European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/2326

20.11.2025

PROTOKOL O IZMJENI UZ SPORAZUM IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O AUTOMATSKOJ RAZMJENI INFORMACIJA O FINANCIJSKIM RAČUNIMA RADI POBOLJŠANJA IZVRŠAVANJA POREZNIH OBVEZA NA MEĐUNARODNOJ RAZINI

EUROPSKA UNIJA

i

ŠVICARSKA KONFEDERACIJA, dalje u tekstu „Švicarska”,

dalje u tekstu pojedinačno „ugovorna stranka” i zajednički „ugovorne stranke”,

BUDUĆI DA ugovorne stranke održavaju dugogodišnji i blizak odnos u pogledu uzajamne pomoći u poreznim stvarima, koji se prvotno sastojao od primjene mjera istovrijednih onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ (1) i koji je kasnije razrađen u Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini (2) („Sporazum”), kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (3), na temelju uzajamne recipročne razmjene informacija provedbom standarda Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima („globalni standard”),

BUDUĆI DA je nakon prvog sveobuhvatnog preispitivanja globalnog standarda koje je proveo OECD, Odbor za fiskalna pitanja OECD-a odobrio izmjene globalnog standarda u kolovozu 2022., a koje je Vijeće OECD-a usvojilo 8. lipnja 2023. revidiranom Preporukom o međunarodnim standardima za automatsku razmjenu informacija u poreznim stvarima („ažuriranje globalnog standarda”),

BUDUĆI DA je sveobuhvatnim preispitivanjem OECD-a utvrđena sve veća složenost financijskih instrumenata te pojava i upotreba novih vrsta digitalne imovine, kao i prepoznata potreba za prilagodbom globalnog standarda kako bi se osiguralo sveobuhvatno i djelotvorno izvršavanje poreznih obveza,

BUDUĆI DA je ažuriranjem globalnog standarda opseg izvješćivanja proširen na nove digitalne financijske proizvode, kao što su određeni proizvodi elektroničkog novcadigitalne valute središnje banke, koji nude vjerodostojne alternative tradicionalnim financijskim računima i koji već podliježu izvješćivanju u skladu s globalnim standardom,

BUDUĆI DA novi okvir OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini („CARF”), koji je uveden usporedno s ažuriranjem globalnog standarda, služi kao dopunski mehanizam na globalnoj razini i posebno je osmišljen kao odgovor na brz rast i razvoj tržišta kriptoimovine,

BUDUĆI DA se smatralo nužnim osigurati djelotvornu interakciju između tih dvaju okvira, posebno kako bi se ograničili slučajevi dvostrukog izvješćivanja, i to: (i) tako da se izostave određeni proizvodi elektroničkog novcadigitalne valute središnje banke iz područja primjene CARF-a, s obzirom na to da su obuhvaćeni ažuriranim globalnim standardom; (ii) tako da se kriptoimovina obuhvaćena područjem primjene ažuriranog globalnog standarda smatra financijskom imovinom za potrebe izvješćivanja o skrbničkim računima, vlasničkim ili dužničkim udjelimainvesticijskim subjektima (osim u slučajevima pružanja usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime, koje su obuhvaćene CARF-om), neizravnih ulaganja u kriptoimovinu putem drugih tradicionalnih financijskih proizvoda ili tradicionalnih financijskih proizvoda izdanih u obliku kriptovaluta; i (iii) tako da se predvidi neobvezna odredba za izvještajne financijske institucije kojom se izostavlja izvješćivanje o bruto primicima za imovinu klasificiranu kao kriptoimovina u oba okvira, ako se takve informacije iskazuju u okviru CARF-a, uz nastavak izvješćivanja u skladu s globalnim standardom o svim ostalim informacijama, kao što je stanje računa,

BUDUĆI DA je CARF proveden u Europskoj uniji Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226 (4) kojom je izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/16/EU (5), pri čemu se te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2026., a Švicarska se obvezala na provedbu CARF-a u svojem domaćem zakonodavstvu i primjenu tih odredaba od istog datuma,

BUDUĆI DA bi, s ciljem ograničavanja slučajeva dvostrukog izvješćivanja, ugovorne stranke trebale primjenjivati razgraničenje između Sporazuma, CARF-a i Direktive (EU) 2023/2226 na način koji je u skladu s razgraničenjem između ažuriranog globalnog standarda i CARF-a,

BUDUĆI DA se ažuriranjem globalnog standarda uvode detaljniji zahtjevi za izvješćivanje i poboljšani postupci dubinske analize s ciljem poboljšanja pouzdanosti i upotrebe razmijenjenih informacija,

BUDUĆI DA se ažuriranjem globalnog standarda dodaje nova kategorija „ isključeni račun ” za račune kapitalnih doprinosa i prag de minimis za izvješćivanje o depozitnim računima koji drže određene proizvode elektroničkog novca,

BUDUĆI DA komentari na ažuriranje globalnog standarda uključuju neobveznu novu kategoriju „ neizvještajna financijska institucija ” za stvarne neprofitne subjekte koji posluju u javnom interesu („ kvalificirani neprofitni subjekt ”), kao i obvezu da primjena te mogućnosti podliježe odgovarajućim postupcima provjere za svaki subjekt koju provodi tijelo jurisdikcije u kojoj taj subjekt inače podliježe izvješćivanju kako bi se odgovorilo na bojazni u vezi s mogućim izbjegavanjem izvješćivanja,

BUDUĆI DA bi Švicarska željela iskoristiti mogućnost uključivanja nove kategorije „ kvalificirani neprofitni subjekt ” i da je u postupku uspostave pravnih i administrativnih mehanizama kojima će se osigurati da se potvrdi da svaki subjekt koji se poziva na status „ kvalificirani neprofitni subjekt ” ispunjava relevantne uvjete prije nego što ga se počne smatrati neizvještajnom financijskom institucijom u Švicarskoj,

BUDUĆI DA u skladu s Direktivom (EU) 2023/2226 države članice neće iskoristiti mogućnost uključivanja nove kategorije „ kvalificirani neprofitni subjekt ” i da status subjektakvalificirani neprofitni subjekt ” u Švicarskoj neće utjecati na status takvih subjekata u državama članicama ako se ti subjekti ondje smatraju izvještajnim financijskim institucijama,

BUDUĆI DA države članice i Švicarska žele osigurati naplatu poreza na dodanu vrijednost (PDV) i naplatu tražbina povezanih s PDV-om radi izbjegavanja neoporezivanja i suzbijanja prijevara povezane s PDV-om,

BUDUĆI DA će ugovorne stranke na obradu osobnih podataka razmijenjenih u skladu sa Sporazumom primjenjivati svoje propise i prakse u području zaštite podataka, posebno za Švicarsku, Savezni zakon o zaštiti podataka od 25. rujna 2020.  (6) i njegov pravilnik od 31. kolovoza 2022.  (7) odnosno, za Europsku uniju, Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (8), te se obvezuju da će se međusobno obavješćivati bez neopravdane odgode u slučaju svake promjene sadržaja tih propisa i praksi,

BUDUĆI DA se u Odluci Komisije 2000/518/EZ (9) navodi da se za sve aktivnosti obuhvaćene područjem primjene Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) smatra da Švicarska pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,

BUDUĆI DA se u izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 15. siječnja 2024. o prvom preispitivanju funkcioniranja odluka o primjerenosti donesenih u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ (11) potvrđuje da Švicarska i dalje pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,

BUDUĆI DA su države članice i Švicarska uspostavile: (i) odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da informacije primljene u skladu sa Sporazumom ostanu povjerljive i da se upotrebljavaju isključivo u svrhu i od strane osoba ili tijela nadležnih za procjenu, naplatu ili ubiranje poreza, izvršavanje ili kazneni progon u pogledu poreza ili rješavanje žalbi u vezi s porezima ili nadzor nad time, kao i u druge odobrene svrhe; i (ii) infrastrukturu za djelotvoran odnos razmjene (uključujući utvrđene postupke za osiguravanje pravovremene, točne, sigurne i povjerljive razmjene informacija, djelotvorne i pouzdane komunikacijske puteve te sposobnosti za brzo rješavanje pitanja i dvojbi povezanih s razmjenom ili zahtjevima za razmjenu te za provedbu odredbi članka 4. Sporazuma),

BUDUĆI DA je obrada informacija na temelju Sporazuma nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica i Švicarske da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

ČLANAK 1.

