirom na to da je potrebno zaštititi operativni kapacitet oružanih snaga država članica i osigurati njihovu sposobnost upotrebe obrambenih proizvoda obuhvaćenih djelovanjem koje se provodi u okviru Programa bez ograničenja koja nameću treće zemlje, potrebno je utvrditi dodatne zahtjeve koji se odnose na sposobnost odlučivanja o definiciji, prilagodbi i razvoju dizajna takvih obrambenih proizvoda. Stoga primatelji financijskih sredstava Unije ili, ako je to relevantno, ugovaratelj ili konzorcij ugovaratelja ne bi trebali podlijegati pravnim ili ugovornim ograničenjima nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja koja bi utjecala na njihovu sposobnost odlučivanja o definiciji, prilagodbi i razvoju dizajna obrambenog proizvoda, uključujući zamjenu ili uklanjanje komponenti koje podliježu ograničenjima koja su uvele nepridružene treće zemlje ili subjekti iz nepridruženih trećih zemalja. S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju, trebalo bi iznimno i privremeno predvidjeti posebno i ciljano odstupanje od tog zahtjeva radi povećanja industrijskih kapaciteta za proizvodnju streljiva i projektila. Takvo odstupanje trebalo bi se sastojati od toga da se primateljima financijskih sredstava Unije ili relevantnim vladinim tijelima iz predmetnih država članica omogući da Komisiji podnesu pravno obvezujuću obvezu predmetne nepridružene treće zemlje ili predmetnog subjekta iz nepridružene treće zemlje da će primatelji dobiti tu mogućnost odlučivanja. Primatelji bi trebali poduzeti sve mjere kako bi osigurali provedbu te obveze. Ako primatelji unatoč svojim naporima ne mogu dobiti takvu mogućnost odlučivanja, poduzele bi se korektivne mjere u skladu s Financijskom uredbom, a osobito člankom 132.

(29)

Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s proizvodima ili tehnologijama čiji su upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni primjenjivim međunarodnim pravom ne bi trebala biti prihvatljiva za financiranje iz Programa niti iz Instrumenta za potporu Ukrajini.

(30)

Programom i Instrumentom za potporu Ukrajini trebala bi se, u skladu s Financijskom uredbom, pružati financijska potpora za djelovanja kojima se doprinosi jačanju konkurentnosti, reaktivnosti i sposobnosti EDTIB-a ili oporavku, obnovi i modernizaciji ukrajinskog DTIB-a kako bi se osigurala pravodobna dostupnost obrambenih proizvoda i opskrba njima, kao što su suradnja pravnih subjekata u zajedničkoj nabavi obrambenih proizvoda i djelovanja usmjerena na ubrzavanje prilagodbe strukturnim promjenama proizvodnog kapaciteta za obrambene proizvode, komponenti i odgovarajućih sirovina. To bi moglo uključivati industrijsku koordinaciju rezerviranja obrambenih proizvoda, pristup financiranju za poduzeća uključena u proizvodnju obrambenih proizvoda, rezerviranje proizvodnih kapaciteta („uvijek spremni kapaciteti”) ili industrijske procese obnove proizvoda kojima je istekao rok valjanosti, širenje, optimizaciju, modernizaciju, nadogradnju ili prenamjenu postojećih ili uspostavu novih proizvodnih kapaciteta u tom području. Osim toga, time bi se mogao obuhvatiti niz dodatnih djelovanja za potporu, u skladu s ciljevima ove Uredbe, kao što su osposobljavanje, prekvalifikacija ili usavršavanje osoblja.

(31)

S obzirom na trenutačni geopolitički kontekst, osobito agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, radi zaštite osnovnih sigurnosnih interesa Unije potrebno je donijeti posebne mjere za nabavu obrambenih proizvoda usmjerene na poticanje konkurentnosti EDTIB-a i osiguravanje pravodobne dostupnosti obrambenih proizvoda nabavljenih iz EDTIB-a i opskrbe takvim obrambenim proizvodima u cijeloj Uniji. Za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa Unije potrebno je i sudjelovanje Ukrajine i zemalja koje su članice Europskoga gospodarskog prostora u tim mjerama, ne samo zbog njihova zemljopisnog položaja i činjenice da se Ukrajina izravno suočava s agresivnim ratom Rusije koji je u tijeku, nego i s obzirom na njihovo blisko partnerstvo u javnoj nabavi s Unijom, što je posebno odraženo u Sporazumu o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (19) te u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

(32)

Kako je važno ublažiti svako narušavanje tržišta, Komisija bi trebala moći ostvariti povrat dobiti ostvarene uspješnim djelovanjima za jačanje industrije koja se podupiru iz proračuna Unije u skladu s načelom proporcionalnosti. Odstupajući od članka 195. stavka 2. Financijske uredbe, u takav povrat dobiti trebali bi se uz samu potporu Unije u potpunosti uračunati svi ostvareni prihodi, uključujući prihode od država članica i Ukrajine te potpore trećih strana takvom djelovanju. Vraćenu dobit trebalo bi ponovno upotrijebiti kako bi se pomoglo postizanju ciljeva ove Uredbe.

(33)

Funkcioniranje sektora obrambene industrije ne slijedi konvencionalna pravila i poslovne modele kojima su uređena tradicionalnija tržišta. Potražnja dolazi gotovo isključivo od država koje kontroliraju i svu nabavu obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući izvoz. Obrambena industrija stoga se ne upušta u znatna industrijska ulaganja financirana vlastitim sredstvima te ih pokreće samo na temelju potvrđenih narudžbi. Nadalje, EDTIB se suočava s ustrajnim preprekama u pristupu financiranju, uključujući sufinanciranje, osobito privatnom financiranju za ulaganja, zbog rizika koje sudionici na tržištu povezuju s takvim ulaganjima. Iskorištavanje javnih ulaganja za obrambeni sektor Unije ključno je s obzirom na hitnu potrebu za poticanjem ulaganja u taj sektor. To se posebno odnosi na djelovanja za potporu koja koriste EDTIB-u u širem smislu, primjerice omogućivanjem i olakšavanjem drugih djelovanja utvrđenih u ovoj Uredbi, čime se ona ponašaju kao multiplikatori s potencijalno snažnim učinkom poluge. Budući da se djelovanja za potporu inače ne bi provodila, čini se opravdanim da se, odstupajući od članka 193. stavka 1. Financijske uredbe, financijskom potporom Unije u okviru Programa pokriva do 100 % prihvatljivih troškova u slučaju djelovanja za potporu.

(34)

S obzirom na to da su različite vrste djelovanja komplementarne i potrebne za kompenziranje složenosti suradnje i smanjenje rizika za industrijska ulaganja s pomoću financijske potpore Unije, čime bi se omogućila brža prilagodba obrambene industrije aktualnim strukturnim promjenama na tržištu, čini se opravdanim da se znatan iznos, koji čini najmanje 15 % financijske omotnice dodijeljene Programu, rezervira za djelovanja zajedničke nabave, a najmanje 30 % te omotnice za djelovanja za jačanje industrije. Potpora Unije za djelovanja za jačanje industrije trebala bi pokriti do 35 % prihvatljivih troškova kako bi se korisnicima omogućilo da što prije provedu djelovanja, smanje rizik za svoja ulaganja i tako ubrzaju dostupnost relevantnih obrambenih proizvoda.

(35)

Kad je riječ o djelovanjima u okviru Instrumenta za potporu Ukrajini, potpora Unije jačanju industrije i aktivnosti potpore koje uključuju pravne subjekte s poslovnim nastanom u Ukrajini trebali bi moći pokriti do 100 % prihvatljivih troškova kako bi se prilagodili povećanoj složenosti i okruženju za ukrajinsku obrambenu industriju, među ostalim potrebi ispunjavanja NATO-vih standarda i drugih relevantnih standarda, kao i povećanim rizicima povezanima s agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, uzimajući u obzir potrebu za ponovnom izgradnjom i modernizacijom industrijskih kapaciteta na otporan način.

(36)

Djelovanja zajedničke nabave trebala bi se financirati na temelju ove Uredbe bespovratnim sredstvima u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima i koje se temelji na ostvarivanju rezultata u smislu radnih paketa, ključnih etapa ili ciljeva zajedničkog postupka nabave radi stvaranja potrebnog poticajnog učinka.

(37)

Financijski doprinos Unije djelovanjima zajedničke nabave u okviru Programa, zamišljen kao poticaj za suradnju, ne bi trebao premašiti 15 % procijenjene vrijednosti ugovora o zajedničkoj nabavi. S obzirom na povećanu složenost zajedničke nabave s Ukrajinom, financijski doprinos Unije u okviru Instrumenta za potporu Ukrajini ne bi trebao premašiti 25 % procijenjene vrijednosti ugovora o zajedničkoj nabavi.

(38)

Nakon ispunjenja posebnih uvjeta povezanih s ciljevima Programa gornja granica financijskog doprinosa Unije djelovanjima zajedničke nabave trebala bi se povećati na 25 % procijenjene vrijednosti ugovora o zajedničkoj nabavi kako bi se kompenzirale posebne složenosti povezane s pojačanom prekograničnom suradnjom unutar Unije i suradnjom u okviru strukture za europski program naoružanja (SEAP). Trebalo bi uzeti u obzir i potrebu za postupnim smanjenjem strateških ovisnosti, čime se opravdava povećana stopa financiranja ako se djelovanjem podupire zajednička nabava krajnjih proizvoda bez ograničenja. Osim toga, s obzirom na specifično sigurnosno stanje Ukrajine i Moldove uslijed agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, također je primjereno je predvidjeti takvu povećanu stopu financiranja ako podržano djelovanje rezultira zajedničkom nabavom dodatnih količina obrambenih proizvoda za te dvije zemlje. Nadalje, geopolitički kontekst, uključujući agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, izložio je Uniju i njezine države članice visokom riziku od ostvarenja konvencionalnih vojnih prijetnji, čime je stvorena potreba za povećanim ulaganjima u obranu. Stoga je također opravdano predvidjeti povećanu stopu financiranja do 25 % za djelovanja zajedničke nabave ako rashodi za ulaganja u obranu većine država članica koje sudjeluju u predmetnom djelovanju premašuju 30 % njihovih rashoda za obranu. Kad je riječ o djelovanjima za jačanje industrije, trebalo bi biti moguće povećati gornju granicu do najviše 50 % prihvatljivih troškova ako su većina korisnika mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u državama članicama ili pridruženim zemljama ili ako djelovanje provodi SEAP, te ako djelovanje pokazuje doprinos stvaranju nove prekogranične suradnje, kao što je proširenje zemljopisnog područja primjene postojećih lanaca opskrbe ili znatno povećanje trgovine, suradnje ili zajedničkih projekata među subjektima u različitim državama članicama, ili proširenje postojećih prekograničnih mreža na načine kojima se jačaju ukupni kapacitet i otpornost EDTIB-a, ako uključuje izgradnju nove infrastrukture, postrojenja ili proizvodnih linija, ili ako doprinosi uspostavi novih ili povećanju postojećih proizvodnih kapaciteta za proizvode relevantne u slučaju krize. Uz to, kada države članice izričito odluče dodijeliti sredstva Programu samo u korist predmetnih država članica ili u dodatnu korist drugih država članica, trebalo bi biti moguće, odstupajući od članka 193. stavka 1. Financijske uredbe, povećati fleksibilnost i omogućiti financijski doprinos Unije djelovanjima za jačanje industrije kojim se pokriva do 100 % prihvatljivih troškova. Ta bi se mogućnost trebala primjenjivati i na slučajeve u kojima se doprinosi država članica koji se podupiru iz Mehanizma za oporavak i otpornost upotrebljavaju za financiranje takvih djelovanja. Time će se maksimalno povećati učinak i djelotvornost djelovanja.

