(1)

Geopolitička dinamika posljednjih je godina izrazito nesigurna, zbog čega treba temeljito ponovno evaluirati stratešku autonomiju i otpornost Unije te zaštitu demokratskih načela i vladavine prava paralelno s izazovima povezanima sa zelenim, socijalnim i tehnološkim tranzicijama. Zbog tih istodobnih tranzicija hitno je potrebno premostiti inovacijski jaz, ubrzati nastojanja u području dekarbonizacije, povećati gospodarsku konkurentnost i smanjiti vanjske ovisnosti diversifikacijom lanaca opskrbe, povećanjem domaće proizvodnje zelene energije i ulaganjem u ključne sektore.

(2)

U okviru kohezijske politike, kao glavnog instrumenta za ulaganja Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, potiču se ciljana ulaganja kojima se doprinosi ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a ujedno se odgovara na nove izazove. Nadalje, pri preispitivanju u sredini programskog razdoblja pazi se na načelo partnerstva i načelo višerazinskog upravljanja kako bi se osigurala učinkovita i regionalna provedba kohezijske politike usmjerena na građane. Stoga bi se svaka preraspodjela u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja trebala provesti u skladu s europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo (4).

(3)

U pravnom okviru za programe kohezijske politike predviđeno je preispitivanje u sredini programskog razdoblja 2025., što je pravodobna i jedinstvena prilika za preusmjeravanje programa kako bi se uzeli u obzir novi izazovi i mogućnosti, ubrzala provedba tih programa te povećala njihova djelotvornost u podupiranju starih i novih prioriteta Unije, ne dovodeći u pitanje druge pravne akte Unije ili sljedeći višegodišnji financijski okvir.

(4)

S obzirom na važnost horizontalnih uvjeta koji omogućuju provedbu primjenjivih na sve specifične ciljeve i kriterije potrebne za procjenu njihova ispunjenja, u smislu članka 15. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Priloga III toj uredbi, za djelotvornu i učinkovitu upotrebu ukupne potpore Unije koja se dodjeljuje iz tih fondova Unije te potrebu da se osigura praktičan učinak tih fondova Unije, iznosi koji premašuju iznos fleksibilnosti iz članka 86. stavka 1. drugog podstavka te uredbe, koji odgovaraju specifičnim ciljevima koji podliježu negativnoj procjeni Komisije na temelju primjene tih horizontalnih uvjeta koji omogućuju provedbu ne bi trebali podlijegati izmjeni programa ili prijenosu na temelju novih prioriteta i fleksibilnosti predviđenih u odredbama o izmjeni iz ove Uredbe. Takva proporcionalna mjera potreban je poticaj, kojim se nastoji osigurati da pravo i praksa država članica i ostanu u skladu s horizontalnim uvjetima koji omogućuju provedbu i da rashodi obuhvaćeni fondovima Unije ispunjavaju ciljeve Unije.

Budući da se Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća (6) primjenjuje horizontalno, isti bi se zahtjev trebao primjenjivati na iznose koji odgovaraju obvezama suspendiranima mjerama donesenima na temelju te Uredbe. Iznosi u okviru iznosa fleksibilnosti iz članka 86. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) 2021/1060 koji odgovaraju specifičnim ciljevima koji podliježu negativnoj ocjeni Komisije na temelju primjene horizontalnih uvjeta koji omogućuju provedbu mogu podlijegati izmjeni programa ili prijenosu na temelju novih prioriteta, pod uvjetom da su takvi novi prioriteti u skladu s ciljevima koji se nastoje postići horizontalnim uvjetima koji omogućuju provedbu.

(5)

U svojoj Komunikaciji od 29. siječnja 2025. naslovljenoj „Kompas konkurentnosti za EU”, kao i svojoj Komunikaciji od 26. veljače 2025. naslovljenoj „Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost” i popratnom akcijskom planu za priuštivu energiju Komisija je predstavila konkretan put za Europu da obnovi svoju konkurentnost i osigura održivo blagostanja. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda uspostavljenih Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (7) već se podupiru ulaganja u klimatske ciljeve kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1060. Međutim, države članice trebale bi intenzivirati mjere kako bi osigurale da dekarbonizacija bude pokretač rasta europskih industrija i povećanja blagostanja europskih građana, među ostalim povećanjem potpore čistoj tehnologiji i prelasku na čistu energiju, ulaganjem u projekte energetske infrastrukture kojima se može osigurati istinska energetska unija te podupiranjem dekarbonizacije proizvodnih procesa i proizvoda.