Sporazum se mijenja kako slijedi:

1.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini”

;

2.

uvodni tekst između naslova i teksta „SPORAZUMJELI SU SE:” zamjenjuje se sljedećim:

„EUROPSKA UNIJA

i

ŠVICARSKA KONFEDERACIJA, dalje u tekstu ‚Švicarska’,

dalje u tekstu pojedinačno ‚ugovorna stranka’ i zajednički ‚ugovorne stranke’,”

;

3.

sljedeća preambula umeće se ispred teksta „SPORAZUMJELI SU SE:”:


„S CILJEM provedbe OECD-ova standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima (‚globalni standard’), unutar okvira suradnje kojom se u obzir uzimaju legitimni interesi obiju ugovornih stranaka,

BUDUĆI DA ugovorne stranke održavaju dugogodišnji i blizak odnos u pogledu uzajamne pomoći u poreznim stvarima, koji se prvotno sastojao od Sporazuma između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (*1) sastavljenog u Luxembourgu 26. listopada 2004. (‚Sporazum o štednji’),

BUDUĆI DA su ugovorne stranke produbile taj odnos sklapanjem Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (*2) sastavljenog u Bruxellesu 27. svibnja 2015. (‚Protokol o izmjeni od 27. svibnja 2015. ’), kojim je uspostavljen Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini (‚Sporazum o globalnom standardu’) na temelju recipročne automatske razmjene informacija, podložno određenoj povjerljivosti i drugim vrstama zaštite, uključujući odredbe o ograničavanju upotrebe razmijenjenih informacija,

BUDUĆI DA su Protokolom o izmjeni od 27. svibnja 2015. zamijenjene odredbe Sporazuma o štednji, a zadržane su odredbe njegova članka 15. o isplati dividendi, kamata i licenci među trgovačkim društvima koje su prenumerirane u članak 9. Sporazuma o globalnom standardu,

BUDUĆI DA je nakon prvog sveobuhvatnog preispitivanja globalnog standarda koje je proveo OECD taj standard ažuriran revidiranom Preporukom Vijeća OECD-a o međunarodnim standardima za automatsku razmjenu informacija u poreznim pitanjima od 8. lipnja 2023. (‚ažuriranje globalnog standarda’) prema kojoj se, među ostalim, određeni proizvodi elektroničkog novca i digitalne valute središnje banke uključuju u opseg izvješćivanja u skladu s globalnim standardom, kriptoimovina smatra financijskom imovinom, pri čemu se izbjegava dvostruko izvješćivanje u vezi s okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini te uvode detaljniji zahtjevi za izvješćivanje i poboljšani postupci dubinske analize,

BUDUĆI DA je, nakon ažuriranja globalnog standarda, Sporazum o globalnom standardu izmijenjen Protokolom o izmjeni uz Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini sastavljenim u Bruxellesu 20. listopada 2025. (‚Protokol o izmjeni od 20. listopada 2025. ’), čije se određene odredbe privremeno primjenjuju od 1. siječnja 2026. i kojim se naslov Sporazuma o globalnom standardu mijenja u ‚Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini’ (‚Sporazum’),

BUDUĆI DA su Europska unija i Švicarska Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025. željele ojačati suradnju u području naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) i naplate tražbina povezanih s PDV-om kako bi se izbjeglo neoporezivanje i suzbile prijevare povezane s PDV-om,

BUDUĆI DA će ugovorne stranke na obradu osobnih podataka razmijenjenih u skladu sa Sporazumom primjenjivati svoje propise i prakse u području zaštite podataka, posebno za Švicarsku, Savezni zakon o zaštiti podataka od 25. rujna 2020.  (*3) i njegov pravilnik od 31. kolovoza 2022.  (*4) odnosno, za Europsku uniju, Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*5), te se obvezuju da će se međusobno obavješćivati bez neopravdane odgode u slučaju svake promjene sadržaja tih propisa i praksi,

BUDUĆI DA se u Odluci Komisije 2000/518/EZ (*6) navodi da se za sve aktivnosti obuhvaćene područjem primjene Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*7) smatra da Švicarska pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,

BUDUĆI DA se u izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 15. siječnja 2024. o prvom preispitivanju funkcioniranja odluka o primjerenosti donesenih u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ (*8) potvrđuje da Švicarska i dalje pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,

BUDUĆI DA su države članice i Švicarska uspostavile: (i) odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da informacije primljene u skladu sa Sporazumom ostanu povjerljive i da se upotrebljavaju isključivo u svrhu i od strane osoba ili tijela nadležnih za procjenu, naplatu ili ubiranje poreza, izvršavanje ili kazneni progon u pogledu poreza ili rješavanje žalbi u vezi s porezima ili nadzor nad time, kao i u druge odobrene svrhe; i (ii) infrastrukturu za djelotvoran odnos razmjene (uključujući utvrđene postupke za osiguravanje pravovremene, točne, sigurne i povjerljive razmjene informacija, djelotvorne i pouzdane komunikacijske puteve te sposobnosti za brzo rješavanje pitanja i dvojbi povezanih s razmjenom ili zahtjevima za razmjenu te za provedbu odredbi članka 4. Sporazuma),

BUDUĆI DA su kategorije izvještajne financijske institucijeračuna o kojem se izvješćuje obuhvaćene ovim Sporazumom koncipirane radi ograničavanja mogućnosti za porezne obveznike da izbjegnu prijavljivanje zbog premještanja imovine u financijske institucije ili ulaganja u financijske proizvode koji su izvan područja primjene Sporazuma,

BUDUĆI DA bi određene financijske institucije i račune za koje postoji nizak rizik od njihove zloporabe u svrhu porezne utaje trebalo isključiti iz područja primjene kategorija izvještajne financijske institucijeračuna o kojem se izvješćuje obuhvaćenih Sporazumom,

BUDUĆI DA bi se financijske informacije koje se moraju prijavljivati i razmjenjivati trebale odnositi ne samo na sav odgovarajući dohodak (kamate, dividende i slične vrste dohotka), već i na stanja na računu i prihode od prodaje financijske imovine kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima porezni obveznik želi prikriti kapital koji sam po sebi predstavlja dohodak ili imovinu za koju je porez utajen,

BUDUĆI DA je obrada informacija na temelju Sporazuma stoga nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica i Švicarske da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage,

(*1)   SL EU L 385, 29.12.2004., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2004/911/oj."

(*2)   SL EU L 333, 19.12.2015., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/prot/2015/2400/oj."

(*3)  RS 235.1."

(*4)  RS 235.11."

(*5)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj)."

(*6)  Odluka Komisije 2000/518/EZ od 26. srpnja 2000. sukladno Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja postoji u Švicarskoj (SL EZ L 215, 25.8.2000., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2000/518/oj)."

(*7)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL EZ L 281, 23.11.1995., str. 31., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1995/46/oj)."

