PRILOG I.

Sadržaj

Cilj Standarda i poduzeća na koja se primjenjuje

Struktura Standarda

Načela sastavljanja izvještaja o održivosti (osnovni i prošireni modul)

Osnovni modul

Osnovni modul – Opće informacije

B1 –

Osnova za sastavljanje

B2 –

Postupci, politike i buduće inicijative za prelazak na održivije gospodarstvo

Osnovni modul – Okolišni pokazatelji

B3 –

Energija i emisije stakleničkih plinova

B4 –

Onečišćenje zraka, vode i tla

B5 –

Bioraznolikost

B6 –

Voda

B7 –

Korištenje resursa, kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom

Osnovni modul – Socijalni pokazatelji

B8 –

Radna snaga – Opća obilježja

B9 –

Radna snaga – Zdravstvena zaštita i sigurnost

B10 –

Radnici – Plaće, kolektivno pregovaranje i osposobljavanje

Osnovni modul – Upravljački pokazatelji

B11 –

Osuđujuće presude i novčane kazne za korupciju i podmićivanje

Prošireni modul

Prošireni modul – Opće informacije

C1 –

Strategija: Poslovni model i održivost – Inicijative

C2 –

Opis postupaka, politika i budućih inicijativa za prelazak na održivije gospodarstvo

Prošireni modul – Okolišni pokazatelji

Razmatranja za objave o emisijama stakleničkih plinova iz odjeljka B3 (osnovni modul)

C3 –

Ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova i klimatska tranzicija

C4 –

Klimatski rizici

Prošireni modul – Socijalni pokazatelji

C5 –

Dodatna (opća) obilježja radne snage

C6 –

Dodatne informacije o vlastitoj radnoj snazi – Politike i procesi zaštite ljudskih prava

C7 –

Slučajevi ozbiljnog kršenja ljudskih prava

Prošireni modul – Upravljački pokazatelji

C8 –

Prihodi od određenih djelatnosti i isključenje iz referentnih vrijednosti EU-a

C9 –

Omjer žena i muškaraca u upravljačkom tijelu

Dodatak A:

Definicije pojmova

Dodatak B:

Popis mogućih pitanja održivosti

Dodatak C:

Popratne informacije za sudionike na financijskim tržištima koji su korisnici podataka koji se objavljuju na temelju ovog Standarda (usklađenje s propisima EU-a)

Cilj Standarda i poduzeća na koja se primjenjuje

Cilj je ovog Standarda o dobrovoljnom izvještavanju pomoći mikro, malim i srednjim poduzećima da:

(a)	dostave informacije koje će zadovoljiti potrebu velikih poduzeća za podacima kad od svojih dobavljača zatraže informacije o održivosti;

(b)	dostave informacije koje će zadovoljiti potrebu banaka i ulagača za podacima i tako poduzetnicima olakšati pristup financiranju;

(c)	poboljšaju upravljanje pitanjima održivosti s kojima se susreću, kao što su okolišni i socijalni izazovi, na primjer onečišćenje, zdravstvena zaštita i sigurnost radnika. To će u kratkom, srednjem i dugom roku pridonijeti njihovu konkurentnom rastu i unaprijediti njihovu otpornost i

(d)	da doprinesu održivosti i uključivosti gospodarstva.

Primjena ovog Standarda je dobrovoljna. Standard je namijenjen poduzetnicima (1) čiji vrijednosni papiri nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu u Europskoj uniji. U [članku 3. Direktive 2013/34/EU] tri su kategorije malih i srednjih poduzeća definirane na temelju njihove ukupne bilance, neto prihoda i prosječnog broja zaposlenih tijekom financijske godine.

(a)

Mikropoduzeće je ono koje od sljedećih pragova ne premašuje dva:

i.	ukupna bilanca 450 000 eura;

ii.	neto prihodi 900 000 eura i

iii.	u prosjeku 10 zaposlenih.

(b)

Malo poduzeće je ono koje od sljedećih pragova ne premašuje dva:

i.	ukupna bilanca 5 milijuna eura;

ii.	neto prihodi 10 milijuna eura i

iii.	u prosjeku 50 zaposlenih.

(c)

Srednje poduzeće je ono koje od sljedećih pragova ne premašuje dva:

i.	ukupna bilanca 25 milijuna eura;

ii.	neto prihodi 50 milijuna eura i

iii.	u prosjeku 250 zaposlenih.

Ta poduzeća nisu obuhvaćena područjem primjene Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), ali bi bilo dobro da primjenjuju ovaj Standard. Ovaj Standard obuhvaća ista pitanja održivosti kao i europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS) za velika poduzeća, ali je proporcionalan i usklađen s temeljnim karakteristikama mikro, malih i srednjih poduzeća. Mikropoduzeća mogu primjenjivati samo neke dijelove ovog Standarda, kako je istaknuto u točki 5. podtočki (a).

Pri sastavljanju ovog Standarda i definiranju proporcionalnih kriterija pozorno je razmatrana usklađenost s ESRS-om za velika poduzeća. Za razliku od ESRS-a za velika poduzeća, ovaj Standard nema pravnu snagu.

Struktura Standarda

Ovaj Standard sadržava dva modula koja poduzeća mogu koristiti za sastavljanje svojeg izvještaja o održivosti:

(a)	osnovni modul: informacije iz odjeljaka B1 i B2 i osnovni pokazatelji (od B3 do B11). Taj je modul ciljni pristup za mikropoduzeća i smatra se minimalnim kriterijem za ostala poduzeća i

(b)	prošireni modul: informacije iz odjeljaka B1 – B11 i dodatni podaci koje će, uz osnovni modul, banke, ulagači i korporativni klijenti vjerojatno tražiti od poduzetnika.

U točki 24. u nastavku opisane su dostupne opcije za sastavljanje izvještaja o održivosti na temelju ovog Standarda i jednog ili više odabranih modula. Odabrani modul treba u cijelosti primjenjivati (uz dopuštenu fleksibilnost iz točke 22.), ali se svaka stavka za objavu navodi samo kad je primjenjiva na konkretne okolnosti poduzetnika.

Primjena osnovnog modula preduvjet je za primjenu proširenog modula.

Dodatak A Definicije pojmova sadržava definicije pojmova iz ovog Standarda. U cijelom Standardu NMSP izrazi definirani u pojmovniku (Dodatak A) ispisani su podebljanim kurzivom , osim ako se definirani izraz u istom odlomku koristi više puta.

Načela sastavljanja izvještaja o održivosti (osnovni i prošireni modul)

Usklađenost sa Standardom

U ovom su Standardu utvrđeni kriteriji koji poduzeću omogućuju dostavljanje relevantnih informacija o sljedećem:

(a)	kako je u prošlosti imao i kako će vjerojatno u budućnosti imati pozitivan ili negativan učinak na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju i

(b)	kako su okolišna i socijalna pitanja u prošlosti utjecala i kako će vjerojatno u budućnosti utjecati na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tokove poduzeća u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Poduzeće objavljuje informacije koje su relevantne, istinite, usporedive, razumljive i provjerljive.

10.

Ovisno o vrsti djelatnosti poduzeća, primjereno je uvrstiti dodatne informacije (pokazatelje i/ili opisne informacije) koje nisu obuhvaćene ovim Standardom da bi se objavile informacija o pitanjima održivosti koja su uobičajena u sektoru u kojem poduzeće posluje (tj. s kojima se poduzeća ili subjekti u određenoj djelatnosti ili području obično susreću) ili koja su specifična za određeno poduzeće jer se tako omogućuje da informacije budu relevantne, istinite, usporedive, razumljive i provjerljive. To podrazumijeva razmatranje informacija o emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3 (vidjeti točke od 50. do 53. ovog Standarda). Dodatak B sadržava popis mogućih pitanja održivosti.

11.

Poduzeće može pokazatelje iz osnovnog i proširenog modula dopuniti kvalitativnim i/ili kvantitativnim informacijama kad je to primjereno u skladu s točkom 10.

Usporedne informacije

12.

Poduzeće objavljuje usporedne informacije za prethodnu godinu, osim pokazatelja koje objavljuje prvi put. Poduzeće usporedne informacije objavljuje počevši od druge godine izvještavanja.

Načelo primjenjivosti

13.

Neke se objave odnose samo na specifične okolnosti (2). U uputama za svaku objavu navode se takve okolnosti i informacije koje se objavljuju samo ako poduzetnik smatra da su „primjenjive”. Ako se neka od tih informacija ne objavi, smatra se da nije primjenjiva.

Uvrštenje društava kćeri u objavljene podatke

14.

Poduzećima koja su matično društvo grupe preporučuje se da svoj izvještaj o održivosti sastavljaju na konsolidiranoj osnovi, što uključuje informacije od njegovih društava kćeri.

15.

Ako matično društvo grupe sastavlja svoj izvještaj o održivosti na konsolidiranoj osnovi, uključujući informacije od njegovih društava kćeri, ta su društva kćeri izuzeta od obveze izvještavanja.

Vrijeme i mjesto izvještaja o održivosti

16.

Ako se sastavlja radi potreba velikih poduzeća ili banaka koje traže godišnje ažuriranje, izvještaj o održivosti sastavlja se jedanput godišnje. Ako poduzeće sastavlja financijske izvještaje, izvještaj o održivosti sastavlja se za isto razdoblje kao financijski izvještaj. Ako se određeni podaci nisu promijenili od prethodne izvještajne godine, poduzeće može naznačiti da nije bilo promjena i navesti upućivanje na informacije o tim podacima objavljene u izvještaju za prethodnu godinu.

17.

Primarna funkcija tog izvještaja je informirati aktualne i potencijalne poslovne partnere. Poduzeće može svoj izvještaj o održivosti javno objaviti ako tako odluči. U tom slučaju može svojem izvještaju o održivosti posvetiti zaseban odjeljak u izvještaju poslovodstvu, ako ga ima, ili može svoj izvještaj o održivosti objaviti kao zaseban dokument.

18.

Da se iste informacije ne bi objavljivale dvaput, poduzeće može u svojem izvještaju o održivosti navesti upućivanje na informacije objavljene u drugim dokumentima koji su dostupni kad i izvještaj o održivosti (3).

Klasificirani i osjetljivi podaci

19.

Ako se u ovom Standardu nalaže objavljivanje klasificiranih ili osjetljivih podataka , poduzeće ih može izostaviti. Ako odluči izostaviti takve informacije, poduzeće treba navesti da je to u skladu s informacijama iz odjeljka B1 (vidjeti točku 24.).

Usklađenost i poveznice s objavama u financijskim izvještajima

20.

Ako poduzeće sastavlja i financijske izvještaje, informacije koje objavljuje u svojem izvještaju o održivosti u skladu s ovim Standardom trebaju biti:

(a)	usklađene s informacijama objavljenima u financijskim izvještajima za isto razdoblje i

(b)	iskazane na način koji omogućuje razumijevanje poveznica s informacijama u financijskim izvještajima, na primjer uz odgovarajuća unakrsna upućivanja.

Osnovni modul

21.

Poduzeće objavljuje informacije o svojem okolišnom, socijalnom i poslovnom ponašanju (zajedno s pitanjima održivosti) u skladu s odjeljcima od B1 do B11 u nastavku.

22.

Ako želi objaviti detaljnije informacije, poduzeće može uvrstiti i pokazatelje iz odjeljaka od B1 do B11 i odabrati ih iz proširenog modula.

23.

Dodatne upute o objavama iz odjeljaka od B1 do B11 navedene su u točkama od 1. do 144. Priloga II. ovoj Preporuci.

OSNOVNI MODUL – OPĆE INFORMACIJE

B1 – Osnova za sastavljanje

24.

Poduzeće objavljuje:

(a)

koju je od sljedećih opcija odabrao:

i.	OPCIJA A: (samo) osnovni modul ili

ii.	OPCIJA B: osnovni i prošireni modul;

(b)	ako nije objavilo podatke koji se smatraju klasificiranima ili osjetljivima (vidjeti točku 19.), poduzeće navodi da ti podaci nisu objavljeni;

(c)	je li izvještaj o održivosti sastavljen na pojedinačnoj osnovi (tj. ograničen je samo na informacije o poduzeću) ili na konsolidiranoj osnovi (tj. sadržava informacije o poduzeću i njegovim društvima kćerima);

(d)	ako je izvještaj o održivosti sastavljen na konsolidiranoj osnovi, popis društava kćeri obuhvaćenih izvještajem i njihove registrirane adrese (4) i

(e)

sljedeće informacije:

i.	pravni oblik poduzeća;

ii.	oznaku ili oznake NACE sektorske klasifikacije;

iii.	vrijednost bilance (ukupna imovina u novčanim jedinicama);

iv.	prihodi (u novčanim jedinicama);

v.	broj zaposlenih ili ekvivalente punog radnog vremena;

vi.	zemlju primarnog poslovanja i lokaciju značajne imovine i

vii.	geografsku poziciju lokacija koje ima u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem.

25.

Ako je dobilo neku potvrdu ili oznaku održivosti, poduzeće navodi njezin kratak opis (uključujući, ako je relevantno, izdavatelje potvrde ili oznake, datum i ocjenu).

B2 – Postupci, politike i buduće inicijative za prelazak na održivije gospodarstvo

26.

Ako je uvelo konkretne postupke, politike ili buduće inicijative za prelazak na održivije gospodarstvo, poduzeće to navodi. Poduzeće navodi ima li:

(a)

postupke. Postupci se u ovom kontekstu odnose, na primjer, na nastojanja da poduzeće smanji potrošnju vode ili električne energije, emisije stakleničkih plinova ili da spriječi onečišćenje te inicijative za poboljšanje sigurnosti proizvoda i aktualne inicijative za poboljšanje radnih uvjeta i jednakog postupanja na radnom mjestu, osposobljavanje o održivosti za svoje radnike i partnerstva za projekte održivosti;

(b)	politike održivosti, jesu li javno dostupne i sve zasebne okolišne, socijalne i upravljačke politike u svrhu održivosti;

(c)	sve buduće inicijative ili planove za budućnost koji se provode u svrhu održivosti i

(d)	ciljeve praćenja provedbe politika i napretka u ostvarenju tih ciljeva.

27.

Takvi postupci, politike i buduće inicijative uključuju i sve što poduzeće poduzima da smanji svoje negativne i poveća svoje pozitivne učinke na ljude i okoliš, radi doprinosa održivosti gospodarstva. Dodatak B sadržava popis mogućih pitanja održivosti o kojima se mogu objaviti informacije. Poduzeće za objavu tih informacija može koristiti obrazac iz točke 14. Priloga II. ovoj Preporuci.

28.

Ako objavljuje i informacije iz proširenog modula, poduzeće informacije iz odjeljka B2 dopunjuje podacima iz odjeljka C2.

OSNOVNI MODUL – OKOLIŠNI POKAZATELJI

B3 – Energija i emisije stakleničkih plinova

29.

Poduzeće objavljuje svoju ukupnu potrošnju energije u KW, s raščlambom prema tablici u nastavku ako za nju može dobiti potrebne informacije:

	Iz obnovljivih izvora	Iz neobnovljivih izvora	Ukupno
Električna energija (iskazana na računima za komunalne usluge)
Goriva

30.

Poduzeće objavljuje svoju procjenu bruto emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 uzimajući u obzir sadržaj standarda za poduzeća iz Protokola o stakleničkim plinovima (verzija iz 2004.), uključujući:

(a)	emisije stakleničkih plinova iz opsega 1 u tonama ekvivalenta CO2 (iz izvora u vlasništvu ili pod kontrolom) i

(b)	emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 na temelju lokacije u tonama ekvivalenta CO2 (tj. emisije iz proizvodnje nabavljene energije, kao što su električna energija, energija za grijanje, para ili energija za hlađenje).

31.

Poduzeće objavljuje svoj intenzitet emisija stakleničkih plinova koji se izračunava tako da se bruto emisije stakleničkih plinova objavljene u skladu s točkom 30. podijele s „prihodima (u novčanim jedinicama)” objavljenima u skladu s točkom 24. podtočkom (e) alinejom iv. (5)

B4 – Onečišćenje zraka, vode i tla

32.

Ako u skladu sa zakonom ili drugim nacionalnim propisom već ima obvezu izvijestiti nadležna tijela o svojim emisijama onečišćivača ili ako o tome izvještava dobrovoljno u sustavu upravljanja okolišem, poduzeće objavljuje koje onečišćivače i u kojoj količini ispušta u zrak, vodu i tlo u svojem poslovanju. Ako su te informacije već javno dostupne, poduzeće može alternativno navesti upućivanje na dokument u kojem su objavljene, na primjer relevantnu poveznicu na jedinstveni lokator resursa (URL) ili na internetsku stranicu.

B5 – Bioraznolikost

33.

Poduzeće objavljuje broj i površinu (u hektarima ili m2) lokacija koje ima u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem koje se nalaze na područjima osjetljivima na bioraznolikost ili u njihovoj blizini .

34.

Poduzeće može objaviti pokazatelje korištenja zemljišta (u hektarima ili m2):

(a)	ukupno korištenje zemljišta;

(b)	ukupno prekriveno područje;

(c)	ukupno područje očuvanja prirode na lokaciji i

(d)	ukupno područje očuvanja prirode izvan lokacije.

B6 – Voda

35.

Poduzeće objavljuje svoje ukupno povlačenje vode , tj. količinu vode povučene unutar granica organizacije (ili postrojenja), a usto zasebno iskazuje količinu vode povučene na lokacijama koje se nalaze u područjima s velikim nedostatkom vode.

36.

Ako u svojim proizvodnim procesima troši znatne količine vode (npr. procesi toplinske energije kao što su sušenje ili proizvodnja električne energije, proizvodnja dobara, poljoprivredno navodnjavanje itd.), poduzeće objavljuje svoju potrošnju vode koja se izračunava kao razlika između njegova povlačenja vode i ispuštanja vode iz njegovih poslovnih procesa.

B7 – Korištenje resursa, kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom

37.

Poduzeće objavljuje primjenjuje li i kako načela kružnog gospodarstva .

38.