(6)

S obzirom na dosad nezabilježenu geopolitičku nestabilnost i potrebu da Unija osigura vlastitu obranu i civilnu pripravnost, financijska sredstva u okviru kohezijske politike trebalo bi brzo mobilizirati radi izravne potpore ulaganjima u obrambene sposobnosti i civilnu sigurnost. Stoga je potrebno utvrditi nove specifične ciljeve za potporu iz EFRR-a i Kohezijskog fonda kako bi se financirali industrijski kapaciteti u obrambenom sektoru i omogućila ulaganja u otpornu obrambenu infrastrukturu ili infrastrukturu s dvojnom namjenom, među ostalim radi poticanja vojne mobilnosti i jačanja civilne pripravnosti, uključujući kibernetičku sigurnost i civilnu sigurnost koje nisu nužno povezane s mobilnošću, u skladu s područjem primjene tih fondova i načelom „ne nanosi bitnu štetu” te u suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima. Osim toga, trebalo bi biti moguće poduprijeti civilnu pripravnost kao dio teritorijalnih i lokalnih razvojnih strategija. Industrijski kapaciteti za poticanje obrambenih sposobnosti trebali bi biti povezani s tehnološkim razvojem i proizvodnjom obrambenih proizvoda i drugih proizvoda za obrambene namjene kako su definirani u Uredbi Vijeća (EU) 2025/1106 (8), posebno onih iz članka 1. te uredbe. Države članice potiču se da iskoriste mogućnost predviđenu u postojećem pravnom okviru za dobrovoljni prijenos sredstava koja su im dodijeljena u okviru podijeljenog upravljanja u programe kojima se izravno upravlja, a koji su namijenjeni za ostvarivanje obrambenih i sigurnosnih ciljeva. U tom bi se kontekstu prijenosima u omotnicu za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe osigurale koordinirane intervencije duž koridora vojne mobilnosti navedenih u Zajedničkoj bijeloj knjizi Visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije od 19. ožujka 2025. o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. Prilikom podupiranja takvih ulaganja države članice, ako je primjenjivo, uzimaju u obzir kriterije prihvatljivosti utvrđene u članku 9. Uredbe (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća (9), pravila o prihvatljivosti utvrđena u članku 16. Uredbe (EU) 2025/1106 ili relevantne odredbe Programa za europsku obrambenu industriju. Prednost bi trebalo dati ulaganjima u infrastrukturu i kapacitete dvojne namjene.

(7)

S obzirom na jedinstvene sigurnosne izazove i geopolitičku važnost istočnih pograničnih regija susjednih Rusiji, Bjelarusu i Ukrajini, tim je regijama potrebno posvetiti posebnu pozornost i izvanrednu potporu. Te su regije posebno izložene vanjskim prijetnjama, uključujući hibridne napade. Jačanje lokalnih obrambenih sposobnosti i otpornosti lokalne zajednice u tim regijama ključno je ne samo za odvraćanje od potencijalne agresije i zaštitu europske sigurnosti nego i za potporu regionalnom razvoju, promicanje socijalne kohezije, otvaranje radnih mjesta i poboljšanje životnih uvjeta.

(8)

Pri dodjeli i provedbi sredstava kohezijske politike usmjerenih na ciljeve povezane s obranom države članice trebale bi dati prednost projektima kojima se promiču zapošljavanje, razvoj vještina i industrijska diversifikacija na regionalnoj razini. Poseban naglasak trebalo bi staviti na potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) i regionalnim klasterima aktivnima u području tehnologija s dvojnom namjenom, kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije, osiguravajući da takva ulaganja služe strateškim interesima Unije i cilju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

(9)

Ulaganja u nadogradnju prometnih mreža radi ispunjavanja vojnih zahtjeva također donose znatne koristi za civilnu mobilnost, gospodarsku povezanost i kapacitete za odgovor na krizu unutar Unije. Takvim se ulaganjima poboljšava prekogranična infrastruktura, smanjuju uska grla, poboljšava pripravnost i doprinosi otpornosti regija i ključnih lanaca opskrbe. Nadalje, prometna čvorišta koja omogućuju brzo raspoređivanje hitnih službi i distribuciju osnovnih potrepština znatno doprinose kontinuitetu vitalnih funkcija i nacionalnoj sigurnosti.