(*8)  COM(2024) 7 final.”;"

4.

u članku 1. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(m)

Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini’ znači međunarodni okvir za automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini (uključujući komentare) koji je OECD razvio sa zemljama iz skupine G20 i odobrio 26. kolovoza 2022.

(n)

‚PDV’ znači, za Europsku uniju, porez na dodanu vrijednost u smislu Direktive Vijeća 2006/112/EZ (*9) ili, za Švicarsku, porez na dodanu vrijednost u smislu Saveznog zakona od 12. lipnja 2009. o porezu na dodanu vrijednost (*10).

(o)

‚Država’ znači država članica ili Švicarska.

(p)

‚Države’ znači države članice i Švicarska.

(q)

Središnji ured za vezu’ znači ured određen u skladu s člankom 4.c stavkom 1., čija je odgovornost održavanje kontakta u svrhu primjene glave 2.

(r)

‚Tijelo koje je podnositelj zahtjeva’ znači središnji ured za vezu države koja podnosi zahtjev u skladu s glavom 2.

(s)

‚Tijelo koje prima zahtjev’ znači središnji ured za vezu koji prima zahtjev na temelju glave 2.

(t)

‚Osoba’ za potrebe primjene glave 2. znači:

i.

fizička osoba;

ii.

pravna osoba;

iii.

ako je tako predviđeno zakonodavstvom na snazi, udruženje osoba kojima je priznata mogućnost za poduzimanje pravnih radnji iako nemaju pravni status pravne osobe; ili

iv.

svaki drugi pravni aranžman bilo koje vrste ili oblika, neovisno o tome ima li pravnu osobnost ili ne, koji podliježe PDV-u ili je odgovoran za plaćanje tražbina navedenih u članku 4.b.

(u)

‚Zajednički odbor’ znači odbor odgovoran za osiguravanje pravilnog funkcioniranja i provedbe glave 2. u skladu s člankom 4.p.

(v)

‚Elektroničkim putem’ znači uporabom elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalno sažimanje) i pohranu podataka te uporabom žica, radijskog prijenosa, optičkih tehnologija ili drugih elektromagnetskih sredstava.

(*9)  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL EU L 347, 11.12.2006., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/112/oj)."

(*10)  RS 641.20.”;"

5.

iza članka 1. umeće se sljedeći naslov:

„GLAVA 1.

AUTOMATSKA RAZMJENA INFORMACIJA”

;

6.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećima:

„(a)

sljedeće:

i.

ime, adresa, porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun te je li imatelj računa dostavio valjanu izjavu o rezidentnosti;

ii.

u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize u skladu s prilozima I. i II., utvrđeno da ima najmanje jednu osobu koja nad njim ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje, ime, adresa, porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje, kao i uloga odnosno uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom te je li za svaku osobu o kojoj se izvješćuje dostavljena valjana izjava o rezidentnosti; i

iii.

je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa.

(b)

broj računa (ili funkcionalni ekvivalent ako nema broja računa), vrsta računa te je li račun postojeći račun ili novi račun;”

;

ii.

riječ „i” na kraju točke (f) briše se;

iii.

iza točke (f) umeće se sljedeća točka:

„(fa)

u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman, uloga odnosno uloge na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela; i”

;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Neovisno o stavku 2. točki (e) podtočki ii. i osim ako izvještajna financijska institucija odluči drukčije u skladu s odjeljkom I. točkom (F) Priloga I., za svaku jasno utvrđenu skupinu računa, informacije o bruto primicima od prodaje ili otkupa financijske imovine nije potrebno razmijeniti u mjeri u kojoj takve informacije o bruto primicima od prodaje ili otkupa financijske imovine razmjenjuje nadležno tijelo Švicarskenadležnim tijelom države članice, odnosno nadležno tijelo države članicenadležnim tijelom Švicarske na temelju okvira za izvješćivanje o kriptoimovini.”

;

7.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeću se sljedeći stavci:

„3.a.   Neovisno o stavku 3., za račune koji se tretiraju kao račun o kojem se izvješćuje isključivo na temelju izmjena ovog Sporazuma uvedenih Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025. i, u pogledu svih računa o kojima se izvješćuje, za dodatne informacije koje treba razmijeniti u skladu s izmjenama članka 2. stavka 2. u skladu s navedenim Protokolom o izmjeni, informacije se razmjenjuju za prvu godinu od datuma početka privremene primjene tog Protokola o izmjeni i za sve sljedeće godine.

3.b   Neovisno o stavcima 3. i 3.a, za svaki račun o kojem se izvješćuje i koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca koji prethodi datumu početka privremene primjene Protokola o izmjeni od 20. listopada 2025. i za izvještajna razdoblja koja završavaju do druge kalendarske godine nakon tog datuma, informacije o ulozi odnosno ulogama na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu ili imatelj vlasničkog udjelasubjektu razmjenjuju se ako izvještajna financijska institucija o njima izvijesti u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 1. točkom (b) i stavkom A podstavkom 6.a Priloga I.”

;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Nadležna tijela automatski će razmjenjivati informacije opisane u članku 2. u shemi zajedničkog standarda izvješćivanja na proširivom jeziku za označivanje (Extensible Markup Language) koristeći zajednički sustav prijenosa koji je odobrio OECD ili bilo koji drugi odgovarajući sustava za prijenos podataka koji bi se mogao dogovoriti u budućnosti.”

;

(c)

stavak 5. se briše;

8.

iza članka 4. umeće se sljedeći naslov:

„GLAVA 2.

POMOĆ PRI NAPLATI

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

ČLANAK 4.a

Cilj

Cilj je ove glave uspostaviti okvir za pomoć pri naplati između država članica i Švicarske kako bi se tijelima odgovornima za primjenu zakonodavstva o PDV-u omogućilo da si međusobno pomažu u osiguravanju usklađenosti s tim zakonodavstvom te u zaštiti prihoda od PDV-a.

ČLANAK 4.b

Područje primjene

1.   Ovom se glavom utvrđuju pravila i postupci za suradnju u području naplate sljedećih tražbina:

(a)

tražbina povezanih s PDV-om;

(b)

upravnih sankcija, uključujući novčane kazne, pristojbe i dodatne naknade, povezanih s tražbinama navedenima u točki (a) koje ubiru upravna tijela nadležna za ubiranje PDV-a ili za provođenje upravnih istražnih radnji u pogledu PDV-a, ili koja su na zahtjev tih tijela potvrdila upravna ili pravosudna tijela; i

(c)

kamata i troškova povezanih s tražbinama navedenima u točkama (a) i (b).

2.   Ova glava ne utječe na primjenu pravila o pomoći pri naplati tražbina u području PDV-a između država članica.

ČLANAK 4.c

Organizacija

1.   Svaka država određuje jedan središnji ured za vezu odgovoran za primjenu ove glave Sporazuma. Do daljnjega su središnji uredi za vezu država članica središnji uredi za vezu određeni za pomoć pri naplati među državama članicama. Švicarska obavješćuje Zajednički odbor o svojem središnjem uredu za vezu.

2.   Svaka država obavješćuje Zajednički odbor o svim relevantnim promjenama koje se odnose na određeni središnji ured za vezu. Zajednički odbor priopćuje primljene informacije državama članicama i Švicarskoj.

POGLAVLJE 2.

RAZMJENA INFORMACIJA

ČLANAK 4.d

Zahtjev za informacije

1.   Članak 5. stavci 1., 2., 3. i 4. primjenjuju se mutatis mutandis za potrebe ove glave.