(39)

U skladu s člankom 196. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi nastali prije datuma podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava nisu prihvatljivi, osim u slučajevima predviđenima u članku 196. stavku 2. drugom podstavku Financijske uredbe. Kako bi se omogućio kontinuitet financiranja za djelovanja koja su se mogla poduprijeti financiranjem iz 2024. u okviru Uredbe (EU) 2023/1525 ili Uredbe (EU) 2023/2418, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće, odstupajući od članka 196. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, predvidjeti financijske doprinose u okviru Programa u pogledu djelovanja koja obuhvaćaju razdoblje od 5. ožujka 2024. i koja nisu dovršena prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. S obzirom na veze između Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini te potrebu za hitnom potporom obnovi, oporavku i modernizaciji ukrajinskog DTIB-a te uzimajući u obzir njegovu moguću buduću integraciju u EDTIB, isto odstupanje trebalo bi se primjenjivati na financijske doprinose u okviru Instrumenta za potporu Ukrajini. Isti troškovi ni u kakvim okolnostima ne bi se trebali dvaput financirati iz proračuna Unije.

(40)

Pri ocjenjivanju prijedloga koje su podnijeli podnositelji zahtjeva Komisija bi posebnu pozornost trebala obratiti na doprinos tih prijedloga postizanju ciljeva ove Uredbe. Prijedloge bi osobito trebalo ocijeniti s obzirom na njihov doprinos povećanju spremnosti i otpornosti obrambene industrije te njihov doprinos prekograničnoj suradnji u području obrambene industrije između država članica, pridruženih zemlja i Ukrajine.

(41)

Uzimajući u obzir rizike povezane sa sve većim pogoršanjem sigurnosnog konteksta Unije, razvoj obrambenih proizvodnih kapaciteta diljem Unije ključan je kako bi se osiguralo da sve države članice doprinose snažnom EDTIB-u i imaju koristi od njega. Kad je riječ o djelovanjima za jačanje industrije, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti doprinosu predmetnog djelovanja za otpornost industrije, osobito osiguravanju dostupnosti obrambenih proizvoda i sigurnosti opskrbe obrambenim proizvodima u cijeloj Uniji kao odgovor na utvrđene rizike kao što je velika izloženost riziku od ostvarenja konvencionalnih vojnih prijetnji.

(42)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (21), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (22) i (EU) 2017/1939 (23), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni proporcionalnim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istragu nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Posebice, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progoniti kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su utvrđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (24). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima financijska sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Europskom revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje financijskih sredstava Unije dodijeli istovjetna prava.

(43)

Ovom bi Uredbom trebalo uvesti posebnu odredbu kojom se od pridruženih zemalja koje sudjeluju u Programu zahtijeva da odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu dodijele prava i pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(44)

U skladu s člankom 85. Odluke Vijeća (EU) 2021/1764 (25) fizičke osobe te tijela i institucije osnovane u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućih režima koji se primjenjuju na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(45)

Unija bi trebala utvrditi europske obrambene projekte od zajedničkog interesa (EDPCI-ji) u koje bi trebalo usmjeriti napore i resurse, a koji bi se trebali sastojati od zajedničkih industrijskih projekata usmjerenih na jačanje konkurentnosti EDTIB-a u cijeloj Uniji uz istodobno doprinošenje razvoju vojnih sposobnosti država članica ključnih za sigurnosne i obrambene interese Unije, uključujući one kojima se osigurava pristup svim operativnim područjima. Zbog osjetljive prirode odluke o utvrđivanju EDPCI-ja s obzirom na njegov mogući učinak na interese nacionalne sigurnosti i važnost da se osigura da takvi projekti doprinose obrambenoj spremnosti svih država članica, ovlast za donošenje provedbenih akata za utvrđivanje EDPCI-ja trebalo bi dodijeliti Vijeću, koje odlučuje na prijedlog Komisije. Prije predlaganja takvih provedbenih akata Komisija bi trebala uzeti u obzir stajališta svih država članica i njihove prijedloge projekata za moguće EDPCI-je. Tijekom pripreme takvih projektnih prijedloga države članice trebale bi se koordinirati na uključiv način, koristeći se u tu svrhu potporom EDA-e ako je to potrebno. U tom kontekstu države članice mogu utvrditi sposobnosti s dvojnom namjenom od zajedničkog interesa. U mjeri u kojoj se ti projektni prijedlozi pretvaraju u EDPCI-je, sposobnosti s dvojnom namjenom koje su utvrdile države članice mogli bi se razviti za Uniju, njezine institucije, tijela i agencije u kontekstu predmetnih EDPCI-ja. Osim što su usklađeni s prioritetima u pogledu sposobnosti utvrđenima u kontekstu ZVSP-a, uključujući plan za razvoj sposobnosti (CDP), s ciljevima Strateškog kompasa za sigurnost i obranu te mogućnostima suradnje utvrđenima u kontekstu koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD), u okviru EDPCI-ja trebalo bi uzeti u obzir projekte dogovorene u kontekstu PESCO-a, inicijative EDA-e i relevantne aktivnosti koje provodi NATO, kao što je postupak obrambenog planiranja NATO-a. Prije podnošenja prijedloga provedbenog akta Komisija bi trebala pozvati Visokog predstavnika i EDA-u, prema potrebi, da iznesu svoj doprinos kako bi se osigurala dosljednost s tim prioritetima i ciljevima. Taj doprinos dopunit će informacije koje države članice dostavljaju u vezi s projektnim prijedlozima. Vijeće bi trebalo moći dodavati ili uklanjati projekte ili unositi druge izmjene u Komisijin prijedlog provedbenog akta. Pri procjeni prijedloga provedbenog akta Vijeće bi trebalo uzeti u obzir zrelost određenog projekta, njegov predviđeni doprinos obrambenoj spremnosti i broj država članica sudionica.

(46)

Ukrajina i ukrajinski DTIB razvili su u kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine posebno stručno znanje o obrambenim industrijskim projektima, među ostalim u suradnji s državama članicama i EDTIB-om. To stručno znanje može biti ključno za razvoj EDPCI-ja i olakšati ih, čime se doprinosi jačanju konkurentnosti EDTIB-a i istodobno doprinosi razvoju vojnih sposobnosti država članica ključnih za sigurnosne i obrambene interese Unije. Stoga je u takvim slučajevima primjereno dopustiti sudjelovanje Ukrajine u EDPCI-jima. Komisija bi trebala provjeriti da su sve države članice, pridružene zemlje i Ukrajina obaviještene o pokretanju nekog projekta i da su dobile priliku za sudjelovanje. Budući da bi Komisija mogla imati odgovarajuće stručno znanje za potporu provedbi EDPCI-ja u korist konkurentnosti EDTIB-a u cijeloj Uniji, primjereno je dopustiti njezino sudjelovanje u EDPCI-jima kako bi se razmijenilo takvo stručno znanje, ako to zatraže države članice sudionice.

(47)

S obzirom na potencijalno znatan učinak EDPCI-ja na konkurentnost i industrijsku spremnost EDTIB-a, Programom bi se trebali podupirati konzorciji država članica sudionica i pridruženih zemalja sudionica koji ih uvode. Takva financijska potpora iz Programa trebala bi se ograničiti na aktivnosti koje poduzimaju ti konzorciji i koje su povezane sa zajedničkom nabavom obrambenih proizvoda, ubrzavanjem prilagodbe strukturnim promjenama proizvodnog kapaciteta za obrambene proizvode, kao i s povezanim aktivnostima potpore, industrijskim razvojem novih obrambenih proizvoda ili nadogradnjom postojećih te razvojem i nabavom potrebne infrastrukture. S obzirom na posebne razmjere tih projekata koji zahtijevaju dosad nezabilježenu razinu suradnje i koordinacije između država članica i industrije te uzimajući u obzir financijske rizike za države članice sudionice i pridružene zemlje, financijskim sredstvima Unije trebalo bi se moći pokriti do 100 % prihvatljivih troškova, odstupajući od članka 193. stavka 1. Financijske uredbe. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost financijske potpore određenih aktivnosti EDPCI-ja u okviru drugih djelovanja, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete utvrđene za ta djelovanja i ako za te aktivnosti EDPCI-ja nisu primljena financijska sredstva u okviru drugih programa Unije, u skladu s Financijskom uredbom. Države članice sudionice trebale bi osigurati da su aktivnosti EDPCI-ja u skladu s ciljevima Programa, među ostalim ako ne postoji financijska potpora Unije. Kako bi se olakšalo praćenje usklađenosti s tim ciljevima, države članice koje sudjeluju u EDPCI-ju trebale bi svake godine Komisiji dostavljati zajedničko izvješće o provedbi aktivnosti EDPCI-ja. Vijeće, na prijedlog Komisije, trebalo bi moći izmijeniti provedbene akte kojima se utvrđuju EDPCI-ji, među ostalim uklanjanjem EDPCI-ja s popisa. Države članice koje sudjeluju u EDPCI-ju moći će se, za potrebe provedbe aktivnosti potrebnih za njegovu provedbu, osloniti na stručno znanje i administrativne kapacitete EDA-e ili međunarodnih organizacija kao što su Organizacija za zajedničku suradnju u području naoružanja (OCCAR) i Agencija NATO-a za potporu i nabavu (NSPA).

(48)

Sposobnost EDTIB-a da osigura dostupnost obrambenih proizvoda na vrijeme i u odgovarajućoj količini ključna je za njegovu konkurentnost, osobito tijekom razdoblja povećanih sigurnosnih napetosti. Tijekom takvih razdoblja EDTIB-u bi mogao nedostajati proizvodni kapacitet koji je potreban za zadovoljavanje hitnih potreba država članica i njegovi bi proizvodi mogli biti manje vidljivi državama članicama nego proizvodi koje nude treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja. Ovom Uredbom stoga bi se trebao predvidjeti europski mehanizam vojne prodaje, uključujući mjere za ubrzanje stavljanja na tržište obrambenih proizvoda iz EDTIB-a olakšavanjem postupaka za zajedničku nabavu obrambenih proizvoda i korištenjem ugovora koje jedna vlada dodjeljuje drugoj vladi.