(10)

Nadalje, kako bi se brzo povećala likvidnost radi odgovora na najhitnije potrebe, za ulaganja u poboljšane obrambene sposobnosti i obrambenu infrastrukturu, posebice davanjem prednosti sposobnostima i infrastrukturi dvojne namjene, te civilnu pripravnost, trebalo bi pružiti dodatne mogućnosti financiranja. Posebno je potrebno predvidjeti dodatno jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 20 % iznosa programiranih u okviru takvih posebnih prioriteta u sklopu relevantnih ciljeva politike EFRR-a i Kohezijskog fonda te mogućnost primjene više stope sufinanciranja sredstvima Unije.

(11)

Sredstvima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u okviru njihova odgovarajućeg područja potpore, već se može predvidjeti podupiranje ulaganja kojima se doprinosi ciljevima „Platforme za strateške tehnologije za Europu” (STEP) uspostavljene Uredbom (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća (10) kojom se nastoji ojačati tehnološko vodstvo Europe. Kako bi se pružili dodatni poticaji za ulaganja iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u ta ključna područja, trebalo bi ukloniti ograničenje ukupnog doprinosa EFRR-a i Kohezijskog fonda tim prioritetima i produljiti mogućnost da se državama članicama osigura veće pretfinanciranje za povezane izmjene programa. Prioriteti kojima se podupiru ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a u okviru zahtjeva za izmjenu programa koji je dostavljen Komisiji do 31. ožujka 2025. primit će izvanredno jednokratno pretfinanciranje primjenjivo u trenutku podnošenja tog zahtjeva.

Nadalje, mogućnosti financiranja produktivnih ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a u poduzećima koja nisu MSP-ovi trebalo bi primjenjivati na sve države članice i regije koje imaju BDP po stanovniku niži od prosjeka EU-27, zadržavajući pritom pažnju na MSP-ovima. Takva bi ulaganja trebala biti moguća i u regijama u kojima bi se njima olakšala industrijska prilagodba povezana s digitalnom tranzicijom, uključujući digitalne kapacitete računalstva u oblaku, umjetnu inteligenciju i superračunalstvo te dekarbonizaciju i kružnost proizvodnih procesa i proizvoda, primjerice u automobilskoj industriji ili energetski intenzivnim industrijama. Osim toga, mogućnost predviđena za ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a radi financiranja produktivnih ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebalo bi proširiti na sva ulaganja, zadržavajući pritom pažnju na MSP-ovima, ako su takva ulaganja, među ostalim, potrebna za provedbu plana za pravednu tranziciju i za otvaranje radnih mjesta.

(12)

Kako bi se povećala energetska sigurnost, ubrzala energetska tranzicija i promicala čista mobilnost, ulaganja u okviru STEP-a i Instrumenta za infrastrukturu za alternativna goriva predviđenog Uredbom (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebalo bi dopuniti utvrđivanjem novog specifičnog cilja za EFRR i Kohezijski fond u okviru cilja politike 2. za promicanje interkonekcijskih vodova i povezane infrastrukture za prijenos, distribuciju, skladištenje i potporu, kao i za zaštitu i očuvanje te infrastrukture te pospješivanje uvođenja infrastrukture za punjenje. Energetska infrastruktura za potporu odnosi se na sva postrojenja, opremu i sustave koji podupiru međusobno povezivanje prijenosnih sustava država članica omogućavanjem proizvodnje, prijenosa, distribucije i skladištenja energije. Kako bi se ubrzala ulaganja u tim područjima, za prioritete u okviru tog specifičnog cilja trebalo bi moći koristiti dodatno jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 20 % iznosa programiranih u okviru tih prioriteta i mogućnost primjene više stope sufinanciranja sredstvima Unije. Od upravljačkih tijela očekuje se da, prema potrebi, nastoje iskoristiti najveći mogući iznos privatnog financiranja. Zahvaljujući tom pojačanom ulaganju energetski intenzivni sektori imat će pristup stabilnijim i raznolikijim izvorima energije na manje fragmentiranom unutarnjem energetskom tržištu, čime će se poduprijeti njihova održivost i konkurentnost. Nadalje, proširenjem potpore iz EFRR-a za projekte dekarbonizacije omogućuje se energetski intenzivnim industrijama davanje prednost inovacijama visokog učinka koje su u skladu s klimatskim ciljevima Unije.