2.   Zahtjev za informacije podnosi se u zajedničkom sustavu prijenosa koji je odobrio OECD ili bilo kojem drugom odgovarajućem sustavu za prijenos podataka koji bi se mogao dogovoriti u budućnosti.

POGLAVLJE 3.

DOSTAVA DOKUMENATA

ČLANAK 4.e

Načini dostave

Nadležno tijelo uspostavljeno u državi može dostaviti svaki dokument koji se odnosi na tražbinu iz članka 4.b ili na njezinu naplatu izravno poštom, preporučenom poštom ili elektroničkim putem osobi u drugoj državi na čije se državno područje primjenjuje ova glava.

POGLAVLJE 4.

NAPLATA ILI MJERE OSIGURANJA

ČLANAK 4.f

Zahtjev za naplatu

1.   Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev naplaćuje tražbine iz članka 4.b koje su predmet isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva. Zahtjev za naplatu podnosi se u zajedničkom sustavu prijenosa koji je odobrio OECD ili bilo kojem drugom odgovarajućem sustavu za prijenos podataka koji bi se mogao dogovoriti u budućnosti.

2.   Čim tijelo koje je podnositelj zahtjeva sazna za bilo koje relevantne informacije povezane s predmetom zbog kojeg je podnesen zahtjev za naplatu, ono ih prosljeđuje tijelu koje prima zahtjev.

ČLANAK 4.g

Uvjeti kojima se uređuju zahtjevi za naplatu

1.   Tijelo koje je podnositelj zahtjeva ne može podnijeti zahtjev za naplatu ako i sve dok se tražbina ili isprava kojom se omogućuje izvršenje osporava u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva, osim u slučajevima na koje se primjenjuje članak 4.j stavak 4. treći podstavak.

2.   Prije nego što tijelo koje je podnositelj zahtjeva podnese zahtjev za naplatu:

(a)

primjenjuju se odgovarajući postupci raspoloživi u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva osim ako je očito da nema imovine za naplatu u toj državi ili da se takvim postupcima neće uspjeti naplatiti cijela tražbina i ako tijelo koje je podnositelj zahtjeva ima informacije koje ukazuju na to da dotična osoba ima imovinu u državi tijela koje prima zahtjev; i

(b)

od jurisdikcija koje su obvezne pružiti pomoć pri naplati sličnu onoj iz ove glave traži se odgovarajuća pomoć pri naplati dostupna u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ako postoje jasne naznake za imovinu dostupnu u toj jurisdikciji i ako će pomoć pri naplati vjerojatno dovesti do potpune isplate tražbine.

Primjena takvih postupaka naplate i pomoći raspoložive u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva nije potrebna u mjeri u kojoj bi uzrokovala nerazmjerne poteškoće.

ČLANAK 4.h

Isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev i drugi popratni dokumenti

1.   Svakom zahtjevu za naplatu prilaže se jedinstvena isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. To je jedina osnova za mjere naplate u državi tijela koje prima zahtjev te u toj državi ne podliježe priznavanju, dopuni ni zamjeni.

Zajednički odbor utvrđuje informacije koje jedinstvena isprava treba sadržavati i kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev.

2.   Zahtjevu za naplatu tražbine prilaže se skenirani primjerak ili preslika prvobitne isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi koja podnosi zahtjev. Zahtjevu se mogu priložiti i drugi dokumenti.

ČLANAK 4.i

Izvršenje zahtjeva za naplatu

1.   Za potrebe naplate u državi tijela koje prima zahtjev, svaka tražbina u vezi s kojom je podnesen zahtjev za naplatu smatra se tražbinom te države, osim ako je ovom glavom predviđeno drukčije. Tijelo koje prima zahtjev primjenjuje ovlasti i postupke predviđene zakonima i drugim propisima te države, osim ako je ovom glavom predviđeno drukčije.

2.   Za tražbine čija se naplata zahtijeva država tijela koje prima zahtjev nije obvezna odobriti povlastice koje se priznaju sličnim tražbinama u državi tijela koje prima zahtjev, osim ako je drukčije dogovoreno ili predviđeno pravom te države. Država koja pri izvršavanju ove glave odobri povlastice tražbinama koje proizlaze iz druge države ne smije odbiti odobravanje iste povlastice istim ili sličnim tražbinama drugih država članica uz iste uvjete.

3.   Država tijela koje prima zahtjev naplaćuje tražbinu u vlastitoj valuti.

ČLANAK 4.j

Sporovi

1.   Sporovi koji se odnose na tražbinu, prvobitna isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ili jedinstvena isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev i sporovi u pogledu valjanosti dostave koju je izvršilo tijelo koje je podnositelj zahtjeva u nadležnosti su nadležnih tijela države tijela koje je podnositelj zahtjeva. Ako tijekom postupka naplate tražbine zainteresirana strana ospori tražbinu, prvobitnu ispravu kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ili jedinstvenu ispravu kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev, tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tu stranu da mora pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom države tijela koje je podnositelj zahtjeva u skladu sa zakonima na snazi u toj državi.

2.   Sporovi koji se odnose na mjere izvršenja poduzete u državi tijela koje prima zahtjev, uključujući ispunjenje uvjeta za slanje zahtjeva za naplata na temelju ovog Sporazuma, podnose se nadležnom tijelu te države u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima.

3.   Ako se pokrene postupak naveden u stavku 1., tijelo koje je podnositelj zahtjeva o tome obavješćuje tijelo koje prima zahtjev i navodi u kojoj se mjeri tražbina ne osporava.

4.   Čim tijelo koje prima zahtjev primi informacije navedene u stavku 3., bilo od tijela koje je podnositelj zahtjeva ili od zainteresirane strane, ono suspendira postupak izvršenja u mjeri u kojoj se to odnosi na osporavani dio tražbine, sve dok nadležno tijelo ne donese odluku u tom predmetu, osim ako tijelo koje je podnositelj zahtjeva zatraži drukčije u skladu s trećim podstavkom ovog stavka.

Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva ili ako tijelo koje prima zahtjev to smatra potrebnim, a ne dovodeći u pitanje članak 4.l, tijelo koje prima zahtjev može poduzeti mjere osiguranja kako bi osiguralo naplatu u mjeri u kojoj se to omogućuje primjenjivim zakonima ili drugim propisima.

Tijelo koje je podnositelj zahtjeva može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i administrativnim praksama na snazi u njegovoj državi, zatražiti od tijela koje prima zahtjev da naplati osporavanu tražbinu ili osporavani dio tražbine ako je to dopušteno u skladu sa zakonima, drugim propisima i administrativnim praksama na snazi u državi tijela koje prima zahtjev. Svaki takav zahtjev mora biti obrazložen. Ako je rezultat osporavanja slijedom toga povoljan za dužnika, tijelo koje je podnositelj zahtjeva odgovorno je za nadoknadu svih naplaćenih iznosa, zajedno sa svim dospjelim naknadama, u skladu sa zakonima na snazi u državi tijela koje prima zahtjev.

Ako je pokrenut postupak međusobnog sporazumijevanja između države tijela koje je podnositelj zahtjeva i države tijela koje prima zahtjev, a ishod tog postupka može utjecati na tražbinu za koju je zatražena pomoć, mjere naplate suspendiraju se ili zaustavljaju dok se taj postupak ne zaključi, osim ako se radi o iznimno hitnom slučaju prijevare ili nesolventnosti. Ako se mjere naplate suspendiraju ili zaustave, primjenjuje se drugi podstavak.