(49)

Države članice, pridružene zemlje i Ukrajina, ili SEAP, trebali bi moći uspostaviti i održavati pričuve za spremnost obrambene industrije sastavljene od obrambenih proizvoda koje bi države članice, pridružene zemlje i Ukrajina mogle lako kupiti ili upotrijebiti u svrhu jačanja konkurentnosti EDTIB-a i obnove, oporavka i modernizacije ukrajinskog DTIB-a, kao i upravljati tim pričuvama. Takve pričuve, koje se sastoje od zaliha obrambenih proizvoda nabavljenih od EDTIB-a ili ukrajinskog DTIB-a, privukle bi potražnju i povećale predvidljivost za obrambeni sektor. Dale bi pozitivne signale Uniji i ukrajinskoj industriji te ih potaknule na proizvodnju obrambenih proizvoda i ulaganje u jačanje industrijskih kapaciteta u tom sektoru. Nadalje, pričuvama za spremnost obrambene industrije poboljšala bi se sigurnost opskrbe država članica obrambenim proizvodima poboljšanjem dostupnosti proizvoda i skraćivanjem vremena isporuke, među ostalim u situacijama krize opskrbe. Ako su takve pričuve uspostavljene u kontekstu SEAP-a, Programom i Instrumentom za potporu Ukrajini trebala bi se moći poduprijeti zajednička nabava dodatnih količina obrambenih proizvoda putem djelovanja zajedničke nabave koje provodi SEAP, kao i uspostava i funkcioniranje SEAP-a za potrebe upravljanja tim pričuvama i njihova održavanja.

(50)

Kako bi se poboljšala informiranost država članica o dostupnosti proizvoda EDTIB-a i ukrajinskog DTIB-a, Programom bi se trebala moći poduprijeti uspostava, od strane Komisije, jedinstvenog, centraliziranog i ažuriranog kataloga obrambenih proizvoda koje su razvili EDTIB i ukrajinski DTIB na temelju dobrovoljnih doprinosa država članica, Ukrajine i gospodarskih subjekata (europski katalog vojne prodaje). U tu bi svrhu proizvode koji se nalaze u tom katalogu trebali proizvoditi gospodarski subjekti koji imaju poslovni nastan i izvršne upravljačke strukture u Uniji, pridruženim zemljama ili Ukrajini i koji bi za potrebe proizvodnje tih proizvoda trebali upotrebljavati infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili resurse koji se nalaze u Uniji, pridruženoj zemlji ili Ukrajini. Pri uspostavi tog kataloga Komisija bi se trebala savjetovati s EDA-om i uzeti u obzir njezinu stručnost.

(51)

Oslanjajući se, među ostalim, na iskustva s instrumentom vlasničkog kapitala u području obrane, uspostavljenim u kontekstu Europskog fonda za obranu kao operacija mješovitog financiranja InvestEU, Komisija bi trebala nastojati uspostaviti namjenski instrument u okviru Programa koji će se zvati „Fond za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe” (FAST). FAST bi trebalo provoditi u okviru neizravnog upravljanja. FAST će iskoristiti ulaganja potrebna za povećanje, na području Unije, obrambenih proizvodnih kapaciteta MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije sa sjedištem u Uniji, smanjiti rizik u vezi s tim ulaganjima te ubrzati ta ulaganja, u okviru operacije mješovitog financiranja kojom se pruža potpora u obliku duga ili vlasničkog kapitala. Budući da bi zahtjev za potporu u obliku duga u okviru FAST-a mogao uključivati informacije koje se odnose na infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili sredstva koje MSP ili malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije upotrebljava u svrhu industrijalizacije ili proizvodnje obrambenih proizvoda, primjereno je da takva potpora podliježe pravilima kojima se zahtijeva da se takva infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva nalaze na državnom području države članice ili pridružene zemlje, uz neke ciljane iznimke. FAST bi trebalo uspostaviti kao operaciju mješovitog financiranja, među ostalim u okviru programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (26), u bliskoj suradnji s partnerima u provedbi.

(52)

FAST bi trebao postići zadovoljavajući multiplikacijski učinak u skladu s kombinacijom financiranja zaduživanjem i vlasničkim kapitalom te doprinijeti privlačenju financiranja i iz javnog i iz privatnog sektora. Kako bi se doprinijelo općem cilju povećanja konkurentnosti EDTIB-a, FAST bi također trebao pružati potporu MSP-ovima, uključujući start-up i scale-up poduzeća, i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u cijeloj Uniji koji su dio obrambenih lanaca opskrbe Unije ili planiraju uskoro postati njihov dio, koji se bave industrijalizacijom ili proizvodnjom obrambenih proizvoda ili se planiraju time uskoro baviti, a koji se suočavaju s poteškoćama u pristupu financiranju. FAST bi također trebao ubrzati ulaganja u području proizvodnje obrambenih tehnologija i proizvoda i time ojačati sigurnost opskrbe lanaca vrijednosti u obrambenoj industriji Unije.

(53)

Povećanje količine i opsega zajedničke nabave obrambenih proizvoda iz EDTIB-a i ukrajinskog DTIB-a potrebno je za ispunjenje ciljeva Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini. U skladu s člankom 168. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe države članice mogu zatražiti od Komisije da s njima sudjeluje u zajedničkoj nabavi, među ostalim putem ugovora o predviđenoj kupoprodaji ili kao središnje tijelo za nabavu. Odstupajući od članka 168. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, pridružene zemlje trebale bi moći zatražiti od Komisije da sudjeluju u zajedničkoj nabavi jer takva mogućnost nije predviđena u bilateralnom ili multilateralnom ugovorom s tim zemljama. Uz barem jednu državu članicu pridružene zemlje također bi trebale moći zatražiti od Komisije da djeluje kao središnje tijelo za nabavu, odstupajući od članka 168. stavka 3. Financijske uredbe jer se Financijskom uredbom ne predviđa sudjelovanje trećih zemalja u takvim djelovanjima.

Slično tome, za potrebe Instrumenta za potporu Ukrajini u takvim bi djelovanjima trebala moći sudjelovati Ukrajina. Ukrajina bi, zajedno s još najmanje jednom državom članicom i odstupajući od članka 168. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, trebala moći zatražiti od Komisije da sudjeluje u zajedničkoj nabavi jer takva mogućnost nije predviđena u bilateralnom ili multilateralnom ugovoru s Ukrajinom. Iz istog razloga, Ukrajina bi, zajedno s najmanje jednom državom članicom, također trebala moći zatražiti od Komisije da djeluje kao središnje tijelo za nabavu, odstupajući od članka 168. stavka 3. Financijske uredbe. Kako bi se potaknulo objedinjavanje potražnje u slučaju zajedničke nabave, Komisija bi trebala osigurati da je takav postupak javne nabave otvoren svim državama članicama i, ako je to relevantno, pridruženim zemljama. Kako bi se potaknulo industrijsko povećanje proizvodnih kapaciteta EDTIB-a i ukrajinskog DTIB-a, Komisija bi trebala dodatno olakšati sklapanje ugovora o otkupu u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju i javnoj nabavi. Za potrebe zajedničke nabave uz potporu Komisije korištenje proračuna Unije bit će u skladu s ciljevima i primjenjivim kriterijima prihvatljivosti Programa ili Instrumenta za potporu Ukrajini te će biti usmjereno na potporu prilagodbi proizvodnih kapaciteta lanaca opskrbe obrambene industrije. Potpora iz proračuna Unije osobito bi mogla poslužiti za smanjenje rizika ulaganja u industriju kao što su povećanje proizvodnih kapaciteta ili nabava potrebnih alatnih strojeva kako bi se osiguralo izvršenje ugovora te bi u svakom slučaju trebala biti strogo ograničena na pokrivanje jednokratnih troškova nastalih u kontekstu kupnje ili održavanja obrambenih proizvoda. Dodijeljena proračunska sredstva trebalo bi uključiti u programe rada Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini.

(54)

U slučajevima obuhvaćenima ovom Uredbom brza dodjela i izvršenje ugovora prije njegova potpisivanja, a koji proizlazi iz postupaka nabave provedenih uz potporu Komisije, za potrebe ove Uredbe mogli bi biti opravdani s obzirom na postojeću geopolitičku situaciju, posebno ako ozbiljnost okolnosti i njihovih posljedica za sigurnost građana Unije zahtijeva da predmetni obrambeni proizvod bude isporučen djelotvorno i bez odgode. U tu posebnu svrhu i odstupajući od članka 175. stavka 1. Financijske uredbe trebalo bi biti moguće dopustiti da izvršenje ugovora započne prije njegova potpisivanja ako javni naručitelj propisno dokumentira potrebu za takvom mjerom.

(55)

Programi suradnje u području naoružanja u Uniji suočavaju se sa znatnim poteškoćama kao što su složenost, kašnjenja, prekoračenja troškova i činjenica da se uglavnom uspostavljaju na ad hoc osnovi. Kako bi se ispravila ta situacija i osigurala kontinuirana predanost država članica do kraja životnog ciklusa obrambenih proizvoda, potreban je strukturiraniji pristup na razini Unije. Da bi se takav pristup ostvario, trebalo bi poduprijeti nastojanja država članica tako da se na raspolaganje stavi novi pravni okvir, tj. SEAP, kojim će se podupirati i jačati njihova suradnja. Kako bi postigao svoj cilj poticanja konkurentnosti EDTIB-a i, ako je to relevantno, ukrajinskog DTIB-a, SEAP bi trebao moći provoditi zajednički razvoj, zajedničku nabavu i zajedničko upravljanje životnim ciklusom obrambenih proizvoda ili dinamično upravljanje dostupnošću obrambenih proizvoda. SEAP-ovi bi trebali moći provoditi dodatne aktivnosti potrebne za postizanje svojih ciljeva, kao što su aktivnosti povezane s infrastrukturom izravno povezanom s obrambenim proizvodima. Djelovanja poduzeta u okviru SEAP-a i djelovanja poduzeta u okviru ZVSP-a, osobito u kontekstu CDP-a, trebala bi se uzajamno podupirati. Takva djelovanja također ne bi trebala biti protivna sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, uključujući poštovanje načela dobrosusjedskih odnosa.

(56)

U okviru SEAP-ova države članice trebale bi imati koristi od standardiziranih postupaka koje bi mogla pružiti Komisija za pokretanje programa suradnje u području naoružanja i upravljanje time programima, uključujući smjernice za upravljanje projektima, nabavu, financijsko upravljanje i izvješćivanje. Suradnjom na temelju okvira SEAP-a trebalo bi također omogućiti oslobođenje od PDV-a ili trošarina ako je SEAP vlasnik nabavljene opreme, pod uvjetima utvrđenima u direktivama Vijeća 2006/112/EZ (27) i (EU) 2020/262 (28). Osim doprinosa iz Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini, SEAP-ovi bi također trebali moći primati doprinose iz drugih programa Unije, pod uvjetom da se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Na odgovarajući doprinos predmetnom djelovanju trebala bi se primjenjivati pravila relevantnog programa Unije.

