(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. listopada 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom vijaka bez glave („vijci”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 2. rujna 2024. podnijela organizacija European Industrial Fasteners Institute („podnositelj pritužbe” ili „EIFI”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije vijaka bez glave u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/141 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 19. svibnja 2025. strankama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Nije zaprimljena nijedna primjedba o točnosti izračuna.

(5)

Komisija je 16. lipnja 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/1189 („privremena uredba”) (4) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz vijaka bez glave podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(6)

Nakon uvođenja privremenih mjera sljedeće stranke dostavile su primjedbe na privremene nalaze u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe:

(7)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Održano je saslušanje s uvoznikom Pretec AB.

(8)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(9)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz vijaka bez glave podrijetlom iz Narodne Republike Kine („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Strankama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Održano je saslušanje s organizacijama EIFI i EFDA.

1.5.   Tvrdnje o pokretanju postupka

(10)

Nisu zaprimljene nikakve tvrdnje u vezi s pokretanjem postupka. Stoga je potvrđen zaključak iz uvodne izjave 6. privremene uredbe.

(11)

Nakon privremene objave EIFI je tvrdio da nisu svi kineski proizvođači izvoznici koji su se javili tijekom odabira uzorka stvarni proizvođači vijaka bez glave.

(12)

Iako je Komisija već isključila neka od društava koja su se javila i utvrdila da nisu stvarni proizvođači izvoznici s popisa priloženog privremenoj uredbi, provela je dodatne provjere kao odgovor na podnesak EIFI-ja. Komisija je od svih kineskih društava koja surađuju zatražila da dostave dozvolu za rad i statut te, prema potrebi, dodatne dokaze koji pokazuju da su oni stvarni proizvođači izvoznici predmetnog proizvoda. Društva koja nisu odgovorila obaviještena su da Komisija nedostavljanje odgovora smatra nesuradnjom u smislu članka 18. osnovne uredbe. Popis proizvođača izvoznika koji surađuju revidiran je u skladu s time.

(13)

Nisu zaprimljene daljnje primjedbe na odabir uzorka. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 7. do 16. privremene uredbe.

(14)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(15)

Proizvod iz ispitnog postupka su vijci i svornjaci, neovisno o tome imaju li matice i podloške, bez glave, od željeza ili čelika, osim od nehrđajućeg čelika, bez obzira na vlačnu čvrstoću, isključujući vijke za pragove i ostale vijke za drvo, vijke s kukom i vijke s prstenom ili ušicom, samourezne vijke te vijke i svornjake za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka.

(16)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN 7318 15 42 i 7318 15 48 .

(17)

Uvoznik Pretec AB tvrdio je da bi iz opsega proizvoda iz ovog ispitnog postupka trebalo isključiti vruće pocinčane konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene duljine 5,8 metara jer su one različit proizvod zbog:

(18)

Komisija je primila na znanje da se, kad je riječ o kemijskim i fizikalnim razlikama, vrućim pocinčavanjem stvara deblja prevlaka od cinka (45 – 215 μm) nego elektrolitskim platiranjem (5 – 20 μm). Međutim, smatralo se da debljina prevlake od cinka i duljina konstrukcijskih šipki infrastrukturne namjene upućuju na posebnu primjenu proizvoda koja je obuhvaćena istom definicijom proizvoda, a ne na različit proizvod.

(19)

Kad je riječ o tehničkim tvrdnjama i tvrdnjama o krajnjoj namjeni, Komisija je utvrdila da se konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene koriste u istim sektorima kao i drugi vijci bez glave, posebno u građevinskom sektoru, te su stoga u izravnoj konkurenciji s ostalim vijcima bez glave u tom sektoru.

(20)

Nadalje, EIFI je dostavio dokaze o tome da u Uniji postoje kapaciteti za proizvodnju prevlake od cinka u količini od 100 000 do 300 000 tona godišnje i šipki duljine do 6 metara u količini od 50 000 do 150 000 tona godišnje. Komisija je utvrdila da su dostupne druge metode proizvodnje za zaštitu čelika od korozije, posebno u nordijskim klimatskim uvjetima.

(21)

Stoga je odbačena tvrdnja da bi trebalo isključiti vruće pocinčane konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene duljine 5,8 metara.

(22)

Nakon konačne objave Pretec je dostavio podnesak u kojem je tvrdio da Komisija nije na odgovarajući način razmotrila sve znanstvene, tehničke i regulatorne dokaze koje je iznio o posebnosti konstrukcijskih šipki infrastrukturne namjene te da bi stoga trebala ponovno razmotriti i odobriti njegov zahtjev da se one isključe. Nepostojanje održivih alternativa u Uniji i manjkavo obrazloženje za razvrstavanje proizvoda navedeni su kao dodatni argumenti za isključenje konstrukcijskih šipki infrastrukturne namjene iz opsega.

(23)

Točnije, Pretec je tvrdio sljedeće:

(24)

Komisija je napomenula da se pri definiranju proizvoda iz ispitnog postupka pritužba izričito odnosila na prevlake za zaštitu od korozije, uključujući vruće pocinčavanje, u odnosu na proizvode koji se koriste u vanjskoj gradnji, mostovima i komunalnim građevinama izloženima teškim uvjetima kao što su vlaga, sol i ekstremni vremenski uvjeti. U pritužbi je nadalje potvrđeno da se konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene, unatoč tome što prolaze poseban postupak pocinčavanja, funkcionalno i tehnički podudaraju s proizvodima obuhvaćenima ovim ispitnim postupkom.

(25)

Komisija je naglasila da su pritužbom obuhvaćene različite norme (ISO, EN, DIN) kojima se definiraju mehaničke specifikacije i specifikacije materijala za čelične vijke, uključujući normu ISO 898, kojom se uređuju mehanička svojstva čelika. Iako je Pretec istaknuo ISO norme kao što su ISO 10684 i ISO 1461 za konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene, njima se ne uspostavlja zasebna kategorija proizvoda. Različita ISO norma samo ukazuje na to da konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene mogu biti nestandardizirana varijanta vijaka bez glave, a ne bitno različit proizvod za potrebe ovog ispitnog postupka. Komisija je nadalje primijetila da su tehnički zahtjevi na koje se pozvao Pretec, kao što su udarna čvrstoća (27 džula na – 20 °C) i usklađenost s razredima nagrizajućeg djelovanja C3 – C5, u skladu sa širim opsegom ispitnog postupka jer su ti kriteriji u skladu s općim načelima otpornosti na koroziju i mehaničkim svojstvima navedenima u pritužbi.

(26)

Opseg proizvoda iz ovog ispitnog postupka obuhvaća navojne šipke i vijke bez glave, uključujući one namijenjene za specijalizirane primjene, pod uvjetom da se njihova fizička, tehnička i funkcionalna svojstva preklapaju. Postojanje obvezujućih tehničkih specifikacija za određene projekte (npr. AMA Anläggning, zahtjevi društava Vattenfall i Svenska Kraftnät) ne znači da se konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene ne mogu zamijeniti drugim vijcima bez glave ako ispunjavaju jednakovrijedne kriterije koji se odnose na svojstva. Komisija je nadalje napomenula da se, iako konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene mogu konkurirati proizvodima od nehrđajućeg čelika u određenim primjenama, pritužba izričito odnosi na takvo tržišno natjecanje, a isključenje nehrđajućeg čelika iz ispitnog postupka ne opravdava isključenje tih šipki.

(27)

Komisija je prihvatila Pretecovu tvrdnju da se konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene ne mogu zamijeniti manjim vijcima bez glave zbog razlika u veličini, nosivosti i tehničkim zahtjevima. Međutim, vijci su, bez obzira na veličinu, često usklađeni sa standardnim inženjerskim načelima i mogu služiti u slične mehaničke svrhe (npr. nošenje opterećenja, pričvršćivanje) u svim primjenama ako ispunjavaju odgovarajuće kriterije čvrstoće i sigurnosti. Komisija nije pronašla dokaze da se konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene zbog svojih tehničkih specifikacija kategorički ne mogu zamijeniti drugim proizvodima u opsegu. Nadalje, iako je Pretec tvrdio da proizvođači iz Unije nemaju kapacitet za opskrbu konstrukcijskim šipkama infrastrukturne namjene koje zadovoljavaju norme ISO, u prilozima pritužbi i daljnjim podnescima potvrđeno je da u Uniji postoji kapacitet za proizvodnju vruće pocinčanih navojnih šipki većih duljina koje su usklađene s normama ISO.

(28)

S obzirom na navedena razmatranja Komisija je zaključila da Pretecov zahtjev za isključenje konstrukcijskih šipki infrastrukturne namjene iz opsega ovog ispitnog postupka nije utemeljen te je on stoga odbijen. Opseg proizvoda, kako je definiran u pritužbi i njezinim prilozima (5), obuhvaća konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene zbog njihovih tehničkih, funkcionalnih i regulatornih značajki koje se preklapaju s drugim vijcima bez glave.

