(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 19. prosinca 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom akrilonitril-butadien-stirenskih smola podrijetlom iz Republike Koreje („Republika Koreja” ili „Koreja”) i Tajvana („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju su 4. studenoga 2024. podnijeli INEOS Styrolution Switzerland SA, Versalis SpA i Trinseo Europe GmbH („podnositelji pritužbe”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija akrilonitril-butadien-stirenskih smola u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/412 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Tajvana i Koreje, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Komisija je primila primjedbe na pokretanje postupka od vlade Koreje i društva LG Chem.

(7)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka (4) društvo LG Chem tvrdilo je da razina povjerljivosti odobrena podnositeljima pritužbe u pritužbi nije u skladu s člankom 6.5.1. Sporazuma o antidampingu WTO-a („Sporazum o antidampingu”) i odgovarajućom sudskom praksom. Navelo je da se potpunim uklanjanjem prodajnih cijena industrije Unije na slobodnom tržištu Unije krše prava tog društva na obranu jer nije bilo moguće usporediti te cijene s korejskim cijenama i na odgovarajući način odgovoriti na tvrdnje o šteti.

(8)

Nakon zaprimanja primjedbi društva LG Chem Komisija je od industrije Unije zatražila da dopuni podatke koji nedostaju u verziji pritužbe koja nije povjerljiva. Industrija Unije dostavila je zatražene informacije.

(9)

Društvo LG Chem nije se složilo s tvrdnjama o dampingu navedenima u pritužbi, ističući da su se tvrdnje o neprofitabilnoj prodaji akrilonitril-butadien-stirenskih smola (ABS) na korejskom domaćem tržištu temeljile na netočnim financijskim podacima i da ne odražavaju pozitivnu operativnu i neto dobit društva. Tvrdilo je i da je izračun troškova i profitnih marži iz pritužbe također bio pogrešan jer se oslanjao na podatke nepovezanih društava i proizvoda te nije uzeo u obzir razlike u strukturi troškova i cijeni između standardnih i vrhunskih ABS proizvoda. Društvo LG Chem tvrdilo je da su podaci iz pritužbe o cijenama sirovina nepouzdani jer ne odražavaju stvarnu kvalitetu i trošak sirovina koje upotrebljavaju korejski proizvođači ABS-a. Proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze koji bi doveli u pitanje točnost informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe. Komisija nije utvrdila nijedan razlog da te informacije smatra nedovoljnima da bi se opravdalo pokretanje ispitnog postupka. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(10)

Društvo LG Chem tvrdilo je da u pritužbi nisu dostavljeni dokazi o postojanju materijalne štete za industriju Unije zbog sljedećih razloga:

(11)

Komisija je podsjetila da je za utvrđivanje materijalne štete prima facie potrebno, među ostalim, ispitati relevantne čimbenike opisane u članku 5. stavku 2. točki (d) osnovne uredbe. Člankom 5. osnovne uredbe nije izričito propisano da svi čimbenici štete navedeni u članku 3. stavku 5. pokazuju pogoršanje kako bi se utvrdila materijalna šteta. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba sadržava podatke o promjenama obujma navodnog dampinškog uvoza, učinku tih uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ne nužno svi) čimbenici i pokazatelji koji se odnose na stanje industrije Unije, kao što je navedeno u članku 3. stavcima 3. i 5.

(12)

Stoga se ne moraju svi čimbenici pogoršati kako bi se utvrdila materijalna šteta. Nadalje, postojanje drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na stanje industrije Unije ne podrazumijeva nužno da učinak dampinškog uvoza na tu industriju nije materijalan.

(13)

Komisija je smatrala da su u pritužbi dostavljeni dostatni dokazi o postojanju materijalne štete jer je dokazano da se, kad se potrošnja u Uniji smanjila, uvoz iz predmetnih zemalja povećao u apsolutnom i relativnom smislu, a da su se, nasuprot tome, proizvodnja i prodaja industrije Unije te njezina profitabilnost smanjili tijekom razmatranog razdoblja.

(14)

Nadalje, vlada Koreje i društvo LG Chem tvrdili su da je porast uvoza ABS-a iz Koreje uzrokovan kvalitetom proizvoda, a ne dampingom. U tom je pogledu vlada Koreje tvrdila da se uvoz ABS-a iz Koreje povećao i zbog nestašice na tržištu Unije uzrokovane slučajevima više sile 2021. Osim toga, obje su stranke tvrdile da je navodna šteta uzrokovana porastom cijena energije u Uniji.

(15)

Komisija je smatrala da stranke nisu dostavile dokaze kojima bi potkrijepile tvrdnje da je povećanje uvoza ABS-a iz Koreje uzrokovano kvalitetom proizvoda i kratkoročnim slučajevima više sile 2021. Osim toga, Komisija je utvrdila da se u pritužbi u dovoljnoj mjeri razmatralo pitanje povećanja troškova energije u fazi pritužbe.

(16)

Stoga su odbačene tvrdnje koje se odnose na analizu štete i uzročnosti uključenu u pritužbu, kako su navedene u uvodnim izjavama 10. i 14.

(17)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(18)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju prodaje i ponude proizvoda. Taj se uzorak sastojao od dvaju proizvođača iz Unije. Na proizvođače iz Unije u uzorku otpadalo je [38 – 48] % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u tom pogledu. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(20)

Šest nepovezanih uvoznika javilo se Komisiji u vezi s odabirom uzorka. Međutim, samo su četiri dostavila tražene informacije. Također su pristali da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(21)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Republici Koreji zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Republike Koreje pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(22)

Tri proizvođača izvoznika u Republici Koreji dostavila su zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. Na te proizvođače izvoznike otpadalo je više od 90 % uvoza iz Koreje u tonama tijekom razdoblja ispitnog postupka. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Na ta društva otpada [75 – 85] % ukupnog izvoza u Uniju iz Republike Koreje u razdoblju ispitnog postupka. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe na odabir uzorka.

(23)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Tajvanu zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Usto, Komisija je zatražila od Predstavničkog ureda Taipeija u Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(24)

Tri proizvođača izvoznika iz Tajvana dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Te su stranke činile 100 % tajvanskog uvoza tijekom ispitnog postupka. Komisija je smatrala da su dva od tri proizvođača izvoznika povezana i da su dio iste grupe. Komisija je odlučila ispitati tu grupu (Chimei Corporation / Grand Pacific Petrochemical Corporation) i dodatnog proizvođača izvoznika, koji obuhvaćaju 100 % uvoza iz Tajvana.

(25)

Tajvanski proizvođači izvoznici Chimei Corporation i Grand Pacific Petrochemical Corporation osporavali su tu odluku zbog toga što podrazumijeva da su te stranke povezane. Chimei Corporation i Grand Pacific Petrochemical Corporation tvrdili su da su neovisne stranke u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka proizvedenog u Tajvanu jer nemaju uzajamnih udjela niti zajedničkih članova odbora, rukovoditelja ni zaposlenika.

(26)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da se stranke mogu smatrati nepovezanima za potrebe ovog ispitnog postupka. Kako su i sami Chimei Corporation i Grand Pacific Petrochemical Corporation potvrdili, ta društva imaju zajednički pothvat u Kini te su stoga povezane stranke s obzirom na članak 127. stavak 1. točku (g) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (5). Činjenica da je njihov zajednički pothvat u Kini ili da to društvo nije prodavalo proizvod iz ispitnog postupka Uniji nije relevantna za potrebe članka 127. stavka 1. točke (g). Komisija je stoga potvrdila svoju prvotnu odluku.

(27)

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno, s obzirom na nerazmjer društva Chimei Corporation i društva Grand Pacific Petrochemical Corporation u pogledu količine proizvoda iz ispitnog postupka izvezenog u EU u razdoblju ispitnog postupka (RIP), Komisija je na zahtjev društva Grand Pacific Petrochemical Corporation izuzela to društvo od dostave odgovora na upitnik i obavijestila tu stranku da će se dampinška marža izračunana za društvo Chimei Corporation primjenjivati i na društvo Grand Pacific Petrochemical Corporation. Društvo Grand Pacific Petrochemical Corporation složilo se s tim prijedlogom.

(28)

Jedan proizvođač izvoznik iz Koreje zatražio je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. U ovoj fazi ispitnog postupka Komisija još nije donijela nikakvu odluku o zahtjevima za pojedinačno ispitivanje. Komisija će odlučiti hoće li odobriti pojedinačno ispitivanje u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(29)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima u uzorku, proizvođačima iz Unije u uzorku i svim nepovezanim uvoznicima koji surađuju. Ti su upitnici, uključujući upitnike za korisnike, objavljeni i na internetu (6) na dan pokretanja postupka. Isto tako, Komisija je poslala upitnik podnositeljima pritužbe u kojem je zatražila makropokazatelje za industriju Unije.

(30)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(31)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(32)

U Obavijesti o pokretanju postupka proizvod iz ispitnog postupka definiran je kao akrilonitril-butadien-stirenske smole, termoplastični kopolimer koji se sastoji od akrilonitrila, butadiena i stirena u različitim omjerima, neovisno o boji i drugim fizičkim ili mehaničkim svojstvima, neovisno o tome je li dalje obrađen ili tretiran kako bi se dobila posebna dodatna fizička svojstva, s CAS (Chemical Abstracts Service) brojem 9003-56-9.

(33)

ABS se može proizvesti dvama postupcima polimerizacije: postupkom emulgacije i postupkom masovne proizvodnje. Postupci se razlikuju s obzirom na sirovine i tehnologije koje se koriste. Konačni proizvod obično ima oblik peleta i, bez dodanih pigmenata, sivobijele/žućkaste je boje.

(34)

U postupku emulgacije kao sirovine se upotrebljavaju stiren, akrilonitril i butadien. Butadien se prvo polimerizira u vodi. Tako nastaje lateks od gume, tj. čestice gume otopljene u vodi. U drugom se koraku stiren i akrilonitril polimeriziraju u otopini lateksa od gume. Proizvod dobiven u ovoj fazi ne smatra se gotovim proizvodom zbog visokog sadržaja butadiena, što ga čini neprikladnim za industrijsku upotrebu. Proizvod se u krutom stanju opisuje kao suhi prah, prah od gume ili koncentrat cijepljene gume. Usporedno s proizvodnjom suhog praha, stiren i akrilonitril polimeriziraju se kako bi se proizveo kopolimer stiren-akrilonitrila („SAN”). Za dobivanje ABS-a (gotovog proizvoda) miješaju se suhi prah i kopolimer stiren-akrilonitrila. U zadnjem koraku tom se spoju mogu dodati pigmenti, aditivi ili drugi polimeri ili kopolimeri kako bi se prilagodila njegova svojstva. Dobiveni spoj se na kraju suši i peletizira.

(35)

Postupak masovne proizvodnje noviji je i omogućuje kontinuiranu masovnu proizvodnju ABS-a. U tom se postupku kao sirovine upotrebljavaju stiren, akrilonitril i polibutadienska guma. Polibutadienska guma prvo se melje u mlinu, a potom otapa u stirenu. Zatim se miješa s kemikalijama i akrilonitrilom. Reakcija masene polimerizacije odvija se u prisutnosti otapala. Na kraju reakcijskog niza iz polimera se uklanjaju monomeri koji nisu polimerizirani i spojevi s niskim vrelištem. Prije slanja na peletiziranje, u ABS se mogu umiješati pigmenti, aditivi ili drugi polimeri ili kopolimeri.

(36)

ABS ima širok raspon primjena, npr. u automobilskoj industriji (branici za vozila, ukrasni elementi itd.), za kućanske uređaje (perilice rublja, perilice posuđa itd.), u elektronici (računalne tipkovnice, miševi, daljinski upravljači, futrole za mobitele itd.), za namještaj, građevinu (građevinske cijevi i crijeva), za medicinske uređaje, igračke (kocke LEGO itd.).

(37)

Ovisno o primjeni i postupku proizvodnje proizvoda na kraju proizvodnog lanca, korisnici mogu preferirati ABS proizveden postupkom emulgacije ili postupkom masovne proizvodnje. ABS proizveden postupkom emulgacije daje sjajniju površinu proizvoda na kraju proizvodnog lanca. ABS proizveden postupkom masovne proizvodnje sadržava veće čestice gume što rezultira mat površinom. Proizvodi na kraju proizvodnog lanca obično se proizvode ekstrudiranjem ili injekcijskim ubrizgavanjem. U postupku ekstrudiranja, sjaj površine ovisi o postupku koji se upotrebljava za proizvodnju ABS-a, odnosno sjajna površina za ABS proizveden postupkom emulgacije i mat površina za ABS dobiven postupkom masovne proizvodnje. Pri injekcijskom ubrizgavanju izgled površine ovisi o kalupu odnosno i ABS proizveden postupkom masovne proizvodnje može imati sjajnu površinu.

(38)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je primijetila različite prakse proizvođača, i u Uniji i u predmetnim zemljama, u pogledu upotrebe registarskog broja CAS (7). Ako se ABS proizvodio kao spoj suhog praha i SAN-a, neki su ga proizvođači prijavili pod jednim CAS brojem, odnosno 9003-56-9, a drugi su upotrebljavali dva CAS broja, odnosno 9003-56-9 za suhi prah i 9003-54-7 za SAN. Kako bi se izbjegli mogući nesporazumi koji proizlaze iz tih različitih praksi, Komisija je odlučila ukloniti upućivanje na broj CAS iz definicije proizvoda iz ispitnog postupka.

(39)

Proizvod iz ispitnog postupka su stoga akrilonitril-butadien-stirenske smole, termoplastični kopolimer koji se sastoji od akrilonitrila, butadiena i stirena u različitim omjerima, neovisno o boji i drugim fizičkim ili mehaničkim svojstvima, neovisno o tome je li dalje obrađen ili tretiran kako bi se dobila posebna dodatna fizička svojstva („proizvod iz ispitnog postupka” ili „ABS”).

(40)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Republike Koreje i Tajvana, trenutačno razvrstan u oznaku KN 3903 30 00 („predmetni proizvod”).

(41)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(42)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(43)

Nekoliko proizvođača izvoznika zatražilo je pojašnjenje o tome jesu li sljedeći proizvodi obuhvaćeni opsegom ovog ispitnog postupka:

(44)

U tom pogledu Komisija želi pojasniti da su kopolimeri ili spojevi koji se sastoje samo od akrilonitrila, butadiena i stirena obuhvaćeni opsegom ovog ispitnog postupka pod uvjetom da u takvom kopolimeru ili mješavini prevladava stiren. Takvi kopolimeri ili spojevi u ovom se ispitnom postupku nazivaju ABS.

(45)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 34., suhi prah je poluproizvod. Iako već sadržava sva tri komonomera, butadien prevladava i stoga ne ispunjava uvjet sadržaja stirena naveden u uvodnoj izjavi 44. Stoga suhi prah nije obuhvaćen opsegom ovog ispitnog postupka.

(46)

Nadalje, spojevi ABS-a (kako su definirani u uvodnoj izjavi 44.) s drugim polimerima ili kopolimerima i/ili aditivima, kao što su, među ostalim, pigmenti, antistatici, UV stabilizatori, tvari protiv širenja plamena, staklena vlakna, obuhvaćeni su područjem primjene ove Uredbe sve dok ABS prevladava u spoju.

(47)

Stoga su vatrootporni ABS i ABS ojačan staklenim vlaknima obuhvaćeni opsegom ovog ispitnog postupka jer se te vrste proizvoda proizvode kao spojevi u kojima prevladava udio ABS-a. S druge strane, transparentni ABS nije obuhvaćen opsegom ovog ispitnog postupka. Prozirni ABS proizvodi se kao spoj ABS-a i metil metakrilata, tzv. MABS. ABS ne prevladava u tom spoju i stoga nije obuhvaćen opsegom proizvoda iz ovog ispitnog postupka.

(48)

Naposljetku, kopolimeri koji se sastoje od akrilonitrila, butadiena, stirena i drugih komonomera obuhvaćeni su opsegom ovog ispitnog postupka ako u kopolimeru prevladavaju akrilonitril, butadien i stiren.

(49)

Društvo Chimei je u svojem odgovoru na upitnik zatražio da se vatrootporni ABS isključi iz opsega ovog ispitnog postupka jer se navodno ne proizvodi u Uniji.

(50)

Suprotno tvrdnjama tog društva, proizvođači iz Unije proizvode vatrootporni ABS. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(51)

Društva Chimei i LEGO tvrdili su da bi trebalo isključiti ABS sa sadržajem prema načelu masene bilance. Stranke su tvrdile da je ABS proizveden prema načelu masene bilance znatno skuplji zbog zelene premije koju plaća kupac. Umjesto toga, društvo LEGO je predložilo da se antidampinške pristojbe ne bi trebale naplaćivati samo na sadržaj prema načelu masene bilance ili da bi barem trebalo prihvatiti ABS proizveden prema načelu masene bilance u svrhu primjerene usporedbe.

(52)

ABS proizveden prema načelu masene bilance je ABS proizveden od kružnih (mehanički ili kemijski recikliranih) ulaznih materijala ili iz bioloških sirovina, npr. korištenog ulja za kuhanje. Uistinu je skuplji od ABS-a proizvedenog od nekružnih ili fosilnih ulaznih materijala. Zelena premija može doseći do 100 % cijene ABS-a koji se proizvodi iz nekružnih ili fosilnih ulaznih materijala. Međutim, ABS proizveden prema načelu masene bilance ima ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene kao ABS proizveden od nekružnih ili fosilnih ulaznih materijala te je stoga konkurentski proizvod standardnom ABS-u. Ni Chimei ni Lego nisu dostavili dokaze o suprotnome. Stoga je Komisija odbila taj zahtjev za isključenje.

(53)

Uvođenje antidampinških pristojbi na sadržaj ABS-a nekružnog ili fosilnog podrijetla ne može se provesti u praksi. O zelenoj premiji se dogovaraju proizvođač ABS-a i njegov kupac te je ona izravno uključena u cijenu. Međutim, zelena premija se ne navodi na računu ili popratnim dokumentima uvozne transakcije i stoga se njezina vrijednost ne može utvrditi za potrebe određivanja carinske vrijednosti. Stoga je Komisija odbila zahtjev društva LEGO da se antidampinške pristojbe naplaćuju samo na sadržaj ABS-a nekružnog ili fosilnog podrijetla.

(54)

Međutim, Komisija je propisno uzela u obzir činjenicu da određene vrste proizvoda sadržavaju ABS proizveden prema načelu masene bilance radi pravedne usporedbe pri utvrđivanju dampinške marže i marže štete.

(55)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(56)

Komisija je zatim za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(57)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da najviše trećina vrsta proizvoda nije reprezentativna za proizvođače izvoznike u uzorku.

(58)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(59)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(60)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(61)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(62)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je 64 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je za većinu transakcija kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka, a za dio kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(63)

U slučajevima kada prodaja vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost. U drugim slučajevima kada nije bilo prodaje vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine Komisija je tražila alternativne izvore za cijene u uobičajenom tijeku trgovine. Budući da nije bilo domaće prodaje drugog proizvođača u uzorku ili se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača, a nisu bili dostupni drugi izvori za cijene određenih vrsta proizvoda, Komisija je uobičajenu vrijednost za relevantne vrste proizvoda izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(64)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(65)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(66)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik.

(67)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(68)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena s obzirom na sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit (od [9 – 12] %), koja je dobivena od dvaju nepovezanih uvoznika koji surađuju i dostavili su potrebne informacije.

(69)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini trgovine franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(70)

Za prodaju vrsta proizvoda čija je uobičajena vrijednost izračunana, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 64., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti, koji su smatrani razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(71)

Za prodaju vrsta proizvoda za koje je prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine izvršene su prilagodbe s obzirom na troškove prijevoza i pakiranja kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu trgovine franko tvornica. Osim toga, izvršene su prilagodbe s obzirom na troškove kredita. Komisija nije utvrdila razloge za druge prilagodbe uobičajene vrijednosti.

(72)

Društvo LG Chem zatražilo je prilagodbu u vezi s postupkom proizvodnje i razlikama u svojstvima proizvoda. Nadalje, društvo LG Chem zatražilo je prilagodbu s obzirom na tehničku pomoć. Komisija je odbila zahtjeve društva LG Chem za prilagodbe. Kad je riječ o prilagodbi s obzirom na razlike u proizvodnom procesu, to društvo nije dostavilo dokaze da je razlika u proizvodnom postupku utjecala na cijene ili njihovu usporedivost. Nakon izmjene kontrolnog broja proizvoda („PCN”) sve razlike koje znatno utječu na cijenu odražavaju se u izmijenjenom PCN-u; stoga su prilagodbe s obzirom na razlike u fizičkim svojstvima postale bespredmetne jer su te razlike koje utječu na cijene i njihovu usporedivost vidljive iz PCN-a. Konačno, prilagodbe za usluge tehničke pomoći odbijene su jer to društvo nije dostavilo dokaze da su te usluge ugovorene i uključene u prodajnu cijenu.

(73)

Društvo Lotte zatražilo je prilagodbu povrata carine, no nije moglo povezati određene količine uvezenih sirovina s proizvodom iz ispitnog postupka te je stoga taj zahtjev odbačen.

(74)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe sljedećih elemenata: vozarina, troškovi osiguranja, rukovanja, utovara i popratni troškovi.

(75)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: trošak kredita, bankovne naknade.

(76)

Jedan proizvođač izvoznik zatražio je prilagodbu za prodaju proizvoda preko povezanog uvoznika koji su iz Koreje izravno isporučeni nezavisnom kupcu u Uniji jer odjel prodaje u Koreji obavlja sve prodajne aktivnosti. Na temelju toga to je društvo tvrdilo da povezani uvoznik ne snosi te troškove te da bi cijenu trebalo na odgovarajući način prilagoditi. Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena dokazima i stoga je odbačena.

(77)

Mali dio izvoza proizvođača izvoznika prodan je povezanom korisniku u Uniji za proizvodnju druge robe u kojoj predmetni proizvod čini mali dio troška proizvodnje. Za te količine bilo bi nemoguće utvrditi pouzdanu izvoznu cijenu na temelju prodaje konačnog proizvoda prvom nezavisnom kupcu. Stoga su te količine uzete u obzir u izračunima na temelju izvozne cijene utvrđene za izravnu prodaju istovjetnih vrsta proizvoda.

(78)

Proizvođač izvoznik izvozi proizvod iz ispitnog postupka svojem povezanom društvu u Uniji koje ga dalje prerađuje kako bi ga prodalo nezavisnim kupcima. Za tu je prodaju od cijene za prvog nepovezanog kupca oduzet dodatni prilagođeni iznos. Komisija je oduzela troškove prerade/miješanja uvezenog ABS-a koji su se odvijali u pogonima društva u Uniji. Ta prilagođena cijena upotrijebljena je za usporedbu s proizvodima sličnima ABS-u koji se koristi kao ulazni materijal koje je povezano društvo uvozilo iz Koreje.

(79)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(80)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(81)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(82)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 4,3 %.

(83)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Koreje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata o uvozu.

(84)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike [75 – 85] % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(85)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(86)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(87)

Komisija je zatim utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(88)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da domaća prodaja nekoliko vrsta proizvoda nije reprezentativna za proizvođače izvoznike u uzorku.

(89)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(90)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(91)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(92)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(93)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 99 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka (općenito) ili ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje (u nekoliko slučajeva).

(94)

Metodologija objašnjena u prethodnoj uvodnoj izjavi primijenjena je i na domaću prodaju koju je ostvario proizvođač izvoznik koji surađuje i koji je u manjoj mjeri prodavao preko povezanog prerađivačkog subjekta.

(95)

Ako prodaja vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe. Ako nije bilo domaće prodaje vrste istovjetnog proizvoda, Komisija je potražila alternativne izvore za cijene u uobičajenom tijeku trgovine. Naposljetku, uobičajena vrijednost izračunana je jer se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača. Komisija nije bila upoznata s drugim potencijalnim izvorima za cijene relevantnih vrsta proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine.

(96)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(97)

Za vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prerađuje i prodaje stranka povezana s jednim od proizvođača izvoznika koji surađuju, u okviru ispitivanja uobičajenog tijeka trgovine po vrsti razmatrali su se troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit povezanog subjekta.

(98)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(99)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(100)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini trgovine franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(101)

Kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu trgovine franko tvornica, na opravdani zahtjev proizvođača izvoznika u uzorku izvršene su prilagodbe s obzirom na troškove prijevoza i/ili pakiranja.

(102)

Ako je uobičajena vrijednost utvrđena na temelju troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji su razumni za tu razinu trgovine, nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(103)

Jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju i koji je u manjoj mjeri prodavao preko povezane stranke zatražio je prilagodbu za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit za tu povezanu stranku i njezine transakcije. Međutim, s obzirom na podatke u dokumentaciji, nije se moglo smatrati da tajvanski prerađivač/trgovac povezan s proizvođačem izvoznikom koji surađuje obavlja aktivnosti slične onima posrednika koji posluje na temelju provizije u smislu članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(104)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, na opravdani zahtjev proizvođača izvoznika u uzorku izvršene su prilagodbe s obzirom na troškove prijevoza, osiguranja, pakiranja, rukovanja i utovara.

(105)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: trošak kredita i bankovne naknade.

(106)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(107)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(108)

Budući da su sva društva surađivala, nije bilo potrebno izračunati ponderiranu prosječnu dampinšku maržu koja bi se inače primjenjivala na društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak.

(109)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Tajvana Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika.

(110)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika u uzorku obuhvatio sav uvoz u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva koje ima najvišu dampinšku maržu.

(111)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodila su četiri proizvođača u Uniji. Osim toga, tijekom ispitnog postupka pet proizvođača recikliranog ABS-a javilo se preko svojeg udruženja Plastics Recyclers Europe. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(112)

Informacije koje su dostavili proizvođači recikliranog ABS-a bile su ograničene na proizvodnju 2022., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. S obzirom na njihov neznatan udio u ukupnoj proizvodnji ABS-a u Uniji (oko 1,5 %), Komisija je smatrala da manjak potpunih informacija od subjekata koji se bave recikliranjem nije utjecao na nalaze o šteti.

(113)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 500 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su provjerene količine proizvedene robe proizvođača iz Unije u uzorku, provjerene količine proizvedene robe proizvođača iz Unije koji nisu uključeni u uzorak i količine proizvedene robe subjekata koji se bave recikliranjem. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., na proizvođače iz Unije u uzorku otpada [38 – 48] % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(114)

Osim proizvođača ABS-a i subjekata koji se bave recikliranjem, u pritužbi je dodatno analizirana uloga prerađivača, koji su nabavljali proizvode od proizvođača u Uniji i predmetnim zemljama te ih miješali s aditivima kako bi poboljšali određena svojstva ABS-a ili su ih preradili u proizvode koji nisu obuhvaćeni opsegom ovog ispitnog postupka.

(115)

Komisija je prije pokretanja postupka stupila u kontakt sa svim poznatim prerađivačima. Međutim, nijedan od poznatih prerađivača nije odgovorio na upite Komisije. U kasnijoj fazi ispitnog postupka jedan prerađivač, društvo Romira GmbH, registriralo se kao zainteresirana strana u ispitnom postupku. Tvrdilo je da je proizvođač ABS-a i dostavilo početna objašnjenja. Međutim, nije iznijelo nikakve daljnje primjedbe niti je dostavilo podatke na temelju kojih bi Komisija mogla donijeti zaključak o prirodi aktivnosti društva Romira u vezi s ovim ispitnim postupkom.

(116)

Komisija je utvrdila da je s kemijskog i tehničkog stajališta konačni ključni korak u proizvodnji ABS-a dovršetak postupka polimerizacije. Osim toga, vrijednost dodana u fazi miješanja obično je prilično ograničena i čini 7 – 10 % troškova proizvodnje. Stoga je Komisija u ovoj fazi zaključila da prerađivači nisu dio industrije Unije.

(117)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju:

(118)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(119)

Potrošnja u Uniji privremeno se povećala 2021., ali se u ostatku razmatranog razdoblja nastavila smanjivati. Do kraja razdoblja ispitnog postupka bila je 16 % niža nego na početku razmatranog razdoblja.

(120)

Komisija je ispitala treba li uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(121)

Dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz iz Koreje i Tajvana bila je iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Količina proizvoda uvezenih iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka iznosili su 25,2 % odnosno 5,9 %.

(122)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Koreje i Tajvana te između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda bili su slični. Točnije, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s ABS-om proizvedenim u Uniji jer se prodaju istim prodajnim kanalima i sličnim kategorijama kupaca.

(123)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe pa se u svrhu utvrđivanja štete uvoz iz Koreje i Tajvana ispitivao kumulativno.

(124)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka zabilježenih u Eurostatovoj bazi podataka Comext. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje u Uniji kako je navedeno u odjeljku 4.2.

(125)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(126)

Zabilježen je kontinuirani nagli rast kumulativnog uvoza iz tih zemalja sa 124 000 tona na gotovo 190 000 tona tijekom razmatranog razdoblja. Iako je 2022. kumulativni uvoz dosegnuo vrhunac od 200 000 tona, na kraju razmatranog razdoblja i dalje je bio za 53 % viši u usporedbi s njegovim početkom.

(127)

Tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja stalno se povećavao, s 19 % na 31 % tijekom razmatranog razdoblja. Između 2020. i razdoblja ispitnog postupka te su zemlje ostvarile rast od 12 postotnih bodova ili 63 % tržišnog udjela.

(128)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici iz predmetnih zemalja i proizvođači iz Unije u uzorku.

(129)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(130)

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja narasle su u prosjeku za 28 % tijekom razmatranog razdoblja. To je uglavnom potaknuto povećanjem cijena uvoza iz Koreje (+31 %), dok je cijena uvoza iz Tajvana porasla za samo 14 %. Iznimno naglo povećanje cijena 2021. i 2022. uzrokovano je događajima u globalnom gospodarstvu. Tijekom gospodarskog oporavka nakon pandemije 2021. došlo je do oporavka globalnih trgovinskih tokova, a time i do sve veće potražnje za pomorskim prijevozom, što je dovelo do povećanja troškova prekooceanskog prijevoza tereta. Ta se situacija nastavila početkom 2022. (8). Krajem 2021. i tijekom 2022. učinci povećanih troškova pomorskog prijevoza bili su povezani s globalnom energetskom krizom uzrokovanom sve većom potražnjom za gorivom uslijed gospodarskog oporavka nakon pandemije, ali uglavnom su nastali zbog posljedica vojne agresije Rusije na Ukrajinu koja je započela ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. (9).

(131)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(132)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(133)

U prethodno navedenoj usporedbi utvrđena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 30,4 % do 30,9 % za Koreju te od 20,9 % do 29,9 % za Tajvan.

(134)

Osim toga i bez obzira na nalaze o znatnom sniženju cijena, Komisija je utvrdila da zbog sprečavanja rasta cijena uzrokovanog količinama i cijenama uvoza iz Koreje i Tajvana industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene do razine koja bi omogućila ostvarivanje razumne dobiti. Počevši od 2022. i tijekom ostatka razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja bila je niža od troška proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku (vidjeti tablicu 7).

(135)

Sprečavanje rasta cijena koje je utvrđeno na makrorazini dodatno je potvrđeno na razini društava. Razine uklanjanja štete utvrđene su po vrsti proizvoda, čime su uzete u obzir sve potencijalne razlike između raspona proizvoda iz uvoza i domaće prodaje industrije Unije. U razdoblju ispitnog postupka cijene proizvoda uvezenih od proizvođača izvoznika u uzorku bile su niže od ciljnih domaćih prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku za 62,9 – 66,6 % za Koreju te za 51,7 – 67,8 % za Tajvan (za pojedinosti vidjeti odjeljak 6.1.).

(136)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(137)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(138)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na makroekonomski upitnik koje su dostavila četiri proizvođača ABS-a iz Unije, s jedne strane, i udruženje Plastics Recyclers Europe u ime proizvođača recikliranog ABS-a iz Unije, s druge strane. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(139)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(140)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(141)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(142)

Proizvodnja industrije Unije 2021. povećala se za 14 %, a zatim se smanjila od 2021. do 2023., nakon čega je uslijedio blagi oporavak u razdoblju ispitnog postupka. Do kraja razmatranog razdoblja proizvodnja se smanjila za 16 % i bila je ispod razine iz 2020.

(143)

Proizvodni kapacitet industrije Unije blago se povećao 2021. i 2022. nakon dovršetka investicijskih projekata pokrenutih znatno prije razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet u razmatranom se razdoblju ukupno povećao za 9 %.

(144)

S obzirom na dodatne kapacitete i smanjenje proizvodnje, smanjila se i iskorištenost kapaciteta: sa 65 % u 2020. na 50 % u razdoblju ispitnog postupka, uz privremeno povećanje na 71 % 2021.

(145)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(146)

Prodaja industrije Unije povećala se 2021. za 16 %. Međutim, nakon toga se kontinuirano smanjivala te je do kraja razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila 19 % prodaje iz 2020.

(147)

Prodaja se smanjila više od potrošnje (19 % u odnosu na 6 %), zbog čega se tržišni udio industrije Unije smanjio sa 72 % u 2020. na manje od 63 % u razdoblju ispitnog postupka.

(148)

Godinu 2021. obilježio je globalni gospodarski oporavak nakon pandemije. To se odrazilo i na tržištu Unije na kojem se privremeno povećala potrošnja ABS-a, što je industriji Unije omogućilo rast u smislu proizvodnje i prodaje. Međutim, stanje se nakon toga promijenilo.

(149)

Potrošnja se u razmatranom razdoblju znatno smanjila. No prodaja industrije Unije smanjila se više nego dvostruko u usporedbi s padom potrošnje. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela za gotovo 10 postotnih bodova.

(150)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(151)

Zaposlenost u industriji ABS-a u Uniji ostala je prilično stabilna tijekom razmatranog razdoblja, uz tek neznatno povećanje od samo 2 % u 2021. i 4 % u 2022. Taj rast zaposlenosti može se pripisati uvođenju dodatnih proizvodnih kapaciteta 2021. i 2022.

(152)

Privremeno povećanje proizvodnje 2021. odrazilo se na produktivnost koja se u istom razdoblju povećala za 12 %. Međutim, proizvodnja se počela smanjivati nakon 2021., što je dovelo do smanjenja produktivnosti od 2022. do kraja razmatranog razdoblja, kad se smanjila za 18 % ispod razine iz 2020.

(153)

S obzirom na smanjenje tržišta industrija Unije počela je smanjivati zaposlenost 2023. U razdoblju ispitnog postupka zaposlenost je bila nešto viša (+1 %) nego 2020.

(154)

Sve su dampinške marže bile iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

(155)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(156)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(157)

Od 2020. do 2022. prodajne cijene industrije Unije povećale su se za 92 %, a zatim su se smanjile. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka prosječna jedinična prodajna cijena i dalje je bila gotovo 50 % viša nego na početku razmatranog razdoblja.

(158)

Trošak proizvodnje slično se kretao. Od 2020. do 2022. povećao se za 90 %, a nakon toga smanjio, ali manje od prosječne jedinične prodajne cijene. U razdoblju ispitnog postupka trošak proizvodnje bio je 60 % veći nego 2020.

(159)

Prodajna cijena ABS-a industrije Unije 2021. narasla je znatno više od troška. Razlika između prodajne cijene i troška proizvodnje u tom je razdoblju iznosila gotovo 550 EUR/tona. Nakon toga trošak proizvodnje eksponencijalno se povećao, a u razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena premašila je prosječni trošak za samo oko 50 EUR/tona.

(160)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(161)

Prosječni trošak rada po zaposleniku privremeno se povećao 2021. za 11 % i 2022. za 10 %. Međutim, ostao je stabilan tijekom ostatka razmatranog razdoblja, uz blago smanjenje u razdoblju ispitnog postupka.

(162)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(163)

Stanje završnih zaliha pratilo je kretanje proizvodnje. Povećalo se 2021., ali se smanjilo u ostatku razmatranog razdoblja.

(164)

Industrija Unije reagirala je na pad prodaje smanjenjem svoje proizvodnje. Stoga je udio završnih zaliha u proizvodnji ostao prilično stabilan (7,5 – 9 %) tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(165)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(166)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost se povećala 2021., kad su gospodarske okolnosti za taj sektor u Uniji bile iznimno povoljne. Budući da su visoke cijene prekooceanskog prijevoza 2021. utjecale na visoku potražnju i cijene uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 131.), industrija Unije uspjela je povećati vlastite prodajne cijene na tržištu Unije i ostvariti dobit od [21,4 – 23,7] %. Iako se rast troškova pomorskog prijevoza nastavio u prvoj polovini 2022., bio je povezan i s porastom troškova energije, uključujući troškove nafte i plina (vidjeti uvodnu izjavu 131.), koji su glavne sirovine za proizvodnju monomera od kojih se sastoji ABS. Stoga se profitabilnost 2022. smanjila više nego dvostruko u odnosu na 2021., iako je prodajna cijena ostala prilično visoka. Nakon toga uslijedio je znatan pad profitabilnosti, a 2023. dosegnula [3,2 – 3,5] % i [2,0 – 2,2] % u razdoblju ispitnog postupka.

(167)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanja neto novčanog toka bila su slična kretanjima profitabilnosti. Neto novčani tok privremeno se povećao 2021. U ostatku razmatranog razdoblja smanjio se, a u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo je tek 14 % razine iz 2020.

(168)

Ulaganja industrije Unije varirala su od 4,4 milijuna EUR do 5,9 milijuna EUR 2020., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Znatno su se povećala 2022. (više od [6,6 – 7,3] milijuna EUR), a posebno 2022. ([11 – 12,2] milijuna EUR).

(169)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Znatno smanjenje profitabilnosti odrazilo se i u smanjenju povrata ulaganja. Privremeno se povećao 2021. na razinu od 92 %. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo je tek razinu od 4 %.

(170)

Iz navedenog proizlazi da je smanjenje profitabilnosti i neto novčanog toka negativno utjecalo na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku.

(171)

Tržište Unije zabilježilo je snažan oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19, ali se od 2022. znatno smanjuje. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije smanjivala se po stopi koja je bila znatno viša od stope pada potrošnje u Uniji. To je dovelo do znatnog smanjenja tržišnog udjela industrije Unije sa 72,4 % na 62,8 %. Proizvodnja industrije Unije (–16 %) smanjila se u skladu s prodajom (–19 %).

(172)

Osim štete u pogledu količine, Komisija je utvrdila i štetu u pogledu cijene. Iako je industrija Unije uspjela ostvariti zdravu dobit u prve tri godine razmatranog razdoblja, to više nije bio slučaj 2023. i u razdoblju ispitnog postupka kad je njezina profitabilnost pala na vrlo niske razine. Drugi financijski pokazatelji (novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja) kretali su se slično negativno od 2022. ili 2023.

(173)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(174)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, potrošnja, trošak proizvodnje, proizvodni kapacitet industrije Unije, nedostatna opskrba na tržištu Unije te želje korisnika, kvaliteta proizvoda i usluge nakon prodaje.

(175)

Kumulativne količine uvoza iz predmetnih zemalja povećale su se za 53 % (vidjeti tablicu 2), dok se potrošnja u Uniji smanjila za 6 % (vidjeti tablicu 1). To je dovelo do povećanja tržišnog udjela predmetnih zemalja za 12 postotnih bodova, s 19 % na 31 %. Istodobno se tržišni udio industrije Unije smanjio za gotovo 10 postotnih bodova, sa 72 % na 63 %.

(176)

Prosječne cijene uvoza iz Koreje i Tajvana bile su niže od cijena industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja. U razdoblju ispitnog postupka te su cijene bile niže od cijena industrije Unije za 20,9 % na 30,9 %. Te cijene uvoza dovele su do sprečavanja rasta cijena na tržištu Unije, zbog čega industrija Unije nije mogla ostvariti pozitivnu dobit. U razdoblju ispitnog postupka prodajne cijene industrije Unije bile su tek neznatno više od troškova proizvodnje.

(177)

Društvo Lotte je tvrdilo da se uvoz ABS-a iz Koreje povećao samo zato što je kao temeljna godina za procjenu kretanja korištena 2020., godina na koju je utjecala pandemija bolesti COVID-19. To društvo je tvrdilo da se u razmatranom razdoblju uvoz iz Koreje samo vratio na razinu prije pandemije.

(178)

Slično tome, društvo LEGO je tvrdilo da je povećanje uvoza iz Tajvana bilo vidljivo samo zato što razmatrano razdoblje počinje 2020., u godini na koju je utjecalo usporavanje gospodarskog rasta uzrokovano pandemijom. Ta stranka je ustrajala na tome da je kao početak razmatranog razdoblja trebalo uzeti 2021.

(179)

Naime, 2020. obilježilo je opće smanjenje gospodarske aktivnosti zbog pandemije bolesti COVID-19, što je utjecalo i na industriju Unije i na uvoz. S druge strane, zbog znatnog gospodarskog oporavka nakon pandemije 2021. ni ta se godina ne može smatrati reprezentativnom za uobičajenu gospodarsku aktivnost na Unijinom tržištu ABS-a. U tom kontekstu, čak i kad bi se zanemarilo apsolutno povećanje uvoza, kretanje tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja jasno pokazuje da je uvoz rastao nerazmjerno u odnosu na veličinu tržišta Unije. Osim toga, nekoliko pokazatelja štete (proizvodnja i prodaja, tržišni udio, profitabilnost, novčani tok, povrat ulaganja) kretalo se negativno u razdoblju ispitnog postupka čak i u usporedbi s pandemijskom godinom 2020. To samo potvrđuje štetan učinak povećanog dampinškog uvoza iz Koreje i Tajvana. Stoga je odbačena tvrdnja da 2020. nije primjerena kao temeljna godina za razdoblje analize.

(180)

Društvo LG Chem tvrdilo je da šteta nanesena industriji Unije nije prouzročena uvozom iz Koreje zbog sljedećih razloga:

(181)

Važno je napomenuti da se nalazi Komisije o šteti koja je nanesena industriji Unije temelje na analizi kretanja koja su se mogla utvrditi tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Pojedinačne promjene gospodarskih pokazatelja između pojedinih godina nisu dovoljno reprezentativne da bi prikazale učinke uvoza iz predmetnih zemalja na gospodarsko stanje industrije Unije. Komisija ne osporava da su cijene uvoza iz predmetnih zemalja porasle tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, njihove su razine uvijek i sve više bile ispod razina cijena koje je industrija Unije postigla na tržištu Unije. Te niske cijene, u kombinaciji s velikim uvozom iz Koreje i Tajvana, spriječile su rast cijena na tržištu Unije i više nisu dopuštale industriji Unije da ostvari zdravu dobit 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Kad je riječ o proizvodnji u razdoblju ispitnog postupka, Komisija je utvrdila da se, suprotno podacima za razdoblje ispitnog postupka iz pritužbe, proizvodnja blago smanjila. Stoga je tvrdnja društva LG Chem odbačena.

(182)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Ta je šteta utjecala i na količinu i na cijene.

(183)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

(184)

Uvoz iz SAD-a i Saudijske Arabije ostao je prilično stabilan tijekom većeg dijela razmatranog razdoblja s tržišnim udjelom u rasponu od 1,0 % do 1,9 % za SAD i od 0,6 % do 1,0 % za Saudijsku Arabiju, ali bez znatnih razlika između početka i kraja razmatranog razdoblja. Uvoz iz Kine znatno se povećao u razmatranom razdoblju s 0,1 na 1,2 % tržišnog udjela. Cijene uvoza iz Kine smanjile su se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja te su tijekom razdoblja ispitnog postupka dosegnule 1 893 EUR/tona.

(185)

Međutim, ukupni uvoz iz trećih zemalja (uključujući one prethodno pojedinačno navedene) smanjio se za gotovo 20 000 tona, što je dovelo do smanjenja njihova tržišnog udjela za 2,5 postotna boda, s 8,6 % u 2020. na 6,1 % u razdoblju ispitnog postupka.

(186)

Na temelju toga Komisija je zaključila da, iako uvoz iz ostalih trećih zemalja nije prouzročio štetu industriji Unije s obzirom na njegovu količinu i cijene, uvoz iz Kine je možda u manjoj mjeri pridonio šteti. Međutim, to nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(187)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(188)

Izvozna prodaja industrije Unije mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja, ali je bila na sličnim razinama u razdoblju ispitnog postupka u usporedbi s prvom godinom razmatranog razdoblja. Izvozna prodaja bila je na najnižoj razini 2023., kad je bila 25 % niža od izvozne prodaje 2020. i u razdoblju ispitnog postupka.

(189)

Međutim, u relativnom se smislu izvozna prodaja industrije Unije povećala. Iako izvozna prodaja 2020. nije činila više od četvrtine prodaje Unije, u razdoblju ispitnog postupka iznosila je gotovo jednu trećinu prodaje Unije.

(190)

Nadalje, prosječne izvozne prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja bile su vrlo slične Unijinim prodajnim cijenama, a u većini godina i nešto više od njih.

(191)

Na temelju toga Komisija je zaključila da izvozni rezultati industrije Unije nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(192)

Potrošnja na tržištu Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja, osim 2021., godine u kojoj je nastupio gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Međutim, iako se potrošnja smanjila za 40 000 tona tijekom razmatranog razdoblja, prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za dvostruko više od toga. Istodobno se uvoz iz predmetnih zemalja povećao za 65 000 tona iako se tržište smanjivalo.

(193)

Pad potrošnje stoga je možda pridonio šteti, ali samo u ograničenoj mjeri jer je pad prodaje zbog uvoza iz predmetnih zemalja veći od pada potrošnje, a cijene tog dodatnog uvoza spriječile su rast cijena koji je industrija Unije mogla postići.

(194)

Vlada Republike Koreje, društva LG Chem i Lotte tvrdili su da bi štetu koju je pretrpjela industrija Unije trebalo pripisati povećanju troška proizvodnje, posebice visokom trošku energije na tržištu Unije. Osim toga, društvo Lotte tvrdilo je da je povećanje troškova proizvodnje uzrokovano i neuobičajeno visokim troškovima prekooceanskog prijevoza koje je industrija Unije morala snositi pri uvozu sirovina.

(195)

Naime, trošak proizvodnje industrije Unije općenito se povećao tijekom razmatranog razdoblja i dosegnuo maksimalan iznos 2022., što je u skladu s globalnom energetskom krizom uzrokovanom gospodarskim oporavkom nakon pandemije i posljedicama vojne agresije Rusije na Ukrajinu (10). Međutim, globalno povećanje troškova energije i troškova nafte i prirodnog plina, što su glavne sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju monomera akrilonitrila, butadiena i stirena, nije utjecalo samo na proizvođače iz Unije, nego i na proizvođače u predmetnim zemljama.

(196)

Naime, promjene u strukturi opskrbe energijom nakon uvođenja gospodarskih sankcija protiv Rusije možda su povećale troškove energije za proizvođače iz Unije i tako pridonijele šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, u uvjetima poštenog tržišnog natjecanja proizvođači iz Unije mogli bi u svojim prodajnim cijenama odražavati povećane troškove. No to je spriječio pritisak dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja na cijene.

(197)

Trošak prekooceanskog prijevoza iz Azije bio je neuobičajeno visok tek 2021. i 2022. (11). Međutim, to nije utjecalo samo na cijene uvezenih sirovina nego i na cijene uvoza ABS-a iz predmetnih zemalja. Osim toga, suprotno tvrdnjama stranke (Lotte), proizvođači iz Unije u uzorku nabavljali su većinu glavnih sirovina u Europi, tj. na njih nije utjecao trošak prekooceanskog prijevoza iz Azije.

(198)

S obzirom na to a) da je energetska kriza 2022. utjecala na globalne troškove energije, b) da je povećani trošak prekooceanskog prijevoza 2021. i 2022. mogao tek neznatno utjecati na trošak sirovina koje upotrebljavaju proizvođači iz Unije u uzorku i c) da bi bez nepoštenog tržišnog natjecanja industrija Unije mogla nadoknaditi svoje troškove proizvodnje i ostvariti razumnu dobit, Komisija je zaključila da učinak povećanog troška proizvodnje nije bio takav da bi umanjio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(199)

Društvo LG Chem tvrdilo je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije uzrokovana njezinom neučinkovitošću. Konkretno, ta je stranka napomenula da su proizvođači iz Unije povećali svoj proizvodni kapacitet unatoč padu potrošnje u Uniji.

(200)

Povećanje kapaciteta od 9 % u 2021. i 2022. rezultat je projekata koji su započeti mnogo prije pada potrošnje u Uniji. Te projekte nisu provodila društva u uzorku odnosno povećani proizvodni kapacitet nije utjecao na relevantne mikropokazatelje (trošak proizvodnje, profitabilnost, povrat ulaganja). Jedini pokazatelj štete na koji je to utjecalo je iskorištenost kapaciteta, koja se smanjila sa 65 % u 2020. na 50 % u razdoblju ispitnog postupka (uz privremeno povećanje na 71 % u 2021.). Iskorištenost kapaciteta smanjila bi se čak i uz nepromijenjeni proizvodni kapacitet (razina iz 2020.). Umjesto da u razdoblju ispitnog postupka dosegne samo 50 %, smanjila bi se na 54 % (uz privremeno povećanje na 75 % u 2021.).

(201)

Stoga na nalaze o šteti kako je prikazano u odjeljku 4. zapravo nije utjecalo povećanje proizvodnog kapaciteta. Na temelju toga Komisija je zaključila da povećanje proizvodnog kapaciteta nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(202)

Vlada Koreje i društva LG Chem i Lotte tvrdili su da povećanje uvoza iz Koreje nije prouzročilo štetu industriji Unije. Umjesto toga, šteta je bila odgovor na nedostatnu opskrbu na tržištu Unije. U tom su pogledu stranke istaknule da su dva proizvođača iz Unije 2021. proglasila višu silu.

(203)

Komisija je potvrdila da su dva proizvođača iz Unije 2021. proglasila višu silu. U veljači 2021. Ineos (njemački subjekt u uzorku) zabilježio je nedostatnu opskrbu akrilonitrilom (12). U rujnu 2021. došlo je do kvara peći u društvu Versalis (13). Zbog toga su ta društva smanjila proizvodnju tijekom razdoblja više sile, koje je u oba slučaja trajalo 2 – 5 mjeseci.

(204)

Ti su događaji mogli negativno utjecati na proizvodnju i prodaju, a potencijalno i na profitabilnost proizvođača iz Unije na koje su utjecali ti poremećaji. Međutim, oni su se dogodili samo u dvije tvornice, i to ne istodobno, te su stoga proizvođači iz Unije na koje poremećaji nisu utjecali imali priliku povećati svoju proizvodnju i prodaju. Budući da je tijekom relevantnih razdoblja (2021., potencijalno početak 2022.) gospodarsko stanje industrije Unije bilo iznimno pozitivno, nije bilo vjerojatno da će slučajevi više sile negativno utjecati na rezultate industrije Unije u cjelini. Naposljetku, s obzirom na njihovu kratkoročnu prirodu, slučajevi više sile nisu mogli biti objašnjenje za dugoročno kretanje sve većeg uvoza iz predmetnih zemalja.

(205)

Stoga je Komisija zaključila da slučajevi više sile nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(206)

Vlada Koreje i društva LG Chem i Lotte tvrdili su da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena njezinom nesposobnošću da zadovolji preferencije i potrebe korisnika za određenim vrstama ABS-a, kao što su ABS proizveden postupkom emulgacije i vatrootporni ABS, nedovoljnom kvalitetom proizvoda i neodgovarajućim uslugama nakon prodaje, posebno kad je riječ o ABS-u proizvedenom postupkom emulgacije, pri čemu su kvaliteta proizvoda i usluge nakon prodaje, a ne cijena, odlučujući čimbenici.

(207)

Komisija je napomenula da industrija Unije proizvodi ABS proizveden postupkom emulgacije i u manjim količinama vatrootporni ABS.

(208)

Stranke koje su tvrdile da industrija Unije nije imala dovoljno kvalitetne proizvode i da je pružala neodgovarajuće usluge nakon prodaje nisu dostavile nikakve dokaze kojima bi potkrijepile svoje tvrdnje. Naprotiv, Komisija je utvrdila da je industrija Unije i dalje glavni dobavljač ABS-a za korisnike ABS-a proizvedenog postupkom emulgacije s visokim zahtjevima u pogledu kvalitete. Stoga kvaliteta proizvoda i usluge nakon prodaje industrije Unije nisu mogle biti razlog za gubitak tržišnog udjela.

(209)

Na temelju toga Komisija je zaključila da čimbenici navedeni u uvodnoj izjavi 206. nisu ni na koji način mogli pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(210)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Komisija je utvrdila da uvoz iz trećih zemalja (osim Kine), izvozni rezultati industrije Unije, potrošnja, proizvodni kapacitet industrije Unije, nedostatna opskrba na tržištu Unije te preferencije korisnika, kvaliteta proizvoda i usluge nakon prodaje nisu pridonijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije. S druge strane, utvrdila je da su učinci uvoza iz Kine i povećanja troška proizvodnje industrije Unije na negativna kretanja gospodarskog stanja industrije Unije, sami za sebe ili zajedno, mogli biti tek ograničeni.

(211)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta je posebno očita u proizvodnji i prodaji, tržišnom udjelu, profitabilnosti, novčanom toku i povratu ulaganja.

(212)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(213)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(214)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetnih zemalja, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(215)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Dva proizvođača iz Unije u uzorku dostavila su izračun profitabilnosti proizvoda iz ispitnog postupka za deset godina prije pokretanja ovog ispitnog postupka. Komisija je provjerila podatke i utvrdila osnovnu dobit kao ponderiranu prosječnu dobit koju su proizvođači iz Unije u uzorku ostvarili prije povećanja uvoza iz zemalja iz ispitnog postupka, odnosno u razdoblju od 2017. do 2019. Utvrđeno je da ta profitna marža iznosi [12,0 – 12,8] %.

(216)

Jedan proizvođač iz Unije u uzorku dostavio je dokaze da bi njegova razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije i zaključila da dostavljena interna dokumentacija i priopćenja pokazuju da to društvo nije izvršilo određena ulaganja zbog stanja na tržištu Unije. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavio proizvođač iz Unije u uzorku, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je [0,1 – 0,5] %.

(217)

Taj je postotak dodan osnovnoj dobiti navedenoj u uvodnoj izjavi 216., i tako je dobivena ciljna dobit od [12,1 – 13,3] % za vrste proizvoda koje proizvodi taj proizvođač iz Unije u uzorku.

(218)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Samo je jedan proizvođač iz Unije u uzorku dostavio dokaze o nastalim troškovima usklađivanja, kao što su interni podaci i izvješće o reviziji troškova usklađivanja. Na temelju dostupnih dokaza, koje je društvo potkrijepilo svojim alatima za izvješćivanje i planovima, Komisija je utvrdila dodatni trošak od [12 – 15] EUR/tona, što se odražava u neštetnoj cijeni navedenoj u uvodnoj izjavi 220. za vrste proizvoda koje proizvodi taj proizvođač iz Unije u uzorku.

(219)

Na temelju toga Komisija je izračunala prosječnu neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda industrije Unije od 2 502 EUR/tona primjenjujući spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 218.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka i zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(220)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnim zemljama, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(221)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodne izjave od 82. do 84. za Koreju te 109. i 110. za Tajvan).

(222)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(223)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika, potrošača.

(224)

Ispitni postupak pokazao je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog povećanog dampinškog uvoza iz Koreje i Tajlanda. Šteta se posebno manifestirala u znatnom smanjenju proizvodnje i prodaje te kontinuiranom padu profitne marže zbog sprečavanja rasta cijena uzrokovanog tim uvozom. Ako se antidampinške mjere ne uvedu, industrija Unije počet će bilježiti gubitke, što će dodatno ugroziti njezinu održivost. Naprotiv, uvođenje mjera pomoći će ponovnoj uspostavi poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije i time omogućiti oporavak industrije Unije.

(225)

Komisija je stoga zaključila da bi uvođenje mjera bilo u interesu industrije Unije.

(226)

U početku su četiri od 20 poznatih nepovezanih uvoznika surađivala u ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. Međutim, samo je njih dvoje surađivalo u dostatnoj mjeri. Druga dva uvoznika nisu dostavila određene zatražene informacije i/ili popratne dokaze ili nisu odgovorili na zahtjeve za ispravke i dodatna pitanja i/ili su odgovorili znatno kasnije od utvrđenih rokova. Stoga su njihovi podaci uzeti u obzir samo u mjeri u kojoj su se mogli smatrati pouzdanima.

(227)

Tri dodatna uvoznika registrirala su se kao zainteresirane strane i dostavila podneske koji su se uglavnom odnosili na interese njihovih kupaca, tj. korisnika proizvoda iz ispitnog postupka. Te su primjedbe razmotrene u odjeljku 7.3. u nastavku.

(228)

Naposljetku, nekoliko uvoznika osnovalo je ad hoc Koaliciju za otvoreno i konkurentno tržište ABS-a u EU-u, koja je u njihovo ime dostavila primjedbe o interesu Unije. Te su primjedbe razmotrene u odgovarajućim odjeljcima ove Uredbe.

(229)

Udio četiri nepovezana uvoznika koji (djelomično) surađuju u uvozu ABS-a podrijetlom iz predmetnih zemalja iznosio je 28 %. Neki od njih nisu samo uvozili ABS iz predmetnih zemalja, već su bili i dio prodajnih kanala industrije Unije.

(230)

Nepovezani uvoznici prijavili su visoku profitabilnost svojeg trgovanja ABS-om (iznad 10 %). Trgovanje ABS-om predstavljalo je manji udio u njihovom ukupnom poslovanju: manje od 10 % prometa potjecalo je od prodaje ABS-a bez obzira na njegovo podrijetlo.

(231)

Nadalje, s obzirom na razinu mjera, uvoz iz predmetnih zemalja vjerojatno neće u potpunosti nestati. Konačno, na tržištu Unije dostupni su i drugi izvori ABS-a, odnosno uvoz iz trećih zemalja kao što su SAD, Kina i Saudijska Arabija.

(232)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da mjere neće imati nerazmjerno negativan učinak na nepovezane uvoznike i trgovce.

(233)

ABS se upotrebljava u širokom rasponu primjena (vidjeti uvodnu izjavu 36.). Međutim, u ispitnom postupku surađivala su samo dva korisnika: društvo LEGO, proizvođač igračaka u Danskoj, i Valeo Vision, dobavljač automobilskih dijelova sa sjedištem u Francuskoj. Društvo LEGO jedno je od najvećih pojedinačnih korisnika ABS-a na tržištu Unije na kojeg je otpadalo [5 – 10] % potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka.

(234)

Oba su društva nabavljala znatne količine ABS-a od industrije Unije, ali su i uvozila iz predmetnih zemalja. Osim toga, udio ABS-a u ukupnom trošku proizvoda za koje se upotrebljava ABS bio je manji od 4 %. Naposljetku, oba su korisnika ostvarila zdravu dobit: na primjer, dobit društva LEGO na svjetskoj razini dugoročno je premašila 25 % (14).

(235)

Uzimajući u obzir prethodno navedene nalaze i razinu predloženih mjera, Komisija je zaključila da uvođenje antidampinških mjera neće imati nerazmjerno negativan učinak na korisnike.

(236)

Vlada Koreje i društva LG Chem i Lotte, Koalicija za otvoreno i konkurentno tržište ABS-a u EU-u te pet uvoznika (15) i dva korisnika (16) iznijeli su primjedbe o interesu korisnika u Uniji. Tvrdili su da bi se uvođenjem mjera povećali troškovi proizvodnje za korisnike, ograničila dostupnost ABS-a na tržištu Unije općenito, smanjio pristup korisnika određenim vrstama ABS-a (npr. ABS-u proizvedenom postupkom emulgacije, vatrootpornom ABS-u) i unaprijed odobrenim vrstama ABS-a koji ispunjavaju posebne zahtjeve korisnika te da bi se naposljetku spriječilo korisnike da iskoriste visokokvalitetnu tehničku podršku i usluge nakon prodaje.

(237)

Kad je riječ o troškovima proizvodnje korisnika, Komisija je napomenula da, uzimajući u obzir nalaze za dva korisnika koja surađuju i razinu mjera, mjere vrlo vjerojatno neće imati nerazmjerno negativan učinak na korisnike. Postojeći kapacitet proizvođača iz Unije trenutačno premašuje potražnju u Uniji. Ako se potražnja u budućnosti poveća, dostupan je i uvoz iz trećih zemalja, iako u ograničenoj mjeri. Osim toga, proizvođači iz Unije nude širok raspon vrsta ABS-a, uključujući ABS proizveden postupkom emulgacije i vatrootporni ABS, a u dokumentaciji nema dokaza da bi kvaliteta proizvoda, tehnička podrška i usluge nakon prodaje koje nudi industrija Unije bili u bilo kojem obliku manjkavi. Naposljetku, cilj mjera nije spriječiti uvoz ABS-a iz predmetnih zemalja, već ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije. U tom pogledu i uzimajući u obzir razinu mjera, antidampinške pristojbe korisnicima vjerojatno neće onemogućiti pristup ABS-u podrijetlom iz predmetnih zemalja. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(238)

Uzimajući u obzir ograničeni udio ABS-a u ukupnom trošku konačnih proizvoda u industriji igračaka i automobilskoj industriji, učinak na prodajnu cijenu potrošačkih proizvoda (igračke, automobili) bit će zanemariv.

(239)

Vlada Koreje podsjetila je na ulaganja korejskih proizvođača ABS-a u Uniji i tvrdila da bi mjere ugrozile ulaganja u tvornice i aktivnosti istraživanja i razvoja (uz dodatna ulaganja koja se razmatraju) u vrijednosti višoj od 80 milijuna EUR, više od 300 radnih mjesta otvorenih u Uniji i više od 80 milijuna EUR dobiti koja je ponovno uložena u lokalne tvornice.

(240)

Suprotno tome, Komisija je smatrala da bi uvođenje mjera moglo potaknuti proizvođače izvoznike s tvornicama u Uniji da prošire svoju prisutnost na tržištu Unije preko lokalnih društava kćeri.

(241)

Vlada Koreje, društva LG Chem i Lotte, Koalicija za otvoreno i konkurentno tržište ABS-a u EU-u i tri uvoznika (17) istaknuli su da su korejski proizvođači izvoznici uložili znatna sredstva u proizvodnju održivih proizvoda, tj. ABS-a proizvedenog prema načelu masene bilance. Ograničenje pristupa tim proizvodima moglo bi potaknuti korisnike da prijeđu na alternative s većim ugljičnim otiskom, kao što su poliamid ili polikarbonat, što bi u konačnici spriječilo Uniju u postizanju ciljeva europskog zelenog plana i prelasku na kružno gospodarstvo.

(242)

Komisija se složila s važnošću prelaska na kružno gospodarstvo i zelenih ciljeva. Prvo, bez dodatnih pojedinosti o doprinosu ABS-a proizvedenog prema načelu masene bilance, a posebno ABS-a proizvedenog prema načelu masene bilance iz predmetnih zemalja, smanjenju emisija CO2 (među ostalim u usporedbi s alternativnim proizvodima), Komisija nije mogla ispitati učinak mjera na zelene ciljeve Unije. Nadalje, i industrija Unije je uložila u održiva rješenja i trenutačno nudi niz vrsta ABS-a proizvedenog prema načelu masene bilance neovisno o tome potječu li iz mehanički ili kemijski recikliranih ulaznih materijala ili iz bioloških sirovina. Naposljetku, kako je prethodno navedeno, glavni cilj mjera nije potpuno spriječiti uvoz iz predmetnih zemalja, već ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete na tržištu Unije.

(243)

Stoga je Komisija zaključila da mjere neće imati nerazmjerno negativan učinak na ulaganja koja provode proizvođači izvoznici u Uniji i na zelene ciljeve Unije kako su istaknule stranke i kako je opisano u uvodnim izjavama 240. i 242.

(244)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz ABS-a podrijetlom iz Koreje i Tajvana u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(245)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(246)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz ABS-a podrijetlom iz predmetnih zemalja u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodna izjava 222.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(247)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(248)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(249)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”.

(250)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(251)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(252)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(253)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(254)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(255)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(256)

Društva Chimei, LG Chem i Lotte dostavila su primjedbe na prethodnu objavu koje se odnose na metodologiju upotrijebljenu za izračun dampinške marže. Budući da se te primjedbe nisu izravno odnosile na točnost izračuna, one će se prema potrebi razmotriti u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(257)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(258)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,