(57)

Ako njihovi članovi to jednoglasno žele, SEAP-ovi bi trebali moći izdavati vrijednosne papire u skladu s pravom države članice u kojoj imaju svoje statutarno sjedište kako bi se osigurao dugoročni plan financiranja programâ naoružanja i usklađenost s okvirom gospodarskog upravljanja. Unija ne bi trebala biti odgovorna za vrijednosne papire koje je izdao SEAP. Financijski doprinosi Unije mogli bi poboljšati uvjete za financiranje programâ naoružanja država članica.

(58)

Kako bi ostvario svoje ciljeve, SEAP bi sporazumom o delegiranju trebao moći povjeriti jednu ili više svojih zadaća jednom ili više subjekata prihvatljivih za financiranje djelovanja zajedničke nabave u okviru Programa. Osobito, međunarodne organizacije kao što su OCCAR i NSPA te EDA imaju resurse, kompetencije i vještine u upravljanju suradnjom u području obrane, što bi moglo pružiti dodanu vrijednost SEAP-ovima. Ako SEAP povjeri obavljanje svojih zadaća drugom subjektu, on bi trebao i dalje biti odgovoran za ispunjavanje svojih obveza na temelju prava Unije, osobito ove Uredbe. Stoga bi trebao osigurati da sporazum o delegiranju uključuje takve obveze i poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo njihovo ispunjavanje.

(59)

Kako bi se omogućio učinkovit postupak za uspostavu SEAP-a, potrebno je da države članice, pridružene zemlje ili Ukrajina, ako žele uspostaviti SEAP, podnesu zahtjev Komisiji, koja bi trebala ocijeniti je li predloženi statut SEAP-a u skladu s ovom Uredbom. Takav zahtjev trebao bi sadržavati izjavu države članice u kojoj je predviđeno statutarno sjedište SEAP-a, kojom se SEAP priznaje kao međunarodno tijelo ili organizaciju za potrebe primjene direktiva 2006/112/EZ i (EU) 2020/262 od dana njegove uspostave. Komisija bi trebala ocijeniti zahtjev bez nepotrebne odgode, u idealnom slučaju u roku od dva mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. Komisija bi trebala moći, u tu svrhu, pozvati EDA-u da pruži svoje stručno znanje.

(60)

Radi transparentnosti, provedbeni akti kojima se uspostavljaju SEAP-ovi, te obavijesti o odlukama o likvidaciji SEAP-a i o njihovu zaključivanju, kao i eventualne obavijesti u slučaju da SEAP ne može otplatiti svoje dugove, trebalo bi objaviti u Službenom listu Europske unije.

(61)

Kako bi svoje zadaće obavljao na najučinkovitiji način, SEAP bi trebao imati pravnu osobnost od datuma na koji provedbeni akt kojim se SEAP uspostavlja počne proizvoditi učinke te bi trebao imati najširu pravnu sposobnost u svakoj državi članici. SEAP bi trebao imati i najširu pravnu sposobnost u pridruženim zemljama i Ukrajini u slučajevima kada su one članovi SEAP-a. SEAP bi trebao imati statutarno sjedište na državnom području države članice.

(62)

Države članice, pridružene zemlje i Ukrajina mogu biti članovi SEAP-a. Članstvo SEAP-a trebalo bi se sastojati od najmanje tri zemlje, od kojih bi najmanje dvije trebale biti države članice.

(63)

U statutu SEAP-a trebalo bi utvrditi detaljnije odredbe za njegovu provedbu, na temelju kojih bi Komisija trebala ispitati usklađenost pojedinog zahtjeva s pravilima iz ove Uredbe. Važno je da se u statutu pojasni koji su administrativni kapaciteti predviđeni kako bi se osigurala usklađenost s pravilima Unije i nacionalnim pravilima koja se primjenjuju na postupanje s obrambenim proizvodima. Ne dovodeći u pitanje postojeća pravila Unije i nacionalna pravila o izvozu obrambenih proizvoda, članovi SEAP-a trebali bi se moći jednoglasno dogovoriti o pristupu takvom izvozu.

(64)

Potrebno je osigurati, s jedne strane, da SEAP ima fleksibilnost potrebnu za izmjenu svojeg statuta i, s druge strane, da se određeni bitni elementi, posebno oni koji su bili potrebni za odobravanje statusa SEAP-a, očuvaju provedbom potrebnih kontrola na razini Unije. Ako se izmjena odnosi na bitan element statuta, Komisija bi trebala odobriti takvu izmjenu prije nego što stupi na snagu. Svaku drugu izmjenu trebalo bi priopćiti Komisiji. Osim izmjena koje se odnose na mogući pristup izvozu obrambenih proizvoda, Komisija bi trebala imati priliku uložiti prigovor na takve izmjene ako ih smatra protivnima ovoj Uredbi.

(65)

SEAP bi trebao moći nabavljati obrambene proizvode u svoje ime ili u ime svojih članova ili za njihov račun. U tu svrhu SEAP-ove bi trebalo smatrati međunarodnim organizacijama u smislu članka 12. točke (c) Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (29). Stoga se Direktiva 2009/81/EZ ne bi trebala primjenjivati na takvu nabavu. Ako SEAP nabavlja u ime svojih članova koji su države članice ili, ako je to relevantno, pridružene zemlje, Direktiva 2009/81/EZ ne bi se trebala primjenjivati u takvim slučajevima kada je postupak nabave u skladu s ciljevima SEAP-a da potiče konkurentnost EDTIB-a i, ako je to relevantno, ukrajinskog DTIB-a. Direktiva 2009/81/EZ ne bi se trebala primjenjivati ni na postupke nabave koje provode države članice pri nabavi u ime SEAP-a ili za račun SEAP-a jer bi se takvi ugovori trebali dodjeljivati u skladu s pravilima o nabavi SEAP-a. Ako države članice, ili, ako je to primjenjivo, pridružene zemlje nabavljaju obrambene proizvode od SEAP-a, nabava bi se trebala smatrati ugovorom koji jedna vlada dodjeljuje drugoj vladi kako je navedeno u članku 13. točki (f) Direktive 2009/81/EZ. SEAP-ovi bi trebali definirati vlastita pravila o nabavi u skladu s načelima primarnog prava Unije koja se primjenjuju na nabavu, osobito s načelima jednakog postupanja, transparentnosti, nediskriminacije i proporcionalnosti te s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako SEAP povjerava zadaće nabave jednom ili više subjekata, trebao bi osigurati da su pravila o nabavi koja treba primijeniti u skladu s tim načelima.

(66)

Države članice koje sudjeluju u SEAP-u trebale bi osigurati da je politika nabave SEAP-a u skladu s ciljevima poticanja konkurentnosti EDTIB-a ili ukrajinskog DTIB-a, među ostalim ako ne postoji financijska potpora Unije. Time se ne dovode u pitanje posebni uvjeti koji se primjenjuju u slučaju da SEAP primi financijska sredstva Unije u okviru relevantnog programa.

(67)

Kako bi svoje zadaće obavljao što učinkovitije i kao logična posljedica njegove pravne osobnosti, SEAP bi trebao biti odgovoran za svoje dugove. Kako bi se članovima SEAP-a omogućilo da nađu odgovarajuća rješenja kad je riječ o njihovoj odgovornosti, trebalo bi omogućiti da se u statutu utvrde različiti sustavi odgovornosti povrh odgovornosti ograničene na doprinose članova.

(68)

Kako bi se osigurala dovoljna kontrola usklađenosti s ovom Uredbom, SEAP bi Komisiji trebao dostaviti svoje godišnje izvješće i sve informacije o okolnostima koje prijete ozbiljnim ugrožavanjem ostvarenja njegovih zadaća. Ako Komisija na temelju godišnjeg izvješća ili na neki drugi način dobije naznake da SEAP ozbiljno krši ovu Uredbu ili drugo primjenjivo pravo, trebala bi od SEAP-a ili njegovih članova zahtijevati objašnjenja ili djelovanja. U ekstremnim slučajevima i ako se ne poduzmu nikakve korektivne mjere Komisija bi trebala moći staviti izvan snage provedbeni akt o uspostavi SEAP-a, čime bi se pokrenula njegova likvidacija. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala dostaviti objedinjeno godišnje izvješće o aktivnostima svih aktivnih SEAP-ova.

(69)

Uslijed ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine sigurnost opskrbe postaje sve važniji čimbenik u odlukama država članica o nabavi obrambenih proizvoda. Stoga je sposobnost prekograničnih lanaca opskrbe Unije da osiguraju neometanu opskrbu obrambenim proizvodima postala odlučujući čimbenik za njihovu konkurentnost. Uvođenje režima sigurnosti opskrbe na razini Unije moglo bi stoga imati pozitivne učinke na konkurentnost EDTIB-a.

(70)

Nakon donošenja Uredbe (EU) 2023/1525 Europski parlament i Vijeće u svojoj Zajedničkoj izjavi od 11. srpnja 2023. pozvali su Komisiju da razmotri predlaganje pravnog okvira u cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe. Ta zajednička izjava odražavala je zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2013. u kojima se poziva na uspostavu sveobuhvatnog režima sigurnosti opskrbe na razini Unije i preporuku Europskog parlamenta od 8. lipnja 2022., u kojoj se Komisiju poziva da bez odgode predstavi takav režim.

(71)

Nedavne krize, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i naglo povećanje potražnje za određenim obrambenim proizvodima, osobito streljivom, razotkrile su slabosti lanaca opskrbe Unije. Te krize razotkrile su i kako poremećaji u opskrbi tim proizvodima ili komponentama ili sirovinama kritičnima za njihovu proizvodnju mogu ometati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Te su krize naglasile vjerojatni rizik od pojave različitih mjera na nacionalnoj razini, među ostalim za očuvanje zaliha kao pitanje nacionalne sigurnosti i certifikaciju obrambenih proizvoda, te nedostatak koordinacije na razini Unije za odgovaranje na problem nestašice proizvoda od kritične važnosti za odgovor na nove krize, kao i komponenata i sirovina neophodnih za njihovu proizvodnju, što dovodi do poteškoća u pristupu proizvodima, komponentima i sirovinama potrebnima za proizvodnju ili nabavu relevantnih proizvoda ili pribavljanju takvih proizvoda, komponenti i sirovina, uz konkretan rizik da se time naruše cijeli proizvodni lanci. Ključno je spriječiti pojavu prepreka prekograničnoj trgovini među državama članicama zbog razlika u nacionalnom pravu, jer bi takve razlike ograničile slobodno kretanje kritičnih proizvoda i povezanih komponenti i sirovina na unutarnjem tržištu te poremetile funkcioniranje lanaca opskrbe. Te poteškoće u lancima opskrbe otkrile su i nedostatak alata za upravljanje krizama i koordinacijskih mehanizama, nedovoljnu razmjenu informacija i nedovoljan pregled proizvodnih kapaciteta u cijeloj Uniji, osobito za obrambene proizvode.