(29)

Nakon uvođenja privremenih mjera EIFI je zatražio od Komisije da u opseg proizvoda iz ispitnog postupka uključi navojne šipke uvezene pod oznakom TARIC 7308 90 98 90 (6) koje se koriste za kaveze od sidrenih svornjaka jer su ti kavezi pogrešno razvrstani. EIFI je naveo da bi to pogrešno razvrstavanje omogućilo nepotreban uvoz kineskih navojnih šipki i ugrozilo antidampinške mjere. Prema EIFI-ju, kavez od sidrenih svornjaka sastoji se uglavnom od svornjaka visoke čvrstoće (razvrstanih u oznaku TARIC 7318 15 48 90), dviju čeličnih ploča (temeljne i raspodjelne ploče), matica, podložaka i drugih manjih dijelova, koji se trenutačno uvoze nesastavljeni. Razvrstavanje kaveza od sidrenih svornjaka izrađenih s navojnim šipkama u oznaku 7308 90 98 90 stoga bi bilo pogrešno jer šipke navedene u opisu te oznake nisu spojni elementi (kao što su navojne šipke), nego jednostavne šipke bez navoja.

(30)

Opseg proizvoda definiran je u Obavijesti o pokretanju postupka. Kavezi od sidrenih svornjaka nisu bili obuhvaćeni pritužbom i stoga industrija Unije nije dostavila dokaze o dampingu i posljedičnoj šteti kojima bi se opravdao ispitni postupak. Argument je stoga odbačen.

(31)

Nakon konačne objave EIFI je tvrdio da bi se pristojbe trebale primjenjivati razmjerno na udio navojnih šipki uključen u proizvode koji se uvoze pod oznakom KN 7308 90 98 (kavezi od sidrenih svornjaka) jer su te navojne šipke obuhvaćene opsegom ispitnog postupka. EIFI je pojasnio da se kavezi od sidrenih svornjaka, koji se prvenstveno sastoje od navojnih šipki, moraju razvrstati u oznaku KN 7308 90 98 na temelju postojećih obvezujućih tarifnih informacija (7). Stoga je stranka dostavila dokaze da navojne šipke čine najveći dio težine i vrijednosti kaveza od sidrenih svornjaka.

(32)

Alternativno, EIFI je tvrdio da je Komisija navodno pogriješila kad je odbila zahtjev za proširenje opsega proizvoda na oznaku KN 7308 90 98 , koju bi stoga trebalo uključiti u antidampinške mjere. Stranka je kao dokaz za svoju tvrdnju navela antidampinški ispitni postupak o vrećama i vrećicama (8), u kojem su proizvodi razvrstani u oznake KN koje prvotno nisu bile obuhvaćene odgovarajućom obavijesti o pokretanju postupka kasnije bili uključeni u opseg postupka.

(33)

Navojne šipke spojene u kaveze od sidrenih svornjaka nisu definirane u opsegu pritužbe kao proizvodi koji su predmet ovog ispitnog postupka. Stoga industrija Unije nije dostavila dostatne dokaze o dampingu ili šteti koji bi opravdali pokretanje ispitnog postupka o navojnim šipkama spojenima u kaveze od sidrenih svornjaka. Nadalje, sve zainteresirane strane morale su dostaviti informacije o opsegu proizvoda u roku od 10 dana od objave Obavijesti o pokretanju postupka. Takav zahtjev nije podnesen do isteka roka i nisu dostavljeni dokazi u prilog tvrdnji da bi navojne šipke u kavezima od sidrenih svornjaka trebale biti obuhvaćene opisom proizvoda koji je naveden u pritužbi. Stoga te navojne šipke nisu uključene u opseg ispitnog postupka te nisu prikupljene niti analizirane informacije o njima (uključujući količinu proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i njihove cijene, tržišne udjele, sve ostale relevantne pokazatelje štete, korištenje na kraju proizvodnog lanca i položaj takvih korisnika itd.). Iako se stranka pozvala na ispitni postupak o vrećama i vrećicama (9), u kojem su proizvodi na koje ispitni postupak prvotno nije bio usmjeren kasnije uključeni jer su odgovarali opisu proizvoda, utvrđeno je da se situacija u ovom predmetu razlikuje. U aktualnom ispitnom postupku navojne šipke u kavezima od sidrenih svornjaka nisu odgovarale opisu proizvoda navedenom u pritužbi te stoga nisu bile obuhvaćene ovim ispitnim postupkom. Stoga je tvrdnja te stranke odbačena.

(34)

Jedan uvoznik (Kohlhage) zatražio je od Komisije da razmotri razliku između različitih proizvoda i metoda proizvodnje, tvrdeći da su za određene proizvode potrebni dodatni koraci, kao što su vučenje žice, hladno oblikovanje vijaka, djelomična izrada navoja na vijku, strojna obrada kojom se vijku daju posebne značajke te prevlačenje cinkom i željezom. Troškovi proizvodnje tih proizvoda znatno su viši od troškova proizvodnje navojnih šipki i svornih vijaka obuhvaćenih ispitnim postupkom, iako su razvrstani pod isti carinski broj. Uvoznik je tvrdio da bi takve proizvode trebalo isključiti iz opsega proizvoda i da Komisija nije dostavila izračun usporedbe ni dokaze o dampingu za te različite vrste proizvoda.

(35)

Činjenica da se neki proizvod može proizvoditi različitim proizvodnim postupcima nije sama po sebi relevantna za definiranje opsega proizvoda iz ispitnog postupka. U ovom su slučaju dodatni proizvodni koraci koje je naveo uvoznik već navedeni u izvornoj pritužbi. Nadalje, ispitni postupak potvrdio je da uvezeni proizvodi imaju slična fizikalna i tehnička svojstva te osnovne krajnje namjene. Posebne razlikovne značajke proizvoda iz ispitnog postupka (npr. prevlaka i druge varijacije) već su uzete u obzir u vrstama proizvoda koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku, za koje se izračunavaju dampinške marže.

(36)

Nadalje, Komisija je usporedila vrste proizvoda na razini kontrolnog broja proizvoda (PCN), uključujući glavna svojstva po vrsti proizvoda, te bi stoga utvrdila razlike relevantne za trošak i cijenu različitih vrsta proizvoda.

(37)

Stoga nema opravdanja za isključivanje vrsta proizvoda sa znatno većim troškovima proizvodnje iz ispitnog postupka. Posljedično je ta tvrdnja odbačena.

(38)

Komisija nije zaprimila primjedbe o postupku za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom predmetu na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(39)

Stoga su potvrđeni privremeni nalazi Komisije iz uvodnih izjava od 32. do 44. privremene uredbe.

(40)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđeni su nalazi iz odjeljka 3.2.1. privremene uredbe.

(41)

Nakon objave privremene uredbe grupa Chinafar, Junyue, grupa Brother i EFDA ponovili su tvrdnje da je kao reprezentativnu zemlju trebalo odabrati Maleziju, a ne Tajland, tvrdeći da su (i) malezijski podaci o uvozu pouzdaniji od tajlandskih i da su (ii) utvrđena malezijska društva pouzdanija i reprezentativnija od tajlandskih. Detaljne tvrdnje navedene su u odjeljcima od 3.1.3. do 3.1.8. u nastavku.

(42)

Grupa Brother i EFDA također su tvrdili da bi procjena razine zaštite okoliša, da ju je Komisija provela, pokazala da su tajlandski rezultati manje povoljni nego malezijski.

(43)

Budući da je Komisija odabrala Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, nije bilo potrebe da provede takvu procjenu u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(44)

Na temelju navedenog potvrđeni su privremeni nalazi Komisije iz uvodnih izjava od 90. do 149.

(45)

Kad je riječ o kvaliteti podataka o uvozu čimbenika proizvodnje, grupa Chinafar, Junyue, grupa Brother i EFDA ponovili su iste argumente dostavljene nakon objave dviju bilješki u dokumentaciji o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, tvrdeći da kvaliteta lako dostupnih podataka o uvozu po oznaci HS za Tajland nije veća nego za Maleziju te da bi Maleziju trebalo odabrati kao reprezentativnu zemlju umjesto Tajlanda. Stranke nisu dostavile nove dokaze ni argumente kojima bi potkrijepile svoje tvrdnje te su stoga potvrđeni razlozi i zaključci iz uvodnih izjava od 97. do 145. privremene uredbe, a podnesci su odbačeni.

(46)

Grupa Brother i Junyue tvrdili su da reprezentativnu zemlju ne bi trebalo odabrati na temelju toga što ona uvozi najveće količine glavnih čimbenika proizvodnje među svim potencijalnim zemljama.

(47)

Komisija je svoj odabir reprezentativne zemlje temeljila na uravnoteženoj procjeni postojanja relevantnih lako dostupnih podataka za glavne sirovine, što je utvrđeno u uvodnim izjavama od 106. do 109. privremene uredbe. Komisija nije razmotrila samo apsolutnu količinu uvoza, već i postojanje uvoza iz Kine i zemalja iz Priloga I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (10) te njegov utjecaj na prosječnu uvoznu cijenu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(48)

Nadalje, grupa Brother tvrdila je da sličnost uvozne cijene sirovina iz drugih izvora u zemlju i uvozne cijene iz Kine sama po sebi ne znači da kineski uvoz utječe na tu cijenu. Budući da su svi ti čimbenici proizvodnje čelični materijali široke potrošnje kojima se u velikom opsegu trguje na svjetskom tržištu, uobičajeno je da su uvozne cijene u različitim zemljama ili regijama slične i usporedive.