Poduzeće objavljuje:

(a)	ukupnu godišnju količinu proizvedenog otpada, s raščlambom na neopasni i opasni;

(b)	ukupnu godišnju količinu otpada odvojenog za recikliranje ili oporabu i

(c)	godišnji maseni protok relevantnih korištenih materijala ako poduzeće posluje u sektoru s velikim protokom materijala (npr. industrijska proizvodnja, građenje, pakiranje i drugo).

OSNOVNI MODUL – SOCIJALNI POKAZATELJI

B8 – Radna snaga – Opća obilježja

39.

Poduzeće objavljuje broj zaposlenih ili ekvivalent punog radnog vremena po sljedećim pokazateljima:

(a)	vrsta ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme);

(b)

spol i

(c)	zemlja u kojoj je sklopljen ugovor o radu ako poduzeće posluje u više zemalja.

40.

Ako ima više od 50 zaposlenih , poduzeće objavljuje stope fluktuacije zaposlenih u izvještajnom razdoblju.

B9 – Radna snaga – Zdravstvena zaštita i sigurnost

41.

Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o zaposlenima :

(a)	broj i stopu priznatih nesreća na radu i

(b)	broj smrtnih slučajeva zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

B10 – Radnici – Plaće, kolektivno pregovaranje i osposobljavanje

42.

Poduzeće objavljuje:

(a)	primaju li zaposleni plaću jednaku ili višu od minimalne plaće u zemlji na koju se izvještaj odnosi, koja se određuje izravno na temelju nacionalnog propisa o minimalnog plaći ili na temelju kolektivnog ugovora ;

(b)	postotnu razliku u plaćama između zaposlenih žena i muškaraca. Poduzeće te informacije nije dužno objaviti ako ima manje od 150 zaposlenih, uz napomenu da će se taj prag od 7. lipnja 2031. smanjiti na 100 zaposlenih;

(c)	postotak zaposlenih obuhvaćenih kolektivnim ugovorima i

(d)	prosječan broj sati osposobljavanja po zaposleniku i spolu.

OSNOVNI MODUL – UPRAVLJAČKI POKAZATELJI

B11 – Osuđujuće presude i novčane kazne za korupciju i podmićivanje

43.

Ako je u izvještajnom razdoblju bilo osuđujućih presuda ili novčanih kazni, poduzeće objavljuje broj osuđujućih presuda i ukupan iznos novčanih kazni izrečenih za povredu propisa o borbi protiv korupcije i podmićivanja .

Prošireni modul

44.

Ovaj se modul odnosi na objave detaljnih informacija koje su, osim onih iz osnovnog modula, potrebne poslovnim partnerima poduzeća, kao što su ulagači, banke i korporativni klijenti. Objave iz ovog modula u skladu su s obvezama sudionika na financijskom tržištu i korporativnih klijenata na temelju relevantnih zakona i drugih propisa. Odražavaju i informacije koje su poslovnim partnerima potrebne za ocjenu profila rizičnosti poduzeća u smislu održivosti, npr. kao (potencijalnog) dobavljača ili (potencijalnog) dužnika.

45.

U nastavku su navedene informacije iz poglavlja od C1 do C9 koje se razmatraju i objavljuju ako su primjenjive na poslovanje i organizaciju poduzeća. Ako se neka od tih informacija ne objavi, smatra se da nije primjenjiva.

46.

Dodatne upute o objavama iz odjeljaka od C1 do C9 navedene su u točkama od 145. do 180. Priloga II. ovoj Preporuci.

PROŠIRENI MODUL – OPĆE INFORMACIJE

C1 – Strategija: Poslovni model i održivost – Inicijative

47.

Poduzeće objavljuje bitne elemente svojeg poslovnog modela i strategije, uključujući:

(a)	opis bitnih skupina proizvoda i/ili usluga koje nudi;

(b)	opis bitnih tržišta na kojima posluje (npr. B2B, veleprodajno, maloprodajno, zemlje);

(c)	opis glavnih poslovnih odnosa (npr. glavni dobavljači, kupci, distribucijski kanali) i

(d)	ako strategija sadržava bitne elemente koji se odnose ili utječu na pitanja održivosti, kratak opis tih bitnih elemenata.

C2 – Opis postupaka, politika i budućih inicijativa za prelazak na održivije gospodarstvo

48.

Ako je uvelo konkretne postupke, politike ili buduće inicijative za prelazak na održivije gospodarstvo koje je već objavilo u skladu s odjeljkom B2 iz osnovnog modula, poduzeće navodi njihov kratak opis. Poduzeće u tu svrhu može koristiti obrazac iz točke 149. Priloga II. ovoj Preporuci.

49.

Poduzeće može navesti zaposlene najviše razine, ako ju je odredilo, koji su odgovorni za provedbu tih politika.

PROŠIRENI MODUL – OKOLIŠNI POKAZATELJI

Razmatranja za objave o emisijama stakleničkih plinova iz odjeljka B3 (osnovni modul)

50.

Ovisno o vrsti djelatnosti poduzeća, može biti primjereno objaviti količine emisija stakleničkih plinova iz opsega 3 (vidjeti točku 10. ovog Standarda), kako bi se prikupile informacije o učincima lanca vrijednosti poduzeća na klimatske promjene.

51.

Emisije iz opsega 3 su neizravne emisije stakleničkih plinova (osim iz opsega 2) koje nastaju u lancu vrijednosti poduzeća. Obuhvaćaju aktivnosti iz operacija poduzeća na početku (npr. nabava robe, usluga i kapitalnih dobara, transport nabavljene robe itd.) i na kraju njegova lanca vrijednosti (npr. transport i distribucija proizvoda poduzeća, korištenje prodane robe, ulaganja itd.).

52.

Ako odluči objaviti te pokazatelje, poduzeće bi trebalo navesti upućivanje na 15 vrsta emisija stakleničkih plinova iz opsega 3 utvrđenih u standardu za poduzeća iz Protokola o stakleničkim plinovima i detaljno opisanih u standardu za obračun i izvještavanje o lancu vrijednosti (opseg 3) iz Protokola o stakleničkim plinovima. Kad objavljuje informacije o emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3, poduzeće na temelju vlastite procjene navodi bitne kategorija iz opsega 3 (u skladu sa standardom za obračun i izvještavanje o lancu vrijednosti (opseg 3)). Dodatne upute o specifičnim metodama izračuna za svaku kategoriju poduzeće može pronaći u Tehničkim smjernicama za izračun emisija iz opsega 3, koje su dio protokola o emisijama stakleničkih plinova.

53.

Ako u objavama o emisijama iz opsega 1 i 2 objavljuje specifične informacije o svojim emisijama iz opsega 3, poduzeće ih iskazuje zajedno s informacijama koje se traže u poglavlju B3 – Energija i emisije stakleničkih plinova.

C3 – Ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova i klimatska tranzicija

54.

Ako je utvrdilo ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova, poduzeće ih za emisije iz opsega 1 i 2 objavljuje u apsolutnim vrijednostima. U skladu s točkama 50. i 53. i ako je utvrdilo ciljne vrijednosti za smanjenje emisija iz opsega 3, poduzeće navodi i ciljne vrijednosti za značajne emisije iz opsega 3. Osobito navodi:

(a)	ciljnu godinu i vrijednost u ciljnoj godini;

(b)	baznu godinu i vrijednost u baznoj godini;

(c)	jedinice u kojima su iskazane ciljne vrijednosti ;

(d)	udio emisija iz opsega 1 i 2 te opsega 3, ako ga objavljuje, na koje se ciljna vrijednost odnosi i

(e)	popis glavnih mjera koje namjerava poduzeti da bi ostvarilo svoje ciljne vrijednosti .

55.

Ako je poduzeće koje posluje u sektorima koji znatno utječu na klimu (6) donijelo tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena, može objaviti informacije o tom planu i objasniti kako plan doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova.

56.

Ako poduzeće posluje u sektorima koji znatno utječu na klimu i nije donijelo tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena, navodi namjerava li ga i kada donijeti.

C4 – Klimatski rizici

57.

Ako je utvrdilo opasnosti i tranzicijske događaje povezane s klimatskim promjenama koji mu stvaraju klimatske rizike, poduzeće treba:

(a)	ukratko opisati takve opasnosti i tranzicijske događaje povezane s klimatskim promjenama;

(b)	objaviti kako je procijenilo izloženost i osjetljivost svoje imovine, aktivnosti i lanca vrijednosti prema tim opasnostima i tranzicijskim događajima;

(c)	objaviti razdoblja utvrđenih opasnosti i tranzicijskih događaja i

(d)	objaviti je li za koje opasnosti i tranzicijske događaje poduzelo mjere prilagodbe klimatskim promjenama .

58.

Poduzeće može objaviti potencijalne negativne učinke klimatskih rizika koji kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno mogu utjecati na njegovu financijsku uspješnost ili poslovne operacije te navesti je li rizike ocijenilo kao visoke, srednje ili niske.

PROŠIRENI MODUL – SOCIJALNI POKAZATELJI

C5 – Dodatna (opća) obilježja radne snage

59.

Ako ima više od 50 zaposlenih , poduzeće može objaviti udio žena i muškaraca na upravljačkoj razini u izvještajnom razdoblju.

60.

Ako poduzeće ima 50 ili više zaposlenih, može objaviti broj samozaposlenih osoba bez osoblja koje rade isključivo za poduzeće i radnika privremeno zaposlenih preko poduzetnika kojima je „zapošljavanje” primarna djelatnost.

C6 – Dodatne informacije o vlastitoj radnoj snazi – Politike i procesi zaštite ljudskih prava

61.

Poduzeće objavljuje odgovore na sljedeća pitanja:

(a)	Ima li kodeks ponašanja ili politiku zaštite ljudskih prava za vlastitu radnu snagu ? (DA/NE)

(b)

Ako ima, obuhvaća li:

i.	dječji rad (DA/NE);

ii.	prisilni rad (DA/NE);

iii.	trgovinu ljudima (DA/NE);

iv.	diskriminaciju (DA/NE);

v.	sprečavanje nesreća (DA/NE) ili

vi.	drugo (DA/NE – ako je odgovor da, navesti).

(c)	Ima li za vlastitu radnu snagu mehanizam za rješavanje pritužbi? (DA/NE)

C7 – Slučajevi ozbiljnog kršenja ljudskih prava

62.

Poduzeće objavljuje odgovore na sljedeća pitanja:

(a)

Ima li među osobama iz vlastite radne snage potvrđenih slučajeva koji se odnose na:

i.	dječji rad (DA/NE);

ii.	prisilni rad (DA/NE);

iii.	trgovinu ljudima (DA/NE);

iv.	diskriminaciju (DA/NE) ili

v.	drugo (DA/NE – ako je odgovor da, navesti).

(b)	Ako ima, može opisati mjere poduzete u tim slučajevima .

(c)	Ima li poduzetnik saznanja o potvrđenim slučajevima s radnicima u lancu vrijednosti , pogođenim zajednicama , potrošačima i krajnjim korisnicima ? Ako ima, navesti.

PROŠIRENI MODUL – UPRAVLJAČKI POKAZATELJI

C8 – Prihodi od određenih djelatnosti i isključenje iz referentnih vrijednosti EU-a

63.

Ako posluje u jednom ili više od sljedećih sektora, poduzeće objavljuje prihode ostvarene od:

(a)	kontroverznog oružja (protupješačke mine, kazetno streljivo, kemijsko i biološko oružje);

(b)	uzgoja i proizvodnje duhana;

(c)

fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin), (tj. ako prihode ostvaruje od istraživanja, rudarenja, vađenja, proizvodnje, prerade, skladištenja, rafiniranja ili distribucije, uključujući prijevoz, skladištenje i trgovinu, fosilnih goriva kako je definirano u članku 2. točki 62. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (7)), uključujući raščlambu prihoda ostvarenih od ugljena, nafte i plina ili

(d)	proizvodnje kemikalija ako se poduzeće bavi proizvodnjom pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda.

64.

Poduzeće objavljuje li je isključeno iz referentnih vrijednosti EU-a koje su usklađene s Pariškim sporazumom, kako je opisano u točki 177. Priloga II. ovoj Preporuci.

C9 – Omjer žena i muškaraca u upravljačkom tijelu

65.

Ako ima upravljačko tijelo, poduzeće objavljuje udio žena i muškaraca u tom tijelu.

(1) Uključene su i samozaposlene osobe, subjekti koji nisu registrirani zasebno od svojih vlasnika i uvrštena mikropoduzeća.

(2) Na primjer, zakonska obveza objavljivanja određenih informacija ili već dobrovoljno objavljene informacije u sustavu upravljanja okolišem.

(3) U budućoj internetskoj verziji Standarda NMSP poduzeće može, ako je primjereno, navesti upućivanje na informacije objavljene u drugim dokumentima, a ne u izvještaju o održivosti (uključivanje upućivanjem). Takvo upućivanje treba sadržavati broj stranice relevantnog izvora ako je u internetskoj verziji izvorni dokument dostupan u formatu .pdf.

(4) Registrirana adresa je službena adresa poduzeća.

(5) U budućoj internetskoj verziji Standarda NMSP to će se izračunavati automatski.

(6) Sektori koji znatno utječu na klimu su oni navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku M NACE-a, kako je definirano u Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/137.

(7) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

Dodatak C:

Popratne informacije za sudionike na financijskim tržištima koji su korisnici podataka koji se objavljuju na temelju ovog Standarda (usklađenje s propisima EU-a)

66.

Ovaj je Dodatak relevantan za korisnike izvještaja o održivosti. U tablici u nastavku navode se financijski podaci o održivosti koji se iskazuju u modulima ovog Standarda i odgovaraju potrebama raznih korisnika (banke, ulagači, velika poduzeća).

67.

U stupcu „Broj DR i naslov” navode se objave financijskih podataka o održivosti iz osnovnog i proširenog modula. U stupcu „SFDR tablica 1” i/ili „EBA, treći stup” i/ili „Uredba o referentnim vrijednostima” navodi se odnos između tih objava i propisa relevantnih za korisnike izvještaja o održivosti (banke, drugi ulagači).

Tema: Okolišni / socijalni / upravljački aspekti

Broj DR i naslov

SFDR tablica 1

i/ili

EBA, treći stup

i/ili

Uredba o referentnim vrijednostima

Osnovni modul

Opće informacije

B1 – Osnova za sastavljanje

Poduzeće objavljuje:

vii.	geografsku poziciju lokacija koje ima u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem.

EBA, treći stup (1)

Okoliš

B3 – Energija i emisije stakleničkih plinova

Poduzeće objavljuje svoju ukupnu potrošnju energije u KW, s raščlambom prema tablici u nastavku ako za nju može dobiti potrebne informacije:

SFDR (2)

Iz obnovljivih izvora

Iz neobnovljivih izvora

Ukupno

Električna energija (iskazana na računima za komunalne usluge)

Goriva

Okoliš

B3 – Energija i emisije stakleničkih plinova

(a)	emisije stakleničkih plinova iz opsega 1 u tonama ekvivalenta CO2 (iz izvora u vlasništvu ili pod kontrolom) i

(b)	emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 na temelju lokacije u tonama ekvivalenta CO2 (tj. emisije iz proizvodnje nabavljene energije, kao što su električna energija, energija za grijanje, para ili energija za hlađenje).

SFDR (3)

Referentna vrijednost (4)

Okoliš

B3 – Energija i emisije stakleničkih plinova

Poduzeće objavljuje svoj intenzitet emisija stakleničkih plinova koji se izračunava tako da se „ukupne emisije stakleničkih plinova” objavljene u skladu s točkom 30. podijele s „prihodima (u novčanim jedinicama)” objavljenima u skladu s točkom 24. podtočkom (e) alinejom iv.

SFDR (5)

Referentna vrijednost (6)

Okoliš

B4 – Onečišćenje zraka, vode i tla

SFDR (7)

Okoliš

B5 – Bioraznolikost

Poduzeće objavljuje broj i površinu (u hektarima) lokacija koje ima u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem koje se nalaze u blizini područja osjetljivog na bioraznolikost.

SFDR (8)

Okoliš

B7 – Korištenje resursa, kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom

Poduzeće objavljuje:

(a)	ukupnu godišnju količinu proizvedenog otpada, s raščlambom na neopasni i opasni.

SFDR (9)

Socijalni aspekti

B9 – Radna snaga – Zdravstvena zaštita i sigurnost

Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o zaposlenima :

(a)	broj i stopu priznatih nesreća na radu i

(b)	broj smrtnih slučajeva zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

SFDR (10)

Referentna vrijednost (11)

Socijalni aspekti

B10 – Radnici – Plaće, kolektivno pregovaranje i osposobljavanje

Poduzeće objavljuje:

(b)	postotnu razliku u plaćama između zaposlenih žena i muškaraca. Poduzeće te informacije nije dužno objaviti ako ima manje od 150 zaposlenih, uz napomenu da će se taj prag od 7. lipnja 2031. smanjiti na 100 zaposlenih;

SFDR (12)

Upravljanje

B11 – Osuđujuće presude i novčane kazne za korupciju i podmićivanje

Referentna vrijednost (13)

Prošireni modul

Okoliš

Razmatranja za objave o emisijama stakleničkih plinova iz odjeljka B3 (osnovni modul)

SFDR (14)

Referentna vrijednost (15)

Okoliš

C3 – Ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova

(a)	ciljnu godinu i vrijednost u ciljnoj godini;

(b)	baznu godinu i vrijednost u baznoj godini;

(c)	jedinice u kojima su iskazane ciljne vrijednosti;

(d)	udio emisija iz opsega 1 i 2 te opsega 3, ako ga objavljuje, na koje se ciljna vrijednost odnosi i

(e)	popis glavnih mjera koje namjerava poduzeti da bi ostvarilo svoje ciljne vrijednosti.

Ako je poduzeće koje posluje u sektorima koji znatno utječu na klimu (16) donijelo tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena, može objaviti informacije o tom planu i objasniti kako plan doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Ako poduzeće posluje u sektorima koji znatno utječu na klimu i nije donijelo tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena, navodi namjerava li ga i kada donijeti.