(72)

Stalno pogoršanje sigurnosnog konteksta, koje karakteriziraju sve veće dugoročne prijetnje, ubrzanje razvoja obrambene tehnologije i inovacija te vjerojatno povećanje izdataka za obranu vjerojatno će pokrenuti porast potražnje za obrambenim proizvodima i pogoršati buduće krize opskrbe u pogledu takvih proizvoda. Vjerojatno je da će takva povećana potražnja povećati pritisak na Unijine lance opskrbe obrambenim proizvodima i, ako se na razini Unije ne donese okvir, da će rezultirati pojavom ili ponovnim uvođenjem različitih nacionalnih mjera za prevladavanje nestašica, što će dovesti do stvaranja prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, čime se ugrožavaju obrambeni i sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica.

(73)

Nadalje, sigurnosno okruženje koje se ubrzano mijenja moglo bi doprinijeti različitim oblicima drugih kriza kao što su kibernetički napadi na obrambenu industriju ili veliki poremećaji u kritičnoj infrastrukturi, što bi zahtijevalo brze i odlučne koordinirane odgovore kako bi se spriječili ozbiljni poremećaji u povezanim obrambenim lancima opskrbe. U očekivanju povećane potražnje za obrambenim proizvodima i povećanog pritiska na povezane lance opskrbe, pouzdano funkcioniranje tih lanaca opskrbe stoga je ključno za osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda.

(74)

Kako je vidljivo iz iskustava stečenih iz rada radne skupine za zajedničku nabavu u području obrane na koordinaciji iznimno kratkoročnih potreba nabave u području obrane i provedbe Uredbe (EU) 2023/1525, obrambeni lanci opskrbe Unije često imaju prekograničnu dimenziju, osobito na nižim razinama. Ključno je izbjeći sve veću složenost obrambenih lanaca opskrbe na razini Unije koja rezultira nedovoljnom vidljivošću ukupnih proizvodnih kapaciteta i lanaca opskrbe EDTIB-a te nemogućnošću država članica da donose informirane odluke, osobito kako bi se odgovorilo na nestašice ili ublažio rizik od nestašica.

(75)

Postoji konkretan rizik da mjere za sigurnost opskrbe donesene na nacionalnoj razini nisu dovoljne za djelotvorno rješavanje izazova u budućnosti te da pojedinačne države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir prekogranične učinke na obrambene lance opskrbe na razini Unije, niti na odgovarajući način odgovoriti na njih. Osim toga, nekoordinirani pristupi na nacionalnoj razini, osobito u pogledu certifikacije i transfera obrambenih proizvoda unutar EU-a i prioritizacija narudžbi u vojne svrhe mogu imati ozbiljan negativan učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda, osobito stvaranjem prepreka prekograničnoj trgovini, te pogoršati ukupne nestašice i poremećaje u lancima opskrbe.

(76)

S obzirom na te izazove čini se potrebnim i primjerenim uspostaviti režim sigurnosti opskrbe na razini Unije usmjeren na povećanje sigurnosti opskrbe obrambenim proizvodima kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i kako bi ga se učinilo otpornim na svaki šok. U tom je kontekstu ključno: predvidjeti koordinacijske mjere te se pripremiti i odgovoriti na učinak budućih kriza opskrbe na unutarnje tržište obrambenih proizvoda; osigurati sigurnost opskrbe obrambenim proizvodima, njihovim komponentama i sirovinama te svim proizvodima ili uslugama kritičnima za njihovu proizvodnju čija je dostupnost neophodna za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i njegovih lanaca opskrbe i koji se moraju jamčiti kako bi se odgovorilo i na krizu opskrbe („proizvodi relevantni u slučaju krize”); te osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda, među ostalim sprečavanjem pojave prepreka za to tržište. Te bi se mjere trebale temeljiti na članku 114. UFEU-a.

(77)

Direktiva 2009/81/EZ odnosi se, među ostalim, na uspostavu odgovarajućeg zakonodavnog okvira o usklađivanju postupaka nabave za dodjelu ugovora kako bi se ispunili sigurnosni zahtjevi država članica i obveze koje proizlaze iz UFEU-a, što je preduvjet za stvaranje europskog tržišta obrambene opreme. Kako bi se ostvario taj cilj, Direktiva 2009/81/EZ osobito uzima u obzir odgovaranje na krizne situacije, osobito predviđanjem posebnih odredaba primjenjivih u hitnim situacijama nastalima zbog krize, kao što su skraćivanje razdoblja za zaprimanje ponuda i mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez prethodne obavijesti o nadmetanju. Međutim, u određenim hitnim slučajevima ta bi pravila mogla biti nedostatna, posebno ako se na hitnost koja proizlazi iz krize može odgovoriti jedino uključivanjem dviju ili više država članica u zajedničku nabavu. U tim slučajevima često je jedino rješenje za zaštitu sigurnosnih interesa tih država članica otvaranje postojećeg okvirnog sporazuma javnim naručiteljima država članica koji izvorno nisu bili njegove stranke, čak i ako ta mogućnost nije bila predviđena u izvornom okvirnom sporazumu. Budući da te mogućnosti nisu predviđene u Direktivi 2009/81/EZ u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, ovom se Uredbom predviđa mogućnost dopune ili odstupanja od odredaba te direktive u slučaju hitnosti proizašle iz krize, pod uvjetom da se dobije suglasnost poduzeća koje je sklopilo okvirni sporazum.

(78)

U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije izmjene ugovora o javnoj nabavi moraju biti strogo ograničene na ono što je u danim okolnostima apsolutno nužno, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri moraju poštovati načela nediskriminacije, transparentnosti i proporcionalnosti. U tom bi pogledu trebalo biti moguće odstupiti od Direktive 2009/81/EZ povećanjem količina predviđenih u okvirnom sporazumu za najviše 100 % vrijednosti tog okvirnog sporazuma prilikom njegova otvaranja javnim naručiteljima iz drugih država članica, u mjeri u kojoj je takvo povećanje nužno za otvaranje okvirnog sporazuma tim javnim naručiteljima. Kad je riječ o tim dodatnim količinama, ti javni naručitelji trebali bi uživati iste uvjete kao i izvorni javni naručitelj koji je sklopio izvorni okvirni sporazum. Osim toga, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere za transparentnost kako bi se informiralo sve potencijalno zainteresirane strane.

(79)

Posljednjih godina države članice sve su se više angažirale u suradnji u području obrane, posebno u cilju konvergencije svojih vojnih sposobnosti. Svrha procesa Unije kao što su CARD i PESCO jest, prvenstveno, pružanje potpore provedbi odgovarajućih prioriteta utvrđivanjem i iskorištavanjem prilika za pojačanu obrambenu suradnju s ciljem postizanja razine ambicije Unije u području sigurnosti i obrane. Zbog stalnog pogoršanja geopolitičkog okruženja i ekstremne nestabilnosti međunarodnog okruženja razvoj operativne suradnje još je potrebniji. Kako bi obrambena suradnja bila djelotvorna, možda će biti potrebno da se njome zahtijeva da oružane snage država članica koje surađuju upotrebljavaju potpuno isti obrambeni proizvod ili barem proizvode koji su dovoljno bliski da budu međusobno zamjenjivi. U takvim slučajevima državi članici koja sudjeluje u uspostavi takve inicijative za suradnju ili se pridružuje takvoj inicijativi za suradnju, koja nadilazi puku nabavu obrambenih proizvoda zasnovanu na suradnji, trebalo bi dopustiti da odstupi od načela transparentnosti i tržišnog natjecanja te da izravno dodijeli ugovor bez prethodnog nadmetanja ili objave obavijesti o nadmetanju poduzeću EDTIB-a koje proizvodi taj proizvod, pod uvjetom da je to potrebno za provedbu predmetne obrambene suradnje.

(80)

S obzirom na sigurnosni kontekst te postojeće i predvidljive napetosti i uska grla na unutarnjem tržištu obrambenih proizvoda i njegovih lanaca opskrbe, koji posebno proizlaze iz neusklađenosti između ograničenih proizvodnih kapaciteta u Uniji i porasta potražnje od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, potrebno je predvidjeti skup mjera kojima bi se Uniji omogućilo da predvidi i pripremi se za ozbiljne poremećaje u opskrbi obrambenim proizvodima koji bi doveli ili bi vjerojatno doveli do donošenja različitih nacionalnih mjera, što bi imalo značajan negativan učinak na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, te da ublaži rizike od takvih poremećaja.

(81)

Sposobnost Unije da predvidi i odgovori na krize u opskrbi obrambenim proizvodima koje utječu na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ovisi o poznavanju i nadzoru strukture, prednosti i mana Unijinih lanaca opskrbe takvim proizvodima na razini Unije. S obzirom na složenost obrambenih lanaca opskrbe te postojeće napetosti i rizik od nestašica u tim lancima opskrbe, potrebno je predvidjeti instrumente za kontinuirani koordinirani pristup mapiranju i praćenju Unijinih lanaca opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize. Rezultati takvog mapiranja također će pružiti relevantne informacije za razvoj mjera Unije usmjerenih na jačanje konkurentnosti EDTIB-a i za procjenu položaja Unije u globalnim lancima opskrbe u području obrane. Mapiranje i praćenje u tom bi se kontekstu trebali usmjeriti na proizvode čiji bi ozbiljni poremećaji ili neposredan rizik od takvih poremećaja doveli ili bi vjerojatno doveli do različitih nacionalnih mjera, što bi pak imalo značajan negativan učinak na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osobito kao prepreka prekograničnoj trgovini.

(82)

Za potrebe mapiranja Komisija bi trebala utvrditi i redovito ažurirati popis proizvoda relevantnih u slučaju krize, s naglaskom na mogućim poremećajima ili uskim grlima koja utječu na sigurnost opskrbe takvim proizvodima. Utvrđivanje tih proizvoda od strane Komisije trebalo bi se temeljiti na podacima koje su dostavile države članice i koji proizlaze iz utvrđivanja relevantnih proizvodnih kapaciteta i lanaca opskrbe. Kako bi se osigurala sveobuhvatnost objedinjenih podataka, Komisija bi trebala unakrsno provjeriti te podatke služeći se, u tu svrhu, dostupnim podacima te, prema potrebi, podacima dobivenima na temelju dobrovoljnih zahtjeva poduzećima za informacije.

(83)

Komisija bi trebala predvidjeti okvir i metodologiju za utvrđivanje proizvoda relevantnih u slučaju krize. Kako bi se osigurala učinkovitost mapiranja, taj okvir i tu metodologiju trebalo bi definirati tako da se izbjegne nepotrebno administrativno opterećenje za države članice. Stoga bi se oni trebali temeljiti na postojećim nacionalnim okvirima i metodologijama koje bi države članice podijelile s Komisijom. Taj okvir i ta metodologija trebali bi, kao prvo, biti usmjereni na postojeća uska grla u obrambenim lancima opskrbe i dovesti do utvrđivanja proizvodnih kapaciteta i njihovih lanaca opskrbe.

(84)

U okviru mapiranja Komisija bi također trebala utvrditi i izraditi popis pokazatelja za rano upozoravanje radi utvrđivanja čimbenika koji bi mogli poremetiti, ugroziti ili negativno utjecati na opskrbu takvim proizvodima. Takvi pokazatelji mogli bi uključivati: netipična povećanja vremena isporuke; dostupnost sirovina, međuproizvoda i ljudskog kapitala potrebnih za proizvodnju proizvoda relevantnih u slučaju krize ili odgovarajuće proizvodne opreme; predviđenu potražnju; porast cijena koji premašuje uobičajenu fluktuaciju cijena; nesreće, napade, prirodne katastrofe ili druge ozbiljne događaje; učinak trgovinskih politika, carina, izvoznih ograničenja, trgovinskih prepreka i drugih mjera povezanih s trgovinom; te učinak zatvaranja poduzeća, premještanja u inozemstvo ili kupnje glavnih dobavljača proizvoda relevantnih u slučaju krize. Aktivnosti praćenja koje provodi Komisija trebale bi se usmjeriti na te pokazatelje za rano upozoravanje, što prema potrebi može uključivati zahtjeve relevantnim akterima za dobrovoljno davanje informacija.

(85)

Kako bi se opterećenje za poduzeća koja odgovaraju na praćenje svelo na najmanju moguću mjeru i kako bi se osiguralo da se pribavljene informacije mogu objediniti na smislen način, Komisija bi trebala za svako prikupljanje informacija predvidjeti standardizirana i sigurna sredstva. Tim bi se sredstvima trebalo osigurati da se sa svim prikupljenim informacijama postupa kao s povjerljivima, uz osiguravanje zaštite poslovne tajne i kibernetičke sigurnosti. Slično tome, kako bi se ograničilo administrativno opterećenje za nacionalne uprave, državama članicama trebalo bi dopustiti da zatraže da Komisija obavlja zadaće koje su njima povjerene za potrebe mapiranja lanaca opskrbe obrambenim proizvodima.

(86)

Na temelju popisa proizvoda relevantnih u slučaju krize koji je utvrdila Komisija države članice trebale bi utvrditi glavne dobavljače takvih proizvoda na svojem državnom području. Popis takvih dobavljača trebalo bi dostaviti Komisiji kako bi se osigurao učinkovit koordinirani pristup na razini Unije. Kako bi mogle utvrditi svaki događaj koji bi mogao imati negativne i trajne posljedice na pravodobnu dostupnost tih proizvoda i opskrbu njima i izvijestiti o svakom takvom događaju, države članice trebale bi pratiti sposobnost takvih dobavljača da obavljaju svoje aktivnosti s obzirom na pokazatelje za rano upozoravanje koje je utvrdila Komisija. U tu istu svrhu glavni dobavljači proizvoda relevantnih u slučaju krize trebali bi obavijestiti i državu članicu na čijem državnom području imaju poslovni nastan ako otkriju poremećaje u opskrbi koji mogu znatno utjecati na njihove aktivnosti povezane s proizvodnjom proizvoda relevantnih u slučaju krize.

(87)

Kao dio okvira za pripravnost na krizu Komisija bi trebala provoditi i koordinirati testiranja otpornosti na stres i simulacije, osobito na temelju savjeta Vijeća za sigurnost opskrbe u području obrane koji se odnose na kritično važne teme za lance opskrbe u području obrane. U tom kontekstu Komisija bi mogla izraditi scenarije i parametre koji obuhvaćaju posebne rizike povezane s krizom opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize. Kako bi se osigurala pripravnost svih relevantnih aktera na krizu, potrebno je pozvati sve države članice i, ako je to relevantno, Visokog predstavnika, EDA-u i druge relevantne aktere da na dobrovoljnoj osnovi sudjeluju u tim testiranjima otpornosti na stres. U tom kontekstu Komisija bi mogla olakšati i poticati razvoj strategija za pripravnost za izvanredne okolnosti, uključujući strategije za komunikaciju u kriznim situacijama i razmjenu informacija o primjenjivim ograničenjima u izazovnim okolnostima. S obzirom na osjetljivost informacija povezanih s uskim grlima u lancima opskrbe za obrambene i sigurnosne interese Unije i njezinih država članica, rezultati tih testiranja otpornosti na stres trebali bi biti klasificirani podaci.

(88)

Nedostatak transparentnosti u pogledu identiteta certifikacijskih tijela i postupaka certifikacije obrambenih proizvoda u Uniji rezultira ograničenom unakrsnom certifikacijom obrambenih proizvoda, što dovodi do dodatnog fragmentiranja unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda, osobito u vrijeme krize opskrbe, kako je vidljivo iz krize opskrbe streljivom 2023. Stoga je kao dio okvira pripravnosti potrebno povećati transparentnost nacionalnih postupaka certifikacije i olakšati dijeljenje informacija među certifikacijskim tijelima kako bi se olakšala unakrsna certifikacija obrambenih proizvoda i potaknulo kretanje takvih proizvoda na unutarnjem tržištu. U tu bi svrhu Komisija trebala sastaviti i ažurirati popis nacionalnih certifikacijskih tijela.

(89)

Kako bi se smanjio rizik od nestašica u opskrbi proizvodima relevantnima u slučaju krize, potrebno je ubrzati povećanje proizvodnih postrojenja povezanih s proizvodnjom tih proizvoda, osobito osiguravanjem učinkovite i pravodobne administrativne obrade svih zahtjeva povezanih s planiranjem, izgradnjom i radom takvih postrojenja. Stoga bi tijela država članica trebala osigurati pravno najbržu moguću obradu takvih zahtjeva.

(90)

Kako bi se Uniji omogućilo da ublaži rizik izbijanja krize opskrbe, nadležna tijela država članica trebala bi upozoriti Vijeće za sigurnost opskrbe u području obrane ako postanu svjesna rizika od ozbiljnog poremećaja u opskrbi proizvodima relevantnima u slučaju krize ili ako imaju konkretne i pouzdane informacije o ostvarenju bilo kojeg drugog čimbenika rizika ili rizičnog događaja. Kako bi se osigurao koordinirani pristup u svrhu ublažavanja takvog rizika, Komisija bi, kad sazna za takav rizik, trebala provoditi preventivna djelovanja kao što je sazivanje izvanrednog sastanka Vijeća za sigurnost opskrbe u području obrane kako bi se raspravilo o ozbiljnosti mogućih poremećaja i mogućim odgovorima te, ako je to relevantno, savjetovalo s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama kako bi se pronašla kooperativna rješenja radi izbjegavanja ili odgovaranja na poremećaje u lancima opskrbe, u skladu s međunarodnim obvezama.

(91)

Ovom bi se Uredbom također trebali predvidjeti instrumenti za učinkovito i koordinirano odgovaranje na krizno stanje opskrbe koje neposredno predstoji ili koje je već nastalo. Budući da je potrebno predvidjeti ciljane mjere ovisno o tome odnosi li se ozbiljan negativan učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ili neposredan rizik od njega, na proizvode relevantne u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi ili na obrambene proizvode relevantne u slučaju krize, ovom bi Uredbom stoga trebalo predvidjeti dva različita krizna stanja opskrbe.

(92)

Krizno stanje opskrbe trebalo bi proglasiti na temelju konkretnih i pouzdanih dokaza, u slučaju ozbiljnih poremećaja ili neposrednog rizika od takvih poremećaja u opskrbi proizvodima relevantnima u slučaju te ako takvi ozbiljni poremećaji ili neposredan rizik da do njih dođe dovode ili će vjerojatno dovesti do donošenja različitih nacionalnih mjera povezanih s proizvodima relevantnima u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi, a koje dovode do ozbiljnog negativnog učinka na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osobito do prepreka prekograničnoj trgovini takvim proizvodima relevantnima u slučaju krize.

(93)

Krizno stanje opskrbe povezano sa sigurnošću trebalo bi proglasiti u slučaju ozbiljnih poremećaja ili neposrednog rizika od takvih poremećaja u opskrbi obrambenim proizvodima te ako takvi ozbiljni poremećaji ili neposredan rizik da do njih dođe dovode ili će vjerojatno dovesti do donošenja različitih nacionalnih mjera povezanih s obrambenim proizvodima relevantnima u slučaju krize, a koje dovode do ozbiljnog negativnog učinka na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osobito do prepreka prekograničnoj trgovini tim obrambenim proizvodima relevantnima u slučaju krize. Kada Komisija procjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za proglašenje kriznog stanja opskrbe povezanog sa sigurnošću trebala bi uzeti u obzir je li u području ZVSP-a utvrđena kriza koja utječe na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, primjerice je li neka država članica aktivirala klauzulu o uzajamnoj pomoći na temelju članka 42. stavka 7. UEU-a. U tom kontekstu Komisija bi mogla uzeti u obzir i je li takva kriza utvrđena i u NATO-u.

(94)

Zbog osjetljive prirode odluke da se proglasi krizno stanje opskrbe ili krizno stanje opskrbe povezano sa sigurnošću, koja osobito proizlazi iz mogućih posljedica mjera koje bi se mogle poduzeti kao odgovor na to stanje, uključujući znatan učinak koji bi takve mjere mogle imati na privatna poduzeća u Uniji, Vijeću bi trebalo dodijeliti ovlast za donošenje provedbenih akata u vezi s proglašenjem, produljenjem i okončanjem tih kriznih stanja opskrbe. Kako bi se osiguralo da je odgovor na razini Unije prilagođen prirodi krize opskrbe, Vijeće bi trebalo utvrditi i koje bi mjere predviđene ovom Uredbom trebalo aktivirati radi odgovaranja na postojeće krize opskrbe te bi ono trebalo moći odrediti za koje bi proizvode relevantne u slučaju krize trebalo aktivirati te mjere.