(49)

Kako bi se izbjegao učinak kineskih znatnih poremećaja u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji, Komisija je razmotrila moguće učinke kineskog uvoza u potencijalnu reprezentativnu zemlju. Jedan od elemenata koji se uzimaju u obzir jest sličnost uvoznih cijena iz drugih izvora osim Kine. Međutim, to nije samostalan kriterij, već ga treba promatrati u kombinaciji sa svim drugim činjenicama u predmetu. Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(50)

Nakon konačne objave grupa Brother i Junyue ponovili su da se Komisijin odabir reprezentativne zemlje temeljio na selektivnom tumačenju statističkih podataka o uvozu i da je Komisija pridala preveliku važnost kriteriju količine uvezenih proizvoda. Ta je tvrdnja već razmotrena u uvodnim izjavama od 47. do 49., a nisu dostavljeni novi argumenti ni dokazi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(51)

Grupa Chinafar tvrdila je da bi čimbenik proizvodnje koji se uvozi pod oznakom HS 7213 91 trebao biti glavni čimbenik pri odabiru reprezentativne zemlje jer je to glavna sirovina u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Grupa Chinafar tvrdila je da bi kao reprezentativnu zemlju trebalo odabrati Maleziju jer je uvoz iz Kine pod oznakom HS 7213 91 činio 30 % ukupnog uvoza tog čimbenika proizvodnje u Tajland i samo 9 % ukupnog uvoza u Maleziju.

(52)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 126. privremene uredbe, ukupni uvoz iz nenarušenih izvora za oznaku HS 7213 91 bio je znatan u sve tri prvotno odabrane zemlje, pri čemu je Tajland imao najveće apsolutne količine uvoza iz zemalja osim Kine i zemalja iz Priloga I. Uredbi (EU) 2015/755. Za tu oznaku HS prosječna uvozna cijena iz drugih izvora u Tajlandu i Turskoj bila je oko 2 % viša od uvozne cijene iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755, dok je prosječna uvozna cijena iz drugih izvora u Maleziju bila 5 % niža od cijene iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755.

(53)

Na temelju znatne količine uvoza iz nenarušenih izvora i ograničenog utjecaja uvoza iz Kine i zemalja iz Priloga I. Uredbi (EU) 2015/755 na prosječnu uvoznu cijenu, Komisija je smatrala Tajland pouzdanom i reprezentativnom referentnom vrijednošću za taj čimbenik proizvodnje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(54)

Nakon objave privremene uredbe grupa Chinafar, Junyue, grupa Brother i EFDA ponovili su tvrdnje da bi, ako Tajland ostane reprezentativna zemlja, Malezija trebala biti referentna zemlja za neke sirovine te bi u svakom slučaju uvoz iz Japana u Tajland trebao biti isključen jer je riječ o uvozu posebnih proizvoda za automobilsku industriju koji nisu reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti proizvoda iz ispitnog postupka.

(55)

Grupa Brother i EFDA tvrdili su da su uvozne cijene u Tajland čimbenika proizvodnje koji se mogu razvrstati u oznake HS 7213 99 i 7214 99 nepouzdane zbog visokog udjela uvoza iz Japana i njegovih visokih cijena te bi stoga referentna zemlja trebala biti Malezija ili Turska. Grupa Brother nadalje je tvrdila da je uvozna cijena za oznaku HS 7213 99 znatno viša od cijene za oznaku HS 7213 91 , unatoč činjenici da se ta dva čimbenika proizvodnje razlikuju samo po promjeru poprečnog presjeka šipki, i znatno viša od cijene za oznaku HS 7227 90 , koja se odnosi na legirani čelik. Na temelju uobičajenih industrijskih spoznaja legirani čelik obično je skuplji od nelegiranog čelika. Grupa Brother i EFDA došli su do sličnih zaključaka za oznaku HS 7214 99 u usporedbi s oznakom HS 7228 30 .

(56)

Prvo, Komisija je u uvodnim izjavama od 132. do 134. privremene uredbe već objasnila zašto nije smatrala primjerenim isključiti uvoz iz Japana iz izračuna referentne vrijednosti. Čak i ako neki proizvođači izvoznici u uzorku možda ne proizvode ili ne prodaju vijke posebnih razreda, Komisija je potvrdila svoj privremeni nalaz da nijedna stranka nije dostavila dokaze o opsegu japanskog uvoza sirovina namijenjenih proizvodnji nestandardnih vijaka za specijalizirane sektore u Tajland, čime bi se opravdalo isključenje tog uvoza iz referentnih vrijednosti za sirovine.

(57)

Drugo, Komisija je napomenula da se cijene različitih oznaka HS ne mogu smatrati izravno usporedivima zbog ponude proizvoda obuhvaćene tim oznakama. Na primjer, razlika u uvoznoj cijeni između oznaka HS 7213 91 i 7213 99 nije ograničena na promjer poprečnog presjeka, nego se može pripisati i većem sadržaju ugljika i prisutnosti slitinskih elemenata u oznaci HS 7213 99 .

(58)

Činjenica da neke sirovine obuhvaćene carinskom oznakom pripadaju višem i samim time skupljem razredu nije dovoljna da se dovede u pitanje pouzdanost referentne vrijednosti.

(59)

Nakon konačne objave grupa Brother, Junyue i EFDA ponovili su da su na referentne vrijednosti za određene sirovine od čelika utjecale visoke cijene sirovine koja se uvozi u Tajland iz Japana za proizvodnju nestandardnih vijaka posebnih razreda za specijalizirane sektore.

(60)

Tvrdili su da je to potkrijepljeno statističkim podacima koje je objavila sama Komisija, koji pokazuju da su cijene znatnog dijela tih sirovina podrijetlom iz Japana znatno više od cijena sirovina iz drugih zemalja, i znatnom prisutnošću japanskih proizvođača elemenata za pričvršćivanje u Tajlandu.

(61)

Grupa Brother tvrdila je i da kineskim proizvođačima izvoznicima proizvoda iz ispitnog postupka nisu potrebne te iznimno skupe sirovine jer oni ne isporučuju proizvode visoko zahtjevne primjene, kao što su oni u automobilskoj industriji ili sektoru nafte i plina.

(62)

Komisija je u uvodnim izjavama od 132. do 134. privremene uredbe već navela razloge zbog kojih je odlučila uključiti uvoz iz Japana u izračun referentnih vrijednosti za sirovine te u tom pogledu nisu izneseni novi argumenti ili dokazi. Komisija je zapravo utvrdila da bi se i standardni vijci i vijci posebnog razreda mogli koristiti u specijaliziranim sektorima, posebno u automobilskom sektoru, a u svakom slučaju ispitnim postupkom obuhvaćeni su i standardni i nestandardni vijci. Nadalje, iako su bili dostupni statistički podaci o ukupnom uvozu iz Japana, nisu dostavljeni nikakvi materijalni dokazi o tome da standardni ili nestandardni vijci sadrže čelik specijaliziranog razreda.

(63)

Komisija je napomenula i da je opseg poslovanja nekoliko kineskih proizvođača izvoznika koji su dostavili svoje dozvole za rad i statute uključivao proizvodnju elemenata za pričvršćivanje za automobilski sektor. Isto tako, među proizvođačima izvoznicima u uzorku su proizvođači navojnih šipki visoke čvrstoće za specijalizirane sektore, kao što su odobalna naftna polja i naftovodi, brodska oprema i održavanje te građevinski inženjering.

(64)

Grupa Brother osporila je Komisijinu tvrdnju da promjer poprečnog presjeka nije jedini razlog za razliku u uvoznoj cijeni između oznaka HS 7213 91 i 7213 99 , nego se ona može pripisati i većem sadržaju ugljika i prisutnosti slitinskih elemenata u oznaci HS 7213 99 .

(65)

Grupa Brother tvrdila je da bi postojanje navodnog sadržaja ugljika ili slitinskih elemenata i znatno viša cijena po kojoj se zbog toga prodaju proizvodi iz tarifnog broja 7213 99 sami po sebi značili da je ponuda proizvoda nereprezentativna za vrstu materijala koju kineski proizvođači obično koriste.

(66)

Nalaz Komisije temeljio se na dokazima prikupljenima tijekom posjeta radi provjere u poslovnim prostorima kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, točnije na potvrdama o čeliku u kojima se navodi kemijski sastav različitih sirovina koje koriste kineski proizvođači izvoznici. Analiza tih potvrda pokazala je da se čelične sirovine razlikuju po sadržaju ugljika i prisutnosti slitinskih elemenata.

(67)

Te su tvrdnje stoga odbačene, a budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su nalazi iz uvodnih izjava od 153. do 163. privremene uredbe.

