|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/2326 |
20.11.2025 |
PROTOKOL O IZMJENI UZ SPORAZUM IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O AUTOMATSKOJ RAZMJENI INFORMACIJA O FINANCIJSKIM RAČUNIMA RADI POBOLJŠANJA IZVRŠAVANJA POREZNIH OBVEZA NA MEĐUNARODNOJ RAZINI
EUROPSKA UNIJA
i
ŠVICARSKA KONFEDERACIJA, dalje u tekstu „Švicarska”,
dalje u tekstu pojedinačno „ugovorna stranka” i zajednički „ugovorne stranke”,
BUDUĆI DA ugovorne stranke održavaju dugogodišnji i blizak odnos u pogledu uzajamne pomoći u poreznim stvarima, koji se prvotno sastojao od primjene mjera istovrijednih onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ (1) i koji je kasnije razrađen u Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini (2) („Sporazum”), kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (3), na temelju uzajamne recipročne razmjene informacija provedbom standarda Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima („globalni standard”),
BUDUĆI DA je nakon prvog sveobuhvatnog preispitivanja globalnog standarda koje je proveo OECD, Odbor za fiskalna pitanja OECD-a odobrio izmjene globalnog standarda u kolovozu 2022., a koje je Vijeće OECD-a usvojilo 8. lipnja 2023. revidiranom Preporukom o međunarodnim standardima za automatsku razmjenu informacija u poreznim stvarima („ažuriranje globalnog standarda”),
BUDUĆI DA je sveobuhvatnim preispitivanjem OECD-a utvrđena sve veća složenost financijskih instrumenata te pojava i upotreba novih vrsta digitalne imovine, kao i prepoznata potreba za prilagodbom globalnog standarda kako bi se osiguralo sveobuhvatno i djelotvorno izvršavanje poreznih obveza,
BUDUĆI DA je ažuriranjem globalnog standarda opseg izvješćivanja proširen na nove digitalne financijske proizvode, kao što su određeni proizvodi elektroničkog novca i digitalne valute središnje banke, koji nude vjerodostojne alternative tradicionalnim financijskim računima i koji već podliježu izvješćivanju u skladu s globalnim standardom,
BUDUĆI DA novi okvir OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini („CARF”), koji je uveden usporedno s ažuriranjem globalnog standarda, služi kao dopunski mehanizam na globalnoj razini i posebno je osmišljen kao odgovor na brz rast i razvoj tržišta kriptoimovine,
BUDUĆI DA se smatralo nužnim osigurati djelotvornu interakciju između tih dvaju okvira, posebno kako bi se ograničili slučajevi dvostrukog izvješćivanja, i to: (i) tako da se izostave određeni proizvodi elektroničkog novca i digitalne valute središnje banke iz područja primjene CARF-a, s obzirom na to da su obuhvaćeni ažuriranim globalnim standardom; (ii) tako da se kriptoimovina obuhvaćena područjem primjene ažuriranog globalnog standarda smatra financijskom imovinom za potrebe izvješćivanja o skrbničkim računima, vlasničkim ili dužničkim udjelima u investicijskim subjektima (osim u slučajevima pružanja usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime, koje su obuhvaćene CARF-om), neizravnih ulaganja u kriptoimovinu putem drugih tradicionalnih financijskih proizvoda ili tradicionalnih financijskih proizvoda izdanih u obliku kriptovaluta; i (iii) tako da se predvidi neobvezna odredba za izvještajne financijske institucije kojom se izostavlja izvješćivanje o bruto primicima za imovinu klasificiranu kao kriptoimovina u oba okvira, ako se takve informacije iskazuju u okviru CARF-a, uz nastavak izvješćivanja u skladu s globalnim standardom o svim ostalim informacijama, kao što je stanje računa,
BUDUĆI DA je CARF proveden u Europskoj uniji Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226 (4) kojom je izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/16/EU (5), pri čemu se te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2026., a Švicarska se obvezala na provedbu CARF-a u svojem domaćem zakonodavstvu i primjenu tih odredaba od istog datuma,
BUDUĆI DA bi, s ciljem ograničavanja slučajeva dvostrukog izvješćivanja, ugovorne stranke trebale primjenjivati razgraničenje između Sporazuma, CARF-a i Direktive (EU) 2023/2226 na način koji je u skladu s razgraničenjem između ažuriranog globalnog standarda i CARF-a,
BUDUĆI DA se ažuriranjem globalnog standarda uvode detaljniji zahtjevi za izvješćivanje i poboljšani postupci dubinske analize s ciljem poboljšanja pouzdanosti i upotrebe razmijenjenih informacija,
BUDUĆI DA se ažuriranjem globalnog standarda dodaje nova kategorija „ isključeni račun ” za račune kapitalnih doprinosa i prag de minimis za izvješćivanje o depozitnim računima koji drže određene proizvode elektroničkog novca,
BUDUĆI DA komentari na ažuriranje globalnog standarda uključuju neobveznu novu kategoriju „ neizvještajna financijska institucija ” za stvarne neprofitne subjekte koji posluju u javnom interesu („ kvalificirani neprofitni subjekt ”), kao i obvezu da primjena te mogućnosti podliježe odgovarajućim postupcima provjere za svaki subjekt koju provodi tijelo jurisdikcije u kojoj taj subjekt inače podliježe izvješćivanju kako bi se odgovorilo na bojazni u vezi s mogućim izbjegavanjem izvješćivanja,
BUDUĆI DA bi Švicarska željela iskoristiti mogućnost uključivanja nove kategorije „ kvalificirani neprofitni subjekt ” i da je u postupku uspostave pravnih i administrativnih mehanizama kojima će se osigurati da se potvrdi da svaki subjekt koji se poziva na status „ kvalificirani neprofitni subjekt ” ispunjava relevantne uvjete prije nego što ga se počne smatrati neizvještajnom financijskom institucijom u Švicarskoj,
BUDUĆI DA u skladu s Direktivom (EU) 2023/2226 države članice neće iskoristiti mogućnost uključivanja nove kategorije „ kvalificirani neprofitni subjekt ” i da status subjekta „ kvalificirani neprofitni subjekt ” u Švicarskoj neće utjecati na status takvih subjekata u državama članicama ako se ti subjekti ondje smatraju izvještajnim financijskim institucijama,
BUDUĆI DA države članice i Švicarska žele osigurati naplatu poreza na dodanu vrijednost (PDV) i naplatu tražbina povezanih s PDV-om radi izbjegavanja neoporezivanja i suzbijanja prijevara povezane s PDV-om,
BUDUĆI DA će ugovorne stranke na obradu osobnih podataka razmijenjenih u skladu sa Sporazumom primjenjivati svoje propise i prakse u području zaštite podataka, posebno za Švicarsku, Savezni zakon o zaštiti podataka od 25. rujna 2020. (6) i njegov pravilnik od 31. kolovoza 2022. (7) odnosno, za Europsku uniju, Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (8), te se obvezuju da će se međusobno obavješćivati bez neopravdane odgode u slučaju svake promjene sadržaja tih propisa i praksi,
BUDUĆI DA se u Odluci Komisije 2000/518/EZ (9) navodi da se za sve aktivnosti obuhvaćene područjem primjene Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) smatra da Švicarska pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,
BUDUĆI DA se u izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 15. siječnja 2024. o prvom preispitivanju funkcioniranja odluka o primjerenosti donesenih u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ (11) potvrđuje da Švicarska i dalje pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije,
BUDUĆI DA su države članice i Švicarska uspostavile: (i) odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da informacije primljene u skladu sa Sporazumom ostanu povjerljive i da se upotrebljavaju isključivo u svrhu i od strane osoba ili tijela nadležnih za procjenu, naplatu ili ubiranje poreza, izvršavanje ili kazneni progon u pogledu poreza ili rješavanje žalbi u vezi s porezima ili nadzor nad time, kao i u druge odobrene svrhe; i (ii) infrastrukturu za djelotvoran odnos razmjene (uključujući utvrđene postupke za osiguravanje pravovremene, točne, sigurne i povjerljive razmjene informacija, djelotvorne i pouzdane komunikacijske puteve te sposobnosti za brzo rješavanje pitanja i dvojbi povezanih s razmjenom ili zahtjevima za razmjenu te za provedbu odredbi članka 4. Sporazuma),
BUDUĆI DA je obrada informacija na temelju Sporazuma nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica i Švicarske da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage,
SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
ČLANAK 1.
Sporazum se mijenja kako slijedi:
|
1. |
naslov se zamjenjuje sljedećim: „Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini” ; |
|
2. |
uvodni tekst između naslova i teksta „SPORAZUMJELI SU SE:” zamjenjuje se sljedećim: „EUROPSKA UNIJA i ŠVICARSKA KONFEDERACIJA, dalje u tekstu ‚Švicarska’, dalje u tekstu pojedinačno ‚ugovorna stranka’ i zajednički ‚ugovorne stranke’,” ; |
|
3. |
sljedeća preambula umeće se ispred teksta „SPORAZUMJELI SU SE:”:
„S CILJEM provedbe OECD-ova standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima (‚globalni standard’), unutar okvira suradnje kojom se u obzir uzimaju legitimni interesi obiju ugovornih stranaka, BUDUĆI DA ugovorne stranke održavaju dugogodišnji i blizak odnos u pogledu uzajamne pomoći u poreznim stvarima, koji se prvotno sastojao od Sporazuma između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (*1) sastavljenog u Luxembourgu 26. listopada 2004. (‚Sporazum o štednji’), BUDUĆI DA su ugovorne stranke produbile taj odnos sklapanjem Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (*2) sastavljenog u Bruxellesu 27. svibnja 2015. (‚Protokol o izmjeni od 27. svibnja 2015. ’), kojim je uspostavljen Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini (‚Sporazum o globalnom standardu’) na temelju recipročne automatske razmjene informacija, podložno određenoj povjerljivosti i drugim vrstama zaštite, uključujući odredbe o ograničavanju upotrebe razmijenjenih informacija, BUDUĆI DA su Protokolom o izmjeni od 27. svibnja 2015. zamijenjene odredbe Sporazuma o štednji, a zadržane su odredbe njegova članka 15. o isplati dividendi, kamata i licenci među trgovačkim društvima koje su prenumerirane u članak 9. Sporazuma o globalnom standardu, BUDUĆI DA je nakon prvog sveobuhvatnog preispitivanja globalnog standarda koje je proveo OECD taj standard ažuriran revidiranom Preporukom Vijeća OECD-a o međunarodnim standardima za automatsku razmjenu informacija u poreznim pitanjima od 8. lipnja 2023. (‚ažuriranje globalnog standarda’) prema kojoj se, među ostalim, određeni proizvodi elektroničkog novca i digitalne valute središnje banke uključuju u opseg izvješćivanja u skladu s globalnim standardom, kriptoimovina smatra financijskom imovinom, pri čemu se izbjegava dvostruko izvješćivanje u vezi s okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini te uvode detaljniji zahtjevi za izvješćivanje i poboljšani postupci dubinske analize, BUDUĆI DA je, nakon ažuriranja globalnog standarda, Sporazum o globalnom standardu izmijenjen Protokolom o izmjeni uz Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini sastavljenim u Bruxellesu 20. listopada 2025. (‚Protokol o izmjeni od 20. listopada 2025. ’), čije se određene odredbe privremeno primjenjuju od 1. siječnja 2026. i kojim se naslov Sporazuma o globalnom standardu mijenja u ‚Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina radi poboljšanja izvršavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini’ (‚Sporazum’), BUDUĆI DA su Europska unija i Švicarska Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025. željele ojačati suradnju u području naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) i naplate tražbina povezanih s PDV-om kako bi se izbjeglo neoporezivanje i suzbile prijevare povezane s PDV-om, BUDUĆI DA će ugovorne stranke na obradu osobnih podataka razmijenjenih u skladu sa Sporazumom primjenjivati svoje propise i prakse u području zaštite podataka, posebno za Švicarsku, Savezni zakon o zaštiti podataka od 25. rujna 2020. (*3) i njegov pravilnik od 31. kolovoza 2022. (*4) odnosno, za Europsku uniju, Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*5), te se obvezuju da će se međusobno obavješćivati bez neopravdane odgode u slučaju svake promjene sadržaja tih propisa i praksi, BUDUĆI DA se u Odluci Komisije 2000/518/EZ (*6) navodi da se za sve aktivnosti obuhvaćene područjem primjene Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*7) smatra da Švicarska pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije, BUDUĆI DA se u izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 15. siječnja 2024. o prvom preispitivanju funkcioniranja odluka o primjerenosti donesenih u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ (*8) potvrđuje da Švicarska i dalje pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Europske unije, BUDUĆI DA su države članice i Švicarska uspostavile: (i) odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da informacije primljene u skladu sa Sporazumom ostanu povjerljive i da se upotrebljavaju isključivo u svrhu i od strane osoba ili tijela nadležnih za procjenu, naplatu ili ubiranje poreza, izvršavanje ili kazneni progon u pogledu poreza ili rješavanje žalbi u vezi s porezima ili nadzor nad time, kao i u druge odobrene svrhe; i (ii) infrastrukturu za djelotvoran odnos razmjene (uključujući utvrđene postupke za osiguravanje pravovremene, točne, sigurne i povjerljive razmjene informacija, djelotvorne i pouzdane komunikacijske puteve te sposobnosti za brzo rješavanje pitanja i dvojbi povezanih s razmjenom ili zahtjevima za razmjenu te za provedbu odredbi članka 4. Sporazuma), BUDUĆI DA su kategorije izvještajne financijske institucije i računa o kojem se izvješćuje obuhvaćene ovim Sporazumom koncipirane radi ograničavanja mogućnosti za porezne obveznike da izbjegnu prijavljivanje zbog premještanja imovine u financijske institucije ili ulaganja u financijske proizvode koji su izvan područja primjene Sporazuma, BUDUĆI DA bi određene financijske institucije i račune za koje postoji nizak rizik od njihove zloporabe u svrhu porezne utaje trebalo isključiti iz područja primjene kategorija izvještajne financijske institucije i računa o kojem se izvješćuje obuhvaćenih Sporazumom, BUDUĆI DA bi se financijske informacije koje se moraju prijavljivati i razmjenjivati trebale odnositi ne samo na sav odgovarajući dohodak (kamate, dividende i slične vrste dohotka), već i na stanja na računu i prihode od prodaje financijske imovine kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima porezni obveznik želi prikriti kapital koji sam po sebi predstavlja dohodak ili imovinu za koju je porez utajen, BUDUĆI DA je obrada informacija na temelju Sporazuma stoga nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica i Švicarske da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage, (*1) SL EU L 385, 29.12.2004., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2004/911/oj." (*2) SL EU L 333, 19.12.2015., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/prot/2015/2400/oj." (*3) RS 235.1." (*4) RS 235.11." (*5) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj)." (*6) Odluka Komisije 2000/518/EZ od 26. srpnja 2000. sukladno Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja postoji u Švicarskoj (SL EZ L 215, 25.8.2000., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2000/518/oj)." (*7) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL EZ L 281, 23.11.1995., str. 31., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1995/46/oj)." (*8) COM(2024) 7 final.”;" |
|
4. |
u članku 1. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:
(*9) Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL EU L 347, 11.12.2006., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/112/oj)." (*10) RS 641.20.”;" |
|
5. |
iza članka 1. umeće se sljedeći naslov: „GLAVA 1. AUTOMATSKA RAZMJENA INFORMACIJA” |
|
6. |
članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
|
7. |
članak 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
8. |
iza članka 4. umeće se sljedeći naslov: „GLAVA 2. POMOĆ PRI NAPLATI POGLAVLJE 1. OPĆE ODREDBE ČLANAK 4.a Cilj Cilj je ove glave uspostaviti okvir za pomoć pri naplati između država članica i Švicarske kako bi se tijelima odgovornima za primjenu zakonodavstva o PDV-u omogućilo da si međusobno pomažu u osiguravanju usklađenosti s tim zakonodavstvom te u zaštiti prihoda od PDV-a. ČLANAK 4.b Područje primjene 1. Ovom se glavom utvrđuju pravila i postupci za suradnju u području naplate sljedećih tražbina:
2. Ova glava ne utječe na primjenu pravila o pomoći pri naplati tražbina u području PDV-a između država članica. ČLANAK 4.c Organizacija 1. Svaka država određuje jedan središnji ured za vezu odgovoran za primjenu ove glave Sporazuma. Do daljnjega su središnji uredi za vezu država članica središnji uredi za vezu određeni za pomoć pri naplati među državama članicama. Švicarska obavješćuje Zajednički odbor o svojem središnjem uredu za vezu. 2. Svaka država obavješćuje Zajednički odbor o svim relevantnim promjenama koje se odnose na određeni središnji ured za vezu. Zajednički odbor priopćuje primljene informacije državama članicama i Švicarskoj. POGLAVLJE 2. RAZMJENA INFORMACIJA ČLANAK 4.d Zahtjev za informacije 1. Članak 5. stavci 1., 2., 3. i 4. primjenjuju se mutatis mutandis za potrebe ove glave. 2. Zahtjev za informacije podnosi se u zajedničkom sustavu prijenosa koji je odobrio OECD ili bilo kojem drugom odgovarajućem sustavu za prijenos podataka koji bi se mogao dogovoriti u budućnosti. POGLAVLJE 3. DOSTAVA DOKUMENATA ČLANAK 4.e Načini dostave Nadležno tijelo uspostavljeno u državi može dostaviti svaki dokument koji se odnosi na tražbinu iz članka 4.b ili na njezinu naplatu izravno poštom, preporučenom poštom ili elektroničkim putem osobi u drugoj državi na čije se državno područje primjenjuje ova glava. POGLAVLJE 4. NAPLATA ILI MJERE OSIGURANJA ČLANAK 4.f Zahtjev za naplatu 1. Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev naplaćuje tražbine iz članka 4.b koje su predmet isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva. Zahtjev za naplatu podnosi se u zajedničkom sustavu prijenosa koji je odobrio OECD ili bilo kojem drugom odgovarajućem sustavu za prijenos podataka koji bi se mogao dogovoriti u budućnosti. 2. Čim tijelo koje je podnositelj zahtjeva sazna za bilo koje relevantne informacije povezane s predmetom zbog kojeg je podnesen zahtjev za naplatu, ono ih prosljeđuje tijelu koje prima zahtjev. ČLANAK 4.g Uvjeti kojima se uređuju zahtjevi za naplatu 1. Tijelo koje je podnositelj zahtjeva ne može podnijeti zahtjev za naplatu ako i sve dok se tražbina ili isprava kojom se omogućuje izvršenje osporava u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva, osim u slučajevima na koje se primjenjuje članak 4.j stavak 4. treći podstavak. 2. Prije nego što tijelo koje je podnositelj zahtjeva podnese zahtjev za naplatu:
Primjena takvih postupaka naplate i pomoći raspoložive u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva nije potrebna u mjeri u kojoj bi uzrokovala nerazmjerne poteškoće. ČLANAK 4.h Isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev i drugi popratni dokumenti 1. Svakom zahtjevu za naplatu prilaže se jedinstvena isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. To je jedina osnova za mjere naplate u državi tijela koje prima zahtjev te u toj državi ne podliježe priznavanju, dopuni ni zamjeni. Zajednički odbor utvrđuje informacije koje jedinstvena isprava treba sadržavati i kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. 2. Zahtjevu za naplatu tražbine prilaže se skenirani primjerak ili preslika prvobitne isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi koja podnosi zahtjev. Zahtjevu se mogu priložiti i drugi dokumenti. ČLANAK 4.i Izvršenje zahtjeva za naplatu 1. Za potrebe naplate u državi tijela koje prima zahtjev, svaka tražbina u vezi s kojom je podnesen zahtjev za naplatu smatra se tražbinom te države, osim ako je ovom glavom predviđeno drukčije. Tijelo koje prima zahtjev primjenjuje ovlasti i postupke predviđene zakonima i drugim propisima te države, osim ako je ovom glavom predviđeno drukčije. 2. Za tražbine čija se naplata zahtijeva država tijela koje prima zahtjev nije obvezna odobriti povlastice koje se priznaju sličnim tražbinama u državi tijela koje prima zahtjev, osim ako je drukčije dogovoreno ili predviđeno pravom te države. Država koja pri izvršavanju ove glave odobri povlastice tražbinama koje proizlaze iz druge države ne smije odbiti odobravanje iste povlastice istim ili sličnim tražbinama drugih država članica uz iste uvjete. 3. Država tijela koje prima zahtjev naplaćuje tražbinu u vlastitoj valuti. ČLANAK 4.j Sporovi 1. Sporovi koji se odnose na tražbinu, prvobitna isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ili jedinstvena isprava kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev i sporovi u pogledu valjanosti dostave koju je izvršilo tijelo koje je podnositelj zahtjeva u nadležnosti su nadležnih tijela države tijela koje je podnositelj zahtjeva. Ako tijekom postupka naplate tražbine zainteresirana strana ospori tražbinu, prvobitnu ispravu kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ili jedinstvenu ispravu kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev, tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tu stranu da mora pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom države tijela koje je podnositelj zahtjeva u skladu sa zakonima na snazi u toj državi. 2. Sporovi koji se odnose na mjere izvršenja poduzete u državi tijela koje prima zahtjev, uključujući ispunjenje uvjeta za slanje zahtjeva za naplata na temelju ovog Sporazuma, podnose se nadležnom tijelu te države u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima. 3. Ako se pokrene postupak naveden u stavku 1., tijelo koje je podnositelj zahtjeva o tome obavješćuje tijelo koje prima zahtjev i navodi u kojoj se mjeri tražbina ne osporava. 4. Čim tijelo koje prima zahtjev primi informacije navedene u stavku 3., bilo od tijela koje je podnositelj zahtjeva ili od zainteresirane strane, ono suspendira postupak izvršenja u mjeri u kojoj se to odnosi na osporavani dio tražbine, sve dok nadležno tijelo ne donese odluku u tom predmetu, osim ako tijelo koje je podnositelj zahtjeva zatraži drukčije u skladu s trećim podstavkom ovog stavka. Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva ili ako tijelo koje prima zahtjev to smatra potrebnim, a ne dovodeći u pitanje članak 4.l, tijelo koje prima zahtjev može poduzeti mjere osiguranja kako bi osiguralo naplatu u mjeri u kojoj se to omogućuje primjenjivim zakonima ili drugim propisima. Tijelo koje je podnositelj zahtjeva može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i administrativnim praksama na snazi u njegovoj državi, zatražiti od tijela koje prima zahtjev da naplati osporavanu tražbinu ili osporavani dio tražbine ako je to dopušteno u skladu sa zakonima, drugim propisima i administrativnim praksama na snazi u državi tijela koje prima zahtjev. Svaki takav zahtjev mora biti obrazložen. Ako je rezultat osporavanja slijedom toga povoljan za dužnika, tijelo koje je podnositelj zahtjeva odgovorno je za nadoknadu svih naplaćenih iznosa, zajedno sa svim dospjelim naknadama, u skladu sa zakonima na snazi u državi tijela koje prima zahtjev. Ako je pokrenut postupak međusobnog sporazumijevanja između države tijela koje je podnositelj zahtjeva i države tijela koje prima zahtjev, a ishod tog postupka može utjecati na tražbinu za koju je zatražena pomoć, mjere naplate suspendiraju se ili zaustavljaju dok se taj postupak ne zaključi, osim ako se radi o iznimno hitnom slučaju prijevare ili nesolventnosti. Ako se mjere naplate suspendiraju ili zaustave, primjenjuje se drugi podstavak. ČLANAK 4.k Izmjena ili povlačenje zahtjeva za pomoć pri naplati 1. Tijelo koje je podnositelj zahtjeva odmah obavješćuje tijelo koje prima zahtjev o svakoj narednoj izmjeni zahtjeva za naplatu ili povlačenju zahtjeva, navodeći razloge za tu izmjenu ili povlačenje. 2. Ako je izmjenu zahtjeva prouzročila odluka nadležnog tijela navedenog u članku 4.j stavku 1., tijelo koje je podnositelj zahtjeva prosljeđuje tu odluku i revidiranu jedinstvenu ispravu kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. Tijelo koje prima zahtjev zatim nastavlja s daljnjim mjerama naplate na temelju revidirane jedinstvene isprave. Mjere naplate ili osiguranja koje su već poduzete na temelju izvorne jedinstvene isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev mogu se nastaviti na temelju revidirane jedinstvene isprave, osim ako je izmjena zahtjeva bila potrebna radi nevaljanosti prvobitne isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva ili izvorne jedinstvene isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. Članci 4.h i 4.j primjenjuju se u vezi s revidiranom jedinstvenom ispravom. ČLANAK 4.l Zahtjev za mjere osiguranja Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev poduzima mjere osiguranja, ako je to dopušteno u skladu s njegovim nacionalnim pravom i u skladu s njegovim administrativnim praksama, kako bi osiguralo naplatu u slučaju osporavanja tražbine ili prvobitne isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva u vrijeme podnošenja zahtjeva ili ako tražbina još nije predmet isprave kojom se omogućuje izvršenje u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva, uz uvjet da je u skladu s pravom i administrativnim praksama u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva moguće primijeniti mjere osiguranja. U cilju primjene ovog članka, članak 4.f stavak 2. i članci 4.i, 4.j i 4.k primjenjuju se mutatis mutandis. ČLANAK 4.m Ograničenja u obvezama tijela koje prima zahtjev 1. Tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć iz članaka od 4.f do 4.l ako je prvobitni zahtjev za pomoć u skladu s člankom 4.d, 4.f ili 4.l podnesen za tražbine starije od pet godina od datuma na koji se predmetna tražbina više ne može osporiti u državi tijela koje je podnositelj zahtjeva. Za osporene tražbine to se razdoblje računa od datuma konačne odluke o sporu. Osim toga, u slučajevima kad država tijela koje je podnositelj zahtjeva odobri odgodu plaćanja ili obročnu otplatu, smatra se da rok od pet godina počinje teći od trenutka isteka cijelog roka za plaćanje. Međutim, u tim slučajevima tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć za tražbine koje su starije od 10 godinaod datuma iz prvog podstavka ovog stavka. 2. Država nije obvezna odobriti pomoć ako je ukupni iznos tražbina obuhvaćenih ovom glavom za koje se traži pomoć pri naplati manji od iznosa u eurima koji utvrdi Zajednički odbor. 3. Sve dok Zajednički odbor ne donese ili ne izmijeni takav prag, iznos iz stavka 2. utvrđuje se na:
Prag od 5 000 EUR vraća se na 10 000 EUR ako u godišnjem prosjeku petogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja svake kalendarske godine država zaprimi više od 250 zahtjeva za povrat u skladu s člankom 4.f stavkom 1. Točka (b) ovog stavka može se nakon toga ponovno primijeniti. Zajednički odbor obavješćuje države članice i Švicarsku o svim promjenama primjenjivog godišnjeg praga. 4. Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo koje je podnositelj zahtjeva o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć. ČLANAK 4.n Pitanja o zastari 1. Pitanja koja se odnose na rokove zastare uređena su isključivo zakonima na snazi u državi koja podnosi zahtjev. 2. Svaki zahtjev za naplatu ili mjere osiguranja u skladu s ovom glavom imaju učinak zastoja roka zastare za predmetne tražbine dok tijelo koje prima zahtjev ne izvrši zahtjev. Zastoj iz prvog podstavka ne smiji biti dulji od pet godina od datuma slanja zahtjeva za naplatu ili mjere osiguranja. 3. Drugi stavak ne utječe na pravo države tijela koje je podnositelj zahtjeva da poduzme mjere koje imaju učinak zastoja, prekida ili produljenja roka zastare u skladu sa zakonima na snazi u toj državi. ČLANAK 4.o Troškovi 1. Tijelo koje prima zahtjev nastoji od dotične osobe namiriti i naplatiti troškove koje je imalo u vezi s naplatom, u skladu sa zakonima i drugim propisima države tijela koje prima zahtjev. Osim toga, tijelo koje prima zahtjev može zadržati 5 % naplaćenog iznosa, ali ne manje od 500 EUR i ne više od 5 000 EUR. 2. Države se odriču svih međusobnih tražbina za naknadu troškova nastalih u svakom postupku uzajamne pomoći koju si međusobno odobre na temelju ove glave. Međutim, ako naplata uzrokuje specifične poteškoće, odnosi se na vrlo velik iznos troškova ili je povezana s organiziranim kriminalom, tijelo koje je podnositelj zahtjeva i tijelo koje prima zahtjev mogu se dogovoriti o načinu nadoknade primjerenom za dotični slučaj. 3. Neovisno o stavcima 1. i 2. država tijela koje je podnositelj zahtjeva dužna je podmiriti državi tijela koje prima zahtjev sve troškove i gubitke nastale kao posljedica mjera koje se smatraju neutemeljenima u pogledu sadržaja tražbine ili valjanosti isprave kojom se omogućuje izvršenje i/ili mjera osiguranja koje odredi tijelo koje je podnositelj zahtjeva. POGLAVLJE 5. PROVEDBA I PRIMJENA ČLANAK 4.p Zajednički odbor 1. Ugovorne stranke osnivaju Zajednički odbor koji je sastavljen od predstavnika ugovornih stranaka. Zajednički odbor osigurava ispravno funkcioniranje i provedbu ove glave. 2. Zajednički odbor daje preporuke za promicanje ciljeva ove glave i donosi odluke o:
3. Zajednički odbor funkcionira na temelju jednoglasnosti ugovornih stranaka. Odluke Zajedničkog odbora obvezujuće su za ugovorne stranke. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik. Ugovorne stranke obvezuju se da će odluke iz stavka 2. Zajednički odbordonijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove glave. Ako ugovorne stranke ne uspiju postići dogovor o donošenju odluka iz stavka 2., svaka stranka imenuje predstavnika i započinje bilateralne rasprave radi sporazumnog rješavanja otvorenih pitanja u roku od 12 mjeseci. 4. Zajednički odbor sastaje se najmanje jednom godišnje i preispituje funkcioniranje i djelotvornost ove glave svakih pet godina. Svaka ugovorna stranka može zatražiti sazivanje sastanka. Zajedničkim odborom ugovorne stranke predsjedaju naizmjence. Datum, mjesto i dnevni red svakog sastanka utvrđuju se dogovorom između ugovornih stranaka. 5. Ako ugovorna stranka želi da se ova glava revidira, o tome obavješćuje Zajednički odbor. Izmjene ove glave stupaju na snagu nakon dovršetka odgovarajućih unutarnjih postupaka. ČLANAK 4.q Upotreba standardnih obrazaca za pomoć pri naplati na temelju drugih sporazuma Standardni obrasci za zahtjeve iz ove glave i popratne dokumente iz članka 4.h i članka 4.k stavka 2., koje je usvojio Zajednički odbor, mogu se upotrebljavati i za pomoć pri naplati između države članice i Švicarske u vezi s drugim tražbinama za koja je moguća pomoć pri naplati na temelju Sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, u borbi protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete njihovim financijskim interesima, sastavljenog u Luxembourgu 26. listopada 2004. (*11), te za pomoć pri naplati između države članice i Švicarske u vezi s drugim tražbinama osim tražbina iz članka 4.b ako je takva pomoć pri naplati moguća na temelju drugih pravno obvezujućih instrumenata o pomoći pri naplati. Upotreba i prihvaćanje takvih standardnih obrazaca za pomoć pri naplati u vezi s drugim tražbinama, kako je navedeno u ovom stavku, ne ovisi o potvrdi te mogućnosti u drugim predmetnim sporazumima. ČLANAK 4.r Razmjena informacija bez prethodnog zahtjeva Ako se povrat poreza ili carina odnosi na osobu koja ima poslovni nastan ili boravište u drugoj državi na čije se državno područje primjenjuje ova glava, država iz koje se povrat treba naplatiti može obavijestiti državu poslovnog nastana ili boravišta o nadolazećem povratu. ČLANAK 4.s Suradnja u drugim pitanjima Ugovorne stranke istražuju uzajamnu pomoć u naplati drugih poreznih tražbina u razdoblju od četiri godine od prvog dana siječnja nakon potpisivanja Protokola o izmjeni od 20. listopada 2025. (*11) SL EU L 46, 17.2.2009., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2009/127/oj.”;" |
|
9. |
ispred članka 5. umeće se sljedeći naslov: „GLAVA 3. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA GLAVU 1. I GLAVU 2.” |
|
10. |
iza članka 6. umeće se sljedeći naslov: „GLAVA 4. OSTALE ODREDBE” |
|
11. |
Prilog I. mijenja se kako slijedi:
|
|
12. |
u Prilogu III. podstavak (ac) briše se; |
|
13. |
Zajednička izjava ugovornih stranaka o Sporazumu i prilozima zamjenjuje se sljedećim: „ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O SPORAZUMU I PRILOZIMA U pogledu provedbe Sporazuma i priloga kako su izmijenjeni Protokolom o izmjeni od 20. listopada 2025., ugovorne stranke suglasne su da bi se komentari na predložak sporazuma nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja OECD-a, kao i komentari na dodatak iz 2023. sporazumu nadležnih tijela OECD-a i na ažuriranje iz 2023. zajedničkog standarda izvješćivanja trebali koristiti za potrebe ilustracije ili tumačenja kako bi se osigurala dosljednost u primjeni.” ; |
|
14. |
Zajednička izjava ugovornih stranaka o članku 5. Sporazuma zamjenjuje se sljedećim: „ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA O ČLANKU 5. SPORAZUMA Ugovorne stranke suglasne su da je članak 5. Sporazuma usklađen s najnovijim standardom OECD-a o za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima koji je sadržan u članku 26. OECD-ovog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Stoga su ugovorne stranke suglasne, u pogledu provedbe članka 5., da komentari na članak 26. OECD-ovog modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine trebaju biti izvor tumačenja.” ; |
ČLANAK 2.
Stupanje na snagu i primjena
1. Ovaj Protokol o izmjeni stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon što ugovorne stranke obavijeste o završetku svojih postupaka.
2. Neovisno o stavku 1., pod uvjetom da ugovorne stranke do 31. prosinca 2025. jedna drugu obavijeste o završetku svojih unutarnjih postupaka potrebnih za privremenu primjenu, ugovorne stranke od 1. siječnja 2026. privremeno primjenjuju izmjene iz članka 1. ovog Protokola o izmjeni koje se odnose na sljedeće članke Sporazuma, priloge Sporazumu i izjave, do stupanja na snagu ovog Protokola o izmjeni:
|
— |
članak 1. stavak 1. točke (m) i (u); |
|
— |
članak 2., |
|
— |
članak 3., |
|
— |
članak 4.p; |
|
— |
Prilog I.; |
|
— |
Prilog III.; |
|
— |
zajedničke izjave ugovornih stranaka. |
3. Neovisno o stavku 1., glava 2., uz iznimku članka 4.p, Sporazuma kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni primjenjuje se od prvog dana siječnja prve godine nakon stupanja na snagu Protokola o izmjeni, u pogledu poreznih tražbina koje nastanu nakon prvog dana siječnja nakon potpisivanja ovog Protokola o izmjeni.
ČLANAK 3.
Jezici
Ovaj Protokol o izmjeni sastavljen je u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
U POTVRDU TOGA, niže potpisani, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Protokol o izmjeni.
(1) Direktiva Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26.6.2003., str. 38., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/48/oj).
(2) SL EU L 385, 29.12.2004., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2004/911/oj.
(3) SL EU L 333, 19.12.2015., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/prot/2015/2400/oj.
(4) Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L, 2023/2226, 24.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2226/oj).
(5) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/16/oj).
(6) RS 235.1.
(7) RS 235.11.
(8) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).
(9) Odluka Komisije 2000/518/EZ od 26. srpnja 2000. sukladno Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja postoji u Švicarskoj (SL EZ L 215, 25.8.2000., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2000/518/oj).
(10) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL EZ L 281, 23.11.1995., str. 31., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1995/46/oj).
(11) COM(2024) 7 final.
ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_prot/2025/2326/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)