(95)

Kako bi se omogućile precizne procjene prirode i ozbiljnosti krize opskrbe u gotovo realnom vremenu te potrebe za uvođenjem mjera prioritizacije, Komisija bi trebala moći, ako se provedbenim aktom Vijeća tako predviđa u slučaju kriznog stanja opskrbe ili kriznog stanja opskrbe povezanog sa sigurnošću, uputiti gospodarskim subjektima koji doprinose proizvodnji predmetnih proizvoda relevantnih u slučaju krize zahtjeve za informacije. Takvi bi se zahtjevi za informacije trebali upućivati samo ako dostupne informacije nisu dovoljne i trebali bi biti ograničeni na informacije o proizvodnim sposobnostima, proizvodnim kapacitetima ili mogućim primarnim poremećajima. S obzirom na osjetljivu prirodu informacija koje bi se mogle zatražiti, Komisija bi trebala dobiti prethodnu suglasnost države članice u kojoj se nalazi proizvodna lokacija relevantnog gospodarskog subjekta, a zatražene informacije trebale bi se dostaviti putem te države članice. Ako predmetna država članica pristane na pokretanje takvog zahtjeva za informacije, trebala bi moći odlučiti uputiti taj zahtjev izravno relevantnom gospodarskom subjektu i o tome obavijestiti Komisiju. Važno je i da Komisija zna za zahtjeve trećih zemalja za informacije povezane s aktivnostima gospodarskih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji u pogledu opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize jer bi takvi zahtjevi za informacije mogli dovesti do mjera prioritizacije iz tih trećih zemalja koje bi mogle znatno utjecati na opskrbu takvim proizvodima u Uniji i na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga bi predmetni gospodarski subjekt trebao pravodobno obavijestiti državu članicu na čijem se državnom području nalazi njegova proizvodna lokacija, koja bi pak o tome trebala obavijestiti Komisiju kako bi se predmetnoj državi članici i Komisiji omogućilo da zatraže od predmetnog gospodarskog subjekta da dostavi informacije slične onima koje je zatražila treća zemlja.

(96)

U slučajevima ozbiljnih i trajnih nestašica ili iznimno visoke potražnje za proizvodima relevantnima u slučaju krize, što predstavlja neposredan rizik od negativnog učinka na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ili u slučajevima u kojima se taj rizik već ostvario, mjere prioritizacije na razini Unije kojima se nastoji osigurati dostupnost proizvoda relevantnih u slučaju krize mogle bi se pokazati neophodnima za osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda i njegovih lanaca opskrbe. Komisija bi u tom pogledu, na zahtjev države članice, trebala moći upotrebljavati prioritetne zahtjeve za olakšavanje opskrbe i obrambenim proizvodima relevantnima u slučaju krize i proizvodima relevantnima u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi, te prioritetne narudžbe za osiguravanje opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi. Vijeće bi trebalo aktivirati te mjere prioritizacije.

(97)

Prioritetni zahtjevi trebali bi se sastojati od zahtjeva koje Komisija, na inicijativu države članice, upućuje relevantnim gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u Uniji kako bi prihvatili narudžbe proizvoda relevantnih u slučaju krize ili dali prednost takvim narudžbama. Kao krajnja mjera kojom se osigurava da obrambeni lanci opskrbe mogu nastaviti funkcionirati u vrijeme krize opskrbe i koji se koriste samo ako je to potrebno i proporcionalno u tu svrhu, ti prioritetni zahtjevi trebali bi se usmjeriti na pružanje potpore državi članici koja se suočava s ozbiljnim poteškoćama u naručivanju ili u izvršenju ugovora o opskrbi proizvodima relevantnima u slučaju krize. Gospodarski subjekti trebali bi imati mogućnost odbiti podlijegati prioritetnom zahtjevu. Pri upućivanju prioritetnog zahtjeva Komisija bi trebala uzeti u obzir mogući negativan učinak na tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i rizik od pogoršanja poremećaja tržišta. Nadalje, odabir primateljâ i korisnikâ prioritetnog zahtjeva ne bi trebao biti diskriminirajući.

(98)

S obzirom na sve veće pogoršanje sigurnosnog konteksta Unije povezano s ustrajnom i pojačanom prijetnjom Rusije u kontekstu njezina agresivnog rata protiv Ukrajine, ključno je odgovoriti na poteškoće s kojima bi se države članice mogle suočiti pri naručivanju ili izvršenju ugovora povezanog s opskrbom obrambenim proizvodima, posebno ako su te poteškoće proizašle iz poremećaja u opskrbi proizvodima relevantnima u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi. Ako su proizvodi relevantni u slučaju krize proizvodi s dvojnom namjenom ili civilni proizvodi, obrambeni lanci opskrbe mogu se pri pokušaju pristupa tim proizvodima relevantnima u slučaju krize suočiti s konkurencijom neobrambenih lanaca opskrbe sa znatno većom kupovnom moći. Stoga je potrebno predvidjeti dodatnu krajnju mjeru za slučajeve kada se proizvodnja ili opskrba takvim proizvodima relevantnima u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi ne može postići nijednom drugom mjerom, među ostalim ni prioritetnim zahtjevom. Stoga bi prioritetne narudžbe trebale omogućiti Komisiji da obveže gospodarske subjekte s poslovnim nastanom u Uniji da proizvode ili isporučuju određene proizvode relevantne u slučaju krize koji nisu obrambeni proizvodi nakon dobivanja prethodne suglasnosti države članice na čijem se državnom području nalazi proizvodna lokacija predmetnog gospodarskog subjekta i države članice na čijem se državnom području nalazi izvršna upravljačka struktura tog gospodarskog subjekta. Komisija ne bi trebala izdavati prioritetne narudžbe ako gospodarski subjekt ne može ispuniti narudžbu čak i ako je prioritetna, bilo zbog nedovoljne proizvodne sposobnosti ili nedovoljnog proizvodnog kapaciteta ili iz tehničkih razloga, ili zato što bi to predstavljalo nerazumno gospodarsko opterećenje i dovelo do posebnih poteškoća za gospodarski subjekt, uključujući znatan rizik povezan s kontinuitetom poslovanja. Ako takvi razlozi nastanu nakon što je Komisija donijela provedbeni akt kojim gospodarski subjekt podliježe bilo kojoj prioritetnoj narudžbi ili zahtjevu, taj bi gospodarski subjekt trebao moći zatražiti od Komisije da izmijeni predmetni provedbeni akt.

(99)

Prioritetne narudžbe ili prioritetni zahtjevi trebali bi se podnositi na temelju objektivnih, činjeničnih, mjerljivih i potkrijepljenih podataka. U njima bi se trebali uzeti u obzir legitimni interesi poduzećâ te troškovi i trud koje je potrebno uložiti radi bilo kakve promjene u redoslijedu proizvodnje. Kad bude prihvaćena ili nametnuta, obveza izvršenja prioritetnog zahtjeva ili prioritetne narudžbe trebala bi imati prednost pred svakom obvezom izvršenja na temelju privatnog ili javnog prava. Ako se predmet prioritetnog zahtjeva odnosi na obrambeni proizvod, u zahtjevu bi trebalo navesti opseg ugovornih obveza nad kojim bi on trebao imati prednost. Svaki bi prioritetni zahtjev ili prioritetna narudžba trebali biti po poštenoj i razumnoj cijeni. Izračun takve cijene trebalo bi biti moguće izvršiti na temelju primjenjivih cijena posljednjih godina, što podliježe navođenju razlogâ za bilo kakvo povećanje ili smanjenje, na primjer uzimajući u obzir inflaciju ili ulazne troškove. S obzirom na važnost osiguravanja opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i njegovih lanaca opskrbe, usklađenost s obvezom izvršenja prioritetnog zahtjeva ne bi trebala podrazumijevati odgovornost prema trećim stranama za štetu koja bi mogla proizaći iz bilo kakvog kršenja ugovornih obveza uređenih pravom države članice u mjeri u kojoj je to kršenje ugovornih obveza bilo potrebno za usklađenost s naloženim određivanjem prioriteta. Gospodarskim subjektima koji bi mogli biti obuhvaćeni prioritetnim zahtjevom trebalo bi dopustiti da u uvjetima svojih komercijalnih ugovora predvide moguće posljedice prioritetnog zahtjeva.

(100)

Ako je gospodarski subjekt izričito prihvatio prioritetni zahtjev, a Komisija je donijela provedbeni akt nakon takvog prihvaćanja, ili ako je gospodarskom subjektu provedbenim aktom koji je donijela Komisija nametnuta prioritetna narudžba, gospodarski subjekt trebao bi ispunjavati sve uvjete tog provedbenog akta. Ako gospodarski subjekt ne poštuje uvjete utvrđene u provedbenom aktu, to bi trebalo dovesti do gubitka koristi od oslobođenja od ugovorne odgovornosti. Ako je neispunjavanje uvjeta namjerno ili se može pripisati krajnjoj nepažnji, Komisija bi trebala moći gospodarskom subjektu izreći novčanu kaznu ili periodični penal podložno načelu proporcionalnosti. Komisija bi trebala uzeti u obzir sve propisno opravdane razloge koje je gospodarski subjekt iznio kako bi se utvrdilo smatraju li se novčane kazne ili periodični penali potrebnima i proporcionalnima.

(101)

U iznimnim okolnostima kada gospodarski subjekt s poslovnim nastanom u Uniji podliježe mjeri koja podrazumijeva prioritetnu narudžbu ili prioritetni zahtjev u pogledu proizvoda relevantnog u slučaju krize iz treće zemlje, on bi trebao obavijestiti Komisiju kako bi se na temelju toga ocijenilo hoće li takva mjera znatno utjecati na sigurnost opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize i na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kao i o svim odgovarajućim koracima čije bi poduzimanje moglo biti potrebno kao odgovor na tu mjeru.

(102)

Zahtjev ili obveza prioritiziranja proizvodnje određenih proizvoda ili opskrbe ne utječe nerazmjerno na slobodu poduzetništva i ugovornu slobodu zaštićene člankom 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) ni na pravo na vlasništvo utvrđeno u članku 17. Povelje. U skladu s člankom 52. stavkom 1. Povelje svako ograničenje pri ostvarivanju tih prava i sloboda mora biti predviđeno zakonom i mora poštovati bit tih prava i sloboda te podlijegati načelu proporcionalnosti.

(103)

Ako se proglasi krizno stanje opskrbe povezano sa sigurnošću, mjere dostupne u okviru kriznog stanja opskrbe trebale bi biti dostupne i ako Vijeće to smatra primjerenim i ako je to navedeno u provedbenom aktu kojim se proglašava krizno stanje opskrbe povezano sa sigurnošću.