(68)

Nakon objave privremene uredbe Chinafar je ponovio tvrdnju da bi referentnu vrijednost za radnu snagu trebalo izračunati na temelju godišnjeg troška radne snage u reprezentativnoj zemlji podijeljenog s brojem godišnjim sati odrađenih u Chinafaru, a ne u reprezentativnoj zemlji.

(69)

Komisija je u uvodnoj izjavi 169. privremene uredbe objasnila razloge za izračun referentne vrijednosti za radnu snagu i zašto je odbila pristup koji je predložio Chinafar. Međutim, Chinafar nije dostavio nikakve dodatne argumente ni dokaze kojima bi potkrijepio svoju tvrdnju. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(70)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su nalazi iz uvodnih izjava od 165. do 169. privremene uredbe.

(71)

Nakon objave privremene uredbe grupa Brother i EFDA tvrdili su da je nenarušeni trošak električne energije pogrešno izračunan. Tvrdili su da je Komisija i. pogrešno primijenila naknadu za prilagodbu energije kao indeks prilagodbe naviše umjesto da osnovnoj pristojbi doda njezinu apsolutnu vrijednost, ii. pogrešno klasificirala razdoblje paušalne tarife kao razdoblje vršnog opterećenja i iii. dvostruko računala naknadu za usluge i naknade za potražnju.

(72)

Komisija je nakon razmatranja prihvatila dvije od tih tvrdnji i to one koje se odnose na i. primjenu naknade za prilagodbu energije i iii. dvostruko računanje naknade za usluge i naknada za potražnju. U skladu s tim Komisija je revidirala referentnu vrijednost za električnu energiju.

(73)

Komisija je odbacila tvrdnju da je klasificiranje razdoblja paušalne tarife kao razdoblja vršnog opterećenja bilo pogrešno. Zapravo, kineski proizvođači prijavili su svoju potrošnju električne energije u pet različitih tarifnih kategorija: općenita, paušalna, u razdoblju vršnog opterećenja, niska i visoka. Međutim, u reprezentativnoj zemlji postoje samo dvije različite tarifne kategorije za električnu energiju, ovisno o vremenu potrošnje: u razdoblju vršnog opterećenja i razdoblju izvan njega. Komisija je u svojoj klasifikaciji napomenula da je prosječna paušalna stopa koju su prijavili kineski proizvođači bila sličnija tarifi razdoblja vršnog opterećenja i zato je tu tarifu u reprezentativnoj zemlji upotrijebila kao referentnu vrijednost za potrošnju koja je prijavljena kao opća, paušalna, u razdoblju vršnog opterećenja i visoka dok je za potrošnju koja je prijavljena kao niska kao referentnu vrijednost upotrijebila tarifu izvan razdoblja vršnog opterećenja. Grupa Brother nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila tvrdnju da bi paušalnu potrošnju trebalo smatrati potrošnjom izvan razdoblja vršne potrošnje, a ne potrošnjom u tom razdoblju. Stoga se smatralo prikladnijim klasificirati paušalnu tarifu kao tarifu razdoblja vršnog opterećenja.

(74)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđeni su nalazi iz uvodne izjave 175. privremene uredbe.

(75)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđeni su nalazi iz uvodne izjave 176. privremene uredbe.

(76)

Nakon objave privremene uredbe grupa Chinafar, Junyue, grupa Brother i EFDA ponovili su da su utvrđena malezijska društva pouzdanija i reprezentativnija nego tajlandska društva.

(77)

Kad je riječ o reprezentativnosti malezijskih društava, Komisija je u uvodnim izjavama 143. i 144. privremene uredbe već objasnila zašto dva od tri malezijska društva nije smatrala pouzdanijim i reprezentativnijim referentnim vrijednostima od tajlandskih društava.

(78)

Nakon uvođenja privremenih mjera grupa Brother, Junyue i grupa Chinafar tvrdili su da je Komisija pogriješila kad je diskvalificirala malezijsko društvo Tong Herr Fasteners Co. Sdn. Bhd. („Tong Herr”) kao prikladno društvo. Junyue je tvrdio da račun dobiti i gubitka društva Tong Herr pokazuje da je to društvo 2024. bilo profitabilno, dok je grupa Brother tvrdila da je Komisija mogla iskoristiti podatke za samo jednu od dvije financijske godine koje se preklapaju s razdobljem ispitnog postupka.

(79)

Komisija je napomenula da je Junyue dostavio račun dobiti i gubitka društva Tong Herr Resources Bhd., a ne društva Tong Herr, odjela koji proizvodi elemente za pričvršćivanje u navedenoj grupi. Iz tog razloga te informacije nisu mogle poslužiti kao dokaz da je taj odjel bio profitabilan 2024.

(80)

Stoga je tvrdnja da su utvrđena malezijska društva pouzdanija i reprezentativnija od tajlandskih odbačena.

(81)

Nakon objave privremene uredbe grupa Chinafar, Junyue, grupa Brother i EFDA tvrdili su da je tajlandska referentna vrijednost za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit nerazumno visoka jer je Komisija analizirala podatke samo dvaju društava, Sanwa Iron (Thailand) Company Ltd. i Thai Meira Co, Ltd., i jer je na taj uzorak utjecala prekomjerna profitna marža potonjeg, koja nije reprezentativna za uobičajenu razinu dobiti u sektoru proizvodnje elemenata za pričvršćivanje.

(82)

Grupa Chinafar i Junyue ponovili su primjedbe iznesene u privremenoj fazi da je ta nereprezentativna visoka dobit posljedica činjenice da je poslovni model društva Thai Meira usmjeren na proizvodnju specijaliziranih visokokvalitetnih elemenata za pričvršćivanje. Tvrdili su i da vijci bez glave imaju samo mali udio u proizvodnji društva Thai Meira, zbog čega to društvo nije prikladno za izračun referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(83)

Prvo, Komisija je u uvodnoj izjavi 139. privremene uredbe već objasnila da nema dokaza da je profitabilnost prodaje u specijaliziranim sektorima veća nego u drugim sektorima.

(84)

Drugo, Komisija nije utvrdila nijedno društvo koje proizvodi isključivo proizvod iz ispitnog postupka i stoga je morala uzeti u obzir društva koja proizvode širi asortiman proizvoda, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. To se odnosilo na društvo Thai Meira i sve ostale proizvođače u Tajlandu i Maleziji. Činjenica da Thai Meira proizvodi druge proizvode osim proizvoda iz ispitnog postupka ne umanjuje njegovu prikladnost kao reprezentativnog društva za utvrđivanje referentne vrijednosti za dobit te troškove prodaje, opće i administrativne troškove. Ta je tvrdnja odbačena.

(85)

Grupa Chinafar tvrdila je da se tajlandsko društvo S.J. Screws Co. Ltd. smatralo reprezentativnim društvom u prethodnom antidampinškom ispitnom postupku o određenim željeznim ili čeličnim elementima za pričvršćivanje, što je proizvod sličan predmetnom proizvodu.

(86)

Razdoblje ispitnog postupka u vezi s određenim željeznim ili čeličnim elementima za pričvršćivanje podrijetlom iz Kine trajalo je od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. Svi nalazi u tom predmetu prethodili su razmatranom razdoblju u aktualnom ispitnom postupku. Komisija je u aktualnom ispitnom postupku utvrdila da je S.J. Screws Co. Ltd. trgovac, a ne proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka te se stoga ne može uzeti u obzir pri utvrđivanju referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(87)

Grupa Chinafar, Junyue, grupa Brother i EFDA tvrdili su da bi Komisija trebala barem povećati broj tajlandskih društava uključenih u skup društava za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti kako bi taj skup bio reprezentativniji i pouzdaniji.

(88)

Junyue je dostavio lako dostupne informacije o dodatnih 19 tajlandskih trgovačkih društava iz baze podataka Ministarstva poslovnog razvoja tajlandske vlade pod nazivom Data Warehouse (11), koja sadržava javno dostupne informacije o trgovačkim društvima u Tajlandu.

(89)

Grupa Brother i EFDA predložili su uključivanje dvaju dodatnih društava: Tycoon Worldwide Group i Thaisin Metal Industries Co., Ltd.

(90)

EFDA i grupa Chinafar zatražili su od Komisije da ponovno razmotri pet društava koja su već utvrđena u uvodnoj izjavi 140. privremene uredbe. Osporili su Komisijinu odluku o isključenju tih društava na temelju njihove niske razine dobiti. Prema njihovu mišljenju ta je odluka bila proizvoljna i neopravdana.

(91)

Nakon analize lako dostupnih financijskih podataka društava koje su predložili kineski izvoznici, Komisija je prihvatila tvrdnju o povećanju broja tajlandskih društava koja će biti uključena u skup društava za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga je Komisija uključila tri dodatna društva, a to su Thaisin Metal Industries Co., Ltd., Boonsan Fastener Limited Partnership i Yahata Fastener Thai Co., Ltd., koja su ispunjavala iste kriterije na temelju kojih su odabrana društva Sanwa Iron (Thailand) Company Ltd. i Thai Meira Co, Ltd.

