(1)

Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 452/2007 (2) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ukrajine („izvorne mjere”).

(2)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1243/2010 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje društva Since Hardware (Guangzhou) Co, kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje. Ispitni postupci koji su doveli do uvođenja izvornih mjera dalje u tekstu nazivaju se „početni ispitni postupci”.

(3)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 77/2010 (4) izmijenilo konačne antidampinške mjere na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije novog izvoznika u skladu s člankom 11. stavkom 4. osnovne uredbe.

(4)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 270/2010 (5) izmijenilo mjere nakon privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe.

(5)

Provedbenom uredbom (EU) br. 805/2010 (6) Vijeće je, u svrhu usklađivanja s presudom Suda u predmetu C-141/08 P (7) ponovno uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz dasaka za glačanje društva Foshan Shunde Yongjian Housewares and Hardware Co. Ltd, Foshan, kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje.

(6)

Provedbenom uredbom (EU) br. 987/2012 (8) Vijeće je, u svrhu usklađivanja s presudom Suda u predmetu T-274/07 (9), ponovno uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike koje proizvodi društvo Zhejiang Harmonic Hardware Products Co. Ltd.

(7)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 695/2013 (10) produljilo mjere koje se primjenjuju na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine za dodatnih pet godina i stavilo izvan snage mjere koje se primjenjuju na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe i privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2019/1662 (11) ponovno uvela konačne antidampinške mjere na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(9)

Stope antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi iznose od 18,1 % do 39,6 % na uvoz proizvođača izvoznika u uzorku i 42,3 % za sva ostala društva iz Narodne Republike Kine.

(10)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (12) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(11)

Pet proizvođača iz Unije podnijelo je zahtjev za reviziju 29. lipnja 2024. (Afer FUTE – Fábrica de Utilidades de Tubo S.A., Brabantia Latvia SIA, Colombo New Scal SpA, Rörets Polska Sp. z o.o. i Sonecol Indústria Metalurgica de Utilidades Domésticas S.A. („podnositelji zahtjeva”) u ime Unijine industrije dasaka za glačanje u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe („zahtjev”). Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(12)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 1. listopada 2024. Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „Kina” ili „NRK”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (13) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(13)

Ispitnim postupkom radi utvrđivanja nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge proizvođače iz Unije, sve poznate proizvođače u Narodnoj Republici Kini, uvoznike, korisnike, trgovce te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(15)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(16)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(17)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju reprezentativnih proizvedenih i prodanih količina istovjetnog proizvoda. Taj se uzorak sastojao od triju proizvođača iz Unije koji čine više od 55 % procijenjene ukupne količine proizvedenih i prodanih proizvoda u Uniji i obuhvaćaju veliko zemljopisno područje. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nijedna zainteresirana strana nije imala primjedbe i Komisija je stoga potvrdila da su proizvođači iz Unije u privremenom uzorku konačno odabrani u konačni uzorak. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na izostanak suradnje Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od vlasti zemlje izvoznice i udruženja proizvođača zatražila da utvrde eventualne druge proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(21)

Nijedan proizvođač izvoznik u predmetnoj zemlji nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na izostanak suradnje Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(22)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(23)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(24)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, nepovezanim uvoznicima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (14) na dan pokretanja postupka.

(25)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su samo od tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije:

(27)

Komisija je 19. rujna 2025. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(28)

Nisu primljene primjedbe kojima bi se osporili nalazi Komisije.

(29)

Proizvod koji je predmet ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno daske za glačanje, neovisno jesu li samostojeće ili ne, sa ili bez sustava za odvođenje pare i/ili grijane gornje ploče i/ili sustava za puhanje, uključujući daske za rukave i njihove osnovne dijelove, tj. podnožja, gornje ploče i držače glačala („proizvod iz postupka revizije”).

(30)

Proizvod iz ovog ispitnog postupka jest proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a trenutačno razvrstan u oznake KN ex 3924 90 00 , ex 4421 99 99 , ex 7323 93 00 , ex 7323 99 00 , ex 8516 79 70 i ex 8516 90 00 (oznake TARIC 3924 90 00 10, 4421 99 99 10, 7323 93 00 10, 7323 99 00 10, 8516 79 70 10 i 8516 90 00 51).

(31)

Kako je utvrđeno u početnim ispitnim postupcima te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(32)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(33)

Uvoz dasaka za glačanje iz Kine nastavio se u razdoblju ispitnog postupka revizije. Prema podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”), uvoz dasaka za glačanje iz NRK-a imao je udio od oko 6 % u tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na tržišni udio od 11 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera (15). U apsolutnom smislu količina uvezenih proizvoda bila je znatna u razdoblju ispitnog postupka revizije i povećavala se u razmatranom razdoblju.

(34)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač/izvoznik iz Kine. Komisija je stoga 16. prosinca 2024. obavijestila vlasti NRK-a da bi Komisija zbog izostanka suradnje mogla primijeniti članak 18. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze o nastavku ili ponavljanju dampinga i štete u vezi s izvoznicima/proizvođačima iz NRK-a na raspoloživim podacima. Komisija od kineske vlade nije primila nikakve primjedbe ni tvrdnje o primjeni članka 18. osnovne uredbe.

(35)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete temeljili na raspoloživim podacima, posebno na informacijama dostavljenima u zahtjevu i statističkim podacima utemeljenima na bazi podataka iz članka 14. stavka 6. Osim toga, Komisija je preuzela podatke i iz drugih izvora javno dostupnih podataka kao što su Svjetska banka i baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) i Orbis Bureau van Dijk („Orbis”) te statističke podatke Međunarodne organizacije rada („MOR”). Komisija je uzela u obzir i nalaze prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera te nalaze antidampinških ispitnih postupaka u vezi s istim proizvodom koje su pokrenula nadležna tijela SAD-a i Ujedinjene Kraljevine.

(36)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(37)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga 19. prosinca 2024. obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe ni tvrdnje u pogledu primjene članka 18. osnovne uredbe.