(13)

Važni projekti od zajedničkog europskog interesa, odnosno projekti kojima se podupiru i promiču veliki prekogranični projekti koji se smatraju ključnima za gospodarski rast, inovacije i konkurentnost Unije smatraju se kompatibilnima s unutarnjim tržištem ako omogućavaju međueuropsku suradnju u području inovativnih tehnologija ili paneuropskih infrastruktura. Kako bi se ubrzali izrada novih i provedba postojećih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, potporu iz EFRR-a za ulaganja u projekte koji sudjeluju u važnom projektu od zajedničkog europskog interesa za koji je Komisija utvrdila da je spojiv s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a, uzevši u obzir Komunikaciju Komisije od 25. studenoga 2021. naslovljenu „Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem”, trebalo bi omogućiti za sve kategorije regija. Nadalje, za operacije koje doprinose važnom projektu od zajedničkog europskog interesa koji je odobrila Komisija trebali bi se primjenjivati pojednostavnjeni postupci odabira.

(14)

Priuštivo i održivo stanovanje još je jedan izazov koji je postao prioritet zbog znatnog povećanja cijena i najamnina posljednjih godina. Skupine u nepovoljnom položaju i obitelji s niskim i srednjim prihodima osobito su pogođene jer se suočavaju s većim poteškoćama u pristupu stanovanju i sve većim rizikom od beskućništva. Kako bi se državama članicama i regijama dao poticaj da udvostruče ulaganja iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u okviru područja potpore tih fondova, u izgradnju i obnovu priuštivog i održivog stambenog fonda, uključujući socijalno stanovanje, trebalo bi utvrditi nove specifične ciljeve unutar različitih ciljeva politike kako bi se omogućila fleksibilnost za programiranje intervencija u području stanovanja u okviru posebnih prioriteta, pri čemu treba priznati da se definicija priuštivosti može razlikovati ovisno o okolnostima u svakoj državi članici Takvi prioriteti trebali bi biti u skladu s Direktivom (EU) 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i obuhvaćati mogućnost primjene više stope sufinanciranja Unije i dodatno jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 20 % programiranih iznosa kako bi se smanjilo opterećenje javnih proračuna. Na primjer, za ulaganja na temelju načela i vrijednosti u okviru inicijative „Novi europski Bauhaus” trebalo bi u potpunosti iskoristiti te nove mogućnosti. Troškovi privremenog najma alternativnog smještaja za stanare tijekom obnove mogu također biti prihvatljivi za potporu u okviru tih prioriteta. Primjereno je i pojasniti potporu iz FPT-a u tom kontekstu.

(15)