(92)

Komisija nije uzela u obzir druga društva koja je predložio Junyue iz sljedećih razloga:

(93)

Komisija je potvrdila odluku o neuključivanju Tycoon Worldwide Group jer je to društvo prema svojoj ponderiranoj prosječnoj dobiti u 2023. i 2024. iskazalo gubitak.

(94)

Komisija je potvrdila svoju odluku o isključenju pet društava utvrđenih u uvodnoj izjavi 140. privremene uredbe na temelju njihove niske razine dobiti (od 0,35 % do 1,31 %), koja se nije smatrala razumnom razinom dobiti u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, jer su poslovala blizu praga isplativosti.

(95)

Zbog toga su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje povećani s 8 % na 9,6 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje smanjena je s 21,2 % na 14,8 %.

(96)

Nakon konačne objave grupa Brother i Junyue ponovili su tvrdnju da su utvrđena malezijska društva pouzdanija i reprezentativnija od onih iz Tajlanda. Nisu se složili s odlukom Komisije da diskvalificira društvo Tong Herr. Grupa Brother dostavila je račun dobiti i gubitka tog društva za 2024. iz kojeg je vidljiva pozitivna ponderirana prosječna dobit ostvarena 2023. i 2024. Junyue je tvrdio i da je Komisija u svojoj analizi u potpunosti zanemarila druga dva malezijska društva: Chin Well i Sanwa Iron (Malaysia).

(97)

Komisija je utvrdila da su računi dobiti i gubitka društva Tong Herr 2023. i 2024. uključivali određeni iznos drugih prihoda osim prihoda od prodaje. Praksa Komisije nije uzeti u obzir tu komponentu prihoda pri izračunu omjera dobiti i troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Kad bi se iz izračuna izbacio drugi prihod, društvo bi za obje godine iskazalo gubitak.

(98)

Komisija je u uvodnoj izjavi 144. privremene uredbe navela razloge zbog kojih nije smatrala da je društvo Chin Well pouzdanije i reprezentativnije od tajlandskih društava za utvrđivanje omjera troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(99)

Iako se Sanwa Iron (Malaysia) može smatrati prikladnim društvom, Komisija je zaključila da širi skup tajlandskih društava iz uvodne izjave 91. čini pouzdaniji i reprezentativniji skup podataka nego malezijska društva.

(100)

Stoga su te tvrdnje odbačene.

(101)

Grupa Brother i EFDA nisu se složili s odlukom Komisije da isključi određena društva jer nisu proizvodila proizvod iz ispitnog postupka. Ta su poduzeća proizvodila proizvode u široj kategoriji elemenata za pričvršćivanje. Nadalje, nijedno od odabranih društava nije proizvodilo isključivo proizvod iz ispitnog postupka, nego i brojne druge proizvode.

(102)

Junyue je također tvrdio da je pojedinačno isključenje određenih društava bilo neosnovano. Podnesak društva Junyue u privremenoj fazi temeljio se na agregiranim podacima za tajlandsku industriju elemenata za pričvršćivanje u cjelini. Junyue je tvrdio da su sve nepravilnosti, kao što su niske razine dobiti ili pretjerano visoki omjeri troškova prodaje, općih i administrativnih troškova, uravnotežene agregiranjem podataka.

(103)

Nadalje, Junyue je tvrdio da Komisija nije na odgovarajući način obrazložila isključenje društava na temelju baze podataka Orbis ili njihovih internetskih stranica jer u dokumentu o općoj objavi nisu navedeni dokazi u prilog toj odluci.

(104)

Prvo, Komisija je napomenula da je pojedinačna procjena proizvodnje i financijskog stanja svakog društva u odnosu na proizvod iz ispitnog postupka bila potrebna, budući da su ti podaci bili dostupni, bez obzira na to što su podaci industrije bili agregirani. Ta pojedinačna procjena bila je ključna za utvrđivanje prikladnosti društava za uključivanje u skup društava na temelju kojeg su utvrđeni omjeri dobiti i troškova prodaje, općih i administrativnih troškova.

(105)

Drugo, informacije iz baze podataka Orbis bile su lako dostupne, a slični podaci mogli su se preuzeti i iz lako dostupne tajlandske baze podataka Data Warehouse. Osim toga, informacije preuzete s internetskih stranica (16) koje se odnose na društva isključena iz odabira, u skladu s točkom 4. uvodne izjave 92. ove uredbe, također su bile lako dostupne i nisu dovele do zaključaka o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija na temelju dostupnih informacija nije mogla zaključiti da je društvo Mongkol Fasteners & Parts Co., Ltd. (17) stvarni proizvođač.

(106)

Stoga je Komisija zaključila da su zainteresirane strane imale pristup potrebnim dokazima. Nadalje, Junyue nije iznio nijedan argument zbog kojeg bi se promijenili Komisijini nalazi iz uvodnih izjava od 91. do 95.

(107)

Stoga su te tvrdnje odbačene.

(108)

Nakon objave privremene uredbe EIFI je dostavio primjedbe u kojima se složio s metodologijom na temelju koje je Komisija utvrdila dampinške marže. Međutim, EIFI je tvrdio i da su se izvozne cijene kineskog proizvođača izvoznika smanjile nakon razdoblja ispitnog postupka te je zatražio da se dampinške marže ponovno procijene na temelju podataka za razdoblje nakon ispitnog postupka.

(109)

Komisija se ne slaže s tim stajalištem. Kako je propisano u članku 6. stavku 1. osnovne uredbe, ispitnim postupkom moraju biti obuhvaćeni i damping i šteta te se oni moraju istodobno ispitati i za potrebe reprezentativnog nalaza mora se odabrati razdoblje ispitnog postupka. U trećem podstavku istog članka nadalje se navodi da se podaci koji se odnose na razdoblje nakon ispitnog postupka obično ne bi trebali uzimati u obzir. Treba napomenuti i da se cijene nakon razdoblja ispitnog postupka obično mijenjaju naviše ili naniže. Stoga promjene cijena same po sebi nisu dovoljne da bi se opravdalo razmatranje podataka iz razdoblja nakon ispitnog postupka. Budući da nije bilo konkretnog razloga zbog kojeg bi Komisija u ovom slučaju trebala odstupiti od općeg pravila iz članka 6. stavka 1. i uzeti u obzir podatke iz razdoblja nakon ispitnog postupka, utvrđeno je da je EIFI-jev zahtjev neutemeljen. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(110)

Nakon konačne objave EIFI je ponovio svoje primjedbe u kojima je tvrdio da predložene antidampinške pristojbe nisu u skladu s razinom dampinga i da bi ih trebalo ponovno procijeniti na temelju količina uvezenih proizvoda i cijena iz razdoblja nakon ispitnog postupka. EIFI je tvrdio i da Komisija nije postupila u skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe jer nije procijenila podatke koji se odnose na razdoblje nakon ispitnog postupka za utvrđivanje razine antidampinških pristojbi.

(111)

Komisija se nije složila s tim stajalištem zbog razloga koji su već objašnjeni u uvodnoj izjavi 109. Osim toga, razina dampinga utvrđuje se za svakog proizvođača izvoznika u ispitnom postupku pojedinačno usporedbom njegove pojedinačne uobičajene vrijednosti s njegovim izvoznim cijenama. Stoga informacije koje je EIFI dostavio o općim fluktuacijama izvoznih cijena bez detaljnih informacija o izvoznim cijenama proizvođača izvoznika u uzorku, a kamoli njihovim uobičajenim vrijednostima u razdoblju nakon ispitnog postupka, u svakom slučaju ne bi bile dovoljne za ponovnu procjenu njihovih dampinških marži. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(112)

Nakon objave privremene uredbe Junyue je ponovio tvrdnju da metodologija na temelju koje je Komisija utvrdila omjer troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za posljedicu ima nepoštenu usporedbu između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene jer Komisija u izračunanom omjeru troškova prodaje, općih i administrativnih troškova nije odbila prilagodbe kao što su bankovne naknade, kreditni troškovi, pomorski prijevoz i osiguranje pomorskog prijevoza, dok je te troškove oduzela od izračuna izvozne cijene društva Junyue. I Chinafar je potkrijepio tu tvrdnju sličnim argumentima.

(113)

Iako je Junyue objasnio i zašto se nije složio s obrazloženjem koje je Komisija dala u uvodnim izjavama od 190. do 194. privremene uredbe, ni Junyue ni Chinafar nisu dostavili nikakve dodatne dokaze kojima bi potkrijepili svoje tvrdnje, a posebno nisu dostavili dokaze o tome da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi predmetnih tajlandskih društava uključivali troškove prijevoza za dostavu kupcima.

(114)

Komisija je ostala pri zaključku da je uobičajena vrijednost utvrđena na razini franko tvornica na temelju troškova proizvodnje i iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. Stoga su te tvrdnje odbačene i potvrđene su uvodna izjava 188. te uvodne izjave od 193. do 197. privremene uredbe.