(38)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(39)

Komisija je 19. svibnja 2025. bilješkom obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima na temelju kojih namjerava utvrditi uobičajenu vrijednost. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji dasaka za glačanje („bilješka o čimbenicima proizvodnje”). Osim toga, Komisija je na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti i zahtjeva utvrdila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija nije zaprimila primjedbe na bilješku o čimbenicima proizvodnje.

(40)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(41)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(42)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(43)

Komisija je ispitala dokaze iz dokumentacije kako bi odlučila postoje li u NRK-u znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo primjereno koristiti domaće cijene ni troškove u toj zemlji. Analizirani su sljedeći dokazni elementi o raznim kriterijima relevantnima za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja.

(44)

Prvo, dokazi iz zahtjeva uključivali su sljedeće elemente, koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.

(45)

Podnositelji zahtjeva istaknuli su da na predmetnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu, pod kontrolom ili političkim nadzorom kineskih tijela. Podnositelji zahtjeva napomenuli su da takav utjecaj nije ograničen na tržište proizvoda iz postupka revizije, već se proteže i na tržište ključnih sirovina (čelika). Prema njihovim navodima kineska vlada ostvaruje taj utjecaj dvama glavnim kanalima: preoblikovanjem korporativne strukture sektora i vršenjem kontrole nad upravom i zaposlenicima pojedinačnih poduzeća u državnom vlasništvu (16).

(46)

Podnositelji zahtjeva primili su na znanje nalaze Komisije iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, u kojima se navodi da su dobavljači glavnih sastavnih dijelova predmetnog proizvoda u vlasništvu kineske države. U zahtjevu su podnositelji zahtjeva napomenuli da proizvođači dasaka za glačanje kao što je Hardware (Guangzhou) Co. Ltd održavaju čvrste veze s KPK-om (17), a uz to, kako je utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, KPK utječe na dobavljače ključnih sastavnih dijelova proizvoda iz postupka revizije (18).

(47)

Podnositelji zahtjeva također su naglasili da prisutnost države u poduzećima omogućuje državi da utječe na cijene i troškove. Ukazali su na nalaze Komisije iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, u kojima je navedeno da se taj utjecaj ostvaruje prisutnošću ćelija KPK-a u javnim i privatnim poduzećima (19). Na cijene i troškove utječe se raznim instrumentima kao što su umjetno povećanje ili smanjenje razine opskrbe sirovinama ili mehanizam određivanja cijena (20).

(48)

Nadalje, podnositelji zahtjeva naveli su i da se javnim politikama ili mjerama diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Podnositelji zahtjeva u tom su pogledu istaknuli da su „kineske politike dokazano intervencionističke”. Konkretno, podnositelji zahtjeva spomenuli su mjere politike kao što je Made in China 2025 „kojom se utvrđuje cilj promicanja proizvodne industrije [...] i kojom se subvencije za kamate na zajmove utvrđuju kao vrsta financijske potpore koja će se pružati poduzećima”, navodeći nadalje da bi „banke i drugi zajmodavci trebali podupirati te politike davanjem zajmova društvima koja posluju u takvim sektorima” (21).

(49)

Podnositelji zahtjeva napomenuli su da na sektor proizvoda iz postupka revizije uvelike utječu mjere politike za čelik, koji je glavna sirovina za proizvodnju dasaka za glačanje. U tom pogledu, podnositelji zahtjeva istaknuli su „sveobuhvatnu kontrolu vlade koja sprečava da sile slobodnog tržišta prevladavaju u sektoru čelika” (22).

(50)

Osim toga, podnositelji zahtjeva istaknuli su da zakoni o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu ne postoje ili se primjenjuju diskriminatorno ili se ne provode na odgovarajući način. Podnositelji zahtjeva ukazali su na nalaze Komisije iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, u kojima je navedeno da „sektor predmetnog proizvoda podliježe poremećajima ‚odozgo’, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu” (23).

(51)

Podnositelji zahtjeva nadalje su istaknuli poremećaje u troškovima plaća u sektoru proizvoda iz postupka revizije i njegovih sirovina u Kini, pozivajući se na prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u kojoj je utvrđeno da su „u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje i u sektorima njihovih ključnih sastavnih dijelova narušeni troškovi plaća” (24).

(52)

Naposljetku, podnositelji zahtjeva istaknuli su da je pristup financiranju narušen u korist proizvođača proizvoda iz postupka revizije. Konkretno, naveli su da je „funkcioniranje financijskog sustava obilježeno prisutnošću države na strani zaduživanja i kreditiranja, kao i nepostojanjem uobičajenih tržišnih mehanizama kao što su djelotvorni i transparentni stečajni postupci i postupci izlaska s tržišta” (25).

(53)

Drugo, u nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom proizvoda iz postupka revizije ili sektorom čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju dasaka za glačanje, u NRK-u (26) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (27). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (28) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (29). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih čimbenika stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Naime, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore koje je vlada odredila kao strateške ili u nekom drugom političkom smislu važne, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (30). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (31). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (32) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (33).

(54)

Treće, u zadnjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosila na proizvod iz postupka revizije (34) Komisija je zaključila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Prema Komisijinim saznanjima ni u NRK-u općenito ni u relevantnom sektoru nije došlo do bitnih strukturnih promjena koje bi mogle promijeniti taj zaključak.

(55)

Četvrto, dodatni dokazi iz izvješća koje je Komisija pripremila na temelju članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe upućivali su na postojanje znatnih poremećaja i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(56)

Peto, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(57)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata koji su navedeni u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(58)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(59)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 39., Komisija je u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: bilješku o čimbenicima proizvodnje od 19. svibnja 2025. U njoj su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji. Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(60)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da je, prema Svjetskoj banci, Turska zemlja sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ju je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz postupka revizije.

(61)

Nisu primljene nikakve primjedbe o zemlji utvrđenoj u toj bilješci.

(62)

Komisija je pažljivo analizirala sve relevantne podatke koji su bili raspoloživi u dokumentaciji kako bi utvrdila čimbenike proizvodnje u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji i zaključila je sljedeće:

(63)

Uzimajući u obzir navedena razmatranja, Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da utvrdi Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe kako bi utvrdila nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(64)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje u reprezentativnoj zemlji.

(65)

Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(66)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(67)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(68)

Nisu zaprimljene primjedbe zainteresiranih strana u tom pogledu.

(69)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici koriste u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje iz te bilješke. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(70)

Komisija je u bilješci navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će utvrditi nenarušene troškove rada na temelju podataka iz baze TURKSTAT (38). Kad je riječ o energiji, prethodni ispitni postupak pokazao je da se električna energija i prirodni plin u postupku proizvodnje dasaka za glačanje troše u neznatnim količinama. Stoga će se za potrebe ovog ispitnog postupka trošak energije ponovno smatrati zanemarivim (39).

(71)

Uzimajući u obzir informacije iz zahtjeva, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje za daske za glačanje

(72)

Daska za glačanje obično je tvrd, uzak, plosnat komad materijala zaštićen navlakom otpornom na toplinu na kojemu se glača odjeća ili rublje i često ima sklopivo podnožje. Prema definiciji proizvoda iz postupka revizije koji je obuhvaćen ovim ispitnim postupkom može sadržavati i sustav za odvođenje pare, grijanu gornju ploču, sustav za puhanje, daske za rukave i druge dijelove. Metal je primarna sirovina koja se upotrebljava za daske za glačanje, ponajprije čelik (metalne ploče, cijevi, žica). Druge sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju dasaka za glačanje uključuju boju/premaz, plastične dijelove, pjenu i tkaninu.

(73)

Struktura troškova ovisi o vrsti daske koja se proizvodi, na primjer, kvalitetnije daske sadržavaju više različitih vrsta materijala od osnovnih dasaka. Komisija je utvrdila čimbenike proizvodnje koji se koriste u proizvodnji dasaka za glačanje na temelju zahtjeva za reviziju. Kako je prethodno navedeno, nijedna od zainteresiranih strana nije podnijela nikakve primjedbe u tom pogledu.

(74)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (41). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnim izjavama od 43. do 57. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(75)

U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebale dodati cijene domaćeg prijevoza. Međutim, s obzirom na nalaze o dampingu iz uvodnih izjava od 87. do 89. te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, čiji je cilj utvrditi je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije ili bi se mogao ponoviti, a ne utvrditi točan iznos dampinga, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe troškova domaćeg prijevoza. Takve bi prilagodbe samo dovele do povećanja uobičajene vrijednosti, a time i do veće dampinške marže.

(76)

Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je prosječne troškove rada u sektoru čelika utvrdila na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka za 2022. iz statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti, koja se obično naziva NACE, koja uključuje troškove rada u sektoru proizvodnje čelika, tj. oznaku NACE C-259 – proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala (42).

(77)

U zahtjevu za reviziju navedeno je da se u postupku proizvodnje dasaka za glačanje troši zanemariva količina energije (električne energije i prirodnog plina). To je potvrđeno nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, koji nisu osporavani u aktualnom ispitnom postupku. Budući da ispitnim postupkom nisu otkrivene nikakve informacije koje bi bile u suprotnosti s tim nalazima, oni su prihvaćeni i troškovi energije smatrani su zanemarivima za potrebe ovog ispitnog postupka.

(78)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(79)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje su dostavili podnositelji zahtjeva utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje, ovisno o modelu koji se proizvodi. Budući da nije bilo javno dostupnih informacija za turske proizvođače dasaka za glačanje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit utvrđeni su na temelju podataka iz sektorskih statističkih podataka koje objavljuje Središnja banka Turske, odnosno najnovijih dostupnih statističkih podataka (2023.) za C-259 Proizvodnja drugih gotovih proizvoda od metala.

(80)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Budući da kineski proizvođači / proizvođači izvoznici nisu surađivali, nije bilo moguće utvrditi koji su modeli dasaka za glačanje proizvedeni u Kini. Komisija se oslonila na informacije koje su naveli podnositelji zahtjeva u zahtjevu za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu su svrhu podnositelji zahtjeva odredili šest modela dasaka za glačanje, uključujući one u nižem i višem segmentu tržišta. Uobičajena vrijednost za te je modele utvrđena na temelju metodologije objašnjene u uvodnim izjavama od 81. do 83. u nastavku.

(81)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je razmotrila informacije o korištenju svakog čimbenika (materijala i rada) za proizvodnju dasaka za glačanje koje su podnositelji zahtjeva naveli u zahtjevu za reviziju.

(82)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78. Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:

(83)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(84)

Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, zbog čega Komisija nije imala informacije o ponudi proizvoda ni za domaću stranu ni za izvoz u Uniju, Komisija je utvrdila i uobičajenu vrijednost na razini zemlje izračunom prosjeka uobičajenih vrijednosti po vrsti proizvoda.

(85)

Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, izvozna cijena za sav uvoz utvrđena je na temelju raspoloživih podataka. Izvozna cijena temeljila se na informacijama iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. i prilagođena je na razinu franko broda („FOB”) odbitkom rukovanja i prekooceanske vozarine na temelju dokaza navedenih u zahtjevu za reviziju (43). Budući da su u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. količine uvezenih proizvoda iskazane u kilogramima, Komisija je preračunala te vrijednosti u komade (jedinice) na temelju ključa za konverziju koji je utvrđen u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (44) navedenoj u uvodnoj izjavi 8.

(86)

Komisija nema detaljne informacije o ponudi proizvoda zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, a podaci iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. uključuju sve daske za glačanje i ne razlikuju pojedine vrste. Stoga je Komisija razmotrila i izvozne cijene, po vrsti proizvoda, iz ponuda navedenih u zahtjevu (45), prilagođene na razinu FOB-a na istoj osnovi kao i podaci iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. U zahtjevu nije bilo dokaza o troškovima unutarnjeg prijevoza u Kini, pa je iskoristila cijenu FOB kao zamjensku vrijednost za cijenu franko tvornica. Komisija je, uzevši u obzir nalaz o dampingu iz uvodnih izjava 87. i 89. te karakteristike ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, čiji je cilj utvrditi je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije ili bi se mogao ponoviti, a ne njegov točan razmjer, odlučila da nije potrebno odbiti domaći prijevoz jer bi to samo dovelo do smanjenja izvozne cijene, a time i povećanja dampinške marže.

(87)

Komisija je izračunanu prosječnu uobičajenu vrijednost na razini zemlje utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica utvrđenom na ranije objašnjeni način. Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je više od 10 %.

(88)

Komisija je usporedila i izvozne cijene na temelju zahtjeva za reviziju s uobičajenim vrijednostima utvrđenima za odgovarajuće vrste proizvoda koje su utvrđene u ovom ispitnom postupku. Na temelju toga dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosile su od 37 % do 104 %, ovisno o vrsti proizvoda.

(89)

Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(90)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini i privlačnost tržišta Unije.

(91)

Nijedan od kineskih izvoznika/proizvođača nije dostavio informacije o stvarnom proizvodnom kapacitetu u Kini. Nema ni posebnih javno dostupnih informacija o daskama za glačanje, kao što su statistički podaci ili ispitivanje tržišta, pa su se nalazi morali temeljiti na informacijama koje su podnositelji zahtjeva naveli u zahtjevu za reviziju i nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera kao informacijama raspoloživima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(92)

U zahtjevu je navedeno da kineski proizvođači imaju višak proizvodnog kapaciteta (46). Dokazi koje su podnositelji zahtjeva dostavili u zahtjevu temeljili su se na prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera i potvrđeni su zaključcima najnovijeg izvješća Međunarodne trgovačke komisije (ITC) SAD-a iz kolovoza 2021. (treća revizija odredbe o antidampinškoj pristojbi). Ono pokazuje da kineski proizvođači imaju kapacitet za daljnje povećanje izvoza predmetnog proizvoda preraspodjelom proizvodnje među postojećim proizvodnim linijama ovisno o potražnji. Podaci o izvozu navedeni u izvješću ITC-a SAD-a već su pokazali da su u razdoblju 2015. – 2020. kineski proizvođači bili najveći svjetski izvoznici ostalog metalnog namještaja, što uključuje daske za glačanje i ostale proizvode u istoj ukupnoj kategoriji proizvoda. Imali su udio od 46 % – 56 % u svjetskom izvozu tih proizvoda (47). Nadalje, prema navodima podnositeljâ zahtjeva i na temelju najnovijeg Izvješća, taj višak kapaciteta proizlazi iz potpore kineske vlade kojom se narušava tržišno natjecanje i viška kapaciteta za glavni ulazni element, tj. čelik.

(93)

Prema nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, koji nisu osporavani u aktualnom ispitnom postupku, kineski proizvođači lako mogu staviti u pogon dodatni proizvodni kapacitet jer se postupak proizvodnje uglavnom temelji na radu. Osim toga, kineski proizvođači dasaka za glačanje proizvode i druge proizvode od metala na proizvodnim linijama na kojima se lako mogu proizvoditi daske za glačanje. To kineskim proizvođačima omogućava povećanje proizvodnje dasaka za glačanje preusmjeravanjem proizvodnje s jedne proizvodne linije na drugu ovisno o potražnji. Za takvo povećanje kapaciteta nisu potrebna znatna ulaganja ni vještine, što pojednostavljuje prebacivanje s jednog proizvoda na drugi. U okviru aktualnog ispitnog postupka nisu utvrđene informacije kojima bi se ti nalazi doveli u pitanje.

(94)

Na temelju toga u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera zaključeno da su u NRK-u raspoloživi znatni proizvodni kapaciteti koji zadovoljavaju gotovo 100 % potrošnje u EU-u ili više i koji se lako mogu još povećati (48). U okviru aktualnog ispitnog postupka nisu utvrđene informacije kojima bi se ti nalazi doveli u pitanje.

(95)

Analizom kineskog izvoza utvrđeno je da je tržište EU-a i dalje jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za kineske proizvođače dasaka za glačanje unatoč antidampinškim mjerama koje su na snazi.

(96)

To potvrđuje činjenica da je kineski tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje iznosio 6 % unatoč tomu što su na snazi bile antidampinške mjere. To jasno pokazuje da je EU i dalje privlačno tržište za kineske proizvođače dasaka za glačanje i da bi se uvoz iz NRK-a vjerojatno povećao ako bi se dopustio istek mjera.

(97)

U kolovozu 2021., u okviru treće revizije zbog isteka mjera u SAD-u (49), nakon prve (50) i druge (51) revizije zbog isteka mjera koje su proizašle iz početnog antidampinškog ispitnog postupka pokrenutog 2003. i kojima su uvedene antidampinške pristojbe na daske za glačanje iz NRK-a u rasponu od 9,47 % do 157,68 %, Ministarstvo trgovine SAD-a obavijestilo je da će se odredba o antidampinškoj pristojbi na daske za glačanje iz Kine nastaviti primjenjivati još pet godina.

(98)

Osim tih pristojbi, od 24. rujna 2018. daske za glačanje uvezene iz Kine podliježu dodatnoj pristojbi ad valorem od 10 % u SAD-u, koja je od 10. svibnja 2019. povećana na pristojbu ad valorem od 25 % (52).

(99)

Nakon revizije u vezi s promijenjenim okolnostima naloga o antidampinškoj pristojbi u pogledu uvoza dasaka za glačanje iz NRK-a koji je izvorno pokrenut 2022., Ministarstvo trgovine SAD-a odlučilo je 19. travnja 2023. da neće opozvati nalog o uvođenju takvih pristojbi (53).

(100)

Slično tome, tijelo Ujedinjene Kraljevine za trgovinske zaštitne mjere (Trade Remedy Authority, TRA) utvrdilo je da se antidampinške pristojbe EU-a na daske za glačanje podrijetlom iz Kine trebaju prenijeti. Stoga su antidampinške pristojbe na uvoz dasaka za glačanje u iz Kine u EU, tj. one koje se trenutačno primjenjuju u EU-u, prenesene i primijenjene i na uvoz dasaka za glačanje iz Kine u Ujedinjenu Kraljevinu (54).

(101)

Tim se mjerama u SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini ograničavaju izvozna tržišta kineskih proizvođača, zbog čega je vjerojatno da će oni povećati svoj izvoz u Uniju ako se dopusti istek antidampinških mjera.

(102)

S obzirom na nalaze o nastavku dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije navedene u uvodnim izjavama od 87. do 89. i o vjerojatnom kretanju izvoza u slučaju isteka mjera kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 91. do 101., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a doveo do nastavka dampinga.

(103)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je 11 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(104)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila približno 3,7 milijuna komada. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva, a koji su uspoređeni s provjerenim podacima društava u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., proizvođači iz Unije odabrani su u uzorak koji čini 55 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(105)

Potrošnja u EU-u utvrđena je na temelju količine uvezenih proizvoda navedene u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. i količine prodanih proizvoda industrije Unije u EU-u koju je naveo podnositelj zahtjeva. Ta količina prodanih proizvoda uspoređena je s provjerenim podacima dobivenima od proizvođača iz Unije u uzorku i prema potrebi ažurirana. Budući da su u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. količine uvezenih proizvoda iskazane u kilogramima, Komisija je prema potrebi preračunala te vrijednosti u komade (jedinice) na temelju ključa za konverziju koji je utvrđen u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (55) navedenoj u uvodnoj izjavi 8.

(106)

U razmatranom razdoblju potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(107)

U razmatranom razdoblju potrošnja u EU-u smanjila se za 12 %. Najveći dio tog smanjenja dogodio se između 2020. i 2022. Smanjenje od 2021. do 2023. dogodilo se u razdoblju povećanja cijena, koje su povećane kako bi se pokrilo iznenadno povećanje troškova ulaznih materijala, uglavnom čelika, nakon izbijanja rata u Ukrajini (56). Potrošnja se ponovno blago povećala u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s cijelom godinom 2023.

(108)

Kretanje uvoza u Uniju iz NRK-a i tržišnog udjela u razmatranom razdoblju:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u komadima) i tržišni udio

(109)

U razdoblju 2020. – 2022. uvoz se smanjio za 45 %, ali se nakon toga ponovno povećao, među ostalim u razdoblju ispitnog postupka revizije. U razmatranom razdoblju ukupno se smanjio za 35 %. Međutim, tržišni udio kineskog uvoza ostao je relativno stabilan, tj. smanjio se sa 7 %, koliko je iznosio 2020., na 5 %, koliko je iznosio 2021., ali se ponovno povećao na 6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Iako su se ukupne količine uvezenih proizvoda smanjile, što je u skladu i s obrascem potrošnje u Uniji opisanim u uvodnoj izjavi 107., tržišni udio kineskog uvoza ostao je znatan u cijelom razmatranom razdoblju.

(110)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nema dovoljno informacija o vrstama proizvoda uvezenima iz NRK-a. Stoga je Komisija uzela u obzir različite carinske oznake TARIC pod kojima je evidentiran uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 30. Na temelju toga, u razmatranom razdoblju 80 % – 95 % dasaka za glačanje uvezenih iz NRK-a bilo je izrađeno od čelika (TARIC 7323 93 00 10 i 7323 99 00 10) (57). Među njima, količina proizvoda uvezenih pod relevantnom oznakom TARIC za nehrđajući čelik (7323 93 00 10) povećala se u razmatranom razdoblju s 19 % ukupne količine uvezenih proizvoda, koliko je iznosila 2020., na 36 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi sa smanjenjem ukupne količine uvezenih proizvoda za oznaku TARIC koja obuhvaća ostale proizvode od čelika (7323 99 00 10) sa 75 % na 59 %.

(111)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika prosječna uvozna cijena iz NRK-a morala se utvrditi na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, odnosno na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6., uz primjenu istog ključa za konverziju kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 105. Sniženje cijena uvoza u usporedbi s cijenama industrije Unije utvrđeno je uzimajući u obzir informacije koje su dostavili podnositelji zahtjeva i proizvođači iz Unije u uzorku.

(112)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/komad)

(113)

Uvozne cijene iz NRK-a u razmatranom razdoblju povećale su se za 56 %. Uvezene količine povećale su se posebno za vrste proizvoda od nehrđajućeg čelika obuhvaćene oznakom HS 7323 93 00 (TARIC 7323 93 00 10) koje se prodaju po višim cijenama od vrsta proizvoda uvezenih pod oznakom HS 7323 99 00 (TARIC 7323 99 00 10). Uvezene količine potonjih proizvoda smanjile su se u razmatranom razdoblju, kako je prikazano u uvodnoj izjavi 110.

(114)

Kako bi se utvrdilo sniženje cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije, ponderirana prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije u uzorku naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu EU-a, prilagođena na razinu franko tvornica (tj. bez troškova vozarine u EU-u i nakon odbitka popusta i rabata), uspoređena je za svaku vrstu proizvoda s odgovarajućom ponderiranom prosječnom uvoznom cijenom, kako je utvrđena u uvodnoj izjavi 111., na temelju cijena CIF, uključujući carinske i antidampinške pristojbe.

(115)

Ta je usporedba pokazala da je, ako se izrazi kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka revizije, uvoz iz NRK-a snižavao cijene industrije Unije za 4 %. Kad se odbije postojeća antidampinška pristojba, marža sniženja cijena iznosila je 26 %.

(116)

Uvoz dasaka za glačanje iz trećih zemalja osim NRK-a uglavnom je potjecao iz Turske, Ukrajine i Indije.

(117)

(Ukupna) količina proizvoda uvezenih u Uniju, tržišni udio i cijene dasaka za glačanje uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom su se razdoblju kretali na sljedeći način:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

(118)

Količina uvezena iz svih trećih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere sagledana u cjelini iznosila je približno 1,8 milijuna komada u razdoblju ispitnog postupka revizije, što čini tržišni udio od 35 %. Većina uvoza potjecala je iz Turske i Ukrajine. U cijelom razmatranom razdoblju količina uvezena iz svih trećih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere smanjila se s 41 % u 2020. na 32 % u 2023., a zatim se u razdoblju ispitnog postupka revizije ponovno blago povećala na 35 %.

(119)

Uvoz iz Turske ostao je općenito stabilan u razmatranom razdoblju, a kretao se od 0,9 do 1,1 milijun komada godišnje. Ukupni uvoz iznosio je 1,1 milijun u 2020. i 1,0 milijuna u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(120)

Za razliku od toga, uvoz iz Ukrajine smanjio se 2023. s 1,0 milijuna na 0,5 milijuna komada. Najveći pad dogodio se od 2021., kad je uvoz iznosio 1,0 milijuna, do 2022., kad je iznosio manje od 0,6 milijuna komada, što je posljedica izbijanja rata u Ukrajini. U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz Ukrajine ponovno se počeo povećavati.

(121)

U razmatranom razdoblju uvoz iz Indije ostao je relativno stabilan (približno 0,2 milijuna komada). Količina uvezena iz ostalih trećih zemalja bila je niska, a u razmatranom razdoblju smanjila se s 0,2 milijuna komada na 0,1 milijun komada.

(122)

Opisana kretanja dovela su do povećanja tržišnog udjela Turske za 1 postotni bod, s 18 % u 2020. na 19 % u razdoblju ispitnog postupka revizije i smanjenja tržišnog udjela Ukrajine sa 17 % u 2020. na 12 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tržišni udio Indije ostao je stabilan na oko 3 % u razmatranom razdoblju. Tržišni udio preostalih trećih zemalja smanjio se s 3 % u 2020. na 2 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(123)

Prosječna cijena uvoza iz Turske povećala se s 9 EUR po komadu u 2020. na 11,6 EUR po komadu u razdoblju ispitnog postupka revizije. U istom razdoblju prosječna cijena uvoza iz Ukrajine blago se povećala, s 11 EUR po komadu na 14 EUR po komadu, dok se prosječna cijena uvoza iz Indije povećala s 8,99 EUR na 19,36 EUR po komadu.

(124)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(125)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(126)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz upitnika koji su dostavili podnositelji zahtjeva te podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(127)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost i produktivnost.

(128)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja.

(129)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(130)

Ukupna proizvodnja u Uniji ostala je stabilna u razmatranom razdoblju te se 2022. povećala za samo 6 % i iznosila 4,0 milijuna komada, ali se smanjila 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije te dosegnula slične razine kao 2020. Vrhunac proizvodnje zabilježen je 2022. nakon kretanja količine prodanih proizvoda koje je prikazano u sljedećem odjeljku. Proizvodni kapacitet ostao je isti u cijelom razmatranom razdoblju.

(131)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio (u komadima)

(132)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu EU-a u osnovi je ostala stabilna uz male fluktuacije u razmatranom razdoblju. Nakon povećanja s 3,2 milijuna, koliko je iznosila u 2021., na 3,4 milijuna komada u 2022., količina prodanih proizvoda ponovno se smanjila na 3,3 milijuna u 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je približno ista kao 2020. i iznosila je 3,2 milijuna komada. Tržišni udio industrije Unije kretao se kao i prodaja: povećao se 2022. i 2023. te se ponovno smanjio u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ukupno se povećao za 15 % u razmatranom razdoblju.

(133)

Iako je količina prodanih proizvoda ostala na približno istoj razini u razmatranom razdoblju, tržišni udio industrije EU-a povećao se za 9 postotnih bodova na 59 %. To se objašnjava ukupnim blagim padom potrošnje u Uniji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 107.

(134)

Količine proizvedenih i prodanih proizvoda industrije Unije ostale su stabilne, dok se potrošnja blago smanjila, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela industrije Unije. Zaposlenost u industriji Unije ostala je stabilna u cijelom razmatranom razdoblju. Na temelju toga može se zaključiti da je industrija Unije zadržala, ali nije povećala svoj položaj u smislu proizvodnje i prodaje na tržištu koje se blago smanjivalo u razmatranom razdoblju.

(135)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(136)

Zaposlenost je ostala općenito stabilna u razmatranom razdoblju, uz neznatne fluktuacije. Točnije, smanjila se od 2020. do 2021., nakon čega se 2022. povećala na najvišu razinu. Nakon toga se broj zaposlenih ponovno smanjio na istu razinu kao 2020., što je u skladu s manjim količinama proizvedenih i prodanih proizvoda koje su ostvarene 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2022.

(137)

Produktivnost, izmjerena kao proizvodnja (u komadima) po zaposlenoj osobi godišnje, ostala je prilično stabilna, uz manje fluktuacije. Počevši od 2020., blago se povećala 2022. i vratila na razinu iz 2020. u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(138)

Damping je u znatnoj mjeri nastavljen u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kineski proizvođači izvoznici nastavili su i snižavati prodajne cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(139)

Istodobno, unatoč antidampinškim mjerama na snazi, razina uvoza iz Kine ostala je znatna i činila je tržišni udio od 5 % do 7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Prema tome, utjecaj visine stvarnih dampinških marži iz Kine na industriju Unije nastavio se i ne može se smatrati zanemarivim.

(140)

Međutim, analiza pokazatelja štete pokazuje da su mjere na snazi imale zaštitni učinak i ukupno pozitivno utjecale na industriju Unije unatoč nastavku dampinga za uvoz iz NRK-a.

(141)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad)

(142)

Prosječne cijene povećale su se za 33 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije. To je povećanje uslijedilo nakon naglog povećanja troškova proizvodnje, posebno čelika, koji je najvažniji ulazni materijal, zbog izbijanja rata u Ukrajini (58). Industrija Unije uspjela je povećati cijene, među ostalim u okruženju općeg rasta inflacije u EU-u uzrokovanog poremećajima u lancima opskrbe koji su posljedica izbijanja rata u Ukrajini. Međutim, taj trend povećanja cijena nakon povećanja troškova ulaznih materijala završio je tijekom 2023. U razdoblju ispitnog postupka revizije industrija Unije više nije povećavala razinu cijena u okruženju koje je među ostalim bilo obilježeno povećanjem uvoza, kako je navedeno u uvodnim izjavama 109. i 118. Cijene su se čak blago smanjile u odnosu na 2023.

(143)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(144)

Prosječni troškovi rada stalno su se povećavali u razmatranom razdoblju i ukupno su se povećali za oko 30 %. To povećanje u skladu je s općim trendom rasta nominalnih plaća u EU-u koji je odgovor na sve veće troškove života, uključujući troškove energije, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini (59).

(145)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(146)

Razina zaliha izražena kao postotak količine proizvedene robe ostala je općenito stabilna u razmatranom razdoblju, uz povećanje završnih zaliha s 3 % u 2022. na 4 % u 2023.

(147)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(148)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u EU-u iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije fluktuirala je u razmatranom razdoblju. Prvo se od 2020. do 2021. povećala s 3,69 % na 4,61 %, zatim se 2022. smanjila na 3,27 %, a 2023. ponovno povećala na 6,85 %. U razdoblju ispitnog postupka revizije profitabilnost se blago smanjila na 6,52 %. Ukupno gledano, profitabilnost se povećala s 3,69 % u 2020. na 6,52 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je povećanje od 2,83 postotna boda. Unatoč trendu povećanja razina dobiti nije dosegnula ciljnu dobit koja se smatrala primjerenom za tu industriju u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (koja je iznosila 7,0 %) (60), osim 2023. kad su razine profitabilnosti bile blizu tog praga. To je uglavnom posljedica povećanja troškova proizvodnje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 142., koje je od 2020. do 2022. bilo izraženije od povećanja prodajnih cijena u istom razdoblju. To se kretanje promijenilo 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije, a prodajne cijene povećavale su se brže od troškova, što je utjecalo i na profitabilnost ostvarenu tih godina, koja se znatno povećala u odnosu na 2022.

(149)

Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti kretao se na isti način kao i profitabilnost. Neto novčani tok smanjivao se od 2020. do 2022., a posebno od 2021. do 2022. To se dogodilo u razdoblju povećanja prodajnih cijena, ali i povećanja troškova proizvodnje. Od 2023. neto novčani tok se popravio i bio je znatno veći nego na početku razmatranog razdoblja.

(150)

Od 2020. do 2022. iznos godišnjih ulaganja općenito se smanjio za otprilike polovinu. Nakon tog naglog pada razine ulaganja oporavile su se 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije, ali su ostale relativno niske. Tako je u odnosu na 2020. i dalje zabilježen pad od 43 %. U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je primijetila da su visokim iznosima godišnjih ulaganja prethodile visoke stope dobiti (61). To je potvrđeno u aktualnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Nakon niskih stopa dobiti na početku razmatranog razdoblja slijedio je smanjeni iznos godišnjih ulaganja, što je dovelo do znatnog smanjenja ulagačkih aktivnosti industrije Unije.

(151)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Od 2020. do 2022. taj se postotak povećao sa smanjenjem neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, dok je dobit ostala stabilna. Stope povrata ulaganja bile su najviše od 2023. nadalje, kad su se godišnji iznosi ulaganja povećavali. To pokazuje da je industrija Unije mogla i htjela povećati ulaganja nakon što je profitabilnost dosegnula dovoljno visoku razinu.

(152)

Kretanje glavnih pokazatelja štete, kao što su tržišni udio, prodajne cijene i profitabilnost te drugi financijski pokazatelji kao što su ulaganja, bilo je pozitivno. Ni za jedan pokazatelj štete nisu zabilježena znatna negativna kretanja. Međutim, profitabilnost je do 2022. ostala znatno niža od ciljne dobiti od 7 % i taj je prag dosegnula tek 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(153)

Kapacitet industrije Unije za povećanje prodajnih cijena bio je ograničen zbog nepoštenog tržišnog natjecanja uvoza iz NRK-a, čije su se količine povećale u razdoblju ispitnog postupka revizije unatoč antidampinškim mjerama na snazi, dok su cijene bile niže od cijena industrije Unije. Stoga industrija Unije nije mogla dovoljno povećati svoje cijene kako bi nadoknadila povećanje troška proizvodnje do kojeg je došlo u razmatranom razdoblju.

(154)

S obzirom na navedeno može se zaključiti da se stanje industrije Unije nije pogoršalo u razmatranom razdoblju i da su mjere bile u određenoj mjeri djelotvorne, posebno s obzirom na povećanje troškova proizvodnje, te su služile kao zaštitni mehanizam koji je spriječio znatno povećanje uvoza iz Kine po niskim cijenama, što je industriji Unije omogućilo da ostvari određenu dobit i da ne trpi gubitke.

(155)

Stoga se smatra da industrija Unije nije pretrpjela znatnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na povećanje troškova proizvodnje u razmatranom razdoblju, nisku razinu ulaganja i profitabilnost koja je, iako se povećava, ostala niža od ciljne dobiti, može se smatrati da je industriji Unije potrebno još vremena da konsolidira svoj pozitivan razvoj te je stoga i dalje u osjetljivom položaju.

(156)

Ukupno gledano, na temelju navedenog Komisija je zaključila da industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(157)

S obzirom na nalaze i zaključke iznesene u uvodnim izjavama od 152. do 156., Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je prvobitno uzrokovao dampinški uvoz iz NRK-a ako se dopusti istek mjera. U tu je svrhu Komisija ispitala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i neiskorištene kapacitete u NRK-u, privlačnost tržišta EU-a, kretanje cijena kineskih proizvođača izvoznika i vjerojatne razine cijena za EU u slučaju ukidanja mjera te učinak budućeg uvoza na stanje industrije Unije.

(158)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 91. do 94. na temelju informacija dostupnih u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, kineski proizvođači dasaka za glačanje imaju znatan neiskorišten kapacitet i mogućnost uvođenja dodatnog proizvodnog kapaciteta.

(159)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 95. do 101., tržište Unije ostalo je privlačno za kineski uvoz, što dokazuje činjenica da je on i dalje ulazio na tržište Unije u znatnim količinama koje su činile tržišni udio od 6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije unatoč mjerama na snazi.

(160)

Iako se ukupna količina uvezenih proizvoda smanjila u razmatranom razdoblju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 108., povećala se količina uvezenih dasaka za glačanje od nehrđajućeg čelika, koje se prodaju po višim cijenama kao druge vrste proizvoda, kako je istaknuto u uvodnim izjavama 110. i 113. Očekuje se da će se taj trend povećanja uvoza ubrzati ako se mjere stave izvan snage. Proizvođači iz NRK-a imaju prednost u odnosu na strane konkurente u području nehrđajućeg čelika zbog stalnih državnih intervencija, kako je već istaknuto u Izvješću.

(161)

Za vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a u odsustvu antidampinških mjera smatralo se da je kineski uvoz već snižavao cijene industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Marža sniženja cijena bez uzimanja u obzir antidampinških mjera iznosila je 26 %, što se smatralo razumnom procjenom mogućih budućih razina cijena kineskog uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(162)

Iz prethodnoga proizlazi da će se industrija Unije u slučaju isteka mjera suočiti s velikim povećanjem kineskog uvoza koji će znatno smanjiti cijene industrije Unije. Ako bi industrija Unije, u pokušaju da održi profitabilnost, zadržala trenutačne razine cijena, vjerojatno bi brzo izgubila količine prodanih proizvoda i tržišni udio, čak i kada bi došlo do povećanja potrošnje. Smanjenje prodaje dovelo bi do nižih stopa iskorištenosti kapaciteta i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi pak dovelo do pogoršanja financijske situacije industrije Unije i smanjenja njezine profitabilnosti, koja je u razmatranom razdoblju već bila niža od ciljne dobiti.

(163)

Alternativno, ako bi se industrija Unije pokušala uskladiti s nižim razinama cijena uvoza u pokušaju da zadrži količine prodanih proizvoda i tržišni udio, to bi neposredno negativno utjecalo na njezinu razinu profitabilnosti koja je i dalje niža od ciljne dobiti. To bi imalo negativan učinak i na ulaganja koja se ionako nisu u potpunosti oporavila u razmatranom razdoblju te na financijske pokazatelje industrije Unije. To bi stanje ozbiljno utjecalo na kapacitet industrije Unije za daljnji razvoj. U konačnici bi to dovelo do smanjenja količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela te gubitka radnih mjesta na tržištu Unije.

(164)

Na temelju toga zaključuje se da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja izvoza iz NRK-a po dampinškim cijenama i vjerojatno bi se ponovila materijalna šteta.

(165)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na malo, potrošača i korisnika.

(166)

Komisija podsjeća kako se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da donošenje ili zadržavanje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, zbog činjenice da je ovaj ispitni postupak revizija, odnosno da se u njemu analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, može se izvršiti ocjena svakog nepotrebnog negativnog utjecaja trenutačnih antidampinških mjera na predmetne strane. Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(167)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 162. i 163., ispitni postupak pokazao je da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije. S druge strane, nastavak mjera omogućio bi industriji Unije da zadrži ili čak poveća svoje aktualne razine cijena i dosegne održive profitne marže, čime bi se izbjegla razdoblja financijskog pogoršanja. To bi industriji Unije omogućilo da nastavi i poveća ulaganja te tako zadrži i razvije svoj položaj na tržištu EU-a.

(168)

Zato je zaključeno da je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(169)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik. Nijedna od ostalih potencijalnih zainteresiranih strana nije se javila tijekom ispitnog postupka. Kao ni u prethodnom ispitnom postupku, nijedna strana koja zastupa interese krajnjih korisnika, kao što je udruženje potrošača, nije se javila niti je surađivala u ispitnom postupku.

(170)

Na temelju nalaza prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije bilo naznaka da bi zadržavanje mjera imalo znatan negativan učinak na uvoznike ili korisnike koji bi nadmašio pozitivan učinak mjera na industriju Unije. U okviru aktualne revizije nisu utvrđene informacije kojima bi se ti nalazi osporili.

(171)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 116., uvoz iz ostalih trećih zemalja na koje se ne primjenjuju antidampinške pristojbe imao je udio od otprilike jedne trećine na tržištu Unije te je pridonio cjenovnom tržišnom natjecanju i izboru ponude na tržištu. Stoga se zaključuje da nema dokaza da su mjere na snazi znatno utjecale na uvoznike proizvoda iz postupka revizije ili druge zainteresirane strane.

(172)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi koji se odnose na interes Unije protiv zadržavanja antidampinških mjera na snazi.

(173)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o vjerojatnosti nastavka dampinga, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesu Unije, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe trebalo bi zadržati antidampinške mjere na uvoz dasaka za glačanje iz Kine.

(174)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine”.

(175)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(176)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(177)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(178)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (62). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(179)

Statistički podaci o daskama za glačanje često se izražavaju u komadima. Međutim, u kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (63) nije navedena takva dodatna jedinica za daske za glačanje. Stoga je potrebno propisati da se za uvoz dasaka za glačanje u deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet moraju navesti ne samo podaci o masi u kilogramima ili tonama, već i broj komada. Trebalo bi navesti broj komada za oznake TARIC 3924 90 00 10, 4421 99 99 10, 7323 93 00 10, 7323 99 00 10, 8516 79 70 10 i 8516 90 00 51.

(180)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(181)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (64), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(182)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,