SFDR16 (17)

Referentna vrijednost (18)

EBA, treći stup (19)

Referentna vrijednost (20)

Okoliš

C4 – Klimatski rizici

Ako je utvrdilo opasnosti i tranzicijske događaje povezane s klimatskim promjenama koji mu stvaraju klimatske rizike, poduzeće treba:

(a)	ukratko opisati takve opasnosti i tranzicijske događaje povezane s klimatskim promjenama;

(b)	objaviti kako je procijenilo izloženost i osjetljivost svoje imovine, aktivnosti i lanca vrijednosti prema tim opasnostima i tranzicijskim događajima;

(c)	objaviti razdoblja utvrđenih opasnosti i tranzicijskih događaja i

(d)	objaviti je li i za koje opasnosti i tranzicijske događaje poduzelo mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

Referentna vrijednost (21)

EBA, treći stup (22)

Socijalni aspekti

C6 – Dodatne informacije o vlastitoj radnoj snazi – Politike i procesi zaštite ljudskih prava

Poduzeće objavljuje odgovore na sljedeća pitanja:

(a)	Ima li kodeks ponašanja ili politiku zaštite ljudskih prava za vlastitu radnu snagu? (DA/NE)

(b)

Ako ima, obuhvaća li:

i.	dječji rad (DA/NE);

ii.	prisilni rad (DA/NE);

iii.	trgovinu ljudima (DA/NE);

iv.	diskriminaciju (DA/NE);

v.	sprečavanje nesreća (DA/NE) ili

vi.	drugo (DA/NE – ako je odgovor da, navesti).

Ima li za vlastitu radnu snagu mehanizam za rješavanje pritužbi? (DA/NE)

Referentna vrijednost (23)

SFDR (24)

Socijalni aspekti

C7 – Slučajevi ozbiljnog kršenja ljudskih prava

Poduzeće objavljuje odgovore na sljedeća pitanja:

(a)

Ima li među osobama iz vlastite radne snage potvrđenih slučajeva koji se odnose na:

i.	dječji rad (DA/NE);

ii.	prisilni rad (DA/NE);

iii.	trgovinu ljudima (DA/NE);

iv.	diskriminaciju (DA/NE) ili

v.	drugo (DA/NE – ako je odgovor da, navesti).

(b)	Ako ima, može opisati mjere poduzete u tim slučajevima.

Ima li poduzetnik saznanja o potvrđenim slučajevima s radnicima u lancu vrijednosti, pogođenim zajednicama, potrošačima i krajnjim korisnicima? Ako ima, navesti.

SFDR (25)

Referentna vrijednost (26)

Upravljanje

C8 – Prihodi od određenih sektora i isključenje iz referentnih vrijednosti EU-a

Ako posluje u jednom ili više od sljedećih sektora, poduzeće objavljuje prihode ostvarene od:

(a)	kontroverznog oružja (protupješačke mine, kazetno streljivo, kemijsko i biološko oružje);

SFDR (27)

Referentna vrijednost (28)

(b)	uzgoja i proizvodnje duhana;

EBA, treći stup (29)

Referentna vrijednost (30)

(c)

fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin), (tj. ako prihode ostvaruje od istraživanja, rudarenja, vađenja, proizvodnje, prerade, skladištenja, rafiniranja ili distribucije, uključujući prijevoz, skladištenje i trgovinu, fosilnih goriva kako je definirano u članku 2. točki 62. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća), uključujući raščlambu prihoda ostvarenih od ugljena, nafte i plina) ili

SFDR (31)

EBA, treći stup (32)

Referentna vrijednost (33)

(d)	proizvodnje kemikalija ako se poduzeće bavi proizvodnjom pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda.

SFDR (34)

EBA, treći stup (35)

Poduzeće objavljuje li je isključeno iz referentnih vrijednosti EU-a koje su usklađene s Pariškim sporazumom, kako je opisano u točki 177. Priloga II. ovoj Preporuci.

EBA, treći stup (36)

Referentna vrijednost (37)

Upravljanje

C9 – Omjer žena i muškaraca u upravljačkom tijelu

Ako ima upravljačko tijelo, poduzeće objavljuje udio žena i muškaraca u tom tijelu.

SFDR (38) Referentna vrijednost (39)

(1) Taj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 5: Knjiga pozicija – Fizički rizik klimatskih promjena: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku.

(2) Uredba (EU) 2019/2088 (SFDR), obvezni pokazatelj br. 5 u tablici 1 Priloga I. („Udio potrošnje i proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora”).

(3) Uredba (EU) 2019/2088 (SFDR), obvezni pokazatelji br. 1 i 2 u tablici 1 Priloga I. („Emisije stakleničkih plinova, ugljični otisak”)

(4) Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1816, članak 5. stavak 1., članak 6. i članak 8. stavak 1.

(5) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz obveznog pokazatelja glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 3 u tablici 1 Priloga I. povezanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Intenzitet emisija stakleničkih plinova u društvima u koja se ulaže”).

(6) Usklađene su s člankom 8. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).

(7) Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlazi iz (a) dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 2 iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Emisije onečišćujućih tvari u zraku”); (b) pokazatelja br. 8 u tablici 1 Priloga I. („Emisije u vodu”); (c) pokazatelja br. 1 u tablici 2 Priloga I. („Emisije neorganskih onečišćujućih tvari”) i (d) pokazatelja br. 3 u tablici 2 Priloga I. („Emisije tvari koje oštećuju ozonski omotač”).

(8) Uredba (EU) 2019/2088 (SFDR), obvezni pokazatelj br. 7 u tablici 1 Priloga I. („Djelatnosti koje negativno utječu na područja osjetljiva na bioraznolikost”).

(9) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz obveznog pokazatelja glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 9 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Udio opasnog otpada i radioaktivnog otpada”).

(10) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju dodatni pokazatelj glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 2 iz tablice 3 Priloga I. povezanoj delegiranoj uredbi u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Stopa nesreća”).

(11) Administratori referentnih vrijednosti objavljuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Ponderirani prosječni omjer nesreća, ozljeda, smrtnih slučajeva” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.

(12) Uredba (EU) 2019/2088 (SFDR), obvezni pokazatelj br. 12 u tablici 1 Priloga I. („Neusklađena razlika u plaćama na temelju spola”) i Uredba (EU) 2020/1816 o referentnim vrijednostima, pokazatelj „Ponderirana prosječna razlika u plaćama na temelju spola” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.

(13) Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1816, pokazatelj „Broj osuđujućih presuda i iznos novčanih kazni zbog kršenja propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja” u odjeljcima 1 i 2 Priloga II.

(14) Uredba (EU) 2019/2088 (SFDR), obvezni pokazatelji br. 1 i 2 u tablici 1 Priloga I. („Emisije stakleničkih plinova, ugljični otisak”)

(15) Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1816, članak 5. stavak 1., članak 6. i članak 8. stavak 1.

(16) Sektori koji znatno utječu na klimu su oni navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku M NACE-a, kako je definirano u Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/137.

(17) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 4 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju inicijative za smanjenje emisija ugljika”).

(18) Te su informacije u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).

(19) Te su informacije u skladu s člankom 449.a Uredbe (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 3: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Pokazatelji usklađenosti

(20) Te su informacije usklađene s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (Europski zakon o klimi) i člankom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).

(21) Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1816, Prilog II.: Okolišni čimbenici koje treba razmotriti za imovinu na kojoj se temelji referentna vrijednost.

(22) EBA, treći stup: ITS – obrazac 5: Knjiga pozicija – Fizički rizik klimatskih promjena: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku i EBA, treći stup: ITS – obrazac 2: Knjiga pozicija kojima se ne trguje – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Krediti s nekretninom kao kolateralom – Energetska učinkovitost kolaterala.

(23) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Izloženost referentnog portfelja poduzećima bez politika dužne pažnje o pitanjima obuhvaćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.

(24) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz obveznog i dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 11 iz tablice 1 Priloga I. („Udio ulaganja u društva u koja se ulaže koja nemaju politike za praćenje usklađenosti s načelima UNGC-a ili Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća ili mehanizmima za rješavanje pritužbi zbog kršenja načela UNGC-a ili Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća”), pokazateljem br. 5 iz tablice 3 Priloga I. („Udio ulaganja u društva u koja se ulaže koja nemaju mehanizme za rješavanje pritužbi o kadrovskim pitanjima”) i pokazateljem br. 9 iz tablice 3 Priloga I. („Udio ulaganja u subjekte koji nemaju politiku zaštite ljudskih prava”) Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima.

(25) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz obveznog i dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 10 iz tablice 1 Priloga I. i pokazateljem br. 14 iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288i u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Povrede načela UNGC-a i smjernica OECD-a” i „Broj utvrđenih slučajeva ozbiljnih problema i kršenja ljudskih prava”).

(26) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Broj sastavnica referentne vrijednosti koje su predmet kršenja socijalnih obveza (apsolutni broj i relativni udio u svim sastavnicama referentne vrijednosti), kako je navedeno u međunarodnim ugovorima i konvencijama, načelima Ujedinjenih naroda i, ako je primjenjivo, nacionalnim propisima” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.

(27) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka iz pokazatelja br. 14 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Izloženost prema kontroverznom oružju (protupješačke mine, kazetno streljivo, kemijsko i biološko oružje)”).

(28) Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1818, članak 12. stavak 1.: „Administratori referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom isključuju iz tih referentnih vrijednosti sva sljedeća poduzeća: poduzeća koja se bave bilo kojom djelatnošću povezanom s kontroverznim oružjem; i Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1816, Prilog II.: Ponderirani prosječni postotak sastavnica referentne vrijednosti u sektoru kontroverznog oružja.”

(29) EBA, treći stup: Obrazac 1: Knjiga pozicija kojima se ne trguje – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Poduzeća koja se bave proizvodnjom duhanskih proizvoda isključena iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama od (d) do (g) i člankom 12. stavkom 2. Uredbe o referentnim vrijednostima u području klime.

(30) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1818 kako je utvrđeno u članku 12. stavku 1. točki (b) i Prilogu II. Uredbi o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1816: „Ponderirani prosječni postotak sastavnica referentne vrijednosti u duhanskom sektoru.”

(31) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka iz pokazatelja br. 4 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Izloženost prema društvima koja posluju u sektoru fosilnih goriva”).

(32) EBA, treći stup: Obrazac 1: Knjiga pozicija kojima se ne trguje – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Poduzeća koja se bave rudarstvom i vađenjem isključena iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama od (d) do (g) i člankom 12. stavkom 2. Uredbe o referentnim vrijednostima u području klime.

(33) Uredba o referentnim vrijednostima (EU) 2020/1818, članak 12. stavak 1.

(34) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka iz pokazatelja br. 9 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja proizvode kemikalije”).

(35) EBA, treći stup: Obrazac 1: Knjiga pozicija kojima se ne trguje – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Poduzeća koja se bave rudarstvom i vađenjem isključena iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama od (d) do (g) i člankom 12. stavkom 2. Uredbe o referentnim vrijednostima u području klime.

(36) Taj zahtjev za objavljivanje uključen je u skladu sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 1 Tranzicijski rizik klimatskih promjena.

(37) Taj zahtjev za objavljivanje usklađen je s člankom 12. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).

(38) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka iz pokazatelja br. 13 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 od 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Rodna raznolikost u upravi”).

(39) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća kako je utvrđeno pokazateljem „Ponderirani prosječni omjer žena i muškaraca među članovima uprave” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.

PRILOG II.

Praktične upute za primjenu standarda dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća iz Priloga I. ovoj Preporuci

Ovaj Prilog sadržava praktične upute za primjenu standarda dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća (NSMP) iz Priloga I. ovoj Preporuci.

Ovaj Prilog sadržava objašnjenja primjene određenih zahtjeva o objavljivanju informacija o održivosti iz standarda dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća. Poduzećima i drugim dionicima na raspolaganju su i provedbene smjernice o ESRS-u koje je objavio EFRAG.

Komisija uputama iz ovog Priloga nastoji malim i srednjim poduzećima olakšati primjenu zahtjeva za objavljivanje informacija na troškovno prihvatljiv način i osigurati iskoristivost i usporedivost objavljenih informacija o održivosti. Ove će upute poduzećima omogućiti veću jasnoću i izvjesnost i tako doprinijeti ostvarenju Komisijina cilja da zahtjevi za izvještavanje o održivosti budu jednostavniju i da se smanji administrativno opterećenje za izvještajna poduzeća.

Upute iz ovog Priloga ni na koji način ne proširuju odredbe iz Preporuke Komisije niti iz standarda dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća iz Priloga I. toj preporuci. Svrha je ovog Priloga poduzetnicima olakšati provedbu u praksi relevantnih zahtjeva za objavljivanje informacija.

Osnovni modul: upute

Svrha je uputa u nastavku olakšati primjenu zahtjeva za objavljivanje informacija o održivosti iz točaka od 21. do 43. Priloga I. Preporuci Komisije o standardu dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća.

Upute su dio ekosustava u koji bi se mogao uključiti i razvoj budućih EFRAG-ovih smjernica za podršku, budućih digitalnih alata i podrške za provedbu (obrazovne aktivnosti, angažman dionika) kako bi se olakšalo razumijevanje nekih tehničkih elemenata uputa.

Ove su upute namijenjene poduzećima koja namjeravaju primjenjivati osnovni modul.

1.1. Upute za osnovni modul – Opće informacije

B1 – Osnova za sastavljanje

Kad se na temelju točke 24. podtočke (e) alineje i. navodi pravni oblik poduzeća u skladu s nacionalnim propisima, poduzetnik može odabrati jedan od sljedećih oblika:

(a)	privatno poduzeće s ograničenom odgovornošću;

(b)	trgovačko društvo s jednim članom;

(c)	partnerstvo;

(d)

zadruga;

(e)	drugo (navesti na temelju specifikacije pravnih oblika u zemlji).

Kad se na temelju točke 24. podtočke (e) alineje ii. navodi oznaka ili oznake NACE to se odnosi na oznake NACE statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti koje se koriste u Europskoj uniji. Te su oznake standardizirani način klasifikacije ekonomskih djelatnosti po sektorima, što omogućuje usporedbu i razumijevanje u državama članicama EU-a.

Oznaka NACE sastoji se od nekoliko znamenki od 2 do 5, ovisno o razini preciznosti identifikacije ekonomske djelatnosti. Popis oznaka NACE može se pronaći u Uredbi (EU) 2023/137.

Razina	Identifikacijska oznaka	Opis
1	Područje	Područja su označena jednoslovnom oznakom i definiraju 21 opće područje ekonomskih djelatnosti kao što su poljoprivreda, prerađivačka industrija ili trgovina.
2	Odjeljak	Odjeljci su označeni dvoznamenkastom brojčanom oznakom i definiraju specifični sektor iz općeg područja ekonomskih djelatnosti. Ukupno ih je 88.
3	Skupina	Skupine su označene troznamenkastom brojčanom oznakom (s dvoznamenkastom oznakom odjeljka) i definiraju specifičnu djelatnost unutar sektora. Ukupno ih je oko 270.
4	Razred	Razredi su označeni četveroznamenkastom brojčanom oznakom (s oznakama odjeljka i skupine) i definiraju specifičnu djelatnost unutar skupine. Ukupno ih je oko 450.

Kad navode broj zaposlenih u skladu s točkom 24. podtočkom (e) alinejom v., ekvivalent punog radnog vremena (EPRV) je broj zaposlenih u poduzeću u jedinicama ekvivalentnima punom radnom vremenu. Taj se broj izračunava tako da se broj radnih sati zaposlenika (ukupan tjedni broj odrađenih sati) podijeli s tjednim brojem sati odrađenih kod poslodavca u punom radnom vremenu (ukupan broj odrađenih sati zaposlenika koji rade u punom radnom vremenu). Na primjer, zaposlenik koji svaki tjedan radi 25 sati u poduzeću u kojem je puno radno vrijeme u tjednu 40 sati iskazuje se kao 0,625 EPRV (tj. 25 / 40 sati).

Broj zaposlenih je ukupan broj osoba koje poduzeće zapošljava iskazan na kraju izvještajnog razdoblja ili kao prosjek tijekom izvještajnog razdoblja.

Kad iskazuje zemlju primarnih operacija i lokaciju značajne imovine u skladu s točkom 24. podtočkom (e) alinejama vi. i vii., poduzeće u tablici u nastavku objavljuje informacije za svaku od svojih lokacija :

Lokacije	Adresa	Poštanski broj	Grad	Zemlja	Koordinate (geolokacija)
Registrirani ured (npr.)
Skladište (npr.)
Industrijsko postrojenje (npr.)

10.

Smatra se da je lokacija poduzeća dionicima vrijedan podatak za procjenu rizika i prilika povezanih s MSP-om, osobito kad je riječ o pitanjima održivosti koja se odnose na prilagodbu klimatskim promjenama , vodu, ekosustave i bioraznolikost.

11.

Geolokacija se navodi točkama u prostoru za pojedinačne objekte odnosno poligonima kojima se definiraju granice veće lokacije , kao što je poljoprivredno gospodarstvo, rudnik ili tvornica. Poduzetnik može navesti i klaster točaka koji omogućuje lakšu identifikaciju dotičnog područja. Točke u prostoru mogu se navesti kao koordinate, s pet decimalnih mjesta (npr. 0° 00′ 0,036″).

12.

Kad objavljuje geografsku poziciju lokacija koje ima u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem, poduzetnik koordinate tih lokacija navodi u tablici iz točke 73. Poduzetnik može koordinate lokacija koje ima u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem odrediti pomoću internetskih alata za kartografsku vizualizaciju, a može koristiti i sve odgovarajuće softverske alate ili platforme za dodatno određivanje perimetra ili područja većih lokacija.

13.

Kad je riječ o točki 25., potvrda održivosti može uključivati registrirane ekološke oznake iz EU-ova, nacionalnog ili međunarodnog sustava označivanja, koje odgovaraju glavnoj djelatnosti MSP-a. Na primjer, znak za okoliš EU-a odnosi se na specifične proizvode kao što su tekstilni proizvodi, obuća, pokrivači (npr. podne obloge na osnovi drva), proizvodi za čišćenje i osobnu njegu, elektronička oprema ili namještaj. Poduzetnicima su za dodatne informacije na raspolaganju Skupine proizvoda sa znakom za okoliš EU-a i Katalog proizvoda.

B2 – Postupci, politike i buduće inicijative za prelazak na održivije gospodarstvo

14.

Poduzetnici za iskazivanje podataka iz odjeljka B2 mogu koristiti sljedeći obrazac.

	Imate li već uvedene prakse / politike / buduće inicijative o održivosti u kojima su obrađena neka od sljedećih pitanja održivosti? [DA / NE]	Jesu li javno dostupni? [DA / NE]	Sadržavaju li te politike neke ciljne vrijednosti? [DA / NE]
Klimatske promjene
Onečišćenje
Vodni i morski resursi
Bioraznolikost i ekosustavi
Kružno gospodarstvo
Vlastita radna snaga
Radnici u lancu vrijednosti
Pogođene zajednice
Potrošači i krajnji korisnici
Poslovno ponašanje

15.

Poduzeća koja su zadruge mogu objaviti:

(a)	stvarno sudjelovanje radnika, korisnika ili drugih zainteresiranih strana ili zajednica u upravljanju;

(b)	financijska ulaganja u kapital ili imovinu subjekata socijalne ekonomije iz preporuke Vijeća od 29. rujna 2023. (isključujući donacije i doprinose) i

(c)	svako ograničenje raspodjele dobiti povezane s obilježjima uzajamnosti ili vrstom djelatnosti koja obuhvaća usluge od općeg gospodarskog interesa.

Upute za vlastitu radnu snagu, radnike u lancu vrijednosti, pogođene zajednice, potrošače i (krajnje) korisnike

16.

Dodatak B sadržava popis mogućih pitanja održivosti koji omogućuje uvid u pitanja održivosti koja se odnose na socijalna i ljudska prava. Taj popis može biti od koristi kad se utvrđuje mogu li se politikama, praksama ili budućim inicijativama dubinski otkloniti negativni učinci na ljudska prava ili su one ograničene na određene skupine pogođenih dionika (npr. radnici na početku lanca vrijednosti ). Poduzetnici u svojim objavama mogu navesti i imaju li postupke za rješavanje pritužbi na povrede ljudskih prava.

1.2. Upute za osnovni modul – Okolišni pokazatelji

B3 – Energija i emisije stakleničkih plinova

Učinci na klimu: potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova

17.

Poduzeća u skladu s točkama 29. i 30. objavljuju svoje klimatske učinke navodeći informacije o svojoj potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova . Ova uputa o objavama informacija iz odjeljka B3 nije dodatak objavama iz točke 29. (o potrošnji energije) i točke 30. (o emisijama stakleničkih plinova), nego joj je svrha naglasiti glavni cilj i objasniti kontekst osnovnih objava iz odjeljka B3.

Potrošnja energije

18.

Potrošnja energije bitno utječe na klimatske učinke . Zato je bitno objaviti količinu i vrstu energenata (npr. fosilna goriva kao što su ugljen, nafta i prirodni plin odnosno energija iz obnovljivih izvora ) i njihovu kombinaciju. Na primjer, mogu se objaviti informacije o ukupnoj potrošnji energije s raščlambom na fosilna goriva i električnu energiju. Može se objaviti i raščlamba na potrošnju nabavljene električne energije i one iz vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora. U nastavku je primjer informacija koje se traže u točki 29.

	Potrošnja energije iz obnovljivih izvora (MWh)	Potrošnja energije iz neobnovljivih izvora (MWh)	Ukupno 202 (x) Potrošnja energije (MWh)
Električna energija (iskazana na računima za komunalne usluge)	300	186	486
Goriva	3	7	10

19.

Poduzeće koje fosilna goriva (npr. prirodni plin, naftu) ili goriva iz obnovljivih izvora (npr. biogoriva, kao što su biodizel i bioetanol) nabavlja radi proizvodnje električne, toplinske ili rashladne energije za vlastitu potrošnju, treba izbjeći dvostruki izračun. Zato će sadržaj energije iz nabavljenog goriva obračunati samo kao potrošnju goriva, ali neće ponovno obračunavati niti iskazati potrošnju struje i energije za grijanje proizvedene iz tog goriva. Kad se električna energija proizvodi bez goriva, iz obnovljivih izvora kao što su sunce ili vjetar, poduzetnik količinu proizvedene i potrošene energije obračunava kao potrošnju energije.

20.

Poduzetnik ne prebija svoju potrošnju svojom proizvodnjom energije čak ni ako energiju proizvedenu na lokaciji prodaje trećoj osobi za njezinu potrošnju. I kad objavljuje informacije o potrošnji energije koju samo proizvede, poduzetnik izbjegava dvostruki izračun potrošnje goriva. Ako proizvodi električnu energiju iz neobnovljivog ili obnovljivog izvora goriva, a zatim troši proizvedenu struju, poduzeće u izračunu potrošnje goriva potrošnju energije obračunava samo jedanput. Udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora može se izračunati na osnovi jamstava o podrijetlu, certifikata za energiju iz obnovljivih izvora ili kombinacije električne energije iskazane na računu za struju. Na računu za struju mogu biti navedeni potrošnja u jedinicama i postotak isporučene struje dobivene iz obnovljivih izvora, a primjer je naveden u nastavku.

21.

Kad priprema informacije o potrošnji energije koje se traže u skladu s točkom 29., poduzetnik isključuje sirovine i goriva koji ne izgaraju za potrebe proizvodnje energije. Poduzeće koje troši gorivo kao sirovinu može zasebno objaviti informacije o toj potrošnji.

Konverzija različitih jedinica energije

22.

Poduzeća objavljuju informacije o svojoj potrošnji konačne energije, a to je količina energije koja mu je isporučena, na primjer u megavatsatima (MWh) nabavljene struje od postrojenja za proizvodnju vodene pare primljene preko obližnjeg industrijskog postrojenja ili dizelskog goriva kupljenog na benzinskim postajama. Električna energija izrijekom se odnosi na toplinsku i rashladnu energiju i vodenu paru. Goriva uključuju sve što sagorijeva, npr. plin, prirodni plin, biomasu itd.

23.

U točki 29. navedeno je da je MWh jedinica za mjerenje potrošnje energije. Kad su podaci za gorivo i biomasu iskazani u drugim jedinicama, kao što je sadržaj energije (npr. kJ, Btu), obujam (npr. litra, m3) ili masa (npr. metrička tona, američka tona), potrebno ih je preračunati u MWh.

24.

Kad se potrošnja goriva mjeri masom (npr. drveta, ugljena), poduzetnik bi trebao:

(a)	pronaći podatak o neto ogrjevnoj vrijednosti (npr. kJ/metričkoj toni, TJ/Gg) goriva (može to biti tipična vrijednost koju objavljuju pouzdani izvori, na primjer Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), ili se može dobiti od dobavljača ili izračunati interno);

(b)	preračunati neto ogrjevnu vrijednost u MWh/toni, na primjer: 1 TJ = 1012 J = 277,78 MWh; 1 Gg = 109g = 1 000 t 11,9 TJ/Gg = 11,9 * 277,78/1 000 t = 3,31 MWh/ton; i

(c)	izračunati sadržaj energije mase, na primjer: 1 245 345 t * 3,31 MWh/toni = 4 117 111 MWh.

25.

Za tekuća bi goriva poduzetnik trebao:

(a)	preračunati podatak o obujmu u masu, pomnožiti masu s gustoćom goriva, na primjer: dizel = 4 456 000 l; gustoća dizela = 0,84 kg/l 4 456 000 (l) * 0,84(kg/l) = 3 743 040 kg = 3 743 t;

(b)	izračunati sadržaj energije tako što će pomnožiti masu s neto ogrjevnom vrijednosti, na primjer: 3 743 [t] * 43 [TJ/Gg] = 3 743 t * 43 TJ/(1 000 [t]) = 160,95 [TJ]; i

(c)

preračunati TJ u MWh, na primjer: 1 TJ = 1012 J = 277,778 MWh

160,95 [TJ] = 277,78 [MWh/TJ] * 160,95 [TJ] = 44 708 MWh.

Izvor dokumentacije:
Podaci	Izvor dokumentacije
CDP	CDP Tehnička napomena: Preračunavanje podataka o gorivu u MWh

Emisije stakleničkih plinova

26.

Kriterij iz točke 30. o emisijama stakleničkih plinova koje nastaju iz poslovanja poduzeća temelji se na definicijama i pravilima iz Protokola o emisijama stakleničkih plinova, vodećim standardom za izračun emisija stakleničkih plinova. U skladu s točkom 30., poduzeća trebaju iskazati informacije o svojim emisijama iz opsega 1 i 2. Emisije stakleničkih plinova iz opsega 1 obuhvaćaju izravne emisije iz izvora u vlasništvu ili pod kontrolom. Emisije iz opsega 2 neizravne su emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti izvještajnog poduzeća (jer proizlaze iz energije koju je poduzeće potrošilo), koje međutim nastaju na izvorima koji su u vlasništvu ili pod kontrolom drugog poduzeća. U nastavku se navode dodatne upute o načinu izračuna emisija iz opsega 1 i 2.

27.

Informacije o emisijama iz opsega 1 i 2 mogu se objaviti u sljedećem obliku:

	202(x) emisije stakleničkih plinova (tCO2e)
Opseg 1	45
Opseg 2	6
Ukupno	51

28.

Protokol o emisijama stakleničkih plinova globalni je standard za dosljedno i transparentno mjerenje, izvještavanje i praćenje emisija stakleničkih plinova. Korporativni standard obuhvaća upute o emisijama iz opsega 1, 2 i 3 za trgovačka društva i druge organizacije (nevladine organizacije, državna tijela itd.).

29.

Kako bi se poduzećima osigurao pravedan način izračuna emisija, u Protokolu o emisijama stakleničkih plinova navodi se popis načela za izvještavanje:

(a)	relevantnost: osigurati da inventar emisija stakleničkih plinova prikazuje emisije stakleničkih plinova organizacije;

(b)	potpunost: osigurati da inventar emisija stakleničkih plinova obuhvaća sve izvore emisija stakleničkih plinova i aktivnosti unutar utvrđene granice;

(c)	usklađenost: osigurati usklađenost primijenjenih metoda koje omogućuju usporedivost tijekom vremena;

(d)	transparentnost: objaviti pretpostavke, reference i metode primijenjene pri obračunu emisija stakleničkih plinova i

(e)	točnost: osigurati da podaci o emisijama stakleničkih plinova budu dovoljno precizni i korisnicima omoguće donošenje odluka.

30.

Poduzetnici se umjesto Protokolom o emisijama stakleničkih plinova mogu koristiti normom ISO 14064-1 ako je primjerenija za njihove izvještajne potrebe.

31.

Za potrebe izvještavanja o emisijama stakleničkih plinova važno je utvrditi odgovarajuće granice kako bi se osigurala točnost inventara o emisijama stakleničkih plinova i izbjeglo dvostruko izračunavanje emisija. U Protokolu o emisijama stakleničkih plinova definirane su dvije glavne vrste granica – organizacijske i operativne.

(a)

Organizacijska granica: u Protokolu o emisijama stakleničkih plinova definirana je kao granica na temelju koje se ovisno o pristupu konsolidaciji određuju operacije u vlasništvu ili pod kontrolom izvještajnog poduzeća. Dva su moguća pristupa konsolidaciji emisija – vlasnički i kontrolni. Poduzetnik će odabrati pristup koji odgovara njegovim okolnostima.

(b)	Pristup vlasničkog udjela odnosi se na izračun emisija stakleničkih plinova iz operacija u skladu s vlasničkim udjelima u operaciji.

(c)

Poduzetnik koji primjenjuje kontrolni pristup izračunava emisije stakleničkih plinova iz operacija nad kojima ima financijsku ili operativnu kontrolu. Kad primjenjuju taj pristup konsolidaciji i iskazivanju svojih emisija u izvještaju, poduzeća će primijeniti kriterije operativne ili financijske kontrole.

i.	Financijska kontrola znači da poduzeće ima financijsku kontrolu nad operacijom ako može usmjeravati financijske i operativne politike s ciljem ostvarivanja gospodarske koristi od njezina poslovanja.

ii.	Operativna kontrola znači da poduzeće ima operativnu kontrolu nad operacijom ako ono ili jedno od njegovih društava kćeri ima potpunu ovlast za uvođenje i provedbu svojih operativnih politika u operaciji.

(d)

Operativna granica: u Protokolu o emisijama stakleničkih plinova definirana je kao granica na temelju koje se utvrđuju izravne i neizravne emisija iz operacija u vlasništvu ili pod kontrolom izvještajnog poduzeća. Na temelju te procjene poduzeće može utvrditi iz kojih operacija i izvora dolaze izravne (opseg 1) i neizravne emisije (opseg 2 i 3) i odlučiti koje će neizravne emisije iz svojih operacija uključiti.

(e)	Granice se trebaju temeljiti na prethodno navedenim načelima (dosljednost tijekom vremena, transparentnost njihova dokumentiranja i potpunost), kako je prikazano na slici u nastavku (1).

32.

Protokolom o stakleničkim plinovima uvode se i upute i koraci za identifikaciju, izračun i praćenje emisija stakleničkih plinova kako je prikazano na slici u nastavku (2).

33.

U okviru inicijativa u privatnom i javnom sektoru razvijaju se razni alati kako bi se poduzetnicima pomoglo da izrade svoj inventar stakleničkih plinova i svladaju izazove na koje naiđu u njegovoj pripremi. EFRAG na svojim internetskim stranicama predlaže nekoliko alata za izračun emisija stakleničkih plinova.

Upute o emisijama iz opsega 1 i emisijama iz opsega 2 na temelju lokacije

34.

Tipične emisije iz opsega 1 uključuju emisije CO2 (kao i CH4 i N2O) koje nastaju izgaranjem goriva (npr. u kotlovima, pećima, vozilima itd.) i fugitivne emisije iz klimatizacijskih sustava i industrijskih procesa.

35.

Emisije iz opsega 2 na temelju lokacije uključuju emisije iz električne, toplinske i rashladne energije i vodene pare koju je izvještajno poduzeće nabavilo ili steklo i potrošilo. Odražavaju prosječni intenzitet emisija iz mreža iz kojih se troši električna energija i za tu se metodu uglavnom koriste podaci o prosječnom faktoru emisija iz mreže. Izvor emisija iz opsega 2 obično je oprema koja troši električnu energiju (elektromotori, rasvjeta, zgrade itd.), toplinsku energiju (grijanje u industrijskim procesima, zgradama itd.), vodenu paru (industrijski procesi) i rashladnu energiju (industrijski procesi, zgrade itd.).

36.

Evaluacija emisija stakleničkih plinova moguća je na nekoliko načina, što uključuje izračun, mjerenje ili kombinaciju mjerenja i izračuna. Jedan uobičajeni pristup temelji se na izračunu pomoću emisijskih faktora, koji mogu uključivati potencijal globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova. Može se primijeniti i izravno mjerenje pomoću senzora (protok i koncentracija). U tablici u nastavku sažeto se navode najčešće metode.

Metoda evaluacije stakleničkih plinova

Pojedinosti

Potrebni podaci

Mjerenje

Pomnožiti izravno izmjerene količine plinova s njihovim potencijalom globalnog zagrijavanja.

Izravna količina emitiranih plinova dobivena njihovim mjerenjem (protok, koncentracija, volumen)

Potencijal globalnog zagrijavanja plinova

Izračun

Pomnožiti podatke o aktivnosti s emisijskim faktorom u koji je uključen potencijal globalnog zagrijavanja

Podaci o aktivnosti

Emisijski faktori

37.

U prethodnoj su tablici uvedeni sljedeći pojmovi:

(a)	podaci o aktivnosti, koji obično odgovaraju količini potrošenog goriva. Može se iskazati u jedinicama energije (npr. MWh), obujma (npr. m3 ili l) ili mase (npr. tona ili kg). Poduzetnik ove može pronaći na računima za kupljeno gorivo ili računima za komunalne usluge:

(b)	potencijal globalnog zagrijavanja, koji označava učinak određenog stakleničkog plina na klimu u odnosu na ekvivalentnu jedinicu ugljičnog dioksida i

(c)	emisijske faktore, koji označavaju količinu emisije stakleničkog plina po jedinici aktivnosti. Pri izračunu emisijskih faktora često se koristi potencijal globalnog zagrijavanja određenog stakleničkog plina pa ga u tom slučaju poduzeće ne treba zasebno razmatrati.

38.

U tablici u nastavku sažeto se navodi neiscrpan popis izvora na kojima poduzeće može lako pronaći podatke o emisijskim faktorima i potencijalu globalnog zagrijavanja. Poduzeća mogu koristiti i pouzdane nacionalne izvore koji mogu biti relevantniji za njihove okolnosti.

Emisijski faktori

ADEME – Base Empreinte®

IPCC – Baza podataka o emisijskim faktorima

IPCC – Smjernice za nacionalni inventar stakleničkih plinova

Udruženje tijela izdavatelja (AIB) – Emisijski faktori preostale kombinacije izvora energije u mreži

JRC – Povijesni emisijski faktori stakleničkih plinova za potrošnju električne energije

IEA – Godišnji emisijski faktori za zemlje u svijetu iz proizvodnje električne i toplinske energije (plaćeni skup podataka)

Potencijal globalnog zagrijavanja (GWP)

IPCC – Potencijal globalnog zagrijavanja

39.

Poduzeća na internetskim stranicama inicijative SME Climate Hub mogu pronaći više uputa i alata o postupanju i iskazivanju emisija stakleničkih plinova i klimatskih učinaka .

Primjer izračuna emisija iz opsega 1

40.

Poduzeće A u industrijskom kotlu izgara loživo ulje br. 4. Za potrebe svojeg financijskog računovodstva vodi evidenciju o svojim troškovima, a za potrebe izračuna stakleničkih plinova vodi evidenciju o volumenu (m3) vidljivom na računima za gorivo. Prema podacima s tih računa određuje godišnji volumen kupljenog loživog ulja i vodi evidenciju stanja zaliha loživog ulja na prvi kalendarski dan u godini. U 2023. poduzeće je kupilo 100 m3 loživog ulja. Prema evidenciji, u spremnicima je 1. siječnja 2023. imalo 2,5 m3, a 1. siječnja 2024. 1 m3. Tako (na temelju kupnje i mjerenjem zaliha) utvrđuje da je u 2023. potrošilo 101,5 m3 loživog ulja.

41.

Na temelju IPCC-ova popisa emisijskih faktora (tablica 2.3 stranica 2.18) procjenjuje da je njegov emisijski faktor za mješavinu jednakih dijelova dizelskog goriva i loživog ulja bio 75,75 t CO2/TJ, a na temelju objavljene statistike o energiji utvrđuje da je neto ogrjevna vrijednost goriva 0,03921 TJ/m3. Budući da potencijal globalnog zagrijavanja CO2 iznosi jedan, njegova emisija CO2 za taj konkretni izvor iz opsega 1 je:

101,5 m3 * 0,03921 TJ/m3 * 75,75 t CO2/TJ * 1 = 301,5 t CO2

42.

Radi potpunosti tog primjera, izračunavaju se i emisije CH4 i N2O. Prema IPCC-ovu popisu emisijskih faktora CH4/TJ iznosi 3 kg, a N2O/TJ 0,6 kg pa su emisije:

emisije CH4 = 101,5 m3 * 0,03921 TJ/m3 * 3 kg CO2/TJ * 29,8 = 0,36 tCO2e

emisije N2O = 101,5 m3 * 0,03921 TJ/m3 * 0,6 kg CO2/TJ * 273 = 0,65 tCO2e

43.

Kako je već spomenuto, emisije CH4 i N2O dodaju oko 1 t CO2e vrijednosti CO2 od 301,5 tCO2, što je ukupno 0,3 %. Može se smatrati da je to prihvatljiva stopa izvještajne pogreške pa se ne može izračunati ni iskazati. Potencijal globalnog zagrijavanja za CH4 i N2O utvrđuje se na temelju IPCC-ova šestog izvješća o procjeni, poglavlja 7SM.

Primjer izračuna emisija iz opsega 2

44.

Poduzeće A nalazi se u uredskoj zgradi od 2 000 m2 u Parizu, gdje plaća električnu energiju potrošenu za centralno grijanje i hlađenje, osvjetljenje, računala i drugu električnu opremu i aparate. Prema podacima s računa za komunalne usluge utvrdilo je da je u 2022. u zgradi potrošeno 282 MWh električne energije. Primjenom emisijskog faktora od 73 g CO2eq/kWh za Francusku u 2022. procijenilo je da su emisije iz opsega 2 za potrošnju električne energije u njegovoj zgradi iznosile:

45.

Poduzeće može objaviti i tržišne podatke za opseg 2. Emisijski faktori za opseg 2 na temelju tržišta odražavaju ugovorne aranžmane poduzeća s dobavljačima električne energije. Emisijski faktori na temelju tržišta mogu se dobiti od dobavljača električne ili toplinske energije i dopuniti vlastitim kupljenim energetskim certifikatima, ugovorima o kupnji energije ili primjenom emisijskih faktora preostale kombinacije izvora energije (AIB, 2024)

B4 – Onečišćenje zraka, vode i tla

Upute za poduzeća koja trebaju izvijestiti o onečišćenju i vrstama onečišćivača

46.

U točki 32. navodi se da poduzeća objavljuju onečišćivače iz vlastitih operacija koje ispuštaju u zrak, vodu i tlo ako u skladu sa zakonom ili drugim propisom već imaju obvezu o tome izvijestiti nadležna tijela ili ako to čine u sustavu upravljanja okolišem. To znači da će poduzeće najprije utvrditi je li takve informacije već dostavilo zbog zakonske obveze ili dobrovoljno. Ako je već dostavilo informacije o emisijama onečišćivača (ili je to učinilo zbog zakonske obveze), poduzeće će dostaviti dodatne informacije o tim emisijama u skladu sa zahtjevima iz točke 32. No, ako poduzeće još nije dostavilo takve informacije (i nema takvu zakonsku obvezu), jednostavno će to navesti.

47.

Općenito se očekuje da se taj zahtjev odnosi na poduzeća koja su operatori industrijskih postrojenja ili intenzivnih stočarskih gospodarstava obuhvaćenih Direktivom o emisijama iz stočarstva (IED 2.0 – Direktiva 2024/1785/EU) o izmjeni Direktive o industrijskim emisijama (IED – Direktiva 2010/75/EU). IED 2.0 primjenjuje se na oko 75 000 postrojenja u Europi i obuhvaća djelatnosti kao što su izgaranje goriva u kotlovima nazivne snage veće od 50 MW, lijevanje u ljevaonicama kovina, obrada obojenih metala, proizvodnja vapna, keramičkih proizvoda pečenjem, sredstava za zaštitu bilja ili biocida, uzgoj bilo koje kombinacije svinja ili peradi u količini koja odgovara 380 ili više stočnih jedinica, štavljenje koža, djelatnost klaonica itd. U tim slučajevima postrojenje već mora nadležnim tijelima prijaviti onečišćivače koje ispušta u zrak, vodu i tlo, a podaci su javno dostupni u Uredbi o Portalu za industrijske emisije (IEPR – Uredba 2024/1244/EU), koji je zamijenio Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR – Uredba 166/2006/EZ). Poduzeća koja posluju u nekoliko objekata nisu prema E-PRTR-u obvezna dostaviti konsolidirane podatke o emisijama na razini poduzeća jer ih dostavljaju samo na razini objekta. Ovim se Standardom nalaže dostavljanje informacija o ukupnoj količini onečišćivača iz svih objekata. Slično tome, ni poduzeća koja su vlasnici objekta, ali u njemu ne posluju nisu to obvezna prema E-PRTR-u, ali se očekuje da u svojem izvještaju o održivosti navedu emisije iz objekata u svojem vlasništvu.

48.

To jednako vrijedi za poduzeća za koja je utvrđeno da su obvezna pratiti i iskazati onečišćujuće tvari navedene u E-PRTR-u u skladu s certifikatom sustava upravljanja okolišem, na primjer sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili normom ISO 14001. To su načelno relevantni aspekti koje poduzeće treba uključiti u svoj izvještaj o održivosti.

49.

Ako ima samo jedna objekt ili posluje samo u jednom objektu i ako su njegovi podaci o onečišćenju već javno dostupni, poduzeće može umjesto ponovnog iskazivanja u izvještaju navesti upućivanje na dokument u kojem su takve informacije objavljene. Jednako tako i poduzeće koje objavljuje izvještaj za cijelu organizaciju, na primjer izvještaj iz EMAS-a koji sadržava podatke o onečišćenju, može u svojem izvještaju o održivosti navesti upućivanje na taj izvještaj.

50.

Poduzeće bi u informacijama o onečišćivačima u svojem izvještaju o održivosti trebalo navesti vrstu i količinu onečišćujuće tvari ispuštene u zrak, vodu i tlo u odgovarajućoj jedinci mase (npr. t ili kg).

51.

U nastavku su primjeri iskazivanja informacija poduzeća o njihovim emisijama u zrak, vodu i tlo po vrsti onečišćujuće tvari.

Onečišćujuća tvar	Emisije (kg)	Medij ispuštanja (zrak, voda, tlo)
Npr. kadmij i spojevi	10	Voda
Vrsta druge onečišćujuće tvari
Vrsta treće onečišćujuće tvari

52.

Kad je riječ o vrstama onečišćujućih tvari koje treba razmotriti kad izvještava u skladu s točkom 32. poduzeće može navesti sljedeće glavne onečišćujuće tvari koje su trenutačno obuhvaćene propisima EU-a. Svako bi poduzeće ipak trebalo razmotriti konkretne onečišćujuće tvari obuhvaćene propisima u svojoj jurisdikciji.

53.

Primjeri najvažnijih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u zrak (Direktiva (EU) 2024/299, Uredba (EU) 2024/1244, Onečišćenje zraka iz ključnih sektora, EK, 2024., Izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak, Europska agencija za okoliš, 2022.) su: sumporovi oksidi (Sox/SO2 – npr. iz proizvodnje energije i topline u prerađivačkoj industriji), dušikovi oksidi (NOx/NO2 – npr. iz prometa), nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS – npr. iz poljoprivrednih aktivnosti), ugljikov monoksid (CO – npr. iz izgaranja fosilnih goriva), amonijak (NH3 – npr. iz primjene i skladištenja stajskog gnoja), lebdeće čestice (PM10 – npr. iz izgaranja u prerađivačkog industriji, prometu, poljoprivrednim aktivnostima), teški metali (Cd, Hg, Pb, As, Cr, Cu, Ni, Zn), postojane organske onečišćujuće tvari (ukupni PAH-i, HCB-i, PCB-i, dioksini/furani), tvari koje oštećuju ozonski omotač (klorfluorougljici (CFC-i), klorfluorugljikovodici (HCFC), haloni), crni ugljik (npr. iz potrošnje energije) itd.

54.

Najveći izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak u privatnom sektoru (koji znatno utječu i na cijeli lanac vrijednosti ) uključuju: (a) proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva ili izgaranjem biomase (proizvodnja može biti eksterna, s distribucijom kroz nacionalnu mrežu, a potrošnja u aktivnostima u lancu vrijednosti); (b) nepokretni izvori s izravnim izgaranjem fosilnih goriva ili biomase u aktivnostima ili industrijskim procesima poduzeća ili rad nepokretnih strojeva ili druge aktivnosti za koje je potrebno izgaranje goriva; (c) promet (prijevoz tereta, cestovni, željeznički, pomorski i zračni, terenska vozila poput onih koja se koriste u poljoprivredi ili građevinarstvu); (d) industrijski procesi (sve druge emisije koje ne proizlaze iz izgaranja goriva i nastaju tijekom industrijskih procesa); (e) poljoprivreda (stočarstvo i gospodarenje stajskim gnojivom, biljna proizvodnja, spaljivanje ostataka usjeva, korištenje stajskog gnoja i gnojiva); (f) zbrinjavanje otpada (npr. na odlagalištima, spaljivanjem, spaljivanjem na otvorenom ili kompostiranjem).

55.

U nastavku je primjer jednostavne metodologije koju poduzeće može primijeniti za izradu inventara emisija onečišćujućih tvari u zrak i izračun emisija pojedinačnih onečišćujućih tvari. Ta je metodologija sastoji od sljedećih koraka, bez mapiranja lanca vrijednosti jer se prema Standardu NMSP informacije u skladu s ovim zahtjevom objavljuju na razini izvještajnog poduzeća: (1) utvrditi izvore emisija u lancu vrijednosti, (2) utvrditi metodologije za kvantifikaciju emisija, (3) prikupiti podatke o aktivnosti, (4) utvrditi emisijske faktore i (5) kvantificirati emisije. U uputama se izvori onečišćenja povezuju s metodologijama za izračun podataka o emisijama iz glavnih tvari koje onečišćuju zrak (tablica u nastavku). (3)

Izvor onečišćenja	Metodologija za kvantifikaciju emisija (odjeljak u uputama)
Električna energija	Odjeljak 4.1
Izgaranje goriva	Odjeljak 4.2
Promet	Odjeljak 4.3
Industrijski procesi	Odjeljak 4.4
Poljoprivreda	Odjeljak 4.5
Otpad	Odjeljak 4.6

56.

U nastavku je primjer metode izračuna emisija onečišćujućih tvari u zrak primjenom prethodno navedene metode za prerađivačku industriju. U tom primjeru kratica Mp odnosi se na količinu materijala M iskorištenog (ili proizvedenog) u lancu vrijednosti poduzeća u procesu p (tone, litre); EFk,p odnosi se na emisijski faktor za onečišćujuću tvar k za proces p (g jedinica proizvodnje-1); Emk,p odnosi se na emisije konkretne onečišćujuće tvari k za proces p (g).

Emk,p = Mp * EFk,p

57.

Na primjer, srednji proizvođač čokolade koji u 2022. proizvede 1 750 tona čokolade trebao bi za izračun svojih emisija NMHOS-a primijeniti zadani emisijski faktor 2, pa bi izračun bio kako slijedi:

1 750 tona čokolade * 2 (emisijski faktor NMHOS-a) = 3 500 tona emisija NMHOS-a.

58.

Promet može biti drugi značajan izvor onečišćenja zraka iz vlastitih operacija i na razini lanca vrijednosti . U tom slučaju će poduzeće za procjenu emisija konkretne onečišćujuće tvari npr. iz cestovnog prometa trebati primijeniti sljedeću formulu, pri čemu se FCv,f odnosi na potrošnju goriva u vozilu tipa v koje koristi gorivo f (kg); EFk,v,f odnosi se na emisijski faktor za onečišćujuću tvar k za vozilo tipa v i gorivo f (g vozilo-km-1); EFk,v,f odnosi se na emisije konkretne onečišćujuće tvari k za vozilo tipa v i gorivo f (g).

Emk,v,f =FCv,f * EFk,v,f

59.

Na primjer, lako gospodarsko vozilo (LGV) s dizelskim pogonom koje je u 2022. prešlo ukupno 2 800 km proizvelo je sljedeću količinu emisija PM10 (emisijski faktor za PM10 je 1,52 g/kg):

2 800 km * 1,52 = 4 256 grama emisija PM10.

60.

Izgaranje goriva dodatni je kritični izvor emisija u zrak. U tom bi slučaju primjer formule bio kako slijedi, pri čemu se FCn odnosi na gorivo n potrošeno u kategoriji izvora (Gj); EFk odnosi se na emisijski faktor za tu za onečišćujuću tvar k (g/Gj); a Emk su emisije konkretne onečišćujuće tvari k (g).

Emk = FCn * EFk

61.

Na primjer, poduzeće koje je u 2020. potrošilo 3 000 000 grama goriva imat će emisijski faktor od 0,67 za SO2, pa je rezultat:

3 000 000 * 0,67 = 2 010 000 grama emisija SO2 iz izgaranja goriva u 2020.

62.

Primjeri najvažnijih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u vodu (Uredba (EU) 2024/1244, Direktiva 2000/60/EZ, Direktiva 2006/118/EZ, Direktiva 91/676/EEZ, Direktiva 2010/75/EU i izmjena Direktive 2024/1785; Ispuštanje industrijskih onečišćujućih tvari u vodu u Europi, EEA, 2024.) su dušik (N), fosfor (P), teški metali (Cd, Hg, Pb te As, Cr, Cu, Ni, Zn), postojane organske onečišćujuće tvari i pesticidi, BTEX (benzen, toluen, etilbenzen, ksileni) i drugi hlapivi organski spojevi (HOS-i), tvari koje nepovoljno djeluju na režim kisika (mjere se parametrima kao što su BPK, KPK itd.), ukupni organski ugljik (UOU) itd.

63.

Pesticidi i hranjiva (npr. N i P) mogu se otpuštati u poljoprivrednim aktivnostima (Glavni izvori onečišćenja vode, EEA, 2023., Introduction to Freshwater Quality Monitoring and Assessment - Technical Guidance Document, UNEP, 2023) (npr. korištenje stajskog gnoja ili neorganskih gnojiva). Koncentracije teških metala moguće su iz rudarenja i ispuštanja otpadnih voda. UOU je generički pokazatelj kontaminacije vode organskim tvarima koji ukazuje na prisutnost živog materijala, na primjer u otpadnim vodama, ali i površinskim i podzemnim vodama (u kojima je uobičajena koncentracija manja od 10 mgl-1 odnosno 2 mgl-1). KPK uvelike ukazuje na prisutnost industrijskih ili kanalizacijskih otpadnih voda, s vrijednostima koje su u neonečišćenim vodama obično manje od 20 mgl-1, a u industrijskim otpadnim vodama dosežu i do 60 000 mgl-1. BPK se obično koristi za određivanje onečišćenja organskim tvarima u površinskim vodama te učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda i njegove su vrijednosti u neonečišćenim vodama obično oko 2 mgl-1, a u onečišćenim vodama 10 mgl-1 i više. Otpuštanje HOS-a moguće je zbog izlijevanja u vodu.

64.

Europska agencija za okoliš preporučuje da se za mjerenje emisija u vodu primjenjuje jednostavna tehnika procjene slična onoj koja se primjenjuje za prethodno navedene emisije onečišćujućih tvari u zrak (Calculating emissions to water – a simplified method (ETC/ICM Report 3/2022)). U formuli u nastavku ARa se odnosi na stopu aktivnosti za aktivnost a (koja se bira na temelju konkretne aktivnosti ili procesa, npr. vidjeti Mp u prethodno navedenom izračunu emisija u zrak); EFp,a znači emisijski faktor za onečišćujuću tvar p za aktivnost a, a Emisijep,a znači emisije konkretne onečišćujuće tvari p za aktivnost a.

Emisijep,a = ARa * EFp,a

65.

Primjeri najvažnijih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u tlo (Uredba (EU) 2024/1244, Direktiva 86/278/EEZ) su N, P, teški metali (npr. korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na zemljištu), BTEX i drugi HOS-i, postojane organske onečišćujuće tvari i pesticidi.

66.

Izvori onečišćenja tla iz privatnog sektora uglavnom su proizvodi ili nusproizvodi industrijskih procesa (npr. proizvodnja kemikalija, energije, tekstilnih proizvoda), slučajni izljevi naftnih derivata, aktivnosti u stočarstvu i poljoprivredi (npr. navodnjavanje nepročišćenim otpadnim vodama, uzgoj peradi), proizvodnja i obrada otpadnih voda, proizvodnja i obrada metala i minerala te transport (Global assessment of soil pollution: Report, FAO, 2021).

67.

Na nacionalnoj je razini izrađeno nekoliko priručnika kako bi se poduzećima pomoglo da izračunaju svoje emisije u zrak, vodu i tlo, pa tako poslovni subjekti u Australiji (Emission Estimation Technique Manual for Soft Drink Manufacture, National Pollution Inventory) i Južnoj Africi (A Guide to Reporting and Estimating Emissions for the IPWIS) mogu od nekoliko ponuđeno opcija za procjenu birati onu koja im najviše odgovara: izravno mjerenje (npr. uzorkovanje, sustav kontinuiranog praćenja), masena bilanca, inženjerski izračuni, emisijski faktori (ista formula kao prethodno navedena za emisije u zrak i vodu) itd. Opći pristup izračunu tih emisija je: 1) utvrditi izvore emisija unutar objekta (izgaranje, proizvodnja, isparavanje otapala, skladištenje, fugitivne emisije), 2) provjeriti dostupne informacije, 3) s popisa metoda procjene utvrditi najprimjereniju konkretnom procesu koji je predmet evaluacije, utvrditi dostupne informacije i dostupne alate za mjerenje kako bi se dobili potrebni podaci, 4) prikupiti podatke potrebne za svaku metodu i 5) izračunati emisije. U priručnicima je navedeno nekoliko formula i primjera za svaku metodu izračuna emisija.

68.

Popis emisijskih faktora za tvari koje onečišćuju zrak može se pronaći na internetskim stranicama Europske agencije za okoliš. Iako se emisijski faktori češće koriste za onečišćenje zraka, neke je Svjetska zdravstvena organizacija stavila na raspolaganje za ispuštanje površinskih voda i raspolaganje zemljištem, za specifične procese. Dodatni emisijski faktori za postojane organske onečišćujuće tvari mogu se pronaći na internetskoj stranici Toolkit for Identification and Quantification of Releases of Dioxins, Furans and Other Unintentional POPs.

69.

Treba napomenuti da se zahtjevi iz točke 32. primjenjuju samo na MSP-ove koji posluju u specifičnim sektorima. Poduzeća koja pružaju usluge (npr. rad u suradnim ili zajedničkim prostorima ili na daljinu) obično nisu obuhvaćena područjem primjene tog zahtjeva za objavljivanje informacija, ali se od poduzeća koja se bave proizvodnim djelatnostima (npr. proizvodnja kemikalija) zbog njihovih općenitih učinaka na onečišćenje očekuje da objavljuju takve informacije. U tablici u nastavku (prilagođena verzija iz EMAS-ova Vodiča za korisnike ) navedeni su primjeri sektorskih učinaka, među ostalim uredskih usluga, čiji aspekti onečišćenja možda nisu relevantni.

Djelatnost

Aspekt okoliša

Utjecaj na okoliš

Promet

—	otpadna ulja iz strojeva, potrošnja goriva

—	emisije iz vozila

—	abrazija guma (fina prašina)

—	onečišćenje tla, vode i zraka

—	efekt staklenika, buka

Građevinski sektor

—	potrošnja osnovnih sirovina (resursi)

—	emisije u zrak, buka, vibracije itd. koje proizvode građevinski strojevi

—	izgrađena površina zemljišta

—	dostupnost sirovina

—	buka, onečišćenje tla, vode i zraka

—	uništenje biljnog pokrova

—	gubitak bioraznolikosti

Uredske usluge

—	potrošnja materijala (npr. papira, tonera)

—	potrošnja električne energije (koja dovodi do neizravnih emisija CO2)

—	nastanak miješanog komunalnog otpada

—	efekt staklenika

Kemijska industrija

—	potrošnja osnovnih sirovina (resursi)

—	otpadne vode

—	emisije hlapljivih organskih spojeva

—	emisije tvari koje oštećuju ozonski omotač

—	dostupnost sirovina

—	onečišćenje vode

—	fotokemijski ozon

—	uništavanje ozonskog omotača

B5 – Bioraznolikost

Upute o utvrđivanju lokacija koje se nalaze na područjima osjetljivima na bioraznolikost ili u njihovoj blizini

70.

U točki 33. navodi se da poduzeće objavljuje lokacije na kojima posluje i koje se nalaze na područjima osjetljivima na bioraznolikost ili u njihovoj blizini . Područja osjetljiva na bioraznolikost definirana su kao takva u posebnim propisima o zaštiti prirode na europskoj ili međunarodnoj razini. Ta područja obuhvaćaju područja iz mreže zaštićenih područja Natura 2000, spomenike svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja bioraznolikosti, kao i druga zaštićena područja za koja je nužna posebna zaštita državnih tijela (npr. zaštićena šumska ili vodna područja).

71.

Poduzeću za identifikaciju zaštićenih područja i područja osjetljivih na bioraznolikost može poslužiti baza podataka kao što je Svjetska baza podataka o zaštićenim područjima (globalna baza podataka koja omogućuje identifikaciju zaštićenih morskih i kopnenih područja), Svjetska baza podataka o ključnim područjima bioraznolikosti i IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta, Poduzeća se mogu koristiti i alatima kao što je integrirani alat za procjenu biološke raznolikosti (IBAT).

72.

U kontekstu odjeljka B5 – Bioraznolikost, pojam u blizini odnosi se na područje koje se nalazi uz područje osjetljivo na bioraznolikost ili se s njime (djelomično) preklapa.

73.

U sljedećoj tablici prikazano je kako se mogu iskazati informacije o lokacijama koje se nalaze na područjima osjetljivima na bioraznolikost ili u njihovoj blizini.

Lokacija	Područje (u hektarima)	Područje osjetljivo na bioraznolikost	Specifikacija (nalazi se na područjima osjetljivima na bioraznolikost / u njihovoj blizini)
Država – Naziv lokacije 1
Država – Naziv lokacije 2
Država – Naziv lokacije 3
...

Upute o izračunu i objavi upotrebe zemljišta

74.

Prekriveno područje znači površina na kojoj je izvorno tlo prekriveno (npr. cestama, zgradama, parkiralištima) pa je postalo nepropusno, što je uzrokovalo učinak na okoliš.

75.

Zeleno područje ili područje očuvanja prirode znači područje namijenjeno prvenstveno očuvanju ili obnovi prirode. Gotovo prirodna / zelena područja mogu se nalaziti na lokaciji organizacije i mogu uključivati krovove, fasade, sustave odvodnje ili druge značajke dizajnirane, prilagođene ili upravljane u svrhu očuvanja bioraznolikosti. Gotovo prirodna područja mogu se nalaziti i izvan lokacije organizacije ako su u vlasništvu ili pod upravom organizacije i prvenstveno služe promicanju bioraznolikosti.

76.

U sljedećoj tablici prikazano je kako se mogu iskazati informacije o upotrebi zemljišta (EMAS, 2023.).

Vrsta upotrebe zemljišta	Područje (u hektarima ili m2)
Ukupno prekriveno područje
Ukupno područje očuvanja prirode na lokaciji
Ukupno područje očuvanja prirode izvan lokacije
Ukupna upotrijebljena površina zemljišta

B6 – Voda

Upute o izračunu i iskazivanju povlačenja i potrošnje vode

77.

Povlačenje vode odnosi se na količinu vode koju poduzeće tijekom izvještajnog razdoblja povuče unutar svojih organizacijskih granica iz bilo kojeg izvora. U praksi se za većinu poduzeća to odnosi na potrošenu količinu vode iz javne vodoopskrbne mreže kako je navedena na računima za komunalne usluge. Međutim, ovisno o slučaju, povlačenje vode uključuje i potrošene količine vode iz drugih izvora, kao što su podzemne vode iz vlastitih zdenaca, vode iz rijeka ili jezera ili vode dobivene od drugih poduzeća. U specifičnom slučaju poduzeća koja posluju u poljoprivredi, povlačenje vode uključivalo bi i kišnicu ako je poduzeće izravno sakuplja i skladišti.

78.

Podaci o povlačenju vode mogu se dobiti mjerenjem pomoću mjerača protoka ili računa vodoopskrbe. U praksi se za većinu poduzeća povlačenje vode odnosi na potrošenu količinu vode iz javne vodoopskrbne mreže kako je navedena na računima za komunalne usluge. Kad izravna mjerenja nisu izvediva ili kad se smatra da nisu dostatna i da ih treba dopuniti, podaci o povlačenju vode mogu se procijeniti pomoću, na primjer, modela izračuna i industrijskih standarda.

79.

Na primjer, u slučaju zajedničkog ili suradnog ureda, povlačenje vode može se izračunati tako da se s računa za vodu preuzme podatak o ukupnom povlačenju vode za zgradu i izračuna povlačenje vode po zaposleniku pomoću sljedeće jednadžbe:

dnevno povlačenje vode po zaposleniku (L) = godišnje povlačenje vode (L) / (br. zaposlenika u cijeloj zajedničkoj zgradi x br. radnih dana).

Poduzeće zatim može pomnožiti povlačenje vode po zaposleniku s brojem svojih zaposlenika i brojem njihovih radnih dana u izvještajnoj godini kako bi dobilo konačni podatak.

Za brojčani primjer primjene predložene formule, godišnje povlačenje vode s računa za vodu suradnog prostora je 1 296 m3 (odnosno 1 296 000 L), pod pretpostavkom da u suradnom prostoru 240 dana u godini zajedno radi 100 zaposlenika iz različitih poduzeća. Pretpostavka o prosječnom broju radnih dana može se, na primjer, temeljiti na nacionalnoj statistici. U tom bi slučaju povlačenje vode po zaposleniku bilo:

dnevno povlačenje vode po zaposleniku = 1 296 000 L / (100 x 240) = 54 L

80.

Ako izvještajno poduzeće ima 25 zaposlenika koji suradni prostor koriste 220 dana u godini, godišnje povlačenje vode poduzeća u suradnom prostoru dobije se tako da se povlačenje vode po zaposleniku pomnoži s brojem zaposlenika i brojem radnih dana: 54 L x 25 x 220 = 297 000 L (odnosno 297 m3).

81.

Taj izračun može biti koristan kad je dostupan račun za vodu za zajedničku zgradu. Ta jednostavna metoda izračuna ima nekih ograničenja jer se, na primjer, ne uzima u obzir razlika u potrošnji u različitim dijelovima zgrade (npr. u sedmerokatnici se uredi mogu nalaziti na šest katova, a na sedmom kantina ili restoran), što poduzeće može riješiti ako su mu dostupni dodatni podaci i doraditi osnovni izračun naveden kao primjer.

82.

Ako se ne može dobiti račun za vodu, podatak o povlačenju vode u primjeru sa zajedničkim uredima može se izračunati iz protoka u pojedinoj vodnoj instalaciji i podataka o popunjenosti. Formula bi mogla biti:

ukupno povlačenje vode = ∑(protok × broj korištenja po danu × broj dana u godini × popunjenost)

pri čemu:

(a)	protok na svakoj vodnoj instalaciji može se pronaći u projektnoj dokumentaciji ili na etiketi instalacije ili procijeniti na temelju javno dostupnih prosječnih podataka ako se ne mogu dobiti točnije informacije;

(b)	broj korištenja po danu može se procijeniti na temelju javno dostupnih prosječnih podataka;

(c)	„broj dana” odnosi se na broj radnih dana izvještajnog poduzeća u godini;

(d)	„popunjenost” predstavlja broj zaposlenika poduzeća koji koriste ured; često se izračunava kao ekvivalent punog radnog vremena (EPRV); i

(e)	znak ∑ znači da bi se izračuni za svaku vodnu instalaciju trebali zbrojiti da se dobije ukupno povlačenje vode izvještajnog poduzeća koje posluje u zajedničkim uredima.

83.

Dodatni mogući dokument koji bi mogao olakšati iskazivanje povlačenja vode izvještajnog poduzeća koje posluje u zajedničkim uredima je JRC Level(s) indicator 3.1: Use stage water consumption user manual, ako i dodatni dokumenti i izračuni (vidjetiPG Section Documents | Product Bureau (europa.eu)). Osim toga, poduzetnicima mogu biti korisni i dokumenti EMAS Reference Document for the Public Administration sector i EMAS Reference Document for the Construction sector, kao i sustavi za ocjenjivanje i certificiranje, u čijim bi se metodologijama mogle pronaći korisne informacije o preciznijem izračunu povlačenja vode u uredima i zajedničkim prostorima.

84.

Navedene primjere izračuna povlačenja vode u zajedničkim uredima mogu preuzeti i primijeniti i poduzeća koja posluju u raznim sektorima, uz prilagodbe ovisno o sektoru i specifičnoj situaciji poduzeća. U dokumentima EMAS "easy" for small and medium enterprises i EMAS Sectoral Reference Documents (SRDs) mogu se pronaći metodologije za MSP-ove i sektore te pokazatelji povlačenja vode, industrijski standardi i referentne vrijednosti.

85.

Potrošnja vode znači količina vode povučene unutar granica poduzeća koja se ne ispušta niti se planira ispustiti natrag u vodni okoliš ili trećoj strani. To se obično odnosi na isparavanje vode (npr. u procesima toplinske energije kao što su sušenje ili proizvodnja električne energije), vodu sadržanu u proizvodima (npr. u proizvodnji prehrambenih namirnica) ili na vodu za navodnjavanje (npr. u poljoprivredi ili za napajanje u prostorima poduzeća).

86.

Ispuštanje vode znači, na primjer, količina vode koja se izravno prebacuje u prihvatna vodna tijela kao što su jezera i rijeke, javnu kanalizaciju ili u druga poduzeća radi kaskadnog korištenja vode. Može se smatrati izlaznom vodom poduzeća.

87.

Prema tome, potrošnja vode može se izračunati ovako:

potrošnja vode = ulazna voda – izlazna voda

ili drugim riječima:

potrošnja vode = povlačenje vode – ispuštanje vode

U poduzećima koja samo povlače vodu iz javne vodoopskrbne mreže i ispuštaju je u kanalizaciju potrošnja vode će biti gotovo nula pa se zato može izostaviti iz izvješća.

U širem se smislu primjena zahtjeva za objavljivanje informacija o potrošnji vode odnosi na informacije koje su već propisane, objavljene i/ili primjerene za sektor.

88.

Odnos između povlačenja , potrošnje i ispuštanja vode shematski je prikazan u nastavku.

89.

Poduzeće može dodatno objasniti svoje povlačenje ili svoju potrošnju vode pa može, na primjer, istaknuti ako prikuplja kišnicu i koristi je umjesto vode iz slavine ili ako ispušta vodu drugim osobama za kaskadno korištenje.

90.

U nastavku su primjeri iskazivanja kvantitativnih informacija poduzeća o njihovim povlačenjima, ispuštanjima i potrošnji vode po lokacijama .

Povlačenje vode

Npr. u m3

Potrošnja vode

Npr. u m3 (ovisno o slučaju)

Sve lokacije

Lokacije u područjima s velikim nedostatkom vode

Upute o tome kako poduzeće određuje posluje li u području s velikim nedostatkom vode

91.

Poduzeće može od lokalnih (npr. nacionalnih, regionalnih) tijela nadležnih za vode zatražiti informacije o lokacijama na kojima posluje potrebne za procjenu izvora vode za konkretne lokacije, što uključuje i utvrđivanje područja s velikim nedostatkom vode. Može i s besplatnim javno dostupnim alatima pronaći područja s nestašicom vode u cijelom svijetu. Jedan od takvih alata je WRI’s Aqueduct Water Risk Atlas s interaktivnom kartom pokazatelja nedostatka vode („osnovni nedostatak vode” je pokazatelj omjera ukupne potražnje za vodom i dostupnih obnovljivih zaliha površinskih i podzemnih voda) na razini podslivova. Poduzeće pomoću tog alata može provjeriti osnovni nedostatak vode utvrđen za riječne slivove u cijelom svijetu. Vrijednosti pokazatelja osnovnog nedostatka vode iznad 40 % upućuju na područje s velikim nedostatkom vode.

92.

Ilustracije radi, karta u nastavku prikazuje glavne slivove rijeka Iberskog poluotoka i njihovu klasifikaciju prema nedostatku vode pomoću alata WRI Aqueduct.

Na slici se vidi nekoliko vodnih slivova na Iberskom poluotoku, zajedno s njihovom klasifikacijom prema nedostatku vode. Osim sliva rijeke Guadiana (žuto), većina južnog dijela poluotoka nalazi se u području s velikim nedostatkom vode. Zato bi poduzeće s operacijama u slivu rijeke Guadalquivir (npr. u regiji Andaluzije, u kojoj je visoka razina nedostatka vode) trebalo raščlaniti svoju potrošnju vode za tu regiju / riječni sliv. Ali, ako mu se operacije odvijaju u južnom dijelu sliva rijeke Guadiana (gdje je niska razina nedostatka vode), za tu regiju / riječni sliv ne treba raščlanjivati svoju potrošnju vode.

93.

Poduzeće može utvrditi svoju lokaciju u područjima s nedostatkom vode i pomoću statičke karte (i s njome povezanih skupova podataka) Europske agencije za okoliš (EEA) Water Exploitation Index plus (WEI+) for summer and Urban Morphological Zones (UMZ) i interaktivne karte Water exploitation index plus (WEI+) for river basin districts (1990-2015), na kojima se pokazateljem nedostatka vode WEI+ mjeri ukupna potrošnja vode kao postotak obnovljivih izvora slatke vode na razini podslivova. Vrijednosti pokazatelja WEI+ od 40 % i više obično upućuju na stanje velikog nedostatka vode. Treba istaknuti da se pokazatelja osnovnog nedostatka vode WRI Aqueduct temelji na potražnji za vodom, a pokazatelj nedostatka vode WEI+ Europske agencije za okoliš na potrošnji vode.

B7 – Korištenje resursa, kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom

Upute o načelima kružnog gospodarstva

94.

Kad objavljuje informacije o svojim proizvodima, korištenju materijala i gospodarenju otpadom poduzeće može objaviti informacije o načelima kružnog gospodarstva . Načela kružnog gospodarstva opisana su u nastavku. Najvažnija načela kružnog gospodarstva i najvažnija načela koja razmatra Europska komisija napisana su u kurzivu.

Smanjiti nastanak otpada i onečišćenje – može se postići poboljšanjima procesa i planiranjem dizajna na razini iskoristivosti, ponovnog korištenja, mogućnosti popravka, rastavljanja, ponovne proizvodnje.

Postići kružnost proizvoda i materijala (uz očuvanje njihove najveće vrijednosti) – ponovno korištenje i recikliranje ključni su za kružnost proizvoda, što se može unaprijediti pomnim planiranjem kružnosti u fazi dizajniranja, osobito u smislu iskoristivosti, ponovnog korištenja, mogućnosti popravka, ponovne proizvodnje i rastavljanja. Može se razmotriti i uvođenje biomaterijala i njihova ponovna kružnost u biološkom ciklusu, pa se na primjer u poljoprivredi umjesto plastike mogu koristiti biorazgradivi pokrivači usjeva.

Obnova prirode – ljudi bi svojim aktivnostima kad god je to moguće trebali nastojati obnoviti prirodu i poboljšati ili vratiti najvažnije ekološke funkcije (odvodnja, zaštita staništa, regulacija topline itd.) koje su možda bile izgubljene zbog ranijih ljudskih aktivnosti.

Uputa o ukupnoj količini otpada i otpadu odvojenom za recikliranje ili oporabu

95.

Poduzeća kod kojih nastaje samo kućni otpad mogu zanemariti zahtjeve iz točke 38. i samo naznačiti da stvaraju samo tu vrstu otpada.

96.

Izvještavanjem o opasnom otpadu u skladu s točkom 38. podtočkom (a), poduzeće ispunjava zahtjeve o radioaktivnom otpad u iz pokazatelja br. 9 iz tablice 1 u Prilogu I. Uredbi o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) (4). Taj pokazatelj iz SFDR-a (omjer tona radioaktivnog i opasnog otpada ) može se izračunati na temelju brojnika i nazivnika koje poduzeće dostavi u skladu s točkom 38. podtočkom (a).

97.

MSP-ovi su obvezni objaviti informacije o opasnom i radioaktivnom otpadu ako u njihovim operacijama nastaje takva vrsta otpada. Primjenjivost ovisi o prisutnosti opasnih ili radioaktivnih materijala u poslovnim procesima.

98.

Poduzećima se preporučuje da svoj opasni otpad klasificiraju u skladu s Europskim katalogom otpada (Odluka Komisije od 18. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća), u kojem je otpad klasificiran po vrsti. Svaki otpad označen zvjezdicom (*) u tom je katalogu svrstan u opasni, obično uz napomenu „sadržava opasne tvari”. Na primjer:

(a)

medicinski sektor: kontaminirani oštri predmeti kao što su igle i štrcaljke koje se koriste u medicini („otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije”, Europski katalog otpada 18 01 03*), citotoksici i citostatici (Europski katalog otpada 18 01 08*), otpadni radiofarmaceutski proizvodi i neka dijagnostička oprema koja sadržava radioaktivne materijale;

(b)	sektor prerađivačke industrije: otpadna maziva i ulja klasificirana kao opasna (Europski katalog otpada 13 02 05*);

(c)	građevinski sektor: materijali koje sadržavaju azbest (Europski katalog otpada 17 09 03), zemlja i kamenje koji sadržavaju opasne tvari (Europski katalog otpada 17 05 03) i

(d)	baterije i akumulatori: olovne baterije (16 06 01), nikal-kadmij baterije (16 06 02), baterije koje sadržavaju živu (16 06 03*).

99.

Otpad se smatra opasnim ako posjeduje jedno ili više opasnih svojstava navedenih u Prilogu II. Okvirne direktive o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ), koja su radi lakšeg praćenja navedena u nastavku zajedno s pripadajućim pikrogramima radi lakše identifikacije opasnih svojstava kao što su zapaljivost, toksičnost i korozivnost, zbog kojih se otpad može klasificirati kao opasan.

100.

Radioaktivni otpad ima ili može imati i opasna svojstva koja ga čine opasnim, odnosno može biti karcinogen, mutagen ili reproduktivno toksičan. Radioaktivne tvari u EU-u su uređene zasebnim propisima (Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom), što bi trebala znati poduzeća koja koriste radioaktivne materijale od kojih bi mogao nastati radioaktivni otpad uređen propisima EU-a. Radioaktivni otpad bi trebalo identificirati na temelju sadržaja radionuklida iznad dopuštenih regulatornih graničnih vrijednosti.

101.

Radioaktivni otpad može biti prisutan u raznim proizvodima, kao što su medicinska, istraživačka i industrijska oprema, detektori dima ili muljevi.

102.

U nastavku su piktogrami za svaki razred opasnosti.

Piktogram opasnosti

Oznaka piktograma, simbol i razred

Što to znači?

„Sadrži plin pod tlakom”

Simbol: plinska boca

Fizikalna opasnost

—	Sadrži stlačeni plin; zagrijavanje može uzrokovati eksploziju

—	Sadrži pothlađeni ukapljeni plin; može uzrokovati kriogene opekline ili ozljede

„Eksplozivno”

Simbol: eksplodirajuća bomba

Fizikalna opasnost

—	Nestabilan eksploziv

—	Eksplozivno; opasnost od eksplozije ogromnih razmjera

—	Eksplozivno; velika opasnost od rasprskavanja

—	Eksplozivno; opasnost od vatre, udarnog vala ili rasprskavanja

—	U vatri može izazvati eksploziju ogromnih razmjera

„Oksidirajuće”

Simbol: plamen iznad prstena

Fizikalna opasnost

—	Može uzrokovati ili pojačati požar; oksidans.

—	Može uzrokovati požar ili eksploziju; jaki oksidans.

„Zapaljivo”

Simbol: plamen

Fizikalna opasnost

—	Vrlo lako zapaljivi plin

—	Zapaljivi plin

—	Vrlo lako zapaljivi aerosol

—	Zapaljivi aerosol

—	Lako zapaljiva tekućina i para

—	Zapaljiva tekućina i para

—	Zapaljiva krutina

„Nagrizajuće”

Simbol: korozija

Fizikalna opasnost / opasnosti za zdravlje

—	Može nagrizati metale

—	Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka

„Opasnosti za zdravlje / Opasno za ozonski sloj”

Simbol: uskličnik

Opasnosti za zdravlje

—	Može nadražiti dišni sustav

—	Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu

—	Može izazvati alergijsku reakciju kože

—	Uzrokuje ozbiljnu iritaciju očiju

—	Nadražuje kožu

—	Štetno ako se proguta

—	Štetno u dodiru s kožom

—	Štetno ako se udiše

—	Štetno za zdravlje ljudi i okoliš zbog uništavanja ozona u višoj atmosferi

„Akutna toksičnost”

Simbol: mrtvačka glava s prekriženim kostima

Opasnosti za zdravlje

—	Smrtonosno ako se proguta

—	Smrtonosno u dodiru s kožom

—	Smrtonosno ako se udiše

—	Otrovno: ako se proguta

—	Otrovno u dodiru s kožom

—	Otrovno ako se udiše

„Ozbiljna opasnost za zdravlje”

Simbol: opasnosti za zdravlje

Opasnosti za zdravlje

—	Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav

—	Uzrokuje oštećenje organa

—	Može uzrokovati oštećenje organa

—	Može štetno djelovati na plodnost ili naškoditi nerođenom djetetu

—	Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost ili nerođeno dijete

—	može uzrokovati rak

—	Sumnja na moguće uzrokovanje raka

—	Može izazvati genetska oštećenja

—	Sumnja na moguća genetska oštećenja

—	Može uzrokovati alergiju ili astmatične simptome ili probleme s disanjem ako se udahne

„Opasno za okoliš”

Simbol: okoliš

Opasnosti za okoliš

—	Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

—	Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

Piktogrami koji upućuju na opasna svojstva iz Priloga V. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa.

103.

Poželjno je da poduzeće informacije o otpadu koji nastane ili se odvaja za zbrinjavanje iskaže u jedinicama težine (npr. kg ili tona), no ako jedinice težine ne smatra primjerenima, može ih iskazati u jedinicama obujma (npr. m3).

104.

Kad objavljuje informacije o ukupnoj godišnjoj količini otpada odvojenog za recikliranje ili oporabu, poduzeće bi trebalo iskazati otpad sortiran i poslan subjektima za recikliranje ili oporabu (tj. količinu otpada stavljenog u kontejner za recikliranje ili sortiranog otpada po kategorijama materijala i odvoz u objekte za obradu otpada), a ne stvarno reciklirani ili oporabljeni otpad.

105.

Poduzeće može informacije o otpadu iskazati u sljedećim tablicama.

	Nastali otpad (npr. u tonama)
	Ukupna nastala količina otpada, od čega:
		Otpad odvojen za recikliranje ili oporabu	Otpad odvojen za zbrinjavanje
Neopasni otpad
Vrsta otpada 1
Vrsta otpada 2
...
Opasni otpad
Vrsta otpada 1
...

106.

Opasni otpad koji nastaje u malim poduzećima može uključivati baterije, istrošena ulja, pesticide, opremu koja sadržava živu i fluoroscentne svjetiljke.

107.

Poduzeće može daljnjom raščlambom navesti dodatne vrste neopasnog i opasnog otpada i za to mu može poslužiti popis opisa otpada iz Europskog kataloga otpada.

Upute o godišnjem masenom protoku relevantnih korištenih materijala

108.

Godišnji maseni protok je pokazatelj usklađen s EMAS-ovim zahtjevima o učinkovitosti potrošnje materijala i iskazuje ovisnost operacija poduzeća o određenim materijalima (npr. drvo i čelik u građevinarstvu). Poduzeće objavljuje informacije o materijalima koje koristi, što uključuje materijale nabavljene od dobavljača i interno proizvedene. Poduzeće za potrebe izračuna godišnjeg masenog protoka relevantnih materijala najprije treba utvrditi koji su to konkretni ključni materijali o kojima ovise njegove operacije i čiju učinkovitost potrošnje treba ocijeniti (npr. učinkovitost potrošnje drveta). Poduzeće koje koristi razne vrste materijala treba na odgovarajući način navesti godišnji maseni protok svakog ključnog materijala (tj. ukupnu težinu za svaki relevantni korišteni materijal, npr. nabavljeno drvo u tonama), na primjer raščlambom prema namjeni (EMAS-ov Vodič za korisnike). Maseni protok relevantnih korištenih materijala dobije se od zbroja težine svih korištenih materijala, uključujući sirovine, pomoćne i ulazne materijale, poluproizvode i drugo (bez izvora energije i vode). Poželjno je taj pokazatelj iskazati u jedinicama težine (npr. kilogram ili tona), obujma (npr. m3) ili drugim mjernim jedinicama uobičajenima u određenom sektoru.

Upute o utvrđivanju procesa u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i/ili djelatnostima pakiranja

109.

Poduzeće može utvrditi procese u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i/ili djelatnostima pakiranja na temelju djelatnosti iz područja B – Prerađivačka industrija, područja F – Građevinarstvo i razreda O 82.92 Djelatnosti pakiranja iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/137.

1.3. Upute o osnovnom modulu – Socijalni pokazatelji

B8 – Radna snaga – Opća obilježja

110.

Ekvivalent punog radnog vremena (EPRV) je broj zaposlenih u poduzeću u jedinicama ekvivalentnima punom radnom vremenu. Taj se broj izračunava tako da se broj radnih sati zaposlenika (ukupan tjedni broj odrađenih sati) podijeli s tjednim brojem sati odrađenih kod poslodavca u punom radnom vremenu (ukupan broj odrađenih sati zaposlenika koji rade u punom radnom vremenu). Na primjer, zaposlenik koji svaki tjedan radi 25 sati u poduzeću u kojem je puno radno vrijeme u tjednu 40 sati iskazuje se kao 0,625 EPRV (tj. 25 / 40 sati).

111.

Broj zaposlenih je ukupan broj osoba koje poduzeće zapošljava iskazan na kraju izvještajnog razdoblja ili kao prosjek tijekom izvještajnog razdoblja.

Upute o iskazivanju informacija o vrsti ugovora o radu

112.

U sljedećoj se tablici prikazuje mogući način iskazivanja informacija o zaposlenicima po vrsti ugovora o radu.

Vrsta ugovora	Broj zaposlenih ili ekvivalenti punog radnog vremena
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Ukupan broj zaposlenika

113.

U sljedećoj se tablici prikazuje mogući način iskazivanja informacija o zaposlenicima po njihovu rodu.

Rod	Broj zaposlenih ili ekvivalenti punog radnog vremena
Muški
Ženski
Drugo
Nije prijavljeno
Ukupan broj zaposlenika

114.

U nekim državama članicama Europske unije moguće je da se osobe zakonski registriraju kao osobe trećeg, često neutralnog spola, što se u gornjoj tablici navodi kao „drugo”. Ako to u objavi podataka o zaposlenicima nije moguće, poduzeće to može objasniti i navesti da kategorija „drugo” nije primjenjiva. Kategorija „nije prijavljeno” odnosi se na zaposlenike koji ne navode svoj rodni identitet.

115.

U sljedećoj se tablici prikazuje mogući način iskazivanja informacija o zaposlenicima po zemljama.

Zemlja (ugovora o radu)	Broj zaposlenih ili ekvivalenti punog radnog vremena
Zemlja A
Zemlja B
Zemlja B
Zemlja D
Ukupan broj zaposlenika

116.

Definicije i vrste ugovora o radu mogu se razlikovati ovisno o zemlji. Ako poduzeće ima zaposlenike koji rade u više zemalja, za izračun podataka na razini zemlje koristi definicije u skladu s nacionalnim zakonima zemalja u kojima se zaposlenici nalaze. Takvi podaci na razini zemlje zatim se zbrajaju kako bi se izračunale ukupne brojke, neovisno o razlikama u nacionalnim pravnim definicijama.

117.

Stopa fluktuacije zaposlenika odnosi se na zaposlenike koji iz poduzeća odlaze dobrovoljno ili zbog otkaza, umirovljenja ili smrti u službi.

118.

Za izračun stope fluktuacije trebalo bi primjenjivati formulu u nastavku.

B9 – Radna snaga – zdravstvena zaštita i sigurnost

Upute o stopi nesreća na poslu koje se priznaju

119.

Na temelju pretpostavke da jedan radnik zaposlen u punom radnom vremenu radi 2 000 sati godišnje, ta stopa pokazuje broj nesreća na poslu za 100 radnika zaposlenih u punom radnom vremenu u razdoblju od godinu dana. Ako ne može izravno izračunati broj radnih sati, poduzeće ga može procijeniti na osnovi uobičajenih ili standardnih sati rada.

120.

Za izračun stope nesreća na poslu koje se priznaju trebalo bi primjenjivati formulu u nastavku.

Primjer

121.

Poduzeće A iskazalo je tri nesreće na poslu u izvještajnoj godini. Zapošljava 40 radnika , a ukupni broj radnih sati u godini je 80 000 (40 x 2 000).

Stopa nesreća na poslu koje se priznaju je 3 / 80 000 x 200 000 = 7,5.

Upute o broju smrtnih slučajeva zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti

122.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti posljedica su izloženosti opasnostima na radnom mjestu.

123.

Smatra se da su ozljede i oboljenja za vrijeme rada daljinu nastali na poslu ako su izravno povezani s obavljanjem posla, a ne s općim kućnim okruženjem.

124.

Smatra se da su ozljede i oboljenja za vrijeme putovanja na posao nastali na poslu ako je zaposlenik u trenutku ozljede ili oboljenja obavljao aktivnosti u interesu poslodavca. Na nesreće koje se dogode za vrijeme putovanja, izvan odgovornosti poduzeća (tj. za vrijeme redovnog putovanja na posao i s posla), primjenjuju se nacionalni propisi kojima se uređuje jesu li ili nisu u kategoriji ozljeda na radu.

125.

Smatra se da je mentalna bolest povezana s poslom ako ju je zaposlenik dobrovoljno prijavio, a ovlašteni zdravstveni radnik provjerio i o njoj izdao potvrdu. Smatra se da s poslom nisu povezani zdravstveni problemi nastali zbog pušenja, zlouporabe droga i alkohola, fizičke neaktivnosti, nezdrave prehrane i psihosocijalnih čimbenika koji nisu povezani s obavljanjem posla.

126.

Poduzeće može zasebno iskazati smrtne slučajeve koji su posljedica ozljeda i oboljenja na poslu.

B10 – Radna snaga – Plaće, kolektivno pregovaranje i osposobljavanje

Upute o plaćama: minimalna plaća

127.

Minimalna plaća znači minimalna naknada za obavljeni rad po satu ili drugoj jedinici vremena. Ovisno o zemlji, minimalna plaća može biti izravno propisana ili se određuje kolektivnim ugovorom. Poduzeće navodi primjenjivi iznos minimalne plaće u zemlji na koju se izvještaj odnosi.

128.

U najnižem platnom razredu, isključujući pripravnike i naučnike, minimalna plaća je osnovica za izračun početne plaće, koja stoga uključuje iznos minimalne plaće i dodatne fiksne iznose zajamčene zaposlenicima u tom platnom razredu.

Upute o plaćama: postotna razliku između zaposlenih žena i muškaraca

129.

Ta postotna razlika između zaposlenih žena i muškaraca odražava načelo rodne jednakosti odnosno načelo jednake plaće za jednak rad. Razlika u plaći definira se kao razlika prosječnih platnih razreda između zaposlenih žena i muškaraca izražena kao postotak prosječnog platnog razreda zaposlenih muškaraca.

130.

Izračun tog pokazatelja obuhvaća sve zaposlenike . Uz to bi trebala postojati dva zasebna izračuna prosječne plaće za zaposlene žene i muškarce. Vidjeti formulu u nastavku:

131.

Ovisno o politici plaća poduzeća, bruto plaća odnosi se na sve sljedeće elemente:

(a)	osnovnu plaću, koja je zbroj zajamčene, kratkoročne i nepromjenjive novčane naknade;

(b)	naknade u novcu, koje su zbroj osnovne plaće i novčanih naknada, bonusa, provizija, podjele dobiti u novcu i drugih oblika varijabilnih novčanih plaćanja, i

(c)	naknade u naravi (5).

132.

Bruto plaća je zbroj svih navedenih elemenata koji se mogu primijeniti.

133.

Prosječna bruto satnica je tjedna ili godišnja bruto plaća podijeljena s prosječnim brojem radnih sati u tjednu ili godini dana.