Voda je ključan resurs za sigurnost hrane, energije i gospodarskih sustava. Njezina uloga kao resursa ujedno je od ključan aspekt osiguravanja otpornosti na klimatske promjene. S obzirom na izazove zbog učinaka klimatskih promjena na vodne resurse, trebalo bi poticati daljnja ulaganja u otpornost vodoopskrbe. Hitno je potrebno poboljšati provedbu zakonodavstva o zaštiti voda i mora, poboljšati učinkovitost potrošnje vode, odgovoriti na problem nestašice vode i ostvariti napredak u osiguravanju Europe otporne na probleme vodoopskrbe. Za tu provedbu potrebna su znatna ulaganja, među ostalim u ponovnu uporabu vode u nepoljoprivredne svrhe, plavu biotehnologiju, infrastrukturu za rješavanje problema nestašice vode i sprečavanja suše, uvođenje prirodnih rješenja, ekološku obnovu slatkovodnih ekosustava i poboljšanje pročišćavanja otpadnih voda. Za stanovništvo koje živi u regijama koje su posebno pogođene nestašicom vode desalinizacija, ako se provodi na održiv način kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 4. lipnja 2025. naslovljenoj „Europska strategija za otpornost vodoopskrbe”, također može imati ključnu ulogu u osiguravanju sigurnog pristupa vodi te bi stoga trebala biti prihvatljiva za potporu. Stoga je u specifični cilj u okviru cilja politike 2. primjereno uključiti upućivanje na siguran pristup vodi, održivo upravljanje vodama, uključujući integrirano upravljanje vodama, i otpornost voda kako bi se omogućilo proaktivno upravljanje na temelju procjene rizika i povećala pripravnost. Za nove posebne prioritete utvrđene za taj specifični cilj također bi trebalo omogućiti dodatno jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 20 % programiranih iznosa i mogućnost primjene više stope sufinanciranja kako bi se pružili poticaji za ključna ulaganja u tom području. Trebalo bi biti moguće pružiti potporu iz FPT-a za ulaganja povezana s vodom ako se takvim ulaganjima rješava akutni nedostatak vode, povećava otpornost na klimatske promjene i podupire prijelaz na održivo i diversificirano lokalno gospodarstvo, čak i ako ulaganja nisu izravno povezana s projektima obnove zemljišta.

(16)

Kako bi države članice mogle provesti smisleno reprogramiranje u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja i usmjeriti sredstva na te nove strateške prioritete Unije, trebalo bi ukinuti dodatna ograničenja. Kad je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije, primjereno je da se državama članicama omogući da iznose programirane za nove strateške prioritete, uključujući one kojima se doprinosi ciljevima STEP-a, uračunaju u iznose potrebne za osiguravanje usklađenosti s tim zahtjevima, neovisno o tome ispunjavaju li države članice zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na nacionalnoj razini ili na razini kategorije regija. Fleksibilnost u vezi sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije trebala bi biti popraćena određenom fleksibilnošću u pogledu izračuna doprinosa u području klime za EFRR i Kohezijski fond kako je utvrđeno u članku 6. Uredbe (EU) 2021/1060, uz poštovanje općih zahtjeva iz tog članka. Osim toga, državama članicama trebalo bi omogućiti i da sredstva iz EFRR-a i Kohezijskog fonda usmjere u odjeljak „države članice” u okviru fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (14) kako bi ih mogla iskoristiti putem financijskog instrumenta predviđenog u okviru programa InvestEU.

Naposljetku, kako bi se omogućilo sveobuhvatno reprogramiranje radi usmjeravanja na nove strateške prioritete u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja, državama članicama trebalo bi omogućiti dodatno vrijeme za dopunu procjene ishoda preispitivanja u sredini programskog razdoblja i podnošenje povezanih izmjena programa. To dodatno vrijeme za reprogramiranje trebalo bi se primjenjivati i na sredstva FPT-a ako su uključena u program zajedno sa sredstvima EFRR-a i Kohezijskog fonda ili sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (15). Izmjene programâ u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) trebalo bi podnijeti u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(17)

Kako bi se općenito ubrzala provedba programa kohezijske politike i osigurala potrebna likvidnost za provedbu ključnih ulaganja, u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi osigurati dodatno jednokratno pretfinanciranje i za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i za programe u okviru cilja Interrega ako se reprogramiranje odnosi na znatan udio cijelog programa. Postotak pretfinanciranja trebalo bi dodatno povećati za određene programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom, s obzirom na negativne posljedice agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine za te regije. Kako bi se potaknulo reprogramiranje radi usmjeravanja na ključne prioritete u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja, dodatno jednokratno pretfinanciranje trebalo bi biti dostupno samo ako je u tom kontekstu dosegnut određeni prag za preraspodjelu financijskih sredstava na određene ključne prioritete.