(115)

Nakon konačne objave društvo Junyue ponovilo je svoju tvrdnju o usporedbi svoje uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. Junyue je nadalje tvrdio da bi Komisija trebala snositi teret dokazivanja da su izračunane referentne vrijednosti za uobičajenu vrijednost utvrđene na razini franko tvornica. Ta je tvrdnja u osnovi bila ista kao ona koja je već iznesena nakon druge bilješke i razmotrena u uvodnim izjavama od 190. do 194. privremene uredbe, a nisu dostavljeni novi argumenti ili dokazi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(116)

Kako je opisano u uvodnim izjavama 72. i 91., Komisija je nakon tvrdnji zainteresiranih strana revidirala dampinške marže.

(117)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(118)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu za proizvođače izvoznike u uzorku u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe.

(119)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 203. privremene uredbe, razina suradnje bila je visoka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(120)

Nisu zaprimljene primjedbe o definiciji industrije Unije i proizvodnje u Uniji. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava 205. i 206. privremene uredbe.

(121)

Nisu zaprimljene primjedbe o potrošnji u Uniji. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 207. do 209. privremene uredbe.

(122)

Nisu zaprimljene primjedbe o količini i tržišnom udjelu proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava 210. i 213. privremene uredbe.

(123)

Grupa Chinafar tvrdila je da su jedinični troškovi proizvodnje društava u uzorku umjetno povećani zbog niske iskorištenosti kapaciteta (zbog raspodjele fiksnih troškova) i da je ona dovela do nerazmjerno visokih marži sniženja ciljnih cijena. Chinafar je stoga zatražio da se iskorištenost kapaciteta ponovno izračuna u skladu s metodologijama koje su industrijski standard kako bi se riješila ta pitanja.

(124)

Komisija je napomenula da se marže sniženja ciljnih cijena temelje na podacima triju društava u uzorku, pri čemu fiksni troškovi čine manje od 30 % ukupnih troškova proizvodnje. Taj udio fiksnih troškova u ukupnim troškovima proizvodnje može se čak smatrati niskim u odnosu na industrijske standarde i podatke iz sektora povezane s predmetnim proizvodom. Tvrdnja da su troškovi „umjetno povećani” zbog niske iskorištenosti kapaciteta stoga je neutemeljena jer je raspodjela fiksnih troškova upotrijebljena za izračun marže sniženja ciljnih cijena i dalje unutar prihvatljivih parametara. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(125)

Nisu zaprimljene druge primjedbe o cijenama uvoza iz predmetne zemlje, sniženju cijena i sprečavanju rasta cijena. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava 214. i 219. privremene uredbe.

(126)

Nisu zaprimljene primjedbe o gospodarskom stanju industrije Unije. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava 220. i 254. privremene uredbe.

(127)

Uvoznik Kohlhage tvrdio je da se industrija Unije suočava s izazovima zbog vanjskih pritisaka (geopolitičke napetosti, sankcije i trgovinske prepreke) i propusta unutarnje politike (nedostatne mjere za povećanje produktivnosti), koji su povećali inflaciju i troškove proizvodnje. Tvrdio je da antidampinške pristojbe na proizvod ne bi riješile te sustavne probleme i da bi mogle dodatno smanjiti produktivnost u sektorima koji ovise o uvezenoj robi, čime bi se pogoršala inflacija.

(128)

Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 274. privremene uredbe, argument da antidampinške mjere smanjuju sposobnost industrije Unije da prilagodi cijene povećanju troškova neutemeljen je. Bez pritiska dampinškog uvoza na snižavanje cijena industrija Unije mogla bi neovisno odgovoriti na tržišne uvjete. Ta tvrdnja nije potkrijepljena dodatnim dokazima o tome kako bi antidampinške pristojbe pogoršale produktivnost ili inflaciju u sektorima na kraju proizvodnog lanca. Stoga je odbačena.

(129)

Nisu zaprimljene daljnje primjedbe o uzročno-posljedičnoj vezi. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 255. do 275. privremene uredbe.

(130)

EIFI je tvrdio da se razinom privremenih pristojbi nije u dovoljnoj mjeri odgovorilo na ozbiljnost štete uzrokovane dampinškim uvozom i da se njome nije ograničilo znatno povećanje dampinškog uvoza, zbog kojeg se pritisak na industriju Unije nastavio nakon pokretanja ispitnog postupka, što je vidljivo iz trenda rasta količina uvezenih proizvoda i smanjenja prosječnih uvoznih cijena. EIFI je stoga zatražio ponovnu procjenu razine pristojbi kako bi se u potpunosti uzele u obzir te promjene nakon razdoblja ispitnog postupka i ažurirao izračun dampinga usporedbom kineskih cijena CIF i ponuda cijena nakon razdoblja ispitnog postupka s izračunanom uobičajenom vrijednošću kako bi se utvrdilo je li dampinška marža izračunana za razdoblje ispitnog postupka i dalje primjerena u novijim tržišnim uvjetima.

(131)

I sam EIFI naveo je da se informacije koje se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne bi trebale uzimati u obzir u skladu s člankom 6. stavkom 1. trećim podstavkom osnovne uredbe. Fluktuacija količina uvoza i cijena nakon razdoblja ispitnog postupka sama po sebi ne čini okolnost zbog koje bi predložena antidampinška pristojba bila očito neprimjerena, posebno s obzirom na to da je povećanje količina proizvoda uvezenih iz Kine i nakon razdoblja ispitnog postupka ocijenjeno radi retroaktivne naplate konačnih pristojbi, kako je navedeno u odjeljku 8.3. u nastavku.

(132)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(133)

Nisu zaprimljene daljnje primjedbe o razini mjera. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 276. do 284. privremene uredbe.

(134)

Konačna razina dampinške marže i razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

(135)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz kako je navedeno u uvodnoj izjavi 118.

(136)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 203. privremene uredbe, razina suradnje bila je visoka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu i razinu uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu odnosno razinu uklanjanja štete.

(137)

Nakon konačne objave EIFI je tvrdio da se 17 društava navedenih u Prilogu nije trebalo smatrati društvima koja surađuju jer su ta društva dostavila dodatne dokumente koje je Komisija zatražila 19. lipnja 2025. sa zakašnjenjem ili su dostavljeni dokumenti bili nepotpuni.

(138)

Komisija je ispitala te podneske i napomenula da, iako su neki od podnesaka zaprimljeni nakon prvotno utvrđenog roka (26. lipnja 2025.), kašnjenja ili nedostaci nisu bili toliko znatni da se ta društva ne bi mogla smatrati društvima koja surađuju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(139)

Nakon konačne objave tri dodatna kineska proizvođača izvoznika dostavila su zatražene dodatne dokumente. Komisija je ispitala te podneske i odlučila uključiti ta društva u Prilog. Komisija je izmijenjeni Prilog objavila 16. rujna 2025. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(140)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(141)

Nakon privremene objave Europska federacija proizvođača željeza i čelika EUROFER, koja predstavlja dobavljače čeličnog supstrata žičanih šipki koji se koristi u proizvodnji vijaka, podržala je uvođenje mjera.

(142)

Osim toga, EIFI je predočio nekoliko pisama potpore različitih subjekata u industrijama na početku i na kraju proizvodnog lanca u kojima se podupire uvođenje mjera.

(143)

Uvoznik Pretec AB tvrdio je da bi uvođenje antidampinških pristojbi naštetilo nordijskim uvoznicima i krajnjim korisnicima jer u Uniji ne postoje alternative za vruće pocinčane konstrukcijske šipke infrastrukturne namjene duljine 5,8 metara, čime bi se povećali troškovi i ugrozili infrastrukturni projekti.

(144)

Komisija je napomenula da je uvoz iz trećih zemalja osim Kine već činio 13 % tržišta tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je cilj antidampinških mjera ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje, među ostalim i tako da se osigura dostupnost alternativa, a ne zabraniti kineski uvoz. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., dokazi EIFI-ja potvrdili su da proizvođači iz Unije imaju kapacitet za proizvodnju vruće pocinčanih konstrukcijskih šipki infrastrukturne namjene veličine do 6 metara te za prevlačenje cinkom i druge metode zaštite od korozije, što je u izravnoj suprotnosti s tvrdnjama Preteca o nedostupnosti. Ti čimbenici pokazuju da postoje održive alternative kojima se ublažavaju mogući poremećaji na tržištu.

(145)

Nisu zaprimljene druge primjedbe o interesu Unije. Stoga su potvrđeni zaključci iz privremene uredbe o interesu Unije.

(146)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(147)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(148)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(149)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (18). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(150)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava ispravna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe mogu se primijeniti samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(151)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(152)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(153)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(154)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: (i) da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju, (ii) da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio i (iii) da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(155)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(156)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(157)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(158)

Kriteriji za naplatu pristojbi tijekom razdoblja evidentiranja utvrđeni su u članku 10. stavku 4. osnovne uredbe.

(159)

Uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe ispunjen je jer je uvoz evidentiran na temelju uredbe o evidentiranju i u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe.

(160)

Uvoznici su imali priliku dostaviti primjedbe u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (b) osnovne uredbe nakon objave uredbe o evidentiranju i privremene uredbe.

(161)

Nijedna zainteresirana strana nije izrazila protivljenje evidentiranju. Međutim, primljene su primjedbe EFDA-e i EIFI-ja o mogućem retroaktivnom uvođenju pristojbi. EIFI je izrazio svoju suglasnost za naplatu pristojbi tijekom razdoblja evidentiranja.

(162)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (c) osnovne uredbe treba postojati „povijest dampinga tijekom dužeg razdoblja, odnosno uvoznik je bio svjestan ili je trebao biti svjestan, postojanja dampinga što se tiče razine dampinga i štete za koju se tvrdi, odnosno ustanovi da je nanesena”. Komisija je u ovom predmetu smatrala da su uvoznici imali ili trebali imati saznanja o postojanju dampinga kad je riječ o razini dampinga i štete za koju se tvrdi ili utvrdi da je nanesena od dana pokretanja ispitnog postupka.

(163)

Naime, Obavijest o pokretanju postupka i verzija pritužbe koja nije povjerljiva sadržavale su brojne izjave i dokaze o postojanju i opsegu navodnog dampinga i štete, na primjer u odjeljcima 3. i 4. Obavijesti o pokretanju postupka te odjeljcima B i C.5 verzije pritužbe koja nije povjerljiva. Komisija je stoga smatrala da su uvoznici i korisnici imali ili trebali imati saznanja o navodnom dampingu, njegovu opsegu i navodnoj šteti.

(164)

Međutim, EFDA je tvrdila da uvoznici iz Unije nisu imali povijesnu osnovu za predviđanje antidampinških mjera protiv vijaka bez glave jer je za predmetnu robu obično potrebno vrijeme za proizvodnju i isporuku u trajanju do šest mjeseci. Na primjer, proizvodi koji su uvezeni u Europu u razdoblju od siječnja do ožujka 2025. bili naručeni su već u srpnju 2024., prije pokretanja ispitnog postupka. Komisija je primijetila da nijedan potkrijepljeni dokaz u dokumentaciji ovog ispitnog postupka nije potvrdio da je vrijeme isporuke za takve uvezene proizvode šest mjeseci, zbog čega je taj argument špekulativan i nepotkrijepljen činjeničnim podacima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(165)

Nadalje, u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (d) osnovne uredbe, osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka treba doći do dodatnog značajnog povećanja uvoza koje će s obzirom na rokove, količinu i ostale okolnosti vjerojatno ozbiljno narušiti korektivni učinak konačnih pristojbi.

(166)

Komisijina analiza pokazala je da je došlo do dodatnog značajnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe.

(167)

Komisija je za potrebe te analize usporedila prosječnu mjesečnu uvezenu količinu predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka s prosječnom mjesečnom uvezenom količinom i cijenama nakon pokretanja postupka (u razdoblju od studenog 2024. do lipnja 2025.), pri čemu je razlikovala (i) prve cijele mjesece nakon pokretanja ispitnog postupka do zadnjeg cijelog mjeseca u kojem je izvršeno evidentiranje (od studenog 2024. do siječnja 2025.) i (ii) prve cijele mjesece nakon pokretanja ispitnog postupka do zadnjeg cijelog mjeseca kad su donesene privremene mjere (od studenog 2024. do lipnja 2025.).

Tablica 1.

Uvoz vijaka bez glave iz Kine

(168)

Prosječna mjesečna količina proizvoda uvezenih iz Kine u razdoblju ispitnog postupka iznosila je 9360 tona. Prosječna mjesečna količina proizvoda uvezenih iz Kine u razdoblju koje je započelo u prvom cijelom mjesecu nakon objave obavijesti o pokretanju ispitnog postupka u Službenom listu Europske unije i završilo u zadnjem cijelom mjesecu koji prethodi zadnjem cijelom mjesecu kad je izvršeno evidentiranje (od studenog 2024. do siječnja 2025.) iznosila je 13 458 tona, odnosno bila je za 44 % veća nego u razdoblju ispitnog postupka. Ako se usporedi uvoz nakon razdoblja ispitnog postupka s istim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka (tj. od studenog 2023. do siječnja 2024., s prosječnom mjesečnom količinom uvezenih proizvoda od 8768 tona), kako bi se izbjegle razlike u godišnjim dobima, promjena mjesečnog prosjeka još je veća, budući da se on povećao za 53 %.

(169)

Isto se kretanje može vidjeti kad se uvoz u razdoblju ispitnog postupka usporedi s razdobljem nakon pokretanja postupka do zadnjeg punog mjeseca u kojem su donesene privremene mjere.

(170)

Prosječna mjesečna količina proizvoda uvezena iz Kine u razdoblju koje je započelo u prvom cijelom mjesecu nakon objave obavijesti o pokretanju ispitnog postupka u Službenom listu Europske unije i završilo u zadnjem cijelom mjesecu prije uvođenja privremenih mjera (od studenog 2024. do lipnja 2025.) iznosila je 13 427 tona, odnosno bila je za 43 % veća nego u razdoblju ispitnog postupka. Ako se usporedi uvoz nakon razdoblja ispitnog postupka s istim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka (tj. od studenog 2023. do lipnja 2024., s prosječnom mjesečnom količinom uvezenih proizvoda od 8768 tona), mjesečni prosjek povećao se za 50 %.

(171)

Stoga je Komisija zaključila da se količina uvezenih proizvoda znatno povećala nakon pokretanja ispitnog postupka.

(172)

EFDA je tvrdila da je uočeno povećanje količine uvezenih proizvoda u prvim mjesecima 2025., posebno u siječnju i veljači, u skladu s uobičajenim sezonskim obrascima u industriji jer društva obično smanjuju razine zaliha u studenom i prosincu radi upravljanja zalihama na kraju godine, a potom nadopune zalihe u prvim mjesecima godine. Ta fluktuacija nije povezana s antidampinškim ispitnim postupkom, već je riječ o rutinskom ponašanju na tržištu. Međutim, Komisija je odbacila taj argument jer je usporedila i identična razdoblja u razdoblju ispitnog postupka i nakon njega, konkretno prve mjesece svake godine, stoga je usporedba obuhvatila sezonske učinke.

(173)

EFDA je tvrdila da su količine uvezenih proizvoda u razdoblju ispitnog postupka bile neuobičajeno niske zbog viška zaliha u skladištima Unije nakon pandemije, koji je nastao zbog poremećaja u lancu opskrbe i kašnjenja pošiljaka, što je dovelo do stvaranja zaliha. Naknadno povećanje uvoza nakon razdoblja ispitnog postupka ne ukazuje na neuobičajeni trend, već na korekciju tržišta jer su se zalihe vratile na uobičajene razine. Komisija je odbacila taj argument jer se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 212. privremene uredbe, količina uvezenih proizvoda u razdoblju ispitnog postupka povećala u odnosu na 2023. unatoč tome što je potražnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka ostala niska.

(174)

Nadalje, Komisija je napomenula da se prosječna cijena uvoza smanjila nakon pokretanja ispitnog postupka. Usporedbom (i) prvih cijelih mjeseci nakon pokretanja ispitnog postupka do zadnjeg cijelog mjeseca u kojem je izvršeno evidentiranje s prosječnom cijenom u razdoblju ispitnog postupka uočeno je smanjenje cijene za 8,6 % (s 1 213 EUR/tona na 1 109 EUR/tona), a usporedbom (ii) prvih cijelih mjeseci nakon pokretanja ispitnog postupka do zadnjeg cijelog mjeseca u kojem su donesene privremene mjere s prosječnom cijenom u razdoblju ispitnog postupka utvrđeno je smanjenje cijene za 9 % (s 1 213 EUR/tona na 1 104 EUR/tona).

(175)

S obzirom na navedeno Komisija je mogla zaključiti da bi povećanje uvoza moglo ozbiljno ugroziti korektivni učinak konačne antidampinške pristojbe koju treba primijeniti u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe.

(176)

U skladu s tim Komisija je zaključila da su ispunjeni svi uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi. Konačna antidampinška pristojba stoga bi trebala biti naplaćena za predmetni proizvod, na koji se primjenjivalo obvezno evidentiranje u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2025/141.

(177)

Razinu pristojbe koja se naplaćuje retroaktivno trebalo bi utvrditi na razini konačne pristojbe iz članka 1. stavka 2. u nastavku.

(178)

Nakon konačne objave EFDA je, uz potporu grupa Junyue i Chinafar, osporila retroaktivnu primjenu pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. točke (c) osnovne uredbe tvrdeći da uvjeti za retroaktivno uvođenje nisu ispunjeni jer za proizvod iz ispitnog postupka nema dokaza o kontinuiranom dampingu tijekom duljeg razdoblja. Stoga uvoznici nisu bili upoznati s navodnim dampingom ni opsegom navodne štete, posebno s obzirom na to da je proizvod izričito isključen iz prethodnog antidampinškog ispitnog postupka o određenim željeznim ili čeličnim elementima za pričvršćivanje (19).

(179)

EFDA je naglasila da su uvoznici većinom mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”), koja imaju ograničen kapacitet za neovisnu procjenu rizika dampinga. Ti subjekti obično posluju pod pretpostavkom da je cijena uvezenih proizvoda pošteno određena te bi bilo nerazumno očekivati od MSP-ova da proaktivno poduzimaju mjere predostrožnosti protiv dampinga za proizvode koji prethodno nisu bili predmet antidampinške kontrole i kazniti ih. Do naglog porasta uvoza nakon pokretanja ispitnog postupka došlo je prvenstveno zbog vremenâ isporuke u lancu opskrbe, s obzirom na to da od izdavanja narudžbe do carinjenja može proteći do osam mjeseci, a ne zbog namjernog izbjegavanja mjera. Stoga je ta organizacija tvrdila da su proizvodi koji su uvezeni u Uniju u razdoblju od siječnja do ožujka 2025. bili naručeni još u razdoblju od svibnja do srpnja 2024. Napomenula je da bi pri analizi potrebe za retroaktivnom primjenom pristojbi u drugim ispitnim postupcima (20) trebalo uzeti u obzir vremena isporuke.

(180)

EFDA je istaknula i da su se količine uvezenih proizvoda iz ispitnog postupka počele smanjivati od veljače 2025., što upućuje na normalizaciju trgovinskih tokova. Uz to, uvozne cijene stalno su se povećavale, što upućuje na to da se tržišni uvjeti prirodno ponovno prilagođavaju. Ta su kretanja, kako je navela EFDA, dodatno dovela u pitanje opravdanost retroaktivnih pristojbi.

(181)

EIFI je osporio tvrdnju da vrijeme isporuke (vrijeme od narudžbe do carinjenja) traje šest mjeseci i dostavio informacije o kraćim vremenima isporuke 2024. Tvrdio je da su od pokretanja ispitnog postupka (17. listopada 2024.) do početka retroaktivne primjene antidampinške pristojbe (19. ožujka 2025.) prošla 153 dana, što znači da su uvezeni proizvodi na koje se primjenjuju pristojbe naručeni nakon pokretanja ispitnog postupka, kad su uvoznici bili upoznati s navodnim dampingom i štetom. EIFI je naglasio da kretanje uvoza pokazuje nagli porast kineskog uvoza vijaka bez glave od srpnja 2024. (12 694 – 22 584 tone mjesečno) u usporedbi s razinama zabilježenima prije srpnja 2023. (6510 – 11 449 tona mjesečno). Iz tog je trenda vidljivo da je tržište bilo upoznato s predstojećom antidampinškom pritužbom te da su uvoznici povećali narudžbe u tom razdoblju kako bi izbjegli pristojbe. EIFI je nadalje tvrdio da su unatoč toj informiranosti uvoznici svjesno preuzeli rizik od retroaktivnih pristojbi, a sad nastoje izbjeći odgovornost navođenjem špekulativnih vremena isporuke.

(182)

EIFI je osporio i tvrdnje da su na nagli porast kineskog uvoza u razdoblju 2024. – 2025. utjecale prilagodbe zaliha nakon pandemije ili sezonski obrasci. Tvrdio je da je do porasta došlo jer je tržište predvidjelo antidampinšku pritužbu. Povećanje od 109 % u odnosu na prethodnu godinu u prvom tromjesečju 2025. i trajni pad cijena (s 1 302 EUR/tona, koliko je cijena iznosila 2023., na 1093 EUR/tona do sredine 2025.) u suprotnosti su s tvrdnjama o privremenom ili cikličkom obrascu. EIFI je naglasio da su nagli porast i kretanje cijena povezani s predstojećim ispitnim postupkom i da alternativna objašnjenja nisu valjana te je istaknuo potrebu za retroaktivnim pristojbama kako bi se suzbio predatorski uvoz.

(183)

Komisija je podsjetila da se članak 10. stavak 4. točka (d) osnovne uredbe odnosi na „uvoz” za koji je vjerojatno da će ozbiljno ugroziti korektivni učinak konačne antidampinške pristojbe koju treba primijeniti, a ne na „narudžbe”. Taj se uvoz mora procijeniti s obzirom na rokove, količine i mogućnost ugrožavanja korektivnog učinka antidampinških pristojbi. U članku 10. stavku 4. točki (c) kao uvjet se navodi svijest uvoznika o dampingu, ali se naglašava da retroaktivne pristojbe nisu kaznene prirode. Umjesto toga, njihova je svrha očuvati djelotvornost antidampinških mjera suzbijanjem uvoza koji bi u cjelini mogao ugroziti njihov korektivni učinak. U procjeni na temelju članka 10. stavka 4. točke (d) prednost se daje objektivnom učinku količina uvezenih proizvoda i tržišne dinamike u odnosu na subjektivne namjere ili vremena isporuke pojedinačnih uvoznika. (21)

(184)

U aktualnom ispitnom postupku Komisija je potvrdila da je od narudžbe do datuma uvoza možda proteklo nekoliko mjeseci. Pregledala je dokaze koje su dostavile stranke o vremenima isporuke u lancu opskrbe za proizvod iz ispitnog postupka, ali ih je u velikoj mjeri odbacila kao nepotkrijepljene ili nepotpune. Među glavnim su nedostacima nedostatak narudžbi i/ili odgovarajućih računa te, u određenim slučajevima, carinske dokumentacije. Osim toga, neki uvoznici koji su dostavili informacije nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, zbog čega ukupna količina proizvoda koju su oni uvezli u Uniju nije poznata. Stoga su se podaci koje su dostavili uvoznici koji surađuju odnosili na manje od 5 % ukupnog uvoza proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Stoga, osim što u biti nisu relevantni s obzirom na načela navedena u uvodnoj izjavi 183., Komisija nije smatrala da su ti podaci dovoljno reprezentativni da bi se moglo pretpostaviti da se svi ostali uvoznici nalaze u sličnoj situaciji.

(185)

S obzirom na svoju analizu znatnog povećanja uvoza nakon razdoblja ispitnog postupka Komisija je smatrala da, iako su neki proizvodi koji su sporučeni od studenog 2024. do veljače 2025. mogli biti naručeni prije listopada 2024. (prije ispitnog postupka), to nije dovoljno da bi se time objasnio stalni rast uvoza, koji je od veljače do lipnja 2025. iznosio 47 % u odnosu na isto razdoblje 2024. Osim toga, Komisija je u razdoblju od veljače do lipnja 2025. zabilježila smanjenje prosječne uvozne cijene proizvoda za 11 % u odnosu na razdoblje od veljače do lipnja 2024., što nije u skladu s tvrdnjom EFDA-e o normalizaciji tržišta. To smanjenje cijena, u kombinaciji s naglim porastom količine uvezenih proizvoda, izravno opovrgava argument stranaka da su se trgovinski tokovi prirodno ponovno prilagodili nakon veljače 2025.

(186)

Nadalje, analizom prosječne uvozne cijene utvrđeno je da nije točna tvrdnja EFDA-e da su proizvodi uvezeni u Uniju u razdoblju od siječnja do ožujka 2025. bili naručeni još u razdoblju od svibnja do srpnja 2024. Da je ta tvrdnja točna, prosječna uvozna cijena u razdoblju od siječnja do ožujka 2025. (1057 EUR/tona) trebala bi biti usklađena s rasponom cijena iz razdoblja od svibnja do srpnja 2024. (1218 EUR/tona) ili ranije, ali je ona 13 % niža.

(187)

Komisija je odbacila argument stranaka koji se odnosi na isključenje proizvoda iz ispitnog postupka iz prethodnog antidampinškog ispitnog postupka o određenim željeznim ili čeličnim elementima za pričvršćivanje jer taj argument nije relevantan za aktualni postupak. U skladu s ustaljenom praksom i člankom 10. stavkom 4. točkom (c) osnovne uredbe, svaki ispitni postupak ograničen je na opseg proizvoda definiran u pritužbi. Činjenica da vijci ili svornjaci nisu bili obuhvaćeni prethodnom pritužbom ne znači da aktualni ispitni postupak nije valjan, budući da je opseg svakog postupka određen samo konkretnim navodima i dokazima iznesenima u predmetnoj pritužbi. Nadalje, Komisija je naglasila da se industrije koje proizvode vijke bez glave i one koje proizvode druge željezne ili čelične elemente za pričvršćivanje razlikuju po proizvodnim procesima, tržišnim funkcijama i šteti. Pozivanje stranaka na prethodno isključenje stoga je bespredmetno jer su time povezale nepovezane ispitne postupke s različitim opsezima proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao činjenično i pravno neutemeljena.

(188)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je retroaktivna primjena pristojbi opravdana jer su dokazi pokazali da se nagli porast uvoza i vrijeme kad su isporuke izvršene ne može objasniti vremenima isporuke te da su ispunjeni uvjeti za retroaktivno uvođenje na temelju članka 10. stavka 4. točke (c) osnovne uredbe.

(189)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe pristojba se primjenjuje retroaktivno i naplaćuje od 19. ožujka 2025.

(190)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (22), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(191)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,