(104)

Transferi obrambenih proizvoda unutar EU-a uređeni su Direktivom 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30), čiji je cilj pojednostavniti te transfere kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda. Kako je dokumentirano u prethodnim evaluacijama te direktive, izdavanje a priori globalnih i pojedinačnih dozvola za transfer i dalje je u velikoj mjeri uobičajen postupak za kretanje obrambenih proizvoda na unutarnjem tržištu, a prosječno vrijeme potrebno za obradu zahtjevâ razlikuje se, ponekad znatno, među državama članicama. Tijekom krize opskrbe povezane sa sigurnošću i ako to Vijeće smatra potrebnim, Vijeće bi trebalo moći donijeti provedbeni akt o proglašenju kriznog stanja opskrbe povezanog sa sigurnošću kako bi se utvrdio rok, ne duži od dva tjedna, u kojem bi predmetna nacionalna tijela trebala obraditi zahtjeve nakon što ih u potpunosti zaprime kako bi se dodatno olakšalo kretanje tih proizvoda na unutarnjem tržištu. Osim toga, cilj je ove Uredbe olakšati transfere proizvoda relevantnih u slučaju krize unutar EU-a u kontekstu krize opskrbe. Stoga bi trebalo pojasniti da država članica koja uvede ograničenja izvoza na komponente koje su proizvodi relevantni u slučaju krize i koje smatra osjetljivima u smislu Direktive 2009/43/EZ ne bi trebala zahtijevati daljnja odobrenja za transfer predmetnih komponenti unutar EU-a ako primatelj dostavi izjavu o uporabi kojom potvrđuje da su komponente koje su predmet te dozvole za transfer integrirane ili da se trebaju integrirati u obrambeni proizvod i da se kao takve ne mogu transferirati ili izvoziti. Takva mjera ne bi trebala utjecati na postojeća pravila Unije i postojeća nacionalna pravila kojima se uređuju transfer i izvoz obrambenih proizvoda.

(105)

S obzirom na to da je certifikacija obrambenih proizvoda ključna za osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda, osobito tijekom krize opskrbe povezane sa sigurnošću, ovom bi se Uredbom, uz ubrzanje postojećih nacionalnih postupaka, trebalo omogućiti obvezno uzajamno priznavanje obrambenog proizvoda relevantnog u slučaju krize koji je zakonito certificiran u nekoj državi članici.

(106)

Uz druge mjere predviđene ovom Uredbom u svrhu odgovaranja na krizno stanje opskrbe povezano sa sigurnošću, države članice trebale bi, ako je Vijeće aktiviralo te mjere, na pojedinačnoj osnovi razmotriti primjenu izuzeća ili odstupanja povezanih s obranom na temelju nacionalnog prava i primjenjivog prava Unije, u svrhu izdavanja dozvola povezanih s planiranjem, izgradnjom i radom proizvodnih postrojenja za obrambene proizvode relevantne u slučaju krize ili radi osiguravanja kontinuiteta proizvodnje takvih proizvoda, ako smatraju da bi primjena takvih izuzeća ili odstupanja olakšala sigurnost opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize. To bi se osobito moglo primjenjivati na pravo Unije koje se odnosi na pitanja okoliša, zdravlja i sigurnosti, a koje je neophodno za poboljšanje zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša te za postizanje održivog i sigurnog razvoja. Budući da krizu opskrbe povezanu sa sigurnošću karakteriziraju prepreke kretanju obrambenih proizvoda relevantnih u slučaju krize na unutarnjem tržištu, primjereno je u takvim okolnostima dopustiti financijsku potporu u okviru Programa inovacijskim djelovanjima, čime se omogućuje izrazito brza dostupnost obrambenih proizvoda na tržištu. Potpora takvim djelovanjima doista bi doprinijela uklanjanju predmetnih prepreka, osobito omogućivanjem znatnog skraćivanja vremena isporuke obrambenih proizvoda ili masovne proizvodnje takvih proizvoda. Stoga bi Vijeće, kada proglašava krizno stanje opskrbe povezano sa sigurnošću, ta inovacijska djelovanja trebalo moći učiniti prihvatljivima u okviru Programa.

(107)

Ispunjavanje obveza nametnutih ovom Uredbom trebalo bi biti izvršivo s pomoću novčanih kazni i periodičnih penala. U tu bi svrhu trebalo utvrditi odgovarajuće razine novčanih kazni za neispunjavanje zahtjeva za informacije, obveza koje proizlaze iz prioritetnog zahtjeva i obveze obavješćivanja koja se primjenjuje ako gospodarski subjekt s poslovnim nastanom u Uniji podliježe mjeri prioritizacije treće zemlje, uzimajući u obzir različite razine ozbiljnosti neusklađenosti između obiju obveza i s različitim gornjim granicama za MSP-ove. Nadalje, trebalo bi utvrditi periodične penale za neispunjavanje obveze prihvaćanja i izvršavanja prioritetnih narudžbi koji bi trebali biti proporcionalni, s različitim gornjim granicama za MSP-ove. Rokovi zastare trebali bi se primjenjivati na izricanje novčanih kazni i periodičnih penala, kao i na izvršenje sankcija. Osim toga, Komisija bi predmetnim gospodarskim subjektima trebala dati pravo na očitovanje.

(108)

Jedan od izazova utvrđenih tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 bio je nedostatak mreže za osiguravanje pripravnosti kao i nedovoljno dijeljenje informacija i koordinacija mjera odgovora među državama članicama, s jedne strane, te između država članica i Komisije, s druge strane. Stoga bi postizanje cilja ove Uredbe – priprema za učinak budućih kriza opskrbe na unutarnje tržište obrambenih proizvoda i odgovor na njih – trebalo poduprijeti mehanizmom upravljanja. Ovom bi se Uredbom trebalo osnovati Vijeće za sigurnost opskrbe u području obrane kako bi se olakšala suradnja, razmjena informacija te neometana, djelotvorna i usklađena provedba mjera koje su predviđene u ovoj Uredbi usmjerenih na osiguravanje sigurnosti opskrbe obrambenim proizvodima. Vijeće za sigurnost opskrbe u području obrane trebalo bi se sastojati od predstavnika država članica i Komisije. Budući da osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda u vrijeme krize opskrbe ili priprema za takve krize opskrbe iziskuje da se uzme u obzir sposobnost država članica da razviju i steknu svoje obrambene sposobnosti i njima upravljaju te da povećaju svoju obrambenu spremnost, primjereno je da Komisija i država članica koja obnaša dužnost rotirajućeg predsjedanja Vijećem supredsjedaju Vijećem za sigurnost opskrbe u području obrane. Osim toga, s obzirom na doprinos režima sigurnosti opskrbe sposobnosti Unije da brani svoje sigurnosne i obrambene interese, Visoki predstavnik i EDA također bi trebali biti članovi Vijeća za sigurnost opskrbe u području obrane. Osobito, aktualno područje rada EDA-e na sigurnosti opskrbe obrambenim proizvodima moglo bi biti korisno za provedbu ove Uredbe. EDA olakšava razmjenu najboljih praksi i jača suradnju među državama članicama u području sigurnosti opskrbe povezane s obranom. Ona također daje uvid u uska grla koja utječu na lance opskrbe obrambenim proizvodima. Stoga bi EDA trebala moći podijeliti svoja stajališta i stručno znanje, među ostalim u Vijeću za sigurnost opskrbe u području obrane, što će doprinijeti pripremi za učinak kriza opskrbe na unutarnje tržište obrambenih proizvoda i odgovoru na njih. Pridružene zemlje trebale bi imati pravo postati članice Vijeća za sigurnost opskrbe u području obrane, bez prava glasa, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru. Predstavnike Europskog parlamenta trebalo bi pozivati na sastanke Vijeća za sigurnost opskrbe u području obrane kao promatrače. Vijeće za sigurnost opskrbe u području obrane trebalo bi olakšati koordinaciju među državama članicama te Komisiji davati preporuke i pomagati joj u provedbi mehanizama uspostavljenih ovom Uredbom usmjerenih na osiguravanje sigurnosti opskrbe, posebno predviđanjem, pripremom i sprečavanjem kriza u opskrbi proizvodima relevantnima u slučaju krize te odgovaranjem na takve krize.

(109)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s donošenjem programa rada u kojima se utvrđuju prioriteti za financiranje i primjenjivi uvjeti financiranja, dodjela financijskih sredstava za određena djelovanja, uspostava SEAP-ova, utvrđivanje i ažuriranje proizvoda relevantnih u slučaju krize, uspostava i održavanje popisa nacionalnih certifikacijskih tijela, mjere prioritizacije i izricanje sankcija. Trebalo bi uzeti u obzir posebnosti obrambenog sektora, osobito odgovornost država članica, pridruženih zemalja ili Ukrajine za postupak planiranja i nabave. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(110)

Trebalo bi biti moguće pozvati predstavnike Ukrajine na sastanke odbora ako je njihov doprinos potreban u vezi s provedbenim mjerama koje se odnose na Ukrajinu, kao što su provedbeni akti koji se odnose na Instrument za potporu Ukrajini. To bi takvim predstavnicima omogućilo da iznesu svoja stajališta i odgovore na pitanja država članica. Međutim, ne bi im trebalo dopustiti da budu prisutni tijekom rasprava niti da sudjeluju u glasovanju odborâ.

(111)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje pravila Unije o tržišnom natjecanju, osobito članke od 101. do 109. UFEU-a i pravne akte kojima se ti članci provode.

(112)

Financijskim sredstvima Unije na temelju ove Uredbe trebali bi se pokrivati samo troškovi potrebni za ostvarivanje ciljeva Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini i njima se ne mogu se pokriti troškovi koji proizlaze iz ZVSP-a. Stoga financijska sredstva Unije u okviru Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini ne bi trebala pokrivati troškove kupnje i održavanja obrambenih proizvoda u vojne ili obrambene svrhe, među ostalim u kontekstu uspostave i održavanja pričuva za spremnost obrambene industrije i upravljanja njome. Međutim, financijskim sredstvima Unije u okviru Programa i Instrumenta za potporu Ukrajini trebalo bi moći pokriti troškove nastale u kontekstu kupnje ili održavanja takvih proizvoda ako su ti troškovi potrebni za jačanje konkurentnosti EDTIB-a ili oporavak, obnovu i modernizaciju ukrajinskog DTIB-a, osobito jednokratne troškove.

(113)

U skladu s člankom 241. UFEU-a Vijeće može zatražiti od Komisije da izradi sve studije koje smatra poželjnima za postizanje zajedničkih ciljeva te da mu dostavi sve odgovarajuće prijedloge. Komisija će brzo i detaljno razmotriti sve takve zahtjeve za podnošenje prijedloga.

(114)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje posebnosti sigurnosne i obrambene politike određenih država članica.

(115)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje postojeća pravila Unije i postojeća nacionalna pravila o izvozu obrambenih proizvoda ni obveze predviđene Direktivom 2009/43/EZ.

(116)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje tehnološkog vodstva, inovacija, spremnosti, dugoročne konkurentnosti, otpornosti, integracije i pripravnosti EDTIB-a i pritom osiguravanje pravodobne dostupnosti obrambenih proizvoda i opskrbe njima te doprinošenje oporavku, obnovi i modernizaciji ukrajinskog DTIB-a, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(117)

Kako bi se radi postizanja njezinih ciljeva omogućio što raniji početak provedbe ove Uredbe, ona bi trebala hitno stupiti na snagu,