(18)

Kako bi se uzelo u obzir vrijeme potrebno za preusmjeravanje ulaganja u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja i omogućilo da se dostupna sredstava iskoriste na najbolji način, krajnji datum za prihvatljivost rashoda te pravila o opozivu trebalo bi prilagoditi za programe u okviru kojih se sredstva preraspodjeljuju na strateške prioritete u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja. Na prioritete programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom trebalo bi također biti moguće primijeniti višu stopu sufinanciranja uzimajući u obzir negativne posljedice agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine za te regije te vodeći računa o potrebi za pravodobnim zaključenjem programa, pravodobnim pokretanjem novih programa i potpunom apsorpcijom sredstava iz programa.

(19)

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja trebalo bi iskoristiti i za jačanje važne uloge gradova i funkcionalnih urbanih područja u ostvarivanju mnogih ciljeva Unije tako da se državama članicama omogući da, u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima i vodeći računa o regionalnim posebnostima te području primjene kohezijske politike, preraspodijele financijska sredstva iz EFRR-a kako bi se poduprla Europska urbana inicijativa iz članka 12. Uredbe (EU) 2021/1058. Osim toga, kako bi se olakšalo prihvaćanje ključnih inovativnih djelovanja utvrđenih u okviru Europske urbane inicijative, za takva bi se djelovanja trebao primjenjivati pojednostavnjeni postupak odabira za potporu u okviru programa kohezijske politike. Kako bi se povećala fleksibilnost u upotrebi sredstava, državama članicama trebalo bi omogućiti i da sredstva iz EFRR-a za njihove programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” preraspodijele na instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije iz članka 13. Uredbe (EU) 2021/1058.

(20)

Kako bi se pojednostavnila provedba i ubrzala ulaganja, primjereno je provesti dodatne ciljane izmjene regulatornog okvira kojim se uređuje korištenje FPT-a. Osobito, mogućnost primjene pojednostavnjenog postupka odabira za operacije kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti trebalo bi proširiti na FPT. Nadalje, trebalo bi ukloniti ograničenja za reviziju ciljeva kako bi se osigurala potrebna fleksibilnost u kontekstu izmjena u provedbi.

(21)

Kako bi podržala države članice u brzom i ispravnom reprogramiranju, Komisija bi trebala pružiti pravovremena i jasna tehnička pojašnjenja i potporu upravljačkim tijelima, među ostalim putem strukturiranog sustava, odgovarajući na tehnička, pravna i postupovna pitanja, posebno u pogledu mjera uvedenih ovom Uredbom.

(22)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno preusmjeravanje ulaganja na ključne prioritete u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja te pojednostavnjenje i ubrzavanje provedbe politika izmjenom uredaba (EU) 2021/1058 i (EU) 2021/1056, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog opsega svog opsega i učinaka na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(23)

Uredbe (EU) 2021/1058 i (EU) 2021/1056 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(24)

S obzirom na hitnu potrebu da se omoguće ključna ulaganja, posebno u obrambene sposobnosti u kontekstu geopolitičkih izazova na koje treba hitno odgovoriti, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(2)

U članku 4. stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

3.

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

4.

umeće se sljedeći članak:

(*3)  Uredba (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (SL L 231, 30.6.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1056/oj).”;"

5.

u članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

6.

u Prilogu I. tablica 1. mijenja se kako slijedi:

1.

članak 8. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 10. dodaju se sljedeći stavci:

(*4)  Uredba (EU) 2025/1914 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2025. o izmjeni uredaba (EU) 2021/1058 i (EU) 2021/1056 u pogledu posebnih mjera za svladavanje strateških izazova u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja (SL L, 2025/1914, 19.9.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/1914/oj).”;"

3.

u članku 11. stavku 2. točke (h) i (i) zamjenjuju se sljedećim:

;

4.

u članku 12. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

5.

u Prilogu II. tekst koji upućuje na članak 11. stavak 2. točku (h) zamjenjuje se sljedećim:

„Ispuniti samo ako se potpora pruža produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi:

Ažuriranje ili ispunjavanje ovog odjeljka revizijom teritorijalnih planova za pravednu tranziciju, ovisno o odluci o pružanju takve potpore.”

6.

u Prilogu III. dodaje se sljedeći redak: