(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 6. prosinca 2024. antidampinški ispitni postupak koji se odnosi na uvoz visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (2).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je 24. listopada 2024. pet društava, Cylinders Holding a.s., Dalmine S.p.A. (Tenaris), Eurocylinder Systems AG, Faber Industrie S.p.A. i Worthington Cylinders GmbH („podnositelji pritužbe”) podnijelo pritužbu. Pritužbu je podnijela Unijina industrija visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/531 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike, kineska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike, trgovce i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju reprezentativnosti u smislu količine proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u EU-u u razdoblju ispitnog postupka. Taj se uzorak sastojao od dvaju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 47 % procijenjene ukupne proizvodnje u EU-u i 42 % procijenjene ukupne količine istovjetnog proizvoda prodanog u EU-u. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu primljene nikakve primjedbe. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi ga odabrala, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Narodnoj Republici Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(11)

Dvadeset proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje koji čine 54,4 % procijenjenog ukupnog izvoza u Uniju dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje.

(12)

Iako su se složili s odabirom prvog proizvođača izvoznika koji ima najveću proizvodnju od dvije odabrane skupine društava, podnositelji pritužbe naveli su da bi drugog proizvođača trebalo zamijeniti jer uglavnom proizvodi vatrogasnu opremu kao što su aparati za gašenje požara. Podnositelji pritužbe stoga su predložili dva alternativna trgovačka društva koja surađuju iz sljedećih razloga:

(13)

Osim toga, podnositelji pritužbe istaknuli su rizike koji proizlaze iz odabira dvaju društava u uzorak ako jedno od njih ne bude surađivalo.

(14)

Međutim, prema dostupnim informacijama, druga odabrana grupa trgovačkih društava proizvodila je veći asortiman proizvoda, a ne samo vatrogasnu opremu. Primjedbe o dostupnom proizvodnom kapacitetu i prisutnosti dvaju predloženih alternativnih društava na tržištu EU-a u ovoj se fazi nisu mogle provjeriti ili nisu potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Osim toga, dva privremeno odabrana proizvođača izvoznika potvrdila su svoju čvrstu namjeru da surađuju u ispitnom postupku.

(15)

Na temelju dostupnih informacija nije bilo potrebe za izmjenom predloženog uzorka. Konačni uzorak činio je 37,5 % procijenjene ukupne količine visokotlačnih bešavnih cilindara izvezenih u Uniju iz Narodne Republike Kine u razdoblju ispitnog postupka.

(16)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(17)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u Kini u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Kinu primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(18)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije, uvoznicima, korisnicima i proizvođačima izvoznicima u Narodnoj Republici Kini. Komisija je poslala upitnik i nepovezanom trgovcu preko kojeg je jedan od proizvođača izvoznika u uzorku prodavao predmetni proizvod za izvoz u EU. Ti su upitnici objavljeni na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(19)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(20)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(21)

Proizvod iz ispitnog postupka su prazni visokotlačni bešavni čelični cilindri, uključujući aparate za gašenje požara, za stlačeni ili ukapljeni plin, od čelika, svih promjera i obujma, neovisno o tome imaju li navoj ili ne, neovisno o unutarnjem premazu, neovisno o vanjskoj završnoj obradi i obliku, neovisno o tome imaju li umetnuti plinski mjehur ili ne, neovisno o tome nalazi li se na njima ventil, obruč na gornjem ili donjem kraju ili cijev, neovisno o tome jesu li pakirani zajedno ili ne („proizvod iz ispitnog postupka”).

(22)

Jednokratno punjivi cilindri kapaciteta sve do i uključujući 120 ml, obuhvaćeni europskom normom EN 16509:2014 i/ili UN brojem 2037, koji dodjeljuje Odbor stručnjaka Ujedinjenih naroda za prijevoz opasnih tvari, isključene su iz opsega proizvoda.

(23)

Visokotlačni bešavni cilindri upotrebljavaju se za veliki broj različitih primjena: za aparate za gašenje požara, industrijske plinove (npr. zavarivanje i rezanje, hrana i piće), medicinske plinove za bolnice i zdravstvene ustanove, elektroničke i posebne plinove, zrak za aparate za disanje za vatrogasce, sprečavanje požara, ronjenje s bocama i alternativna goriva, uključujući stlačeni prirodni plin (SPP) i vodik.

(24)

Predmetni proizvod su visokotlačni bešavni čelični cilindri za stlačeni ili ukapljeni plin, od čelika, svih promjera i obujma, neovisno o tome imaju li navoj ili ne, neovisno o unutarnjem premazu, neovisno o vanjskoj završnoj obradi i obliku, neovisno o tome imaju li umetnuti plinski mjehur ili ne, neovisno o tome nalazi li se na njima ventil, obruč na gornjem ili donjem kraju ili cijev, neovisno o tome jesu li pakirani zajedno ili ne, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 7311 00 11 , ex 7311 00 13 , ex 7311 00 19 ex 7311 00 30 (oznake TARIC 7311 00 11 15, 7311 00 11 80, 7311 00 13 15, 7311 00 13 80, 7311 00 19 15, 7311 00 19 80, 7311 00 30 15 i 7311 00 30 80) („predmetni proizvod”).

(25)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(26)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(27)

Prema prethodno navedenoj definiciji proizvoda, proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka su visokotlačni bešavni cilindri za stlačeni ili ukapljeni plin.

(28)

Nakon pokretanja ispitnog postupka jedan proizvođač izvoznik, Zhejiang Winner Fire Fighting Equipment Co., Ltd., tvrdio je da aparati za gašenje požara, razvrstani u oznaku KN 8424 10 00 , nisu obuhvaćeni opsegom proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija je podsjetila da su oznake KN i TARIC navedene samo u informativne svrhe. Opseg ovog ispitnog postupka određen je stoga definicijom proizvoda iz ispitnog postupka iz odjeljka 2. Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga se smatralo da su aparati za gašenje požara koji imaju ista fizikalna i kemijska svojstva kao i visokotlačni bešavni cilindri obuhvaćeni područjem primjene proizvoda iz ispitnog postupka.

(29)

Zhejiang Winner Fire Fighting Equipment Co., Ltd. nadalje je tvrdio da se napunjeni aparati za gašenje požara, tj. oni napunjeni raznim suhim i vlažnim kemikalijama, ne bi trebali smatrati obuhvaćenima opsegom proizvoda iz ispitnog postupka.

(30)

Komisija je 6. ožujka 2025. objavila informativnu napomenu (5) u kojoj je pojasnila sljedeće:

(31)

Podnositelji pritužbe tvrdili su da se napunjeni aparati za gašenje požara najvjerojatnije sastoje uglavnom od zavarenih cilindara ili drugih nečeličnih cilindara te stoga nisu obuhvaćeni područjem primjene ispitnog postupka. Iako priznaju da ne postoje razlike između visokotlačnih bešavnih cilindara koji se upotrebljavaju za gašenje požara i onih koji se upotrebljavaju u druge svrhe (kao što su cilindri CO2 za industriju hrane i pića) te da se isti tehnički standardi primjenjuju na obje vrste cilindara, podnositelji pritužbe ipak su tvrdili da bi napunjene visokotlačne bešavne cilindre trebalo uključiti u opseg proizvoda. Tvrdili su da bi se isključivanjem tih cilindara neopravdano suzio opseg predmetnog proizvoda u trenutačnom ispitnom postupku i da bi tako postojao rizik od izbjegavanja mjera.

(32)

Podnositelji pritužbe posebno su napomenuli da su snopovi cilindara obuhvaćeni definicijom proizvoda, iako okvir koji se upotrebljava za sastavljanje cilindara u snop nije. Isto tako, cilindri za acetilen obuhvaćeni su definicijom proizvoda iako sadržavaju porozni materijal za zadržavanje punjenja acetona jer je proizvod ispunjava sve kriterije za proizvod kako su definirani u definiciji predmetnog proizvoda iz Obavijesti o pokretanju postupka.

(33)

Zaključno, podnositelji pritužbe smatrali su da bi trebalo preispitati prethodno navedeno pojašnjenje proizvoda koje je dala Komisija.

(34)

Komisija je prvo napomenula da ni u pritužbi ni u naknadnoj Obavijesti o pokretanju postupka nije navedeno da se u proizvodu iz ispitnog postupka upućuje na napunjene cilindre.

(35)

Osim toga, ispitnim postupkom otkriveno je da su kupci visokotlačnih bešavnih cilindara često provodili postupak sastavljanja i punjenja kako bi predmetni proizvod učinili prikladnim za njegovu konačnu uporabu, bilo kao aparat za gašenje požara ili kao spremnik za kemijske proizvode.

(36)

Nadalje, s obzirom na posebno skupe i složene zahtjeve u području sigurnosti i zaštite koji se primjenjuju na međukontinentalni prijevoz vrlo opasne robe, kao što su napunjeni visokotlačni bešavni cilindri, utvrđeno je da su navodni rizici od izbjegavanja mjera ograničeni.

(37)

S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnje koje su iznijeli podnositelji pritužbe odbačene su.

(38)

Jedan proizvođač izvoznik koji nije uključen u uzorak, Leebucc (Tianjin) Hydraulics Equipment Co., Ltd, zatražio je da se kućišta akumulatora isključe iz opsega ispitnog postupka. Ta je stranka iznijela sljedeće argumente:

(39)

Podnositelji pritužbe tvrdili su sljedeće:

(40)

Društvo Leebucc (Tianjin) Hydraulics Equipment Co., Ltd tvrdilo je da je postavilo pitanje isključivanja kućišta akumulatora iz opsega ispitnog postupka nakon provjere na licu mjesta te da bi rokove za iznošenje primjedbi o opsegu proizvoda trebalo smatrati „neobvezujućim” rokom za razliku od strožeg zakonskog roka utvrđenog u osnovnoj uredbi.

(41)

Društvo Leebucc (Tianjin) Hydraulics Equipment Co., Ltd. ustrajalo je na razlikama između polugotovog proizvoda (kućište akumulatora) i gotovog proizvoda (akumulatora), što je bio čimbenik ključan za utvrđivanje sličnosti kućišta akumulatora s akumulatorom i cilindrom za plinsku industriju. Osim toga, tvrdilo je da se polugotovi proizvod ne bi trebao uspoređivati s gotovim proizvodom za potrebe izračuna dampinga. Naposljetku, to je društvo tvrdilo da se kućište akumulatora posebno izrađuje kako bi odgovaralo obliku akumulatora, pri čemu je potrebno ishoditi posebne certifikate za oba proizvoda, i zaključilo je da se zato taj proizvod ne može zamijeniti visokotlačnim bešavnim čeličnim cilindrom za plinsku industriju niti upotrebljavati kao komercijalni proizvod pušten u promet na tržištu EU-a.

(42)

Komisija je analizirala zahtjev za isključenje na temelju elemenata koje je dostavila predmetna stranka i privremeno zaključila da su kućišta akumulatora obuhvaćena definicijom proizvoda iz uvodne izjave 21. i da imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i ostali cilindri. Nadalje, oni su obuhvaćeni definicijom predmetnog proizvoda i utvrđeni su u kontrolnim brojevima proizvoda koje je Komisija upotrijebila za izračun dampinških marži i marži štete, kojima se pravilno utvrđuju kućišta akumulatora i na odgovarajući način omogućuje Komisiji da provede primjerenu usporedbu cijena proizvođača iz Unije i kineskih proizvođača. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(43)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućivali, kad je riječ o Narodnoj Republici Kini („NRK”), na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(44)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju proizvoda. Devet proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne informacije.

(45)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak o navodnim znatnim poremećajima, Komisija je poslala upitnik kineskoj vladi. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara i odgovarajuće dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(46)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki prvoj alineji osnovne uredbe.

(47)

Komisija je 13. veljače 2025. u bilješci („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, odnosno Brazil, Argentinu i Tursku. Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku kako je navedeno u uvodnim izjavama od 116. do 131.

(48)

Komisija je 7. ožujka 2025. u drugoj bilješci („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i odabiru Turske kao reprezentativne zemlje. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju informacija dostupnih za taj sektor. Komisija je zaprimila primjedbe na drugu bilješku kako je navedeno u uvodnim izjavama od 132. do 145.

(49)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(50)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(51)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(52)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u Narodnoj Republici Kini („NRK”) (6) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(53)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (7). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (8) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (9). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (10). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (11). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (12) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (13).

(54)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (14) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(55)

U pritužbi se navode primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe, te na to da tržišne uvjete, osobito troškove i cijene, u kineskoj industriji čelika ne određuju tržišne sile ponude i potražnje, već su narušeni državnom intervencijom u gospodarstvo.

(56)

U pritužbi su navedena i upućivanja na relevantne dijelove Izvješća te je istaknuto sljedeće:

(57)

U sektoru čelika, uključujući tržište predmetnog proizvoda, u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im daju smjernice. Kad je riječ o tome, podnositelji pritužbe primijetili su utjecaj koji je država imala zbog ukupne prisutnosti Komunističke partije Kine („KPK”) u kineskim poduzećima i njezine istaknute uloge u udruženjima.

(58)

Prvo, u pritužbi je navedeno da u kineskom gospodarstvu uglavnom djeluju poduzeća u državnom vlasništvu, koja čine 25 % kineskog BDP-a (15). Kako bi to potkrijepili, podnositelji pritužbe naveli su da su i poduzeća u državnom vlasništvu glavno sredstvo koje državi omogućuje da izravno provodi svoje politike na tržištu. Osim toga, kad je riječ o sektoru čelika, koji proizvodi glavnu sirovinu za proizvodnju predmetnog proizvoda, navedeno je da poduzeća u državnom vlasništvu čine 40 % proizvodnje u tom sektoru. Zapravo, četiri od deset najvećih proizvođača čelika poduzeća su u državnom vlasništvu, među kojima su Baowu Steel Group, HBIS Group, Ansteel Group i Shougang (16). Podnositelji pritužbe naveli su i druga manja poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su Maanshan iron & Steel Company Limited, Batou Steel Group i CITIC Pacific Special Steel, koja su također vrlo važna, kao izravan izvor čelika za proizvođače visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara u Kini.

(59)

Drugo, podnositelji pritužbe istaknuli su da kineska vlada uvelike intervenira u gospodarstvo putem udruženja. Utvrđeno je da to posebno vrijedi za sektor čelika, a time i za tržište visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara. To je zato što je u sektoru čelika poznato da udruženja „imaju ulogu mosta i veze između vlade i članova” (17). Prema tome, podnositelji pritužbe naveli su da, iako ne postoji posebno industrijsko udruženje industrije visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara koje provodi industrijske politike, postoje drugi akteri, kao što su Nacionalni tehnički odbor za normizaciju plinskih cilindara („TC31”) i Kinesko udruženje za inspekciju posebne opreme („CASEI”), koji izravno provode nacionalne norme i propise primjenjive na proizvođače predmetnog proizvoda (18).

(60)

Utjecaj kineske vlade u sektoru čelika odražava se u proizvodnji predmetnog proizvoda, što joj omogućuje da utječe i kontrolira cijeli lanac vrijednosti.

(61)

Kad je riječ o prisutnosti države u društvima koja državi omogućuju da utječe na cijene i troškove, podnositelji pritužbe naveli su da su i javna i privatna društva uključena u proizvodnju čelika, a posebno visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara, pod širokom kontrolom kineske vlade, što dovodi do toga da država narušava cijene i troškove u takvim sektorima. Podnositelji pritužbe tvrdili su da su članovi KPK-a općenito prisutni i u poduzećima u državnom vlasništvu i u privatnim društvima, što konkretno dovodi do miješanja KPK-a ne samo u odabir rukovoditelja već i u kadroviranje.

(62)

Nadalje, podnositelji pritužbe naveli su da u poduzećima u državnom vlasništvu organizacije na razini Partije imaju obvezu provoditi njezina načela i politiku. To se osigurava postojanjem partijskih ćelija u društvima, koja moraju izraditi stegovni odjeljak kako bi osigurale primjenu uputa kineske vlade. Osim toga, u pritužbi je istaknuta slična situacija za društva u privatnom vlasništvu. Štoviše, navedeno je da je 70 % od 1,86 milijuna privatnih društava 2017. imalo ćelije KPK-a, u kojima je postojao „sve veći pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u donošenju poslovnih odluka u svojim društvima” (19).

(63)

Osim toga, navedeno je da KPK zahtijeva uspostavu jedinica poznatih kao „ujedinjene fronte” kako bi se dodatno unaprijedio utjecaj i ideologija KPK-a u privatnim društvima uspostavom „sustava modernih poduzeća s kineskim obilježjima”. Konkretno, podnositelji pritužbe citirali su potpredsjednika Svekineske federacije industrije i trgovine, koji je objasnio da takav sustav „uključuje vodstvo Partije u sve aspekte javnosti i uključuje partijsku organizaciju u strukturu korporativnog upravljanja”. Navedeno je i da i sustav privatnog gospodarstva „mora poštovati i jačati opće vodstvo Partije”. Podnositelji pritužbe izvijestili su 2023. da 92 % od 500 najvećih kineskih privatnih poduzeća ima partijske jedinice.

(64)

Podnositelji pritužbe spomenuli su i da kineska vlada utječe i na imenovanje ključnih rukovoditelja i zaposlenika u području ljudskih resursa u poduzećima u državnom vlasništvu i u privatnim društvima.

(65)

Na primjer, u poduzećima u državnom vlasništvu KPK proširuje svoju kontrolu postupkom imenovanja ključnih rukovoditelja. Upravo su podnositelj pritužbe izjavili da, u skladu s Pravilnikom o radu lokalnih organizacija poduzeća u državnom vlasništvu Komunističke partije Kine, „[f]unkcije tajnika i predsjednika Partijskog odbora (partijske skupine) uglavnom obnaša jedna osoba, a glavni direktor koji je član partije vrši dužnost zamjenika tajnika” (20). Propisima se isto tako zahtijeva da u društvu „bez upravnog odbora i u kojem postoje samo izvršni direktori” tajnik Partijskog odbora bude izvršni direktor, a u „neovisnim korporativnim poduzećima” zamjenik glavnog direktora.

(66)

Kad je riječ o privatnim poduzećima, u pritužbi je navedeno da se i njih savjetuje da uspostave nadzorni mehanizam pod vodstvom partijske ćelije s disciplinskim ovlastima kako bi se osigurala „provedba korporativne usklađenosti i sustava korporativnog upravljanja, upozoravanje i obrazovanje rukovodstva i osoblja, nadzor i upravljanje osobljem”. Mehanizam nadzora također bi trebao imati moć nad vodećim kadrovima i zaposlenicima kako bi se „reguliralo [...] korištenje moći” (21).

(67)

Podnositelji pritužbe objavili su da su takvi poremećaji prisutni ne samo u društvima koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka nego i u industriji na početku proizvodnog lanca tog proizvoda, odnosno u sektoru čelika. Razlog tomu nije samo vlasništvo i prisutnost države već i različite politike konsolidacije koje su dovele do velikih spajanja, kao što je ono koje se dogodilo 2016. i u kojem su sudjelovali Boasteel Group Corp i Wuhan Iron and Steel Group Corp, koji su se spojili u Baowu Steel Group. U tom slučaju predsjednik upravnog odbora nije samo tajnik KPK-a nego i predsjednik sindikata društva.

(68)

Stoga su podnositelji pritužbe zaključili da su društva koja posluju u sektorima visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara i čelika snažno povezana s kineskom vladom. Takav intervencionizam narušava tržišnu dinamiku i utječe na određivanje cijena i troškova.

(69)

Podnositelji pritužbe tvrdili su i da se javnim politikama ili mjerama diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Podnositelji pritužbe tvrdili su da je kineska vlada uspostavila sustav planiranja kojim se izravno potiče industrija predmetnog proizvoda i sektori na početku proizvodnog lanca, među kojima je sektor čelika, što je dovelo do snažnog utjecaja na tržišne sile. Podnositelji pritužbe istaknuli su obvezujuću prirodu takvih planova jer je provedba propisana zakonom, među ostalim na ustavnoj razini. Podnositelji pritužbe istaknuli su da takav sustav planiranja dovodi do toga da se „resursi usmjeravaju u sektore koje je vlada odredila kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama” (22).

(70)

Kad je riječ o sektoru čelika, podnositelji pritužbe ponovili su nekoliko uredbi Komisije u kojima se priznaju poremećaji, osobito u odnosu na ključne sastavne dijelove visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara. Konkretno, podnositelji pritužbe uputili su na Izvješće o strateškoj važnosti plana razvoja sirovina i 14. petogodišnji plan za društveni i gospodarski razvoj.

(71)

Podnositelji pritužbe tvrdili su i da se zakoni o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu ne provode ili se provode na diskriminirajući ili neodgovarajući način. Podnositelji pritužbe izjavili su da se zakoni o stečaju u Kini nedovoljno provode. To je navodno rezultat bliskog odnosa između stečajnih upravitelja i lokalne uprave te općeg utjecaja vlade na korporativne poslove. Naveli su da vlada ujedno pogoduje osnivanju „ekonomski nedostupnih poduzeća, obično u industrijama s velikim prekomjernim kapacitetima” (23). To je osobito vidljivo za proizvođače visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara (tj. Bohai Iron and Steel Group) u kontekstu u kojem država održava višak proizvodnih kapaciteta.

(72)

Osim toga, podnositelji pritužbe primijetili su prethodne nalaze Komisije o sektorima na početku proizvodnog lanca predmetnog proizvoda (tj. sektor čelika, a posebno tržište visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara), koji su imali koristi od selektivne dodjele zemljišta. Naveli su da je zemljište u isključivom vlasništvu države i da samo ona odlučuje o njegovoj dodjeli (24). To dovodi do toga da država svoje zakone o vlasništvu primjenjuje u korist domaćih proizvođača visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara i u sektoru čelika.

(73)

Podnositelji pritužbe primijetili su i znatne intervencije NRK-a u području plaća, koje utječu na cijeli lanac vrijednosti i postaju ozbiljnije kako se lanac vrijednosti produljuje. Tvrdio je da su takvi poremećaji dvostruki, prvo pri proizvodnji visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara ili njihovih glavnih ulaznih elemenata, a zatim neizravno kad proizvođači pristupaju ulaznim elementima koje proizvode društava koja posluju u okviru istog kineskog sustava rada.

(74)

Naposljetku, podnositelji pritužbe tvrdili su da financijska tržišta u Kini „osiguravaju kontrolu i omogućuju intervenciju države i KPK-a” (25). Istaknuli su da država kontrolira četiri najveće banke i osigurava povlašteno financiranje poduzećima u državnom vlasništvu iz političkih razloga. Tvrdili su i da postoje poremećaji i u području obveznica i kreditnih rejtinga jer bi mnoga društva na međunarodnoj razini dobila nižu ocjenu nego što je imaju u Kini. To je zato što brojne agencije za kreditni rejting omogućuju zajmoprimcima da odaberu najpovoljniji rejting i rijetko dolazi do neispunjavanja obveza. S obzirom na dominantan položaj poduzeća u državnom vlasništvu u industriji, to je posebno važno za sektor čelika i naknadnu proizvodnju visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara.

(75)

Nadalje, u pritužbi je navedeno da se zbog prisutnosti države na tržištu u inicijalnim javnim ponudama određuju cijene koje su znatno niže od realne. To je posljedica pokušaja države da ostvari ciljeve politike putem inicijalnih javnih ponuda. Takvim povlaštenim pristupom financiranju imovina poduzeća u državnom vlasništvu pod kontrolom Državne komisije za nadzor i upravljanje državnom imovinom (SASAC) od 2005. do 2017. peterostruko se povećala i dosegnula 7,1 bilijun EUR (26). Naposljetku, podnositelji pritužbe objavili su da, s obzirom na to da se sektor čelika ubraja među poticane industrije, ima koristi od pristupačnijih financijskih sredstava, što neizravno koristi i tržištu predmetnog proizvoda.

(76)

Zaključno, podnositelji pritužbe smatrali su da zbog tih poremećaja uzrokovanih znatnim državnim intervencijama troškovi i cijene u Kini nisu pouzdani za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Stoga bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi korištenjem nenarušenih troškova proizvodnje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(77)

U ispitnom postupku Komisije potvrđeno je da u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka, koji je dio sektora čelika na kraju proizvodnog lanca, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Na primjer, Tianjin Tianhai High Pressure Container Corp., Ltd. (27), proizvođač i izvoznik proizvoda iz ispitnog postupka u konačnici je pod kontrolom društva Beijing Jingcheng Machinery Electric Company Ltd. (28), poduzeća u državnom vlasništvu koje je pod krajnjom kontrolom Općinske vlade grada Pekinga (29). Drugi je primjer proizvođač Sinoma Science & Technology Co., Ltd. (30), koji je pod kontrolom društva China National Building Materials Group Co., Ltd. (31), poduzeća u državnom vlasništvu pod kontrolom SASAC-a (32). Iako Komisija nije pronašla opsežne informacije o državnom vlasništvu među proizvođačima visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u kineskom sektoru čelika, koji proizvodi glavnu sirovinu za proizvodnju predmetnog proizvoda. Mnogi najveći proizvođači čelika u državnom su vlasništvu. Primjeri poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju u sektoru čelika uključuju: Ansteel Group (33) i Baowu Steel Group (34), poduzeća koja su oba u državnom vlasništvu u okviru Komisije Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njom („SASAC”), Baotou Steel Group, poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije (35) i Shougang Group (36), poduzeće u državnom vlasništvu u potpunom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd. (37)

(78)

Nadalje, najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjer za to nalazimo u Smjernicama Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojima se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskog temelja i znatnu modernizaciju industrijskog lanca (38), uključujući opskrbu posebnim čelikom, ulaznim elementom koji se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Konkretno, u tim se Smjernicama traži da se: „[p]otaknu spajanja i reorganizacije poduzeća; potaknu vodeća poduzeća u industriji da provedu spajanja i reorganizacije i u sektoru čelika stvore iznimno velike grupe poduzeća svjetske klase; Oslanjajući se na vodeća poduzeća u industriji, razvije jedno do dva specijalizirana vodeća poduzeća u području nehrđajućeg čelika, posebnog čelika, bešavnih čeličnih cijevi (...).” Osim toga, izričito se zahtijeva da se „[p]odupru poduzeća u industriji čelika kako bi se usmjerila na modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca i razvoj strateških industrija u nastajanju, intenzivirala razvoj malih serija i različitih vrsta ključnih čelika kao što su visokokvalitetni posebni čelici, posebni legirani čelici za vrhunsku opremu” (39).

(79)

Još jedan primjer namjere kineske vlade da intervenira u sektor čelika može se pronaći u 14. petogodišnjem planu prema kojem će se u sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „razvijati skupina vodećih društava s ekološkim vodstvom i osnovnom konkurencijom” (40).

(80)

Osim toga, u Planu rada za stabilan rast industrije čelika Ministarstva industrije i informacijske tehnologije za 2023. (41) utvrđuju se sljedeći ciljevi: „Tijekom 2023. ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganja u istraživanja i razvoj u industriji s vremenom će dosegnuti 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije dosegnut će otprilike 3,5 %; 2024. dodatno će se optimizirati okruženje industrijskog razvoja i struktura industrije, nastavit će se napredak prema vrhunskim, pametnim i zelenim proizvodima te će rast dodane vrijednosti industrije premašiti 4 %” i predviđa se korporativna konsolidacija sektora čelika koju je propisala vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, izgrade ogromne grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te potiču optimalnu organizaciju nacionalnog proizvodnog kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće političke potpore za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i preustroje.”

(81)

Slični primjeri namjere kineske vlade da nadzire i usmjerava kretanja u sektoru čelika vidljivi su na razini pokrajina, primjerice u pokrajini Hebei, u kojoj je pokrajinska vlada 2020. objavila trogodišnji akcijski plan za razvoj klastera u lancu industrije čelika. Tim se planom traži „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva nad poduzećima u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem” (42). Nadalje, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca. (43)”.

(82)

Konkretnije, kad je riječ o ulaznim elementima koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, u planu pokrajine Hebei zahtijeva se da se „[u]brza razvoj i primjena visokokvalitetnih i ključnih novih čeličnih materijala, poveća udio visokokvalitetnih i posebnih vrsta čelika, pojača stabilnost kvalitete širokog asortimana povoljnih proizvoda koji se proizvode u velikim količinama te uspostavi „piramidalna” struktura proizvoda. Do kraja 2020. udio običnog niskolegiranog čelika i legiranog čelika povećat će se na 20 %, a do kraja 2022. dosegnut će oko 25 %, čime će se pružiti potpora i jamstvo za modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca.” (44).

(83)

Isto tako se u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan traži da se „nacionalne strateške potrebe stave u prvi plan, poduzeća potaknu na optimizaciju i poboljšanje strukture proizvoda, razvije poseban čelik visoke kvalitete, čelik visokih performansi za brodogradnju, posebni legirani čelik za visokokvalitetnu opremu, čelik za osnovne dijelove i druge ‚posebne, fine, kvalitetne’ glavne vrste te poveća dodana vrijednost i konkurentnost proizvoda od čelika”. (45)

(84)

Točnije, u Zhejiangu, u kojem je sjedište društva Zhejiang Winner Fire Fighting Equipment Co., Ltd., kineska vlada nastoji „razmotriti i uspostaviti inovativnu integraciju poduzeća na početku i na kraju proizvodnog lanca u području ključnog čelika za opremu” (46).

(85)

Slični ciljevi industrijske politike mogu se pronaći i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (47), Shandong (48) ili Shanxi (49).

(86)

Osim toga, kineska vlada intervenira i na lokalnoj razini u industriji čelika. Na primjer, „pet gradova u južnom Jiangsuu, uključujući Nanjing, Wuxi, Suzhou, Changzhou i Zhenjiang, postupno je uspostavilo poseban sustav industrije čelika i visokokvalitetnih legura s vodećim, visokokvalitetnim sortama i cjelovitim potpornim objektima, koji tvore pet korisnih industrijskih lanaca, uključujući čelične ploče od posebnog čelika visokih performansi u Nanjingu, vrhunske šipke od posebnog čelika u Wuxiju, visokokvalitetne žice od posebnog čelika u Suzhouu, visokokvalitetni nehrđajući čelik u Changzhouu i legure visoke klase u Zhenjiangu. Ti lanci imaju najveći razmjer industrije i opću konkurentnost u zemlji.” (50).

(87)

Nadalje, još jedan primjer učinkovitog usmjeravanja kineske vlade putem planova je Obavijest partijskog odbora društva Ansteel Group Co., Ltd. o savjesnom proučavanju, objavljivanju i provedbi duha 20. nacionalnog kongresa Partije (51). U toj se obavijesti tvrdi da će Ansteel Group savjesno provoditi smjernice i bolje ih predstaviti članovima Partije, kadrovima i zaposlenicima cijele grupe.

(88)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku utvrđeno je da preklapanja između rukovodećih položaja i članstva u KPK-u ili partijskih funkcija postoje i u sektoru iz ispitnog postupka. Na primjer, predsjednik društva Beijing Jingcheng Machinery Electric Company Ltd. također vrši dužnost tajnika Partijskog odbora (52) i osigurava da njegovo društvo kći Tianjin Tianhai High Pressure Container Corp., Ltd. „promiče provedbu strategije (...) i daje sve od sebe kako bi ostvario ciljeve 14. petogodišnjeg plana” (53). Osim toga, predsjednik društva China National Building Materials Group Co., Ltd ujedno je i tajnik Partijskog odbora (54).

(89)

Nadalje, društvo China National Building Materials Group Co., Ltd „preuzima odgovornost da (...) služi velikim nacionalnim projektima, doprinosi ciljevima nacionalnog gospodarstva” i zajedno sa svojim društvima kćerima „poduzima mjere za promicanje visokokvalitetnog razvoja industrije skladištenja i transporta plina” (55).

(90)

Osim toga, s obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka čini podsektor sektora čelika, dostupni podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz ispitnog postupka.

(91)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora i glavni direktor društva Baoshan Iron and Steel Ltd., proizvođača čelika čiji je većinski dioničar Baowu Steel Group, ujedno su tajnik Partijskog odbora društva i zamjenik tajnika društva (56). Isto tako, predsjednik upravnog odbora društva Wuhan Iron and Steel Group, koje je također pod kontrolom grupe Baowu Steel Group, ujedno je tajnik Partijskog odbora (57). Osim toga, „društvo Wuhan Iron and Steel Group održalo je 2022. desetu centraliziranu studiju i raspravu Studijske skupine za teoriju Partijskog odbora kako bi prenijelo i proučavalo duh Središnje konferencije o gospodarskom radu i promicalo provedbu odluka i dogovora 20. nacionalnog kongresa Partije i duh Središnje konferencije o gospodarskom radu u tom društvu. Glavni predstavnik sjedišta društva China Baowu u Wuhanu, tajnik Partijskog odbora i predsjednik društva Wuhan Iron and Steel Group, predsjedao je sastankom i iznio zahtjeve u pogledu provedbe zahtjeva Središnjeg partijskog odbora, Partijskog odbora pokrajine Hubei i Partijskog odbora društva China Baowu te daljnju provedbu duha Središnje konferencije o gospodarskom radu (58).”

(92)

Nadalje, predsjednik upravnog odbora društva Baotou Steel Union, koji pripada grupi Baotou Steel Group, također je tajnik Partije tog društva. Slično tome, izvršni direktor društva Baotou Steel Union i predsjednik sindikata društva zamjenici su tajnikâ Partije (59). Osim toga, u grupi Shougang Group predsjednik upravnog odbora obnaša dužnost tajnika Partijskog odbora, dok je izvršni direktor zamjenik tajnika Partijskog odbora društva (60). Naposljetku, u društvu CITIC Pacific Special Steel predsjednik upravnog odbora i predsjednik nadzornog odbora tajnik su i zamjenik tajnika Partijskog odbora (61).

(93)

Kinesko udruženje industrije industrijskih plinova (62) („CIGIA”) relevantno je za proizvod iz ispitnog postupka jer je uspostavilo odjel za tlačnu opremu (63). CIGIA je članica Kineskog saveza za naftnu i kemijsku industriju („CPCIF”) i obnaša dužnost izvršnog potpredsjednika CPCIF-a (64). CPCIF se pridržava općeg vodstva KPK-a, provodi partijske aktivnosti i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijskih organizacija (65). Osim toga, „tijelo za registraciju i upravljanje Udruženja je Ministarstvo civilnih poslova” (66), a uvjeti da bi se moglo postati predstavnikom CPCIF-a su, među ostalim, „poštovanje vodstva KPK-a, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijskih stavova, načela i politika te dobre političke kvalitete” (67).

(94)

Beijing Jingcheng Machinery Electric Company Ltd. član je CIGIA-e (68).

(95)

Slično tome, u članku 2. Statuta Kineskog udruženja za željezo i čelik („CISA”) (69), čiji su članovi glavni proizvođači željeza i čelika, navodi se da je „[s]vrha udruženja djelovati u skladu sa smjerom, načelima i politikama Partije”, a u članku 3. navodi se da Udruženje „poštuje opće vodstvo Komunističke partije Kine, osniva organizaciju Komunističke partije Kine u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine, provodi aktivnosti Partije i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijskih organizacija” (70).

(96)

Osim toga, u kineskom sektoru čelika provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe i općenito se primjenjuju na proizvod iz ispitnog postupka s obzirom na to da je sektor visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara podsektor sektora čelika.

(97)

Kineska vlada industriju čelika dosljedno smatra ključnom industrijom (71). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada odlučila je transformirati i modernizirati industriju čelika te je optimizirati i restrukturirati (72). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora u razdoblju od 2021. do 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (73).

(98)

Osim toga, spomenuti Plan rada za stabilan rast industrije čelika (vidjeti uvodnu izjavu 80.) pokazuje kako se usmjerenost kineskih tijela na taj sektor može promatrati u širem kontekstu usmjeravanja kineskog gospodarstva koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s „14. petogodišnjim planom” u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje.” (74).

(99)

Na lokalnoj razini u 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije željeza i čelika pokrajine Shandong (75) zahtijeva se sljedeće: „Čelik za opremu za naftu i kemikalije: U skladu s potrebama razvoja naftnog i kemijskog sektora, povećati učinkovitost čelika koji se upotrebljava za tlačnu opremu (...)” (76).

(100)

Isto tako, na lokalnoj razini u Jiangsuu nastoji se „[u]sredotočiti se na razvoj čelika za automobile, brze željeznice, brodove, električnu energiju, naftu i plin [...] Do 2025. opseg industrije dosegnut će oko 90 milijardi juana (77)”, a više općina osnovalo je „Posebni klaster materijala od čelika [...] čiji je cilj do 2027. dosegnuti vrijednost proizvodnje industrija pod vodstvom klastera od 1 bilijuna CNY (78)”.

(101)

Osim prethodno navedenog, društvo Sinoma Science & Technology Co., Ltd. uvršten je na popis kao „mali div” (79). Kineska vlada definira društva „male divove” kao „nova elitna kineska mala i srednja poduzeća koja se bave proizvodnjom, specijalizirana su za tržišne niše i potiču vrhunske tehnologije” te namjerava „povećati potporu za „male divove” u razdoblju od 2024. do 2026., a prioritet su ključni industrijski lanci, strateške industrije u nastajanju i drugi sektori. Ta će se sredstva upotrijebiti za potporu tim poduzećima u savladavanju tehnoloških izazova, razvoju novih proizvoda, izgradnju potpornih kapaciteta industrijskog lanca i potporu lokalnim vlastima u razvoju „malih divova” (80).

(102)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(103)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru čelika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(104)

Na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 53. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u) (81).

(105)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 53. Prethodno spomenuti (vidjeti uvodnu izjavu 78.) Plan rada za stabilan rast vrlo dobro prikazuje i tu vrstu državnih intervencija: „Poticanje financijskih institucija da aktivno pružaju financijske usluge poduzećima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i preustroje, prilagodbe organizacije, preobrazbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(106)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne materijale ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(107)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(108)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(109)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje su dostavili podnositelji pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(110)

Komisija nije zaprimila primjedbe zainteresiranih strana o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u.

(111)

S obzirom na navedeno, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(112)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(113)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 47. i 48., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prvu bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti od 13. veljače 2025. (dalje u tekstu „prva bilješka”) i drugu bilješku od 7. ožujka 2025. o čimbenicima proizvodnje kao što su glavne sirovine, energija, voda, para, potrošni materijal i radna snaga koji se upotrebljavaju u proizvodnji visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara (dalje u tekstu „druga bilješka”). U tim bilješkama o utvrđivanju uobičajene vrijednosti i čimbenika proizvodnje opisani su činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji navedeni u uvodnoj izjavi 112. te su razmotrene primjedbe koje su zainteresirane strane dostavile o tim čimbenicima i o predviđenim relevantnim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(114)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema podacima Svjetske banke, Brazil, Argentina i Turska zemlje na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka klasificirala kao zemlje s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(115)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj konačnoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(116)

Komisija je u prvoj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, energija, voda i radna snaga, koji se upotrebljavaju u proizvodnji visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara.

(117)

Komisija je primila primjedbe na prvu bilješku od dvaju proizvođača u uzorku, Tianjin Tianhai High Pressure Container Corp., Ltd. i Zhejiang Winner Fire Fighting Equipment Co., Ltd., te od podnositelja pritužbe.

(118)

Podnositelji pritužbe smatrali su Brazil najprikladnijim izborom jer su postojali javno dostupni financijski podaci za svjetski poznatog proizvođača proizvoda od čelika (npr. Arcelor Mittal S.A. (Brazil)), nakon čega slijedi Turska, koja je isto smatrana potencijalnom reprezentativnom zemljom. Podnositelji pritužbe smatrali su da Argentina nije reprezentativna zemlja.

(119)

Društvo Tianjin Tianhai High Pressure Container Corp., Ltd. („Tianjin Tianhai”) također je smatralo da bi, s obzirom na to da nema relevantnih javno dostupnih financijskih podataka o utvrđenom lokalnom proizvođaču, Argentinu trebalo odbaciti. Također je dalo prednost Turskoj kao najprikladnijem izboru. Nakon ispitivanja financijskih podataka društva Arcelor Mittal S.A. društvo Tianjin Tianhai navelo je i da je to društvo poslovalo u povezanom, ali različitom sektoru (NACE 24) od proizvoda iz ispitnog postupka (NACE 25). Nadalje, to društvo smatra da izračunana profitna marža nije razumna i da je takva profitna marža neprimjereno uključivala neke elemente koje bi trebalo isključiti iz izračuna dampinške marže.

(120)

Kad je riječ o Brazilu, Komisija je na temelju oznake sektora NACE 24 utvrdila da to društvo doista nije poslovalo u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka. Osim toga, Komisija je utvrdila da su financijski izvještaji dostupni za brazilskog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka, Mat Equipamentos Para Gases Ltda, zastarjeli jer su se odnosili na 2016., tj. na razdoblje mnogo prije razdoblja ispitnog postupka u ovom postupku.

(121)

Društvo Zhejiang Winner Fire Fighting Equipment Co., Ltd. („Winner”) smatralo je da se ni Brazil, Argentina ni Turska ne mogu smatrati potencijalnim reprezentativnim zemljama za ovaj ispitni postupak. Umjesto toga, društvo Winner je u svojim primjedbama na prvu i drugu bilješku predložilo Kolumbiju kao reprezentativnu zemlju.

(122)

Kad je riječ o Turskoj, iako priznaje da nije bilo javno dostupnih informacija o određenim društvima koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka, Komisija je, međutim, mogla utvrditi odgovarajuće financijske informacije dostupne za sektor koji proizvodi proizvod iz ispitnog postupka za 2023. (C-Proizvodnja > 25.2 – Proizvodnja cisterni, rezervoara i spremnika od metala) (83). Te su se informacije djelomično preklapale s razdobljem ispitnog postupka i mogle bi biti relevantne za jedno društvo koje proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno CMV Cylinders Endustri Sanayi Ve Ticaret A.S („CMV”) (84), koje pripada tom konkretnom sektoru.

(123)

Društvo Winner se protivilo odabiru Turske i jer je od 2016. uvela i antidampinške mjere na uvoz određenih bešavnih čeličnih cilindara (uključujući proizvod s oznakama HS 730439 i 730459).

(124)

Podnositelji pritužbe tvrdili su i da je inflacija u Turskoj bila visoka, što je dovelo do velike nestabilnosti cijena i potaknulo opetovane državne intervencije. Podnositelji pritužbe tvrdili su da je stopa inflacije u Brazilu 2023. iznosila samo 4,6 %.

(125)

Društvo Winner tvrdilo je da bi visoka stopa inflacije u Turskoj i kontinuirana deprecijacija turske lire u odnosu na američki dolar mogli povećati domaće cijene zbog uvoza robe kao što su energija i sirovine, dok su uvozne cijene nastavile rasti unatoč monetarnim politikama koje je vlada uvela kako bi ograničila inflaciju.

(126)

Komisija je odgovorila da su 2022. zabilježene visoke stope inflacije u Brazilu i Turskoj, pri čemu je stopa u Turskoj bila znatno viša od stope u Brazilu, u kojem je ta stopa 2022. još uvijek bila visoka i iznosila 9,2 %. Komisija je ujedno napomenula da su se stope inflacije u objema zemljama sljedećih godina postupno smanjivale, pri čemu se stopa u Turskoj smanjila izrazitije od one u Brazilu.

(127)

Komisija je navela i da, iako inflacija može utjecati na trošak rada ili energije, uvozne cijene koje su bile temelj za utvrđivanje referentnih vrijednosti za većinu čimbenika proizvodnje temeljile su se na prekograničnim transakcijama koje su se obično provodile u valutama koje nisu valute zemlje uvoznice i stoga na njih nije utjecala inflacija. Nadalje, referentne vrijednosti konvertirale bi se u valutu predmetne zemlje, pri čemu učinak inflacije, koja je često povezana s devalvacijom valute, ne bi bio znatan.

(128)

Kad je riječ o Kolumbiji, koju je društvo Winner predložilo kao moguću reprezentativnu zemlju, Komisija je napomenula da, slično kao NRK, ta zemlja pripada kategoriji zemalja s „višim srednjim dohotkom” prema klasifikaciji Svjetske banke.

(129)

Društvo Winner je ujedno navelo društvo Ternium S.A. (85), koje je uvršteno na burzu i proizvodi proizvode od čelika u Kolumbiji. Međutim, nije bilo dostupnih dokaza iz kojih se vidi da je proizvodnja tog društva bila slična proizvodu iz ispitnog postupka. Nadalje, slično kao i društvo Arcelor Mittal S.A., Komisija je napomenula da je to društvo poslovalo u povezanom, ali različitom sektoru (NACE 24) od proizvoda iz ispitnog postupka. Naposljetku, društvo Winner dostavilo je financijske izvještaje koji obuhvaćaju cijelu grupu Ternium, a ne posebno društvo Ternium Colombia S.A.S.

(130)

Osim toga, Komisija je navela da je Kolumbija imala posebna trgovinska ograničenja i propise u obliku antidampinških mjera na uvoz određenih čimbenika proizvodnje koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku podrijetlom iz Narodne Republike Kine; tj.:

(131)

Komisija je stoga smatrala da se ni Kolumbija u ovom slučaju ni društvo koje je predložilo društvo Winner ne mogu uzeti u obzir pri odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(132)

Sve primjedbe na prvu bilješku razmotrene su u drugoj bilješci i potvrđeni su relevantni izvori na temelju kojih je Komisija namjeravala određivati uobičajene vrijednosti. U drugoj bilješci zainteresirane strane obaviještene su da je Turska odabrana kao reprezentativna zemlja. U Prilogu II. drugoj bilješci naveden je pregled statističkih podataka o uvozu u Turskoj na temelju baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) za sve čimbenike proizvodnje navedene u Prilogu I. (vidjeti uvodnu izjavu 149.). Komisija je ujedno obavijestila zainteresirane strane da će za izračun uobičajene vrijednosti utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit na temelju podataka iz baze podataka društva Türkiye Cumhuriyet Merkez Bankasi (TCMB) (88) za sektor 25.2 (proizvodnja cisterni, rezervoara i spremnika od metala). Međutim, budući da režijski troškovi proizvodnje nisu zasebno utvrđeni u dostupnim podacima računa dobiti i gubitka te se smatralo da su uključeni u trošak prodane robe, vrijednost režijskih troškova proizvodnje temeljila se na posebnim podacima proizvođača izvoznika u uzorku i primijenjena je na „ponovno izračunani” trošak proizvodnje.

(133)

U toj drugoj bilješci Komisija je navela da namjerava upotrijebiti statističke podatke o radu koje je objavio Turski zavod za statistiku (89) kao najpouzdaniji statistički izvor za taj čimbenik. Taj je zavod objavio detaljne informacije o troškovima rada u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je izjavila da namjerava utvrditi referentnu vrijednost na temelju troškova rada po satu za 2022. za gospodarsku djelatnost oznake NACE 24 „Proizvodnja osnovnih metala”, prema klasifikaciji NACE Rev.2. Vrijednosti bi se dodatno prilagodile za inflaciju primjenom indeksa domaćih potrošačkih cijena (90) kako bi se uzeli u obzir troškovi u razdoblju ispitnog postupka.

(134)

Podnositelji pritužbe tvrdili su da bi Komisija stoga trebala upotrijebiti troškove rada koji su reprezentativni za puni iznos troškova rada u reprezentativnoj zemlji, posebno korištenjem podataka koji su dokazano pouzdani, kao što su oni Eurostata. Stoga su podnositelji pritužbe tvrdili da bi Komisija trebala koristiti podatke Eurostata, koji su se smatrali pouzdanijima od statističkih podataka koje je objavio Turski zavod za statistiku.

(135)

Međutim, podnositelji pritužbe naveli su da bi, ako se taj pristup ipak primijeni, Komisija trebala uzeti u obzir najnovije dostupne informacije o stvarnim tjednim radnim satima i prosječnom mjesečnom trošku rada po gospodarskoj djelatnosti, a ne „mjesečne prosječne plaćene sate, bruto plaće i zaradu po gospodarskoj djelatnosti” iz 2022., kako je navedeno u drugoj bilješci (91). Podnositelji pritužbe napomenuli su i da su troškovi poslodavaca za doprinose za socijalno osiguranje i fond za nezaposlenost u Turskoj podcijenjeni jer je ukupna obveza poslodavaca iz osiguranja u ukupnim troškovima rada iznosila samo 22,75 %.

(136)

Komisija je tvrdila da je korištenje statističkih podataka o radu koje je objavio Turski zavod za statistiku, prilagođenih za inflaciju primjenom indeksa domaćih potrošačkih cijena kako bi se uzeli u obzir troškovi za razdoblje ispitnog postupka, i dalje najpouzdaniji statistički izvor za taj čimbenik proizvodnje.

(137)

Podnositelji pritužbe ponovili su da je Brazil uvozio manju količinu glavnih čimbenika proizvodnje iz Kine od Turske i Argentine. Stoga su tvrdili da bi na ukupne cijene FOB najmanje utjecalo bilo kakvo narušavanje cijene ulaznih elemenata.

(138)

Kad je riječ o Brazilu i društvu koje je u prvoj bilješci utvrđeno kao proizvođač, odnosno društvu Arcelor Mittal S.A., Komisija je napomenula da ono nije proizvodilo proizvod iz ispitnog postupka te stoga nije prikladan kandidat za utvrđivanje režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(139)

Budući da Komisiji u dokumentaciji nisu dostupne druge informacije o prisutnosti drugih društava koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka u Brazilu s javno dostupnim financijskim podacima, Komisija je zaključila da se ta zemlja više ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(140)

Kad je riječ o inflaciji, iako se slažu s tvrdnjom Komisije da se 2023. inflacija znatno smanjila i u Turskoj i u Brazilu, podnositelji pritužbe tvrdili su da je stopa inflacije u Brazilu 2023. iznosila samo 4,6 %. Nadalje, podnositelji pritužbe smatrali su da bi na transakcijske cijene izražene u valuti koja nije valuta zemlje uvoznice i dalje mogle utjecati inflacijske tendencije.

(141)

S obzirom da nije bilo dodatnih mjernih jedinica u statističkim podacima o uvozu koji se odnose na dijelove za pričvršćivanje cilindara kao što su ventili koji omogućuju izračun značajnih referentnih vrijednosti po komadu, Komisija je namjeravala ponovno ispitati stanje tijekom ispitnog postupka. Primjećujući da nisu dostupne lako provjerljive informacije o metodologiji konverzije, podnositelji pritužbe izrazili su zabrinutost zbog predloženog pristupa utvrđivanju cijene ventila. Podnositelji pritužbe podsjetili su na to da su konverzije jedinične mase jedan od elementa koji bi se mogao lako upotrijebiti kako bi se iskrivili prijavljeni podaci radi postizanja nižih dampinških marži.

(142)

Komisija je tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta u prostorijama proizvođača izvoznika u uzorku mogla provjeriti odgovaraju li tablice za konverziju ventila u kg zahtjevima certificiranja. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 155., ventili su premješteni u „potrošni materijal” tako da za taj određeni čimbenik proizvodnje nije izračunana referentna vrijednost.

(143)

Kad je riječ o Argentini, zbog nepostojanja drugih informacija u dokumentaciji dostupnih Komisiji o prisutnosti drugih društava koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka u toj zemlji s javno dostupnim financijskim podacima, Komisija je zaključila da se ta zemlja više ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(144)

U primjedbama na drugu bilješku društvo Winner ponovilo je da je Kolumbija i dalje optimalna reprezentativna zemlja jer su u njoj postojali stabilniji gospodarski uvjeti i pouzdani podaci o trgovini. Komisija je analizirala i uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Kolumbiji. Analiza podataka o uvozu pokazala je da je uvoz iz NRK-a utjecao na uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u tu zemlju te se stoga nije mogla smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Nadalje, Komisija je utvrdila da društvo koje je navelo društvo Winner, odnosno društvo Ternium Colombia S.A.S., poslovalo u povezanom, ali različitom sektoru (NACE 24) od proizvoda iz ispitnog postupka, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 129. Stoga su odbačene tvrdnje protiv odabira Turske kao reprezentativne zemlje.

(145)

S obzirom na prethodna razmatranja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 150., Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju namjerava upotrijebiti Tursku i bazu podataka TCMB-a za sektor 25.2 (proizvodnja cisterni, rezervoara i spremnika od metala) u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe za utvrđivanje nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(146)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(147)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(148)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(149)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će kao izvor za utvrđivanje nenarušenih troškova rada koristiti Turski zavod za statistiku (92) i tablice tarifa za električnu energiju na temelju računa za električnu energiju koje je objavilo Regulatorno tijelo za energetsko tržište (EMRA) (93) i cijene plina za industrijske korisnike u Turskoj, kako ih je objavio Turski zavod za statistiku (94).

(150)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina. Komisija je namjeravala koristiti i tarifu vodne usluge koju naplaćuje Glavna uprava metropolitanske općine Izmir (CMV se nalazi u tom gradu) koja je odgovorna za opskrbu vodom, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u metropolitanskoj općini Izmir.

(151)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje visokotlačnih bešavnih cilindara

(152)

Komisija je izračunala omjer za režijske troškove proizvodnje na temelju podataka specifičnih za to društvo i primijenila ga na „ponovno izračunani” trošak proizvodnje.

(153)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (95). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 108. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(154)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 150.

(155)

S obzirom da nema statističkih podataka o količini uvezenih ventila, vratnih kolutova i poklopaca prijavljenih u komadima te uzimajući u obzir raznolikost takvih čimbenika proizvodnje za elemente kao što su oblik, veličina i jedinična masa, Komisija nije mogla izračunati smislenu referentnu vrijednost za te čimbenike proizvodnje. Stoga je Komisija, uzimajući u obzir i njihov ograničeni udio u ukupnom trošku proizvodnje, odlučila premjestiti te čimbenike proizvodnje u potrošni materijal.

(156)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je dodala relevantne uvozne carine na vrijednosti CIF zabilježenu u statističkim podacima o uvozu reprezentativne zemlje, kako je dostupna u bazi podataka GTA.

(157)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(158)

Ured za ulaganja i financije objavljuje detaljne informacije o troškovima vode za industrijske korisnike za društva koja se nalaze u industrijskoj zoni Izmira, u kojoj se nalazi CMV, proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u reprezentativnoj zemlji. Komisija je koristila najnovije dostupne statističke podatke koje je objavila ta organizacija. Referentna vrijednost temelji se na trošku vode i otpadnih voda po m3 (96).

(159)

Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke za 2022. za prosječne troškove rada u gospodarskoj djelatnosti „Proizvodnja osnovnih metala” klasifikacije CODE NACE 2.0 Rev.2 (97).

(160)

Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Turskoj objavljuje tursko Regulatorno tijelo za energetsko tržište (Energy Market Regulatory Authority, EMRA). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u valuti/kWh koje je objavila EMRA.

(161)

Cijenu prirodnog plina za društva u sektoru čelika, kao što su industrijski korisnici u Turskoj, objavljuje Ured za ulaganja i financije (98). Komisija je koristila dostupne statističke podatke na temelju tarife za ukupnu cijenu prirodnog plina iz ožujka 2024. koja se podudara s razdobljem ispitnog postupka.

(162)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(163)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici u uzorku izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(164)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija je koristila financijske informacije dostupne za sektor proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka za 2023. (C – Proizvodnja > 25.2 – Proizvodnja cisterni, rezervoara i spremnika od metala) (99), kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 122.

(165)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(166)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.6.1.1.

(167)

Komisija je tom trošku dodala režijske troškove proizvodnje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 163.

(168)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni na temelju financijskih informacija dostupnih za sektor koji proizvodi proizvod iz ispitnog postupka za 2023. (C – Proizvodnja > 25.2 – Proizvodnja cisterni, rezervoara i spremnika od metala), kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 122., primijenjeni su na zbroj nenarušenih troškova proizvodnje i režijskih troškova proizvodnje, tj. troškova proizvodnje.

(169)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 19,4 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 12,6 %.

(170)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(171)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko domaćih povezanih društava koja djeluju kao trgovci.

(172)

U oba slučaja izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(173)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini trgovine franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi se snizile na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(174)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 165. do 170., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(175)

Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(176)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove.

(177)

Prilagodba je izvršena i za provizije na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe za povezanog trgovca društava Winner i Tianjin Tianhai oduzimanjem troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezanih trgovaca i nominalne dobiti od 5 %. Utvrđeno je da je takva prilagodba potrebna zbog ugovora između proizvođača izvoznika i njegova povezanog trgovca u kojem postoji arbitrarna klauzula u slučaju spora između njih. Nominalna dobit od 5 % bila je u skladu s dobiti koja je odbijena u drugim nedavnim predmetima u sektoru čelika koji se odnose na proizvode koji uključuju ulazne elemente čelika zbog nesuradnje nepovezanih uvoznika.

(178)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(179)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(180)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju ponderiranih prosječnih marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođača izvoznika s nultim i de minimis dampinškim maržama te marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(181)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 74,5 %.

(182)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je količina proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju izražena kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju tijekom RIP-a, koji je utvrđen na temelju statističkih podataka Eurostata kako je objašnjeno u odjeljku 4.3.1.

(183)

Razina suradnje u ovom je predmetu niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 54 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(184)

Komisija je podsjetila da su u odjeljku 10. u Obavijesti o pokretanju postupka (100) zainteresirane strane obaviještene da bi nesuradnja ili samo djelomična suradnja mogla dovesti do toga da se nalazi donesu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, što bi moglo imati manje povoljne ishode za te stranke. S obzirom na to da su zainteresirane strane jasno upozorene na posljedice nesuradnje i da je razina suradnje u ovom predmetu osobito niska, Komisija je smatrala primjerenim utvrditi preostalu dampinšku pristojbu na temelju reprezentativnog podskupa prodaje grupe BTIC na koju otpada više od 50 % ukupne količine proizvoda koju su izvezla sva društva u uzorku u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Ta se prodaja smatrala razumnom i reprezentativnom zamjenskom vrijednošću za dampinško ponašanje izvoznika koji ne surađuju.

(185)

Stoga je preostala dampinška marža utvrđena na razini od 119 %.

(186)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(187)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je osam proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(188)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka iznosila približno 6 782 tisuća jedinica/komada. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije, kao što su odgovori na makroekonomski upitnik, informacije prikupljene tijekom posjeta proizvođačima u uzorku radi provjere, upitnici koje su dostavili drugi proizvođači koji surađuju i službeni statistički podaci Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., dva proizvođača iz Unije u uzorku činila su 47 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i 42 % procijenjene ukupne količine istovjetnog proizvoda prodanog u Uniji.

(189)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju odgovora na makroupitnik koji je primila od podnositelja pritužbe, koji je, ako je to bilo moguće, usporedila s provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku te uvozom predmetnog proizvoda iz trećih zemalja u Uniju na temelju statističkih podataka Eurostata.

(190)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (jedinica/komadi)

(191)

Na temelju toga, nakon naglog rasta 2021. nakon kojeg je slijedio pad koji bi mogao biti posljedica stvaranja zaliha zbog straha od nestašice uslijed pandemije bolesti COVID-19 ili neočekivanog ponašanja potrošača, potrošnja u Uniji se u razmatranom razdoblju povećala za 15 %.

(192)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(193)

Pri procjeni točnosti statističkih podataka o uvozu utvrđeno je da male plinske posude koje se ne mogu ponovno puniti, a koje nisu obuhvaćene predmetnim proizvodom, obično imaju jediničnu masu znatno manju od 1 kg. S druge strane, jedinična masa predmetnog proizvoda iznosi najmanje 1 kg. Za usporedbu, najmanji cilindar koji proizvodi industrija Unije, s volumenom 0,8 litara, teži približno 1,5 kg. Stoga je primijenjena metoda filtriranja kojom su isključeni svi unosi o uvezenim proizvodima s jediničnom masom manjom od 1 kg kako bi se izbjeglo uključivanje proizvoda koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom.

(194)

Kako bi se poboljšala točnost, Komisija je primijenila metodu filtriranja na temelju mase na Eurostatove podatke o uvozu za oznake KN 7311 00 11 i 7311 00 30 , za koje su bila dostupna dnevna izvješća. Za oznake KN 7311 00 13 i 7311 00 19 oslanjala se na mjesečne podatke Eurostata i primijenila isti prag za isključenje na temelju jedinične mase.

(195)

Dobiveni skup podataka, filtriran na najvišoj mogućoj razini granularnosti primjenom granične vrijednosti mase, omogućio je najtočniju procjenu uvoza predmetnog proizvoda i pokazao jasna i znatna kretanja uvoza, osobito iz Kine.

(196)

Za prazne aparate za gašenje požara razvrstane u oznake TARIC 8424 10 00 11 i 8424 10 00 21 podaci o uvozu bili su dostupni samo za tri mjeseca (od ožujka do svibnja 2025.) izvan razdoblja ispitnog postupka i izraženi su u kilogramima, a ne u komadima. S obzirom na te ograničene i nedosljedne podatke, kao i na vrlo nisku reprezentativnost te vrste proizvoda, koja čini samo oko 2 % ukupne količine pod odgovarajućom oznakom KN, ta vrsta proizvoda nije uzeta u obzir u privremenoj fazi, već će biti uključena u konačnu fazu ispitnog postupka nakon što budu dostupni potpuniji i pouzdani podaci.

(197)

Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje na tržištu Unije:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda (jedinice/komadi) i tržišni udio

(198)

Jasno je utvrđeno da se uvoz iz NRK-a od 2021. do razdoblja ispitnog postupka znatno povećavao i to u smislu količine proizvoda i tržišnog udjela, osobito kad se promatra zajedno s ukupnom potrošnjom u Uniji. Slično potrošnji, kineski uvoz znatno se povećao 2021., nakon čega je uslijedilo smanjenje, koje bi moglo biti posljedica gomilanja zaliha zbog straha od nestašice tijekom pandemije bolesti COVID-19 ili neočekivanih promjena u ponašanju potrošača. Uvoz se zatim u razdoblju ispitnog postupka ponovno povećao i dosegao razinu 33 % višu nego 2021.

(199)

Taj veliki porast vidljiv je iz kontinuiranog povećanja tržišnog udjela Kine u Uniji. Tržišni udio Kine je 2021. iznosio 60 % pa se 2022. povećao na 65 % te je na toj razini ostao i tijekom 2023. prije nego što se dodatno povećao na 70 % u razdoblju ispitnog postupka. Čak i kad se količina kineskog uvoza privremeno smanjila, Kina je zadržala vladajući položaj na tržištu te je dominirala njime na štetu industrije Unije.

(200)

Uvoz iz Kine rastao je mnogo brže od ukupne tržišne potrošnje te se u razmatranom razdoblju povećao dvostruko više od potrošnje.

(201)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju cijena CIF dobivenih od proizvođača izvoznika u uzorku.

(202)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/komad)

(203)

Niska prosječna uvozna cijena za Kinu prvenstveno je uzrokovana uvozom prijavljenim pod oznakom KN 7311001190, koji je činio više od 80 % ukupne količine kineskog uvoza, mjerenog u komadima, tijekom razmatranog razdoblja. Ta oznaka KN odgovara manjim, lakšim i stoga jeftinijim vrstama proizvoda. Nadalje, na prosječnu cijenu utječe i ponuda proizvoda, koju oblikuju obrasci potražnje i koja s vremenom može varirati.

(204)

Tijekom razmatranog razdoblja cijene uvoza iz Kine su se očito smanjivale, a ukupno su smanjile za 31 %. Uvozne cijene smanjile su se za 4 % u 2022., za dodatnih 6 % u 2023., a zatim su se u razdoblju ispitnog postupka smanjile za 22 % u odnosu na prethodnu godinu.

(205)

To stalno i ubrzano smanjenje cijena uzrokovalo je sve veći pritisak kineskih izvoznika na cijene na industriju Unije, zbog čega je ta industrija primorana znatno smanjiti svoje cijene. Naglo smanjenje cijena u razdoblju ispitnog postupka ukazuje na strategiju agresivnog određivanja cijena koja je vjerojatno pojačala konkurentski pritisak na proizvođače iz Unije. Smanjenje cijena podudaralo se s velikim povećanjem količine i tržišnog udjela kineskog uvoza, što pokazuje da je jeftiniji uvoz uvelike zamijenio prodaju industrije Unije.

(206)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(207)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 29 % do 76 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije.

(208)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(209)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji su dostavili podnositelji pritužbe, koji su naknadno ažurirani kako bi se uključilo razdoblje ispitnog postupka, a koji sadržavaju podatke o svim proizvođačima iz Unije. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(210)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(211)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(212)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(213)

U razmatranom razdoblju proizvodnja u Uniji smanjila se za 24 %, a iskorištenost kapaciteta sa 65 % na 48 % iako se potrošnje u Uniji povećala za 15 %. To je upućivalo na to da smanjenje proizvodnje nije posljedica pada potražnje, nego povećanja konkurentskog pritiska uvoza.

(214)

Konkretno, uvoz iz NRK-a se u istom razdoblju povećao za 33 %, pri čemu se njegov tržišni udio povećao sa 60 % u 2021. na 70 % u razdoblju ispitnog postupka. To znatno povećanje količine i tržišnog udjela proizvoda uvezenih iz Kine pokazalo je da se sve veći dio potražnje u Uniji zadovoljava uvezenim proizvodima, a ne domaćom proizvodnjom.

(215)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(216)

U razmatranom razdoblju prodaja proizvođača iz Unije na tržištu Unije postojano se i stalno smanjivala, i u to u smislu apsolutne količine i tržišnog udjela.

(217)

Količina prodanih proizvoda 2022. blago se smanjila u odnosu na 2021., što upućuje na početak stagnacije. Međutim, stanje se znatno pogoršalo 2023., kad je prodaja naglo pala za 20 % te je ostala na toj razini u razdoblju ispitnog postupka. To je ukazalo na to da smanjenje prodaje nije privremena fluktuacija, nego dio kontinuiranog silaznog kretanja.

(218)

Tržišni udio se također stalno smanjivao. Smanjio se s 32 % 2021. na 27 % 2022., zatim se povećao na 25 % 2023., a naposljetku je iznosio samo 22 % u razdoblju ispitnog postupka. Smanjenje tržišnog udjela u odnosu na prethodnu godinu pokazalo je progresivno smanjenje prisutnosti proizvođača iz Unije na njihovu tržištu.

(219)

Valja napomenuti da je do tog kontinuiranog pada došlo u okolnostima povećanja potrošnje u Uniji, koja se u razmatranom razdoblju znatno povećala. Istodobno su se količina i tržišni udio proizvoda uvezanih iz Kine znatno povećali. Stoga se prodaja proizvođača iz Unije nije smanjila zbog smanjenja tržišta, već je njihova prodaja sve više zamijenjena uvozom, prvenstveno iz NRK-a.

(220)

U razmatranom razdoblju potrošnja u Uniji povećala se za 15 %, što je odraz širenja tržišta sa sve većom potražnjom. Međutim, proizvođači iz Unije nisu mogli ostvariti korist od tog rasta. Njihova se prodaja smanjila za 20 %, tržišni udio s 32 % na 22 %, a proizvodnja za 24 %. Unatoč blagom povećanju kapaciteta iskorištenost kapaciteta naglo se smanjila sa 65 % na 48 %. U međuvremenu se uvoz iz Kine povećao za 33 %, a njegov tržišni udio za 10 postotnih bodova te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 70 %. Ta dva suprotstavljena kretanja pokazuju da proizvođači iz Unije nisu počeli lošije poslovati zbog smanjenja potražnje, već zbog sve većeg pritiska naglog povećanja kineskog uvoza po cijenama koje bi mogle biti nepoštene.

(221)

Kombinacija stalnog pada prodaje, smanjenja tržišnog udjela i stagnacije proizvodnje unatoč sve većoj potražnji jasan je dokaz štete, što odražava strukturno slabljenje položaja industrije Unije na tržištu.

(222)

Sve to upućuje na to da su proizvođači iz Unije istisnutiji s tržišta, ne zbog smanjenja potražnje, već zbog sve većeg pritiska brzog rasta kineskog uvoza.

(223)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

(224)

U razmatranom razdoblju zaposlenost u industriji Unije se postupno, ali stalno smanjivala, što je posljedica sve lošijih rezultata sektora. Broj zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) smanjivao se iz godine u godinu, odnosno za 3 % u 2022., neznatno ponovno 2023. i ukupno za 6 % u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 2021. To stalno smanjenje upućuje na to da su se proizvođači postupno prilagođavali slabljenju proizvodne aktivnosti smanjenjem inputa rada.

(225)

Istodobno se produktivnost naglo smanjila, osobito u razdoblju od 2022. do 2023., kad je pala za 19 % nakon blagog smanjenja od 2 % 2022. i ostala na toj niskoj razini tijekom razdoblja ispitnog postupka. Do toga je došlo zbog nedovoljno iskorištenih kapaciteta i operativne neučinkovitosti jer proizvođači iz Unije nisu mogli brzo ili razmjerno prilagoditi svoju radnu snagu stalnom smanjenju proizvodnje uzrokovanom smanjenjem prodaje i sve većim pritiskom uvoza.

(226)

Ukratko, kretanje zaposlenosti otkriva opreznu prilagodbu smanjenjem radne snage, dok naglo smanjenje produktivnosti pokazuje širi gospodarski pritisak na industriju jer je ona djelovala ispod optimalne učinkovitosti zbog smanjenja proizvodnje i sve veće konkurencije.

(227)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(228)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(229)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene u Uniji

(230)

U razmatranom razdoblju prosječne jedinične prodajne cijene na tržištu Unije prvotno su se znatno povećale, odnosno 2022. su se povećale za 34 % u odnosu na 2021. To se povećanje donekle nastavilo i 2023. te su cijene dosegnule vrhunac i povećale se za 37 % u odnosu na 2021. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka cijene su se smanjile za 14 % u odnosu na 2023., iako su ostale 18 % iznad razine iz 2021. Taj obrazac upućuje na to da su proizvođači iz Unije prvotno prebacili dio sve većih troškova na kupce, ali su kasnije bili prisiljeni smanjiti cijene zbog sve većeg konkurentskog pritiska jeftinog uvoza, prvenstveno iz Kine.

(231)

Istodobno su se jedinični troškovi proizvodnje također povećali, ali još i više. Troškovi su se 2022. povećali za 35 %, a 2023. dosegnuli vrhunac, uz povećanje od 50 % u odnosu na baznu godinu. Iako su se troškovi u razdoblju ispitnog postupka donekle smanjili, ostali su 28 % iznad razina iz 2021. Početno povećanje vjerojatno je posljedica inflacijskih pritisaka, povećanja cijena ulaznih elemenata (npr. energije, materijala) i smanjenja ekonomije razmjera zbog smanjenja proizvodnje.

(232)

Konkretno, u većini razmatranog razdoblja troškovi proizvodnje rasli su brže od prodajnih cijena, posebno 2023., kad je razlika u troškovima i cijenama bila najveća, što je pogoršalo gospodarsko stanje proizvođača iz Unije. Tijekom RIP-a smanjile su se i cijene i troškovi, ali troškovi su i dalje bili veći od prodajnih cijena.

(233)

Smanjenje uvoznih cijena i sve veći udio kineskog uvoza otežali su proizvođačima iz Unije zadržavanje cijena koje su dovoljno visoke da bi pokrile sve veće troškove. Povećanje jeftinijeg uvoza, posebno u razdoblju ispitnog postupka, uvelike je smanjilo prodajne cijene u Uniji.

(234)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(235)

Od 2021. do RIP-a prosječni troškovi rada po zaposleniku za proizvođače iz Unije u uzorku stalno su se povećavali. Najznačajnije povećanje zabilježeno je u prvoj godini razdoblja, kad su se troškovi rada povećali za 9 %. To veliko povećanje na početku razdoblja vjerojatno je posljedica inflacijskih pritisaka koji su uslijedili nakon pandemije bolesti COVID-19, tijekom koje su se proizvođači suočili sa sve većim zahtjevima za povećanjem plaća, a u nekim državama članicama i sa zakonski propisanim ili kolektivno dogovorenim prilagodbama plaća.

(236)

U sljedećoj godini troškovi rada nastavili su se povećavati, iako nešto sporijim tempom od oko 5 %. To je povećanje posljedica trajnih, ali umjerenih učinaka inflacije i nastojanja da se zadrži kvalificirana radna snaga na konkurentnom tržištu. Tijekom RIP-a stopa povećanja dodatno se usporila na približno 2 %, što upućuje na moguće ublažavanje pritisaka nastalih zbog povećanja plaća ili učinak mjera za ograničavanje troškova i učinkovitost koje su uveli proizvođači.

(237)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10

Zalihe

(238)

Tijekom razmatranog razdoblja zalihe su fluktuirale, ali su se u konačnici smanjile, što odražava promjene u razinama proizvodnje i tržišnim uvjetima. Zalihe su 2022. ostale relativno stabilne, uz tek neznatno smanjenje od 4 % u odnosu na 2021. Međutim, završne zalihe su se 2023. povećale za 17 % i dosegnule najvišu razinu u predmetnom razdoblju. To je povećanje vjerojatno posljedica manje prodaje i smanjenja tržišnog udjela, što je dovelo do većeg gomilanja zaliha neprodanih proizvoda.

(239)

Do RIP-a su se zalihe naglo smanjile, za 44 postotnih bodova u odnosu na 2023., te su se vratile na razinu znatno nižu od početne godine. Kad se zalihe promatraju kao udio u proizvodnji, primijećeno je da su one u razmatranom razdoblju ostale niske, što upućuje na to da su proizvođači oprezno upravljali zalihama.

(240)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(241)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa. Profitabilnost je u tom razdoblju stalno padala, pri čemu je na početku bila pozitivna, ali se svake godine postupno smanjivala. U trećoj godini postala je izrazito negativna što se nastavilo i tijekom razdoblja ispitnog postupka. To smanjenje posljedica je povećanja troškova, manje količine prodanih proizvoda i smanjenja tržišnog udjela zbog povećane uvozne konkurencije, što je znatno smanjilo profitne marže.

(242)

Neto novčani tok, koji odražava sposobnost proizvođača iz Unije da samostalno financiraju poslovanje, smanjio se s približno 14,8 – 15,2 milijuna EUR u prvoj godini na oko 14,0 – 14,5 milijuna EUR u drugoj, prije nego što je pao na oko 2,3 – 2,6 milijuna EUR u trećoj godini i dodatno na približno 1,7 – 1,85 milijuna EUR u razdoblju ispitnog postupka, što je otprilike smanjenje od 88 % u odnosu na prvu godinu. To veliko smanjenje ukazalo je na financijski pritisak uzrokovan smanjenom profitabilnošću i ograničenim unutarnjim financiranjem.

(243)

Unatoč financijskim poteškoćama ulaganja su se povećala s približno 2,8 – 3,0 milijuna EUR u prvoj godini na više od 4,9 – 5,1 milijun EUR druge godine te su ostala na blizu 4,9 – 5,05 milijuna EUR tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je ukupno povećanje od gotovo 72 % u odnosu na prvu godinu, što upućuje na mjere za održavanje ili nadogradnju proizvodnih kapaciteta unatoč sve težim financijskim uvjetima.

(244)

Povrat ulaganja, koji se definira kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, smanjio se s [15,5 % – 17,2 %] u prvoj godini na [11,2 % – 12,4 %] u drugoj godini, prije nego što je u trećoj godini postao negativan i iznosio [–17,3 % – –15,8 %] i ostao negativan na [–15,4 % – –14,6 %] tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ti negativni povrati upućivali su na to da ulaganja više nisu stvarala dovoljnu dobit, vjerojatno zbog pogoršanja operativnih uvjeta i većeg tržišnog pritiska.

(245)

S obzirom na ta kretanja, odnosno smanjenje profitabilnosti s [3,7 % – 4,2 %] na [–4,4 % – –4,1 %], novčanog toka za više od 85 % i povrat ulaganja koji je postao i ostao negativan, sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije znatno je oslabljena. Manja dobit i gotovinske rezerve narušile bi povjerenje ulagača i ograničile pristup financiranju, čime bi se ograničio kapacitet proizvođača za učinkovito ulaganje i tržišno natjecanje.

(246)

Uvoz iz Kine se u razdoblju ispitnog postupka znatno povećao, odnosno uvezeno je približno 33 % više predmetnog proizvoda nego u baznoj godini, a tržišni udio se povećao sa 60 % na 70 %. Istodobno su se uvozne cijene naglo smanjile za oko 31 %. Ta kombinacija sve veće količine uvoza i smanjenja cijena znatno je opteretila tržište Unije, zbog čega je proizvođačima iz Unije bilo teško ostati konkurentnima u smislu količine i cijene. Sve veća prisutnost uvoza po nižim cijenama bila je ključan čimbenik koji je utjecao na dinamiku tržišta.

(247)

Za većinu čimbenika štete zabilježeno je izrazito negativno kretanje. Proizvodnja se smanjila za otprilike 24 %, iskorištenost kapaciteta pala je sa 65 % na 48 % (smanjenje od oko 26 %), a prodaja se smanjila za 21 %. Profitabilnost je prešla iz pozitivne marže od [3,7 % – 4,2 %] na gubitke od oko [–4,4 % – –4,1 %], dok se neto novčani tok smanjio za više od 85 %, što je znatno ograničilo financijsku fleksibilnost. Ta negativna kretanja nadmašila su sva pozitivna kretanja te uzrokovala veliku i kontinuiranu štetu za industriju Unije. Stalni gubitak tržišnog udjela i pritisak na smanjenje cijena zbog sve veće količine uvoza i nižih uvoznih cijena bili su dominantni čimbenici koji su uzrokovali tu štetu.

(248)

Osim što su se cijene industrije Unije povećale, što je neutralizirano izrazitim povećanjem troška proizvodnje, za samo dva čimbenika štete zabilježena su pozitivna kretanja: proizvodni kapacitet, koji se u razmatranom razdoblju povećao za 3 %, i kontinuirano visoka razina ulaganja proizvođača iz Unije, koja su se u tom razdoblju povećala za gotovo 72 %. To pokazuje kako industrija stalno nastoji održavati ili modernizirati proizvodni kapacitet unatoč nepovoljnim uvjetima. Međutim, ta pozitivna kretanja nisu bila dovoljna da bi se neutralizirali negativni učinci. Na primjer, proizvodnja se smanjila za oko 24 % iako se potrošnja u Uniji povećala za oko 15 %. Osim toga, produktivnost se znatno smanjila i to za gotovo 19 %, vjerojatno zbog smanjenja radne snage i operativne neučinkovitosti, što upućuje na to da pozitivna ulaganja nisu dovela do boljih rezultata.

(249)

Ukupno gledajući, iako se potrošnja u Uniji povećala za 15 %, proizvodnja se smanjila za 24 %, prodaja za 21 % a profitabilnost proizvođača je znatno pala s [3,7 % – 4,2 %] na [–4,4 % – –4,1 %]. To pokazuje da je unatoč rastu tržišta položaj industrije Unije oslabljen jer je uvoz, uglavnom iz Kine, preuzeo veći udio tržišta.

(250)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(251)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje troškova proizvodnje, potražnja u Uniji.

(252)

Kako bi se procijenilo postoji li uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, potrebno je ispitati jesu li količine i razine cijena uvoza iz ispitnog postupka znatno doprinijeli materijalnoj šteti.

(253)

Tijekom razmatranog razdoblja količina proizvoda uvezenih iz Kine znatno se povećala, i u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela. Konkretno, kineski uvoz povećao se za 53 %, a tržišni udio za 10 postotnih bodova. Istodobno se potrošnja u Uniji povećala za 15 %. Međutim, prodaja industrije Unije smanjila se za 21 %, a posljedično i njezin tržišni udio.

(254)

Ta dva suprotstavljena kretanja, odnosno naglo povećanje dampinškog uvoza i smanjenje količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela proizvođača iz Unije, uvelike upućuju na uzročno-posljedičnu vezu između tih dvaju trendova. Gubitak prodaje za proizvođače iz Unije posljedica je veće konkurencije zbog dampinškog uvoza po nižim cijenama. Taj učinak na količinu očito je pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(255)

Osim toga, učinak dampinškog uvoza iz Kine na cijene potvrdio je postojanje uzročno-posljedične veze sa štetom koju je pretrpjela industrija Unije. U razmatranom razdoblju prosječna jedinična cijena kineskog uvoza smanjila se za 31 %, s 14,16 EUR na 9,83 EUR po komadu. S druge strane, cijene industrije Unije povećale su se do 2023., ali su se zatim u razdoblju ispitnog postupka naglo smanjile zbog pritiska jeftinog uvoza.

(256)

To dosljedno i znatno sniženje cijena zbog kineskog uvoza očito je utjecalo na smanjenje cijena na tržištu Unije. Zbog toga proizvođači iz Unije nisu mogli održati svoje razine cijena u skladu sa sve većim troškovima proizvodnje, što je dovelo do pogoršanja njihove financijske situacije. Profitabilnost se smanjila s [3,7 % – 4,2 %] 2021. na gubitak od [–4,4 % – –4,1 %] u RIP-u. Stalni pritisak na smanjenje cijena uzrokovan dampinškim uvozom iz Kine izravno je pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(257)

S obzirom na prethodno navedeno, dampinški uvoz iz Kine znatno je pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(258)

Dampinški uvoz vršio je znatan pritisak na količinu i cijene industriju Unije. To je dovelo do nedovoljno iskorištenog kapaciteta, pogoršanja financijskih pokazatelja i nemogućnosti povećanja cijena u dovoljnoj mjeri kako bi se pokrili rastući troškovi. Stoga, čak i ako to možda nije jedini uzrok, dampinški uvoz očito je znatno pridonio nanošenju utvrđene materijalne štete.

(259)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

(260)

Tijekom razmatranog razdoblja jedine ostale treće zemlje iz kojih je u Uniju uvezena znatna količina visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara bile su Turska i Ujedinjena Kraljevina.

(261)

Ukupno gledajući, količina proizvoda uvezenih iz svih trećih zemalja osim predmetne zemlje se od 2021. do RIP-a povećala za 19 %, a njihov je tržišni udio ostao stabilan i kretao se od 8 % do 10 % tijekom cijelog razdoblja. Iako se količina uvezenih proizvoda povećavala, prosječne uvozne cijene postupno su se smanjivale svake godine te su se ukupno smanjile za 20 % u odnosu na 2021. Unatoč tom smanjenju cijena, kretanje uvoza upućuje na to da su se gospodarski subjekti iz tih zemalja usredotočili na očuvanje postojećeg tržišnog udjela, a ne na njegovo agresivno povećanje. To je potkrijepljeno smanjenjem količine uvezenih proizvoda od 6 % tijekom RIP-a. Cijene iz tih trećih zemalja uglavnom su usklađene s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku 2022., ali su se do RIP-a uvozne cijene smanjile za približno 34 % u odnosu na razine iz 2021., dok su se cijene proizvođača iz Unije smanjile za samo oko 28 %, što upućuje na sve veći pritisak na cijene proizvođača iz Unije.

(262)

Glavni proizvođači izvoznici iz drugih zemalja na koje se ne primjenjuju dampinške pristojbe, kao što su, na primjer, Ujedinjena Kraljevina i Turska, izvozili su u Uniju približno iste ili manje količine i vrijednost proizvoda. Na primjer, uvoz iz Ujedinjene Kraljevine smanjio se sa 102 046 jedinica 2022. na 72 615 jedinica u razdoblju ispitnog postupka, dok se uvoz iz Turske smanjio sa 164 343 jedinica 2023. na 95 931 jedinica u razdoblju ispitnog postupka. Isto tako, smanjile su se i vrijednosti uvoza iz tih zemalja. Iz toga se može zaključiti da se nedampinški uvoz nije povećao u tolikoj mjeri da bi mogao nanijeti materijalnu štetu industriji Unije.

(263)

S obzirom na prethodno navedeno, a posebno na činjenicu da je tržišni udio trećih zemalja ostao relativno stabilan, Komisija je privremeno zaključila da taj uvoz ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(264)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(265)

U razmatranom razdoblju proizvođači iz Unije u uzorku izvezli su 25 % manje proizvoda, a prosječna se izvozna cijena povećala za 25 %. To istovremeno smanjenje količine izvezenih proizvoda i povećanje cijena upućuje na to da je industrija Unije prilagodila svoju izvoznu strategiju tako što se vjerojatno orijentirala na segmente veće vrijednosti.

(266)

Povećanjem cijena djelomično se neutralizirao negativan učinak smanjenja količine izvezenih proizvoda, što upućuje na to da izvozni rezultati nisu pridonijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(267)

Unatoč znatnom povećanju dampinškog uvoza iz Kine u razmatranom razdoblju, koji se povećao s približno 3,6 milijuna jedinica 2021. na gotovo 4,8 milijuna jedinica u razdoblju ispitnog postupka, procijenjeni su i drugi potencijalni čimbenici.

(268)

Tehnološke promjene, ograničavajuće trgovinske prakse ili promjene u potrošačkim obrascima nisu zabilježeni kao relevantni čimbenici u tom razdoblju. Nema dokaza koji bi upućivali na to da je industrija Unije bila izložena unutarnjim strukturnim slabostima zbog tehnološkog zaostajanja ili slabih izvoznih rezultata koji bi mogli biti dovoljan razlog za smanjenje proizvodnje (–24 %), prodaje (–21 %) ili profitabilnosti (s [3,7 % – 4,2 %] na [–4,4 % – –4,1 %]). Jedinični trošak proizvodnje se u razmatranom razdoblju znatno povećao. Ipak u RIP-u je došlo do naknadnog smanjenja. To povećanje troškova proizvodnje upućuje na to da je industrija Unije pretrpjela znatne troškovne pritiske, vjerojatno zbog viših cijena sirovina, troškova energije ili drugih režijskih troškova, što je smanjilo profitne marže i ograničilo sposobnost industrije da se učinkovito natječe. Nadalje, industrija Unije nije ih mogla u potpunosti prenijeti na kupce zbog snažnog pritiska dampinškog uvoza na cijene. Nepošteno niske cijene tog uvoza prisilile su proizvođače iz Unije da apsorbiraju povećane troškove, što je dodatno pogoršalo njihove financijske poteškoće. Djelomično smanjenje troškova proizvodnje u posljednjoj godini nije bilo dovoljno da se ublaži taj pritisak. Ta nemogućnost povrata viših troškova prodajnim cijenama također je ključan element za dokazivanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(269)

Analizom je potvrđena jasna uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Količina proizvoda uvezenih iz Kine povećala se za 33 % od 2021. do razdoblja ispitnog postupka, čime se povećao njihov tržišni udio na štetu proizvođača iz Unije. To povećanje jeftinog uvoza podudaralo se sa smanjenjem proizvodnje od 24 %, padom prodaje od 21 % i naglim smanjenjem profitabilnosti, s [3,7 % – 4,2 %] na [–4,4 % – –4,1 %]. industrije Unije. To vremensko podudaranje snažno je potkrijepio zaključak da je dampinški uvoz uvelike utjecao na pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije.

(270)

Ispitani su i drugi potencijalni čimbenici, kao što su izvozni rezultati, promjene obrazaca potrošnje i uvoz iz drugih zemalja. Izvoz se smanjio za 25 %, ali to je kompenzirano povećanjem prosječnih izvoznih cijena od 25 %, što je smanjilo negativan učinak tog čimbenika. Samo tržište Unije poraslo je za 15 % pa smanjenje potražnje nije moglo biti uzrok štete. Uvoz iz drugih zemalja ostao je relativno stabilan ili se čak smanjio te nisu zabilježene znatne tehnološke ili strukturne promjene.

(271)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da je dampinški uvoz iz Kine prouzročio materijalnu štetu industriji Unije, prvenstveno zbog povećanja količine, smanjenja cijena i povećanja tržišnog udjela, dok doprinos drugih čimbenika nije umanjio tu uzročno-posljedičnu vezu.

(272)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(273)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(274)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi smjela biti manja od 6 %.

(275)

Kao prvi korak Komisija je utvrdila osnovnu dobit koja obuhvaća pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na temelju povijesne prosječne dobiti (ponderirane na promet) pet proizvođača iz Unije u godinama od 2013. do 2019. Ta profitna marža utvrđena je na 9,6 %.

(276)

Industrija Unije dostavila je dokaze u obliku planova ulaganja i zapisnika sa sastanaka odbora koji pokazuju da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razdoblju ispitnog postupka bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije i utvrdila da su tvrdnje industrije Unije opravdane.

(277)

Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta je razlika, izražena kao postotak prometa, utvrđena na razini od 1 % do 5 % za proizvođače iz Unije u uzorku.

(278)

Takvi postotci dodani su prethodno navedenoj osnovnoj dobiti od 9,6 %, što je dovelo do ciljne dobiti u rasponu od 11,12 % do 14,47 %, ovisno o proizvođaču iz Unije u uzorku.

(279)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dokaza dostupnih u odgovoru na upitnik Komisija je utvrdila dodatni trošak od 0,90 EUR po komadu koji je dodan neštetnoj cijeni.

(280)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu sličnog proizvoda industrije Unije primjenjujući spomenutu ciljnu maržu dobiti na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim je dodala prilagodbe prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(281)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(282)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz.

(283)

U ovom su predmetu podnositelji pritužbe iznijeli tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete (vidjeti uvodne izjave 285. i 286. u nastavku).

(284)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u odnosu na proizvod iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(285)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li privremeno utvrđena dampinška marža viša od marže prikladne za uklanjanje štete za industriju Unije. U tu je svrhu provedena usporedba ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku s ciljnom cijenom proizvođača iz Unije u uzorku kako je objašnjeno u odjeljku 6.1. Rezultat tih izračuna prikazan je u prethodnoj tablici.

(286)

Budući da je tako izračunana marža sniženja ciljnih cijena bila niža od dampinške marže za grupu BTIC, Komisija je provela ispitivanje koje se zahtijeva na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(287)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da u NRK-u postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe s obzirom na predmetni proizvod. Prema dokazima iz pritužbe, cijevi od legiranog i ugljičnog čelika, koje čine 33 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda, podliježu djelomičnom povratu PDV-a na izvoz u NRK-u.

(288)

Stoga je, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe Komisija ispitala navodne poremećaje i sve druge poremećaje obuhvaćene člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u predmetnoj zemlji.

(289)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika u uzorku. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama. Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici u uzorku upotrebljavali cijevi od legiranog i ugljičnog čelika kao glavne čimbenike proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka.

(290)

Komisija je zatim ispitala uzrokuje li neka od mjera navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe poremećaje u vezi s nekom od glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda: sustavi dvostrukih cijena, izvozni porezi, dodatni izvozni porez, izvozna kvota, zabrana izvoza, porez na robu namijenjenu izvozu, zahtjevi za izdavanje dozvola, najniža izvozna cijena, smanjenje ili ukidanje povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV), ograničenje u pogledu mjesta carinjenja za izvoznike, popis kvalificiranih izvoznika, obveza u vezi s domaćim tržištem, vezana rudarska prava. U tu je svrhu Komisija pregledala internetske stranice društva China Customs Solutions (101) i utvrdila da je PDV na izvoz cijevi od legiranog i ugljičnog čelika obuhvaćenih oznakama HS 730439 i 730459 samo djelomično vraćen (10 % od 13 %).

(291)

Komisija je utvrdila da postoji poticaj da se ti proizvodi ne izvoze kako bi se narušili mehanizmi određivanja cijena na domaćem tržištu.

(292)

Komisija je zatim usporedila cijenu cijevi od legiranog i ugljičnog čelika koju plaćaju proizvođači izvoznici u uzorku s cijenama na reprezentativnom međunarodnom tržištu. U tu je svrhu Komisija usporedila cijenu koju su platili proizvođači izvoznici u uzorku s referentnom vrijednošću izračunanom za te ulazne elemente kako je navedena u tablici 1. Ta je usporedba pokazala da su cijene na reprezentativnom međunarodnom tržištu od 180 do 439 % više nego u predmetnoj zemlji. Ta je razlika potvrđena i usporedbom cijene koju su platili proizvođači izvoznici u uzorku s informacijama iz pritužbe (102) kojima se potkrepljuje tvrdnja o poremećajima povezanima sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Uzimajući u obzir razmjer takve razlike, smatralo se da su domaće cijene znatno niže od cijena na reprezentativnim međunarodnim tržištima.

(293)

Naposljetku, Komisija je ispitala čini li ijedna sirovina na koju se odnose mjere, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 284., pojedinačno najmanje 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda. Za potrebe tog izračuna upotrijebljena je nenarušena cijena sirovine kako je utvrđena u tablici 1. Komisija je utvrdila da su cijevi od legiranog i ugljičnog čelika činile najmanje 17 % troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka.

(294)

Komisija je zaključila da postoje poremećaji povezani s cijevima od legiranog i ugljičnog čelika u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(295)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da je u interesu Unije utvrditi razinu privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku, uključujući neiskorištene kapacitete u zemlji izvoznici, tržišno natjecanje u pogledu sirovina i učinak na lance opskrbe društava iz Unije.

(296)

U pritužbi je navedeno da Kina ima znatan neiskorišteni kapacitet za proizvodnju visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara, za koji se čini da je strukturni i uglavnom potaknut industrijskim politikama pod vodstvom države, prekomjernim ulaganjima u tešku industriju i stalnom prekomjernom ponudom u sektoru čelika, posebno bešavnih čeličnih cijevi, ključne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda. Proizvodnja visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara uključuje specijalizirani postupak proizvodnje čelika s koracima kao što su oblikovanje, grijanje, zavarivanje, strojna obrada i premazivanje. Kineski proizvođači posluju u velikim industrijskim zonama u kojima se svi dijelovi proizvodnje nalaze na jednom mjestu i podupiru se planiranjem i subvencijama lokalne uprave.

(297)

Informacije dostavljene u prilog pritužbi upućuju na to da ukupni proizvodni kapacitet Kine za visokotlačne bešavne čelične cilindre premašuje 30 milijuna jedinica godišnje, dok je domaća potrošnja i dalje znatno niža, posebno zbog nedavnog usporavanja rasta u sektorima kao što su građevinarstvo, automobilska proizvodnja i opća industrijska potražnja. Zbog toga procijenjeni neiskorišteni kapacitet premašuje 10 do 15 milijuna cilindara godišnje, što je više nego dvostruko više od ukupne potražnje u Uniji, koja iznosi približno 6,88 milijuna jedinica, što ukazuje na velik potencijal za preusmjeravanje količina na vanjska tržišta. Kineski izvoz visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara stalno se povećava, osobito na tržišta bez mjera trgovinske zaštite. Ta je promjena namjerna i dobro organizirana. Budući da se domaća potražnja smanjuje, kineski proizvođači orijentirali su se na strana tržišta kako bi iskoristili višak kapaciteta. Tržište Unije privlačno je zbog svoje veličine, potražnje za certificiranim cilindrima u sektorima kao što su medicinski i industrijski sektor te sektor vodika te zbog toga što nema posebnih mjera trgovinske zaštite za mnoge vrste visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara.

(298)

S obzirom na te čimbenike Komisija je smatrala da je znatan neiskorišteni kapacitet Kine, u kombinaciji s prekomjernom ponudom čelika na početku proizvodnog lanca i industrijskim politikama koje podupire država, glavni pokretač povećanja izvoza u Uniju. Ta strukturna prekomjerna ponuda pridonijela je pritisku na smanjenje cijena u Uniji, ugrozila gospodarsku održivost industrije visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara u Uniji i istaknula potrebu za primjenom mjera za ponovnu uspostavu poštenog tržišnog natjecanja.

(299)

U Kini na tržišno natjecanje za sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara snažno utječu vladine politike i intervencije koje utječu na određivanje cijena i dostupnost. Te mjere pomažu da ulazni troškovi za kineske proizvođače visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara budu niži od onih kojih imaju njihovi međunarodni konkurenti.

(300)

S druge strane, proizvođači visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara iz Unije moraju kupovati sirovine kao što su bešavne čelične cijevi i ključne legure na otvorenom međunarodnom tržištu, na kojem cijene određuju globalna ponuda i potražnja, indeksi tržišta čelika i troškovi energije. Europski proizvođači suočavaju se s relativno višim i nestabilnijim cijenama sirovina te ih se ne podupire subvencijama ili povlaštenim cijenama. Unija sirovine nabavlja od različitih globalnih dobavljača, uključujući europske, azijske i američke dobavljače, zbog čega je tržište EU-a osjetljivo na fluktuacije u globalnim lancima opskrbe, geopolitičke događaje i dostupnost sirovina.

(301)

Nadalje, Komisija je uvela konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi iz Kine, sa stopama u rasponu od oko 29 % do 55 %. Tim se pristojbama nastoji suzbiti nepošteno određivanje cijena i narušavanje tržišta uzrokovano dampinškim praksama te zaštititi proizvođače iz Unije od štete. Međutim, takva izvozna ograničenja i carine mogu smanjiti dostupnost sirovina na međunarodnom tržištu, što pak povećava njihovu prodajnu cijenu u Uniji. Tim povećanjem cijena sirovina u Uniji dodatno se povećava razlika u troškovima, čime se stvara još veća prednost kineskim proizvođačima visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara koji i dalje ostvaruju korist od nižih domaćih troškova ulaznih elemenata.

(302)

Očekuje se da će uvođenje antidampinških pristojbi na kineski uvoz visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara imati ograničen i podnošljiv učinak na lance opskrbe Unije. Visokotlačni bešavni čelični cilindri koriste se u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, industrijski plinovi, gašenje požara, sigurnosna oprema i rastuće tržište vodika.

(303)

Industrija Unije trenutačno koristi samo 48 % svojih kapaciteta zbog štetnog dampinga, ali ima dovoljno neiskorištenih kapaciteta i stručnog znanja za povećanje proizvodnje i zadovoljavanje veće potražnje ako se uvoz iz Kine smanji. Alternativni dobavljači iz Turske, Ujedinjene Kraljevine, Norveške i SAD-a već pokrivaju više od 9 % tržišta, a u kombinaciji s povećanom proizvodnjom u Uniji mogli bi zadovoljiti znatan udio potreba Unije.

(304)

Visokotlačni bešavni čelični cilindri čine mali dio ukupnih troškova daljnjih korisnika i često se unajmljuju ili s vremenom amortiziraju, što znači da povećanje troškova pristojbi vjerojatno neće znatno utjecati na cijene konačnih proizvoda. Pristojbe ne bi zaustavile uvoz iz Kine, već bi osigurale njegov ulazak na tržište Unije po poštenim, nedampinškim cijenama.

(305)

Iako je troškovni učinak antidampinških mjera povezan s troškovima, vjerojatno je da će širi povoljni učinci nadmašiti te troškove: mjerama će se pridonijeti osiguravanju stabilne i pouzdane opskrbe visokotlačnim bešavnim čeličnim cilindrima u Uniji, ponovnoj uspostavi poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije i jačanju otpornosti njezine industrije. Za ključne sektore kao što su plin, zdravstvena skrb i vodik nužno je osigurati siguran pristup kvalitetnim cilindrima kako bi se održao kontinuitet rada, zaštitila javna sigurnost i poduprli ciljevi Unije koji se odnose na postizanje strateške autonomije i otpornosti industrije.

(306)

Nakon ocjene svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku Komisija je privremeno zaključila da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

(307)

Konkretno, kineska industrija visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara ima znatan neiskorišteni kapacitet i očekuje se da će lanac opskrbe Unije moći podnijeti učinak uvođenja antidampinških pristojbi na kineski uvoz. Industrija Unije trenutačno ne djeluje u punom kapacitetu, ali ima tehničko stručno znanje i neiskorišteni proizvodni potencijal za povećanje proizvodnje i zadovoljavanje potražnje. Osim toga, alternativni dobavljači iz drugih zemalja kao što su Turska, Ujedinjena Kraljevina, Norveška i SAD su mogući dodatni izvori opskrbe.

(308)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da pristojba niža od dampinške marže ne bi bila dovoljna za uklanjanje štete za industriju Unije. Proizvođačima iz Unije ne šteti samo damping već i dodatni poremećaji trgovine u usporedbi s kineskim proizvođačima izvoznicima. Stoga, kako bi se na odgovarajući način zaštitila trgovina, razina mjera mora biti jednaka privremeno utvrđenoj dampinškoj marži.

(309)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe:

(310)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, korisnika i potrošača.

(311)

Industrija Unije pokazala je visok stupanj sudjelovanja u ispitnom postupku, pri čemu su proizvođači koji su pristali na suradnju činili znatan udio u ukupnoj proizvodnji Unije. Proizvođači iz Unije koji surađuju činili su više od 80 % ukupne proizvodnje i prodaje u Uniji u RIP-u, čime se osigurava reprezentativna procjena stanja industrije Unije.

(312)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja. Pokazatelji kao što su smanjenje profitabilnosti, smanjena iskorištenost kapaciteta, gubitak tržišnog udjela i pritisak na sniženje prodajnih cijena zbog dampinškog uvoza jasno pokazuju pogoršanje gospodarskih i financijskih rezultata. Ta negativna kretanja dovela su u pitanje sposobnost industrije da održi održivo poslovanje i ulaže u inovacije i učinkovitost.

(313)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških mjera ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije. To bi industriji Unije vjerojatno omogućilo da poveća prodaju po održivim cijenama, vrati izgubljeni tržišni udio i poboljša profitabilnost. Ravnopravni uvjeti omogućili bi proizvođačima da optimiziraju iskorištenost kapaciteta i ulažu u potrebna poboljšanja, čime bi se osigurala dugoročna održivost i konkurentnost. Bez nepoštenog pritiska dampinškog uvoza na cijene industrija bi se mogla bolje oporaviti i zadržati razine zaposlenosti.

(314)

Naprotiv, ako se mjere ne uvedu, industrija Unije vjerojatno bi i dalje trpjela učinke uvoza po nepoštenim cijenama. Očekuje se da će se cijene i profitabilnost nastaviti smanjivati, čime bi se dodatno narušilo financijsko stanje proizvođača. To bi moglo dovesti do smanjenja opsega poslovanja, zatvaranja poduzeća i znatnog smanjenja zaposlenosti i ulaganja u Uniji. Strukturno slabljenje industrije bilo bi teško zaustaviti jer bi neki proizvođači mogli napustiti tržište.

(315)

S obzirom na prethodno navedeno, uvođenje antidampinških mjera očito je u interesu industrije Unije. Time bi se sektoru omogućio oporavak od štete uzrokovane dampinškim uvozom, ponovno uspostavilo pošteno tržišno natjecanje i osigurala njegova dugoročna održivost.

(316)

Nijedan nepovezani uvoznik ni trgovac nije surađivao u ispitnom postupku. Stoga nisu dostavljeni podaci o učinku mjera na tu skupinu.

(317)

S obzirom da ti subjekti nisu surađivali i da nije bilo konkretnih podataka, vjerojatni učinci uvođenja mjera na uvoznike moraju se procijeniti na temelju raspoloživih podataka. Razumno se može pretpostaviti da bi se uvoznicima mogli donekle povećati troškovi zbog uvođenja antidampinških pristojbi. Međutim, s obzirom na dostupnost alternativnih izvora opskrbe, među ostalim od proizvođača iz Unije, i mogućnost nastavka uvoza po nedampinškim cijenama, očekuje se da će svaki negativan učinak biti ograničen.

(318)

Iako bi uvoznici mogli imati sužene mogućnosti opskrbe ili povećane troškove u kratkoročnom razdoblju, ti će učinci vjerojatno biti umjereni. S druge strane, zadržavanje postojećeg stanja u konačnici bi dovelo u pitanje održivost domaće opskrbe i potencijalno do veće ovisnosti o dampinškom uvozu u budućnosti. Sve u svemu, koristi za industriju Unije nadmašuju ograničene i nepotkrijepljene potencijalne nedostatke za uvoznike.

(319)

Na temelju dostupnih informacija zaključuje se da uvođenje mjera ne bi znatno naštetilo interesima nepovezanih uvoznika te stoga nije u suprotnosti s njihovim interesima.

(320)

Nijedan korisnik, potrošač ili dobavljač nije se javio za suradnju u ispitnom postupku. Stoga nisu dostavljeni podaci o uporabi niti su iznesene konkretni razlozi za zabrinutost koji bi mogli ukazivati na to da bi moguće uvođenje mjera moglo dovesti do znatnih štetnih učinaka.

(321)

U izostanku suradnje, vjerojatni učinci mjera na korisnike moraju se procijeniti na temelju razumnih pretpostavki. Bešavni cilindri obično su mala troškovna komponenta u cjelokupnom poslovanju industrija na kraju proizvodnog lanca, među ostalim u zdravstvenom i energetskom sektoru. Stoga se ne očekuje da će moguća povećanja cijena nakon uvođenja pristojbi znatno utjecati na poslovanje korisnika ili cjelokupne lance opskrbe.

(322)

Uvođenje mjera pomoglo bi u osiguravanju održivosti industrije Unije i održavanju pouzdanog domaćeg izvora strateškog proizvoda koji se upotrebljava u ključnim sektorima kao što su zdravstvo i čista energija. Iako bi se korisnici kratkoročno mogli suočiti s marginalnim povećanjem cijena, koristi od održavanja sigurnosti opskrbe i osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja ih nadmašuju.

(323)

S obzirom na prethodno navedeno, ne očekuje se da će uvođenje mjera znatno naštetiti interesima korisnika te bi trebalo doprinijeti očuvanju stabilnog i sigurnog pristupa strateški važnim proizvodima. Stoga se zaključuje da uvođenje antidampinških mjera nije u suprotnosti s interesima korisnika.

(324)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(325)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(326)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz visokotlačnih bešavnih čeličnih cilindara podrijetlom iz NRK-a, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Komisija je zaključila da bi odgovarajuća razina za uklanjanje štete trebala biti dampinška marža.

(327)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(328)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(329)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”.

(330)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(331)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(332)

Statistički podaci o predmetnom proizvodu često se iskazuju u komadima. Međutim, u kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (103) nije navedena takva dodatna jedinica za predmetni proizvod. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet moraju navesti ne samo podaci o masi u kilogramima ili tonama, već i o komadima. Komade treba navesti za oznake KN i/ili TARIC.

(333)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvoz predmetnog proizvoda uvjetovala evidentiranjem. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(334)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi ukinuti/obustaviti.

(335)

U ovoj fazi postupka nije donesena/ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(336)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(337)

BTIC je dostavio primjedbe koje se odnose na izračun izvozne cijene i vrijednosti CIF upotrijebljene za izračun njegove dampinške marže. Nakon analize te su primjedbe prihvaćene i dampinška marža ispravljena je na odgovarajući način. Dampinška marža za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak i ostala društva, prilagođena je na odgovarajući način.

(338)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(339)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,