Primjer

134.

Poduzeće A ima ukupno X zaposlenih muškaraca i Y zaposlenih žena. Bruto satnica zaposlenih muškaraca je 15 eura, a zaposlenih žena 13 eura.

135.

Prosječna bruto satnica zaposlenih muškaraca zbroj je svih njihovih bruto satnica podijeljen s ukupnim brojem zaposlenih muškaraca. Prosječna bruto satnica zaposlenih žena zbroj je svih njihovih bruto satnica podijeljen s ukupnim brojem zaposlenih žena.

136.

Formula za izračun postotka razlike u plaći između zaposlenih žena i muškaraca je:

Upute o obuhvatu kolektivnog pregovaranja

137.

Kolektivnim ugovorima obuhvaćeni su zaposlenici na koje je poduzeće obvezno primjenjivati taj ugovor. Zaposlenik obuhvaćen s nekoliko kolektivnih ugovora računa se samo jedanput. Ako ni jedan zaposlenik nije obuhvaćen kolektivnim ugovorom, postotak je nula.

138.

Postotak zaposlenika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima izračunava se prema sljedećoj formuli:

139.

Informacija koja se traži može se iskazati kao stopa pokrivenosti kolektivnog ugovora ako je ona 0 – 19 %, 20 – 39 %, 40 – 59 %, 60 – 79 % ili 80 – 100 %.

140.

Svrha ovog zahtjeva nije dobiti postotak zaposlenika koje predstavlja radničko vijeće ili koji su članovi sindikata, koji može biti drugačiji. Postotak zaposlenika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima može biti veći od postotka zaposlenika koji su članovi sindikata kad se kolektivni ugovori primjenjuju na sve zaposlenike, neovisno o njihovu sindikalnom članstvu.

1.4. Upute o osnovnom modulu – Pokazatelji poslovnog ponašanja

B11 – Osuđujuće presude i novčane kazne za korupciju i podmićivanje

141.

Korupcija i podmićivanje dio su pitanja održivosti koje se odnosi na poslovno ponašanje .

142.

U skladu s točkom 43. poduzeće izvještava o ukupnom broju osuđujućih presuda i ukupnom iznosu novčanih kazni za povrede propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja .

Uputa o osuđujućim presudama

143.

Osuđujuće presude za povrede propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja odnosi se na pravomoćnu presudu kaznenog suda protiv osobe ili poduzeća za kazneno djelo korupcije i podmićivanja, na primjer kad su te sudske presude unesene u kaznenu evidenciju države članice Europske unije u kojoj je presuda izrečena.

Uputa o novčanim kaznama

144.

Novčane kazne izrečene za povrede propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja odnose se na takve novčane koje izrekne sud, povjerenstvo ili drugo državno tijelo i koje se uplaćuju u državni proračun.

Prošireni modul: upute

145.

Svrha je uputa u nastavku olakšati primjenu zahtjeva za objavljivanje informacija o održivosti iz točaka od 44. do 65. Priloga I. Preporuci Komisije o standardu dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća.

146.

Te su upute dio ekosustava u koji bi se mogao uključiti i razvoj budućih EFRAG-ovih smjernica za podršku, budućih digitalnih alata i podrške za provedbu (obrazovne aktivnosti, angažman dionika itd.) kako bi se olakšalo razumijevanje nekih tehničkih elemenata iz uputa.

147.

Te bi upute trebale olakšati pripremu pokazatelja za prošireni modul.

1.5. Upute o proširenom modulu – Opće informacije

C1 – Strategija: Poslovni model i održivost – Inicijative

148.

Kad opisuje glavne odnose s potrošačima i dobavljačima u skladu s točkom 47. podtočkom (c), poduzeće objavljuje procijenjeni broj dobavljača, sektore u kojima posluju i geografske podatke (tj. zemlje).

C2 – Opis postupaka, politike i budućih inicijativa za prelazak na održivije gospodarstvo

149.

Poduzetnici za iskazivanje podataka iz odjeljka C2 mogu koristiti sljedeći obrazac.

	Ako je na pitanje o postojećim praksama / politikama / budućim inicijativama u odjeljku B2 odgovor DA, ukratko ih opišite i navedite poduzete mjere. (Ako se praksa / politika / buduća inicijativa odnosi na dobavljače ili klijente, poduzeće to treba navesti).	Ako je odgovor na pitanje o ciljnim vrijednostima iz odjeljka B2 DA, navedite ih.	Poduzeće može navesti najvišu razinu zaposlenih, ako ju je odredilo, koja je odgovorna za provedbu tih politika.
Klimatske promjene
Onečišćenje
Vodni i morski resursi
Bioraznolikost i ekosustavi
Kružno gospodarstvo
Vlastita radna snaga
Radnici u lancu vrijednosti
Pogođene zajednice
Potrošači i krajnji korisnici
Poslovno ponašanje

1.6. Upute o proširenom modulu – Okolišni pokazatelji

Razmatranja za objave o emisijama stakleničkih plinova iz odjeljka B3 (osnovni modul)

150.

Kad provjerava je li objava o opsegu 3 primjerena u skladu s točkom 50., poduzetnik može na temelju odgovarajućih procjena dubinski analizirati svoje ukupne emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 na temelju 15 kategorija opsega 3 utvrđenih u Protokolu o stakleničkim plinovima i u izvještaju navesti upućivanje na tu informaciju. To mu omogućuje da utvrdi i objavi svoje značajne kategorije iz opsega 3 na temelju razmjera njihovih procijenjenih emisija stakleničkih plinova i drugih kriterija predviđenih standardom za izračunavanje i izvještavanje u poslovnom lancu vrijednosti (opseg 3) iz Protokola o stakleničkim plinovima (verzija 2011., str. 61. i 65. – 68.) ili Prilogom H.3.2 normi EN ISO 14064-1:2018, kao što su financijska potrošnja, utjecaj, povezani tranzicijski rizici i prilike ili stajališta dionika.

151.

MSP-ovi koji posluju u prerađivačkoj industriji, sektoru poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, građevinarstvu ili obavljaju djelatnosti pakiranja vjerojatno će imati znatne kategorije iz opsega 3 (CDP Tehnička napomena: Relevantnost kategorija iz opsega 3 po sektorima, 2024.), što bi moglo biti relevantno za izvještavanje o sektoru u kojem poduzeće posluje.

C3 – Ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova i klimatska tranzicija

152.

Smanjenja emisija mogu biti i izazov i prilika za poduzeće jer često iziskuju promjene strateškog i operativnog realiteta poslovanja. Moguće je da će za ostvarenje cilja smanjenja emisija trebati revidirati strateške i financijske prioritete. Za dekarbonizaciju mogu biti nužna bitna početna ulaganja, na primjer u elektrifikaciju voznog parka, uvođenje novih tehnologija za smanjenje potrošnje energije ili razvoj novih linija proizvoda za koje je potrebno manje materijala s visokim emisijama ugljika. S druge strane, uvođenje rješenja s manjim emisijama ugljika kako bi se postiglo smanjenje emisija stakleničkih plinova može znatno smanjiti troškove nabave energenata i materijala. Poduzeća koja krenu putem dekarbonizacije često trebaju bitno prilagoditi svoje poslovne modele ili svakodnevne operacije. Na primjer, poduzeće koje se bavi logistikom i pružanjem usluga može trebati promijeniti način upravljanja voznim parkom da redovno punjenje vozila ne bi uzrokovalo potencijalno kašnjenje u pružanju usluga. Poduzeće koje proizvodi robu široke potrošnje i planira zamjenu komponenti svojih proizvoda održivim alternativnim rješenjima s niskim emisijama ugljika može trebati izdvojiti vrijeme i resurse za inovativne proizvode i pronalazak novih dobavljača. No, ti napori mogu rezultirati smanjenjem troškova, izlaskom na nova tržišta, otvaranjem novih radnih mjesta i privlačenjem dodatnog financiranja pa zato smanjenje emisija stakleničkih plinova neće biti samo izazov, nego i strateška poslovna prilika. U tom su kontekstu ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova važna mjera potrebne održive tranzicije jer poduzeću omogućuju da sustavno, kontrolirano i organizirano upravlja promjenom.

153.

Kad utvrdi ciljnu vrijednost smanjenja emisija stakleničkih plinova poduzeće preuzima obvezu da će u sljedećoj godini smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova u odnosu na emisije izmjerene u odabranoj baznoj godini. Mjere koje mogu dovesti do smanjenja emisija uključuju, na primjer, elektrifikaciju, korištenje energije iz obnovljivih izvora, razvoj održivih proizvoda itd. Objave iz odjeljka C3 poduzeće obvezuju da objavi ciljne vrijednosti svojih emisija stakleničkih plinova iz opsega 1 i opsega 2.

154.

Uklonjene i izbjegnute emisije ne računaju se kao smanjenje bruto emisija stakleničkih plinova poduzeća jer se postupak izračuna bruto emisija stakleničkih plinova (inventar) bitno razlikuje od izračuna uklanjanja emisija stakleničkih plinova i izbjegnutih emisija (izračun na temelju projekta ili intervencije). Bruto emisije stakleničkih plinova poduzeća prate stvarne emisije u okoliš i služe kao dosljedna i usporediva osnova za utvrđivanje ciljnih vrijednosti stakleničkih plinova. Izbjegnute emisije i uklanjanje ugljika odnose se na specifične projektne aktivnosti poduzeća, što znači da se izračunavaju zasebno od bruto emisija stakleničkih plinova.

155.

Poduzeće bi u skladu s tom praksom trebalo razlikovati svoje bruto emisije stakleničkih plinova i druge učinke koji njima nisu obuhvaćeni, kao što su uklanjanja emisija stakleničkih plinova i izbjegnute emisije. Uklanjanja se odnose na povlačenje stakleničkih plinova iz atmosfere kao rezultat namjernih ljudskih aktivnosti. Takve aktivnosti uključuju, na primjer, rast biljaka (prijenos atmosferskog CO2 u procesu fotosinteze) i izravno hvatanje CO2 iz zraka i obično su povezane s naknadnim skladištenjem CO2. Izbjegnute emisije stakleničkih plinova obično se odnose na emisije koje bi u protivnom bile ispuštene, ali nisu zbog aktivnosti poduzeća. Primjeri su uvođenje novih proizvoda i tehnologija koji smanjuju potražnju za ekvivalentnim proizvodima i tehnologijama s visokim emisijama ugljika, kao što su izolacijska rješenja koja u zgradi smanjuju potražnju za energetskim uslugama. Više informacija o uklanjanjima ugljika i izbjegnutim emisijama može se pronaći u Protokolu o emisijama stakleničkih plinova, smjernicama o uklanjanju ugljika u sektoru korištenja zemljišta.

156.

Bazna godina je prethodna godina u odnosu na koju se mogu mjeriti aktualne emisije stakleničkih plinova poduzeća. Općenito bi bazna godina trebala biti zadnja i reprezentativna godina emisija stakleničkih plinova poduzeća za koju postoje provjerljivi podaci.

157.

Ciljna godina je godina u budućnosti u kojoj poduzeće namjerava ostvariti određenu apsolutnu ili postotnu vrijednost smanjenja emisija stakleničkih plinova. Trebala bi biti u rasponu od jedne do tri godine od bazne godine do kratkoročne ciljne vrijednosti. Mogu se uključiti i dugoročne ciljne vrijednosti , na primjer za razdoblja od 20 ili 30 godina (npr. 2040. ili 2050.) Poduzećima se preporučuje da uključe kratkoročne ciljne vrijednosti barem za 2030. i ako je moguće dugoročnu ciljnu vrijednost za 2050. Preporučuje se da od 2030. nadalje svakih pet godina ažuriraju referentnu godinu za svoje ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova.

158.

Poduzeća bi te vrijednosti trebala utvrđivati na temelju postojećih znanstvenih dokaza o smanjenju emisija stakleničkih plinova. SBTi preporučuje međusektorsku ciljnu vrijednost smanjenja emisija stakleničkih plinova od 42 % do 2030. i 90 % do 2050. (bazna godina 2020.), dok za mala i srednja poduzeća predlaže pojednostavnjen način utvrđivanja ciljne vrijednosti (6). Postoje i specifični načini po sektorima i poduzeća ih mogu razmotriti kad utvrđuju svoje ciljne vrijednosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

159.

Poduzeća mogu nekim jednostavnim mjerama postići brzo smanjenje izravnih i neizravnih emisija. Neke se lako provode, a poduzeću ipak omogućuju zamjetno smanjenje emisija i ostvarenje ciljnih vrijednosti . Na primjer, elektrifikacija voznog parka dovest će do smanjenja emisija čim se vozila na fosilna goriva zamijene električnim vozilima. To može zamjetno smanjiti emisije osobito u poduzećima čije poslovanje ovisi o prijevozu. Slično se i automobili za putovanje na posao i službena putovanja mogu zamijeniti alternativnim rješenjima s niskim emisijama ugljika kao što su bicikli ili javni prijevoz, što je djelotvorna, jednostavna i ostvariva mjera dekarbonizacije. Dobra je opcija i revizija i unutarnjeg upravljanja potrošnjom energije te uvođenje energetski učinkovite opreme i održavanja u rutinske poslovne operacije. Poduzeće može smanjiti svoju potrošnju energije redovitim održavanjem opreme i strojeva te, kad god je to moguće, njihovom zamjenom energetski učinkovitijim alternativnim rješenjima. To su, na primjer, kotlovi, telekomunikacijski sustavi, dizalice topline, klimatizacijska oprema itd. Redovnim se održavanjem može osigurati njihova učinkovitost i manje habanje te smanjiti otpad. Emisije iz takve opreme mogu se dodatno smanjiti automatizacijom sustava i definiranjem razdoblja korištenja pomoću mjerača vremena.

160.

Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena skup je postojećih i budućih mjera čijom bi primjenom poduzeće svoj poslovni plan, strategiju i operacije moglo uskladiti s glavnim globalnim ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C. Taj se cilj temelji na ciljnoj vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova pa je važno izraditi tranzicijski plan da bi poduzeće znalo što treba poduzeti da se osposobi za niskougljično gospodarstvo i pritom vodi evidenciju o postignutom napretku. Tranzicijski plan mehanizam je odgovornosti i transparentnosti, potiče poduzeće da svojim mjerama razvija pouzdane načine za ublažavanje klimatskih promjena.

161.

Izrada vjerodostojnog tranzicijskog plana u poduzeću bi se trebala temeljiti na elementima kao što su (a) utvrđivanje jasnih odgovornosti i funkcija, (b) integracija plana u poslovnu strategiju i financijskog planiranja poduzeća, (c) uključivanje informacija o strategijama i načinima dekarbonizacije te mjerljivih pokazatelja koji se mogu pratiti u unaprijed utvrđenim razdobljima, (d) mogućnost redovite revizije i ažuriranja nakon savjetovanja s dionicima, ovisno o slučaju, i (e) obuhvaćanje ukupnih vlastitih operacija i, koliko je moguće, lanca vrijednosti ili navođenje objašnjenja o ograničenjima.

162.

Poduzeća koja objavljuju ciljne vrijednosti u skladu s točkom B podtočkom (d) Priloga IV. Uredbi o EMAS-u mogu svoje ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova, ako su ih utvrdila, iskoristiti za ispunjenje zahtjeva iz Standarda NSMP. Poduzeće u toj objavi može navesti i uvođenje sustava upravljanja okolišem iz EMAS-a i poveznicu na normu EN ISO 14001:2015, kako je utvrđeno u Prilogu II. točki B podtočkama A.6.2.1 i B5 (okolišni ciljevi).

Upute o utvrđivanju procesa u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i/ili djelatnostima pakiranja

163.

Poduzeće može utvrditi procese u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i/ili djelatnostima pakiranja na temelju djelatnosti iz područja C – Prerađivačka industrija, područja F – Građevinarstvo i razreda O 82.92 Djelatnosti pakiranja iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/137.

C4 – Klimatski rizici

164.

Opasnosti povezane s klimatskim promjenama pokretači su fizičkih rizika klimatskih promjena koji proizlaze iz posljedica klimatskih promjena koje utječu na poduzeće. Mogu se klasificirati kao akutne opasnosti, koje su posljedica konkretnih događaja (kao što su suše, poplave, ekstremne padaline i požari) i kronične opasnosti (kao što su promjene temperature, podizanje razine mora i erozija tla), koje su posljedica dugotrajnijih promjena klime (Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139). Fizički rizici funkcija su opasnosti povezanih s klimatskim promjenama, izloženost imovine i aktivnosti poduzeća tim opasnostima i razine osjetljivosti poduzeća na te opasnosti. Toplotni valovi, povećana učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, podizanje razine mora, izljevi ledenjačkih jezera te promjena režima padalina i vjetrova primjeri su opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. Fizički rizici klimatskih promjena mogu se utvrditi i modelirati na temelju klimatskih scenarija s visokim razinama emisija, kao što je scenarij IPCC-a SSP5 – 8.5.

165.

Tranzicijski događaji povezani s klimatskim promjenama mogu se (prema preporukama radne skupine za objavljivanje financijskih informacija o klimatskim promjenama iz 2017.) temeljiti na politikama i na pravnim aktima (npr. proširene obveze izvještavanja o emisijama), tehnologiji (npr. troškovi prelaska na tehnologiju s nižom razinom emisija), tržištu (npr. povećani troškovi sirovina) i ugledu (npr. povećana zabrinutost dionika).

166.

Bruto fizički rizici odnose se na bruto fizičke rizike i bruto tranzicijske rizike koji mogu biti rezultat izloženosti imovine i poslovnih aktivnosti poduzeća opasnostima povezanima s klimatskim promjenama.

1.7. Upute o proširenom modulu – Socijalni pokazatelji

C5 – Dodatna (opća) obilježja radne snage

167.

Udio žena i muškaraca određuje se tako da se broj žena podijeli s brojem muškaraca na upravljačkoj razini. Rezultat će biti udio žena i muškaraca u vašem poduzeću.

168.

Upravljačka razina je ispod razine upravnog odbora, osim ako poduzeće primjenjuje drugačiju definiciju.

169.