ČLANAK 4.k

Izmjena ili povlačenje zahtjeva za pomoć pri naplati

1.   Tijelo koje je podnositelj zahtjeva odmah obavješćuje tijelo koje prima zahtjev o svakoj narednoj izmjeni zahtjeva za naplatu ili povlačenju zahtjeva, navodeći razloge za tu izmjenu ili povlačenje.

2.   Ako je izmjenu zahtjeva prouzročila odluka nadležnog tijela navedenog u članku 4.j stavku 1., tijelo koje je podnositelj zahtjeva prosljeđuje tu odluku i revidiranu jedinstvenu ispravu kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. Tijelo koje prima zahtjev zatim nastavlja s daljnjim mjerama naplate na temelju revidirane jedinstvene isprave.

Mjere naplate ili osiguranja koje su već poduzete na temelju izvorne jedinstvene isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev mogu se nastaviti na temelju revidirane jedinstvene isprave, osim ako je izmjena zahtjeva bila potrebna radi nevaljanosti prvobitne isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ili izvorne jedinstvene isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev.

Članci 4.h i 4.j primjenjuju se u vezi s revidiranom jedinstvenom ispravom.

ČLANAK 4.l

Zahtjev za mjere osiguranja

Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev poduzima mjere osiguranja, ako je to dopušteno u skladu s njegovim nacionalnim pravom i u skladu s njegovim administrativnim praksama, kako bi osiguralo naplatu u slučaju osporavanja tražbine ili prvobitne isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva u vrijeme podnošenja zahtjeva ili ako tražbina još nije predmet isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva, uz uvjet da je u skladu s pravom i administrativnim praksama u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva moguće primijeniti mjere osiguranja.

U cilju primjene ovog članka, članak 4.f stavak 2. i članci 4.i, 4.j i 4.k primjenjuju se mutatis mutandis.

ČLANAK 4.m

Ograničenja u obvezama tijela koje prima zahtjev

1.   Tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć iz članaka od 4.f do 4.l ako je prvobitni zahtjev za pomoć u skladu s člankom 4.d, 4.f ili 4.l podnesen za tražbine starije od pet godina od datuma na koji se predmetna tražbina više ne može osporiti u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva. Za osporene tražbine to se razdoblje računa od datuma konačne odluke o sporu.

Osim toga, u slučajevima kad država tijela koje je podnositelj zahtjeva odobri odgodu plaćanja ili obročnu otplatu, smatra se da rok od pet godina počinje teći od trenutka isteka cijelog roka za plaćanje. Međutim, u tim slučajevima tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć za tražbine koje su starije od 10 godinaod datuma iz prvog podstavka ovog stavka.

2.   Država nije obvezna odobriti pomoć ako je ukupni iznos tražbina obuhvaćenih ovom glavom za koje se traži pomoć pri naplati manji od iznosa u eurima koji utvrdi Zajednički odbor.

3.   Sve dok Zajednički odbor ne donese ili ne izmijeni takav prag, iznos iz stavka 2. utvrđuje se na:

(a)

10 000 EUR, počevši od datuma stupanja na snagu ove glave;

(b)

5 000 EUR, pod uvjetom da u godišnjem prosjeku petogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja svake kalendarske godine nijedna država nije zaprimila više od 200 zahtjeva za naplatu u skladu s člankom 4.f stavkom 1.; u protivnom prag ostaje 10 000 EUR.

Prag od 5 000 EUR vraća se na 10 000 EUR ako u godišnjem prosjeku petogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja svake kalendarske godine država zaprimi više od 250 zahtjeva za povrat u skladu s člankom 4.f stavkom 1. Točka (b) ovog stavka može se nakon toga ponovno primijeniti.

Zajednički odbor obavješćuje države članice i Švicarsku o svim promjenama primjenjivog godišnjeg praga.

4.   Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo koje je podnositelj zahtjeva o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć.

ČLANAK 4.n

Pitanja o zastari

1.   Pitanja koja se odnose na rokove zastare uređena su isključivo zakonima na snazi u državi koja podnosi zahtjev.

2.   Svaki zahtjev za naplatu ili mjere osiguranja u skladu s ovom glavom imaju učinak zastoja roka zastare za predmetne tražbine dok tijelo koje prima zahtjev ne izvrši zahtjev.

Zastoj iz prvog podstavka ne smiji biti dulji od pet godina od datuma slanja zahtjeva za naplatu ili mjere osiguranja.

3.   Drugi stavak ne utječe na pravo države tijela koje je podnositelj zahtjeva da poduzme mjere koje imaju učinak zastoja, prekida ili produljenja roka zastare u skladu sa zakonima na snazi u toj državi.

ČLANAK 4.o

Troškovi

1.   Tijelo koje prima zahtjev nastoji od dotične osobe namiriti i naplatiti troškove koje je imalo u vezi s naplatom, u skladu sa zakonima i drugim propisima države tijela koje prima zahtjev.

Osim toga, tijelo koje prima zahtjev može zadržati 5 % naplaćenog iznosa, ali ne manje od 500 EUR i ne više od 5 000 EUR.

2.   Države se odriču svih međusobnih tražbina za naknadu troškova nastalih u svakom postupku uzajamne pomoći koju si međusobno odobre na temelju ove glave.

Međutim, ako naplata uzrokuje specifične poteškoće, odnosi se na vrlo velik iznos troškova ili je povezana s organiziranim kriminalom, tijelo koje je podnositelj zahtjeva i tijelo koje prima zahtjev mogu se dogovoriti o načinu nadoknade primjerenom za dotični slučaj.

3.   Neovisno o stavcima 1. i 2. država tijela koje je podnositelj zahtjeva dužna je podmiriti državi tijela koje prima zahtjev sve troškove i gubitke nastale kao posljedica mjera koje se smatraju neutemeljenima u pogledu sadržaja tražbine ili valjanosti isprave kojom se omogućuje izvršenje i/ili mjera osiguranja koje odredi tijelo koje je podnositelj zahtjeva.

POGLAVLJE 5.

PROVEDBA I PRIMJENA

ČLANAK 4.p

Zajednički odbor

1.   Ugovorne stranke osnivaju Zajednički odbor koji je sastavljen od predstavnika ugovornih stranaka. Zajednički odbor osigurava ispravno funkcioniranje i provedbu ove glave.

2.   Zajednički odbor daje preporuke za promicanje ciljeva ove glave i donosi odluke o:

(a)

donošenju standardnih obrazaca za komunikaciju u vezi sa zahtjevima na temelju ove glave i za jedinstvene isprave iz članka 4.h stavka 1. i članka 4.k stavka 2.;

(b)

upotrebi jezika u zahtjevima, jedinstvenim ispravama i drugim standardnim obrascima koji se upotrebljavaju za pomoć na temelju ove glave te u drugim popratnim dokumentima iz članka 4.h i članka 4.k stavka 2.;

(c)

utvrđivanju načina prijenosa za zahtjeve i komunikaciju ako Zajednički odbor smatra da se zajednički sustav prijenosa koji je odobrio OECD više ne bi trebao upotrebljavati za komunikaciju u vezi sa zahtjevima na temelju ove glave;

(d)

donošenju provedbenih pravila za praktične mjere i administrativne postupke u vezi s organizacijom kontakata iz članka 4.c;

(e)

donošenju pravila za konverziju iznosa koji se trebaju naplatiti i prijenos naplaćenih iznosa;

(f)

izmjeni upućivanja na pravne akte Europske unije i Švicarske uključene u ovu glavu;

(g)

utvrđivanju i donošenju provedbenih pravila o iznosu za koji država nije obvezna dodijeliti pomoć kako je navedeno u članku 4.m stavku 2.;

(h)

utvrđivanju i donošenju pravila o statističkim podacima koje države trebaju prikupiti u vezi s primjenom ove glave i o datumu do kojeg ugovorne stranke trebaju dostaviti Zajedničkom odboru popis takvih statističkih podataka elektroničkim putem;

(i)

utvrđivanju i donošenju provedbenih pravila o praktičnim mjerama i administrativnim postupcima u vezi s izvršenjem zahtjeva za naplatu, uključujući odredbe o kamatama na zakašnjelo plaćanje i programima otplate za dužnike;

(j)

utvrđivanju i donošenju provedbenih pravila o praktičnim mjerama i administrativnim postupcima za sporove iz članka 4.j;

(k)

utvrđivanju i donošenju provedbenih pravila o praktičnim mjerama i administrativnim postupcima u pogledu izmjena ili povlačenja zahtjeva za pomoć pri naplati;

(l)

uspostavi postupka za sklapanje sporazuma o razini usluga kojim se osiguravaju tehnička kvaliteta i količina usluga za potrebe funkcioniranja sustava za komunikaciju i razmjenu informacija te prema potrebi o sklapanju sporazuma o razini usluga.

3.   Zajednički odbor funkcionira na temelju jednoglasnosti ugovornih stranaka. Odluke Zajedničkog odbora obvezujuće su za ugovorne stranke. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.

Ugovorne stranke obvezuju se da će odluke iz stavka 2. Zajednički odbordonijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove glave.

Ako ugovorne stranke ne uspiju postići dogovor o donošenju odluka iz stavka 2., svaka stranka imenuje predstavnika i započinje bilateralne rasprave radi sporazumnog rješavanja otvorenih pitanja u roku od 12 mjeseci.

4.   Zajednički odbor sastaje se najmanje jednom godišnje i preispituje funkcioniranje i djelotvornost ove glave svakih pet godina. Svaka ugovorna stranka može zatražiti sazivanje sastanka. Zajedničkim odborom ugovorne stranke predsjedaju naizmjence. Datum, mjesto i dnevni red svakog sastanka utvrđuju se dogovorom između ugovornih stranaka.

5.   Ako ugovorna stranka želi da se ova glava revidira, o tome obavješćuje Zajednički odbor. Izmjene ove glave stupaju na snagu nakon dovršetka odgovarajućih unutarnjih postupaka.

ČLANAK 4.q

Upotreba standardnih obrazaca za pomoć pri naplati na temelju drugih sporazuma

Standardni obrasci za zahtjeve iz ove glave i popratne dokumente iz članka 4.h i članka 4.k stavka 2., koje je usvojio Zajednički odbor, mogu se upotrebljavati i za pomoć pri naplati između države članice i Švicarske u vezi s drugim tražbinama za koja je moguća pomoć pri naplati na temelju Sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, u borbi protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete njihovim financijskim interesima, sastavljenog u Luxembourgu 26. listopada 2004. (*11), te za pomoć pri naplati između države članice i Švicarske u vezi s drugim tražbinama osim tražbina iz članka 4.b ako je takva pomoć pri naplati moguća na temelju drugih pravno obvezujućih instrumenata o pomoći pri naplati. Upotreba i prihvaćanje takvih standardnih obrazaca za pomoć pri naplati u vezi s drugim tražbinama, kako je navedeno u ovom stavku, ne ovisi o potvrdi te mogućnosti u drugim predmetnim sporazumima.

ČLANAK 4.r

Razmjena informacija bez prethodnog zahtjeva

Ako se povrat poreza ili carina odnosi na osobu koja ima poslovni nastan ili boravište u drugoj državi na čije se državno područje primjenjuje ova glava, država iz koje se povrat treba naplatiti može obavijestiti državu poslovnog nastana ili boravišta o nadolazećem povratu.

ČLANAK 4.s

Suradnja u drugim pitanjima

Ugovorne stranke istražuju uzajamnu pomoć u naplati drugih poreznih tražbina u razdoblju od četiri godine od prvog dana siječnja nakon potpisivanja Protokola o izmjeni od 20. listopada 2025.

(*11)   SL EU L 46, 17.2.2009., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2009/127/oj.”;"

9.

ispred članka 5. umeće se sljedeći naslov:

„GLAVA 3.

ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA GLAVU 1. I GLAVU 2.”

;

10.

iza članka 6. umeće se sljedeći naslov:

„GLAVA 4.

OSTALE ODREDBE”

;

11.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku I. stavak A mijenja se kako slijedi:

i.

uvodna formulacija i podstavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„Podložno stavcima od C do F svaka izvještajna financijska institucija mora izvijestiti nadležno tijelo svoje jurisdikcije (država članica ili Švicarska) u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje koji pripada toj izvještajnoj financijskoj instituciji:

1.

o sljedećim informacijama:

(a)

ime, adresa, jurisdikcija(-e) rezidentnosti (država članica ili Švicarska), porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) te datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun te je li imatelj računa dostavio valjanu izjavu o rezidentnosti;

(b)

u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize u skladu s odjeljcima V., VI. i VII., utvrđeno da ima najmanje jednu osobu koja nad njim ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje, ime, adresa, jurisdikcija(-e) rezidentnosti (država članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) i porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) subjekta te ime, adresa, jurisdikcija(-e) rezidentnosti (država članica ili Švicarska), porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) te datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje, kao i uloga odnosno uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom te je li za svaku osobu o kojoj se izvješćuje dostavljena valjana izjava o rezidentnosti; i

(c)

je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa;

2.

broj računa (ili funkcionalni ekvivalent ako nema broja računa), vrsta računa te je li račun postojeći račun ili novi račun;”

ii.

riječ „i” na kraju podstavka 6. briše se;

iii.

iza podstavka 6. umeće se sljedeći podstavak:

„6a.

u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman, uloga odnosno uloge na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela; i”

;

(b)

u odjeljku II. stavak C zamjenjuje se sljedećim:

„C.

Neovisno o stavku A podstavku 1., za svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije potrebno navesti porezni identifikacijski broj (porezne identifikacijske brojeve) ili datum rođenja, ako taj porezni identifikacijski broj/ti porezni identifikacijski brojevi ili datum rođenja nisu u evidenciji izvještajne financijske institucije te se, na temelju domaćeg prava ili nekog pravnog instrumenta Europske unije (ako je primjenjivo), od te izvještajne financijske institucije ne zahtjeva prikupljanje tih podataka na neki drugi način. Međutim, od izvještajne financijske institucije zahtijeva se da poduzme sve što je razumno moguće kako bi pribavila porezni identifikacijski broj (porezne identifikacijske brojeve) i datum rođenja za postojeće račune do kraja druge kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje i svaki put kad god je potrebno ažurirati informacije o postojećem računu u skladu s domaćim postupcima AML/KYC.”

;

(c)

u odjeljku I. dodaje se sljedeći stavak:

„F.

Neovisno o stavku A podstavku 5. točki (b) i osim ako izvještajna financijska institucija odluči drukčije, za svaku jasno utvrđenu skupinu računa, bruto primitke od prodaje ili otkupa financijske imovine nije potrebno navesti u mjeri u kojoj izvještajna financijska institucija izvješćuje o takvim bruto primicima od prodaje ili otkupa takve financijske imovine na temelju okvira za izvješćivanje o kriptoimovini.”

;

(d)

u odjeljku VI. stavku A podstavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa. U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa izvještajna financijska institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC, pod uvjetom da su takvi postupci u skladu s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje iz 2012. Ako izvještajna financijska institucija nije zakonski obvezna primjenjivati postupke AML/KYC koji su u skladu s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje iz 2012., primjenjuje u suštini slične postupke za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu.”

;

(e)

u odjeljku VII. iza stavka A umeće se sljedeći stavak:

„A.a

Privremeni izostanak izjave o rezidentnosti. U iznimnim okolnostima u kojima izvještajna financijska institucija ne može pravodobno pribaviti izjavu o rezidentnosti u vezi s novim računom kako bi ispunila svoje obveze dubinske analize i izvješćivanja s obzirom na izvještajno razdoblje tijekom kojeg je račun otvoren, izvještajna financijska institucija mora primijeniti postupke dubinske analize za postojeće račune dok se takva izjava o rezidentnosti ne pribavi i ne potvrdi.”

;

(f)

u odjeljku VIII. stavku A podstavci od 5. do 7. zamjenjuju se sljedećim:

„5.

Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji:

(a)

prima depozite u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja; ili

(b)

drži određene proizvode elektroničkog novca ili digitalne valute središnje banke za račun klijenata.

6.

Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt:

(a)

čije se poslovanje ponajprije odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

i.

trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu, izvedenicama itd.); mjenjačke poslove; devizne, kamatne i indeksirane instrumente; prenosive vrijednosne papire; ili trgovanje robnim ročnicama;

ii.

upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem; ili

iii.

ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili relevantnom kriptoimovinom za tuđi račun; ili

(b)

čija bruto dobit ponajprije proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili relevantnu kriptoimovinu ili trgovanja financijskom imovinom ili relevantnom kriptoimovinom, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku A podstavku 6. točki (a).

Za subjekta se smatra da je njegovim poslovanjem ponajprije obuhvaćena najmanje jedna aktivnost opisana u stavku A podstavku 6. točki (a) ili da njegova bruto dobit ponajprije proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili relevantnu kriptoimovinu ili trgovanja financijskom imovinom ili relevantnom kriptoimovinom za potrebe stavka A podstavka 6. točke (b) ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: (i) trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je utvrđivanje provedeno; ili (ii) razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji. Za potrebe stavka A podstavka 6. točke (a) podtočke iii. pojam ‚ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili relevantnom kriptoimovinom za tuđi račun’ ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime. Pojam ‚ investicijski subjekt ’ ne uključuje subjekt koji je aktivni nefinancijski subjekt jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz stavka D podstavka 9. točaka (d) do (g).

Ovaj stavak tumači se u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma ‚ financijska institucija ’ u Preporukama radne skupine za financijske djelatnosti.

7.

Pojam ‚financijska imovina’ uključuje vrijednosni papir (na primjer dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udio u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduživanju), partnerski udio, robu, ugovor o razmjeni (na primjer, kamatne ugovore o razmjeni, valutne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovore o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira i slične ugovore), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udio (uključujući ročnicu ili terminski ugovor ili opciju) u vrijednosnom papiru, relevantnoj kriptoimovini, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam ‚financijska imovina’ ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama.”

;

(g)

u odjeljku VIII. iza stavka A podstavka 8. dodaju se sljedeći podstavci:

„9.

Pojam ‚određeni proizvod elektroničkog novca’ znači svaki proizvod:

(a)

koji je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute;

(b)

koji je izdan po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija;

(c)

koji je u obliku tražbine od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti;

(d)

koji fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju; i

(e)

koji se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu.

Pojam ‚ određeni proizvod elektroničkog novca ’ ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s klijentovim uputama. Proizvod nije stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

10.

Pojam ‚digitalna valuta središnje banke’ znači svaka digitalna fiducijarna valuta koju izdaje središnja banka ili drugo monetarno tijelo.

11.

Pojam ‚fiducijarna valuta’ znači službena valuta jurisdikcije, koju jurisdikcija ili imenovana središnja banka ili imenovano monetarno tijelo jurisdikcije izdaje u obliku fizičkih novčanica ili kovanica ili novca u različitim digitalnim oblicima, uključujući bankovne rezerve i digitalne valute središnje banke. Taj pojam uključuje i novac komercijalnih banaka te proizvode elektroničkog novca (uključujući određene proizvode elektroničkog novca).

12.

Pojam ‚kriptoimovina’ znači digitalni prikaz vrijednosti koja se temelji na kriptografski zaštićenom distribuiranom zapisu ili sličnoj tehnologiji za potvrdu i sigurnost transakcija.

13.

Pojam ‚relevantna kriptoimovina’ znači svaka kriptoimovina koja nije digitalna valuta središnje banke, određeni proizvod elektroničkog novca ili bilo koja kriptoimovina za koju je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na odgovarajući način utvrdio da ne može služiti za plaćanja ili ulaganja.

14.

Pojam ‚transakcija razmjene’ znači:

(a)

razmjena između relevantne kriptoimovinefiducijarnih valuta; i

(b)

razmjena između jednog ili više oblika relevantne kriptoimovine.”

;

(h)

u odjeljku VIII. stavku B podstavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka, osim:

i.

u odnosu na plaćanje koje proizlazi iz obveze koju ima u vezi s komercijalnom financijskom aktivnošću one vrste kojom se bavi određeno društvo za osiguranje, skrbnička institucija ili depozitna institucija; ili

ii.

u odnosu na aktivnost održavanja digitalnih valuta središnje banke za imatelje računa koji nisu financijske institucije, tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke.”

;

(i)

u odjeljku VIII. riječ „i” na kraju stavka B podstavka 1. točke (d) briše se;

(j)

u odjeljku VIII. točka na kraju stavka B podstavka 1. točke (e) zamjenjuje se točkom sa zarezom iza koje se dodaje riječ „ili”;

(k)

u odjeljku VIII. iza stavka B podstavka 1. točke (e) dodaje se sljedeći podstavak:

„(f)

švicarski kvalificirani neprofitni subjekt.”

;

(l)

u odjeljku VIII. iza stavka B podstavka 9. dodaje se sljedeći podstavak:

„10.

Pojam ‚švicarski kvalificirani neprofitni subjekt’ znači subjekt koji je rezident u Švicarskoj i koji je dobio potvrdu švicarskog nadležnog tijela da ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)

osnovan je i djeluje u Švicarskoj isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i djeluje u Švicarskoj i profesionalna je organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo u cilju promicanja socijalne skrbi;

(b)

oslobođen je od plaćanja poreza na dobit u Švicarskoj;

(c)

nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini;

(d)

na temelju važećih zakona Švicarske ili na temelju osnivačkih akata tog subjekta nije dopuštena raspodjela njegove dobiti ili imovine privatnim osobama ili subjektima koji se ne bave humanitarnim radom, niti upotreba te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim za humanitarne aktivnosti subjekta ili u vidu isplate razumne naknade za obavljene usluge ili isplate po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt nabavio; i

(e)

nakon likvidacije ili prestanka subjekta, na temelju važećih zakona Švicarske ili na temelju osnivačkih akata tog subjekta, sva njegova imovina prenosi se na tijelo javne vlasti ili drugi subjekt koji ispunjava uvjete iz stavaka od (a) do (e), ili vlasništvo prelazi na tijela vlasti Švicarske ili na neku njezinu političku organizacijsku jedinicu.”

;

(m)

u odjeljku VIII. stavku C podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Pojam ‚depozitni račun’ obuhvaća svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti ili drugi sličan instrument koji izdaje depozitna institucija. Depozitni račun obuhvaća i:

(a)

iznos koji društvo za osiguranje drži na temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnog sporazuma o isplati kamata u gotovini ili uplati na račun;

(b)

račun ili zamišljeni račun koji predstavlja sve određene proizvode elektroničkog novca koji se drže za račun klijenta; i

(c)

račun na kojem se čuvaju jedna ili više digitalnih valuta središnje banke za račun klijenta.”

;

(n)

u odjeljku VIII. stavku C podstavku 9. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

financijski račun koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni od 27. svibnja 2015. ili, ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju izmjena ovog Sporazuma uvedenih Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025., na dan 31. prosinca prije datuma početka privremene primjene navedenog Protokola o izmjeni.”

;

(o)

u odjeljku VIII. stavku C podstavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.

Pojam ‚novi račun’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija otvoren na datum stupanja na snagu Protokola o izmjeni od 27. svibnja 2015. ili nakon tog datuma ili, ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju izmjena ovog Sporazuma uvedenih Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025., na datum početka privremene primjene navedenog Protokola o izmjeni ili nakon njega, osim ako se tretira kao postojeći račun prema proširenoj definiciji postojećeg računa iz stavka C podstavka 9.”

;

(p)

u odjeljku VIII. iza stavka C podstavka 17. točke (e) podtočke iv. umeće se sljedeća podtočka:

„v.

osnivanjem ili povećanjem kapitala društva pod uvjetom da račun ispunjava sljedeće zahtjeve:

račun se koristi isključivo za uplatu kapitala koji će se koristiti za osnivanje društva ili povećanje njegova kapitala, kako je propisano zakonom;

svi iznosi na računu blokirani su dok izvještajna financijska institucija ne dobije neovisnu potvrdu o osnivanju ili povećanju kapitala;

račun je zatvoren ili pretvoren u račun na ime društva nakon njegova osnivanja ili povećanja kapitala;

svi povrati koji proizlaze iz neuspjelog osnivanja ili povećanja kapitala, umanjeni za naknade za pružatelje usluga i slične naknade, isplaćuju se isključivo osobama koje su uplaćivale iznose; i

račun nije otvoren prije više od 12 mjeseci.”

;

(q)

u odjeljku VIII. iza stavka C podstavka 17. točke (e) umeće se sljedeća podtočka:

„(ea)

depozitni račun koji predstavlja sve određene proizvode elektroničkog novca koji se drže za račun klijenta, ako na kraju dana kojim završava razdoblje od 90 dana pomični prosjek agregiranog stanja ili agregirane vrijednosti računa tijekom bilo kojeg razdoblja od 90 uzastopnih dana nije premašio 10 000 USD ili istovrijedan iznos izražen u domaćoj valuti svake države članice ili Švicarske na bilo koji dan tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.”

;

(r)

u odjeljku VIII. stavku D podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba jurisdikcije podložne izvješćivanju, koja nije: (i) subjekt čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnih papira; (ii) bilo koji subjekt koji je povezani subjekt subjekta opisanog u točki (i); (iii) tijelo javne vlasti; (iv) međunarodna organizacija; (v) središnja banka; ili (vi) financijska institucija.”

;

(s)

u odjeljku VIII. stavku D podstavku 5. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

bilo koja druga jurisdikcija: (i) s kojom relevantna država članica ili Švicarska, ovisno o kontekstu, ima sklopljen sporazum kojim se predviđa da će ta druga jurisdikcija dostaviti informacije navedene u odjeljku I.; i (ii) koja je navedena na popisu koji je objavila ta država članica ili Švicarska.”

;

(t)

u odjeljku VIII. iza stavka E podstavka 6. dodaje se sljedeći podstavak:

„7.

Pojam ‚usluga provjere vlade’ znači elektronički postupak koji jurisdikcija podložna izvješćivanju stavlja na raspolaganje izvještajnoj financijskoj instituciji radi utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.”

;

(u)

iza odjeljka IX. dodaje se sljedeći odjeljak:

„ODJELJAK X.

PRIJELAZNE MJERE

Neovisno o stavku A podstavku 1. točki (b) i stavku A podstavku 6.a odjeljka I., za svaki račun o kojem se izvješćuje i koji izvještajna financijska institucija vodi od 31. prosinca prije datuma početka privremene primjene Protokola o izmjeni od 20. listopada 2025. i za izvještajna razdoblja koja završavaju do druge kalendarske godine nakon tog datuma, informacije o ulozi ili ulogama na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu ili imatelj vlasničkog udjelasubjektu moraju se dostaviti samo ako su te informacije dostupne u podacima koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji.”

;

12.

u Prilogu III. podstavak (ac) briše se;

13.

Zajednička izjava ugovornih stranaka o Sporazumu i prilozima zamjenjuje se sljedećim:

„ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O SPORAZUMU I PRILOZIMA

U pogledu provedbe Sporazuma i priloga kako su izmijenjeni Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025., ugovorne stranke suglasne su da bi se komentari na predložak sporazuma nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja OECD-a, kao i komentari na dodatak iz 2023. sporazumu nadležnih tijela OECD-a i na ažuriranje iz 2023. zajedničkog standarda izvješćivanja trebali koristiti za potrebe ilustracije ili tumačenja kako bi se osigurala dosljednost u primjeni.”

;

14.

Zajednička izjava ugovornih stranaka o članku 5. Sporazuma zamjenjuje se sljedećim:

„ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O ČLANKU 5. SPORAZUMA

Ugovorne stranke suglasne su da je članak 5. Sporazuma usklađen s najnovijim standardom OECD-a o za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima koji je sadržan u članku 26. OECD-ovog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Stoga su ugovorne stranke suglasne, u pogledu provedbe članka 5., da komentari na članak 26. OECD-ovog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine trebaju biti izvor tumačenja.”

;

ČLANAK 2.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ovaj Protokol o izmjeni stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon što ugovorne stranke obavijeste o završetku svojih postupaka.

2.   Neovisno o stavku 1., pod uvjetom da ugovorne stranke do 31. prosinca 2025. jedna drugu obavijeste o završetku svojih unutarnjih postupaka potrebnih za privremenu primjenu, ugovorne stranke od 1. siječnja 2026. privremeno primjenjuju izmjene iz članka 1. ovog Protokola o izmjeni koje se odnose na sljedeće članke Sporazuma, priloge Sporazumu i izjave, do stupanja na snagu ovog Protokola o izmjeni:

članak 1. stavak 1. točke (m) i (u);

članak 2.,

članak 3.,

članak 4.p;

Prilog I.;

Prilog III.;

zajedničke izjave ugovornih stranaka.

3.   Neovisno o stavku 1., glava 2., uz iznimku članka 4.p, Sporazuma kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni primjenjuje se od prvog dana siječnja prve godine nakon stupanja na snagu Protokola o izmjeni, u pogledu poreznih tražbina koje nastanu nakon prvog dana siječnja nakon potpisivanja ovog Protokola o izmjeni.

ČLANAK 3.

Jezici

Ovaj Protokol o izmjeni sastavljen je u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

U POTVRDU TOGA, niže potpisani, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Protokol o izmjeni.

Image 1

Image 2


(1)  Direktiva Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26.6.2003., str. 38., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/48/oj).

(2)   SL EU L 385, 29.12.2004., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2004/911/oj.

(3)   SL EU L 333, 19.12.2015., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/prot/2015/2400/oj.

(4)  Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L, 2023/2226, 24.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2226/oj).

(5)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/16/oj).

(6)  RS 235.1.

(7)  RS 235.11.

(8)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).

(9)  Odluka Komisije 2000/518/EZ od 26. srpnja 2000. sukladno Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja postoji u Švicarskoj (SL EZ L 215, 25.8.2000., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2000/518/oj).

(10)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL EZ L 281, 23.11.1995., str. 31., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1995/46/oj).

(11)  COM(2024) 7 final.


ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_prot/2025/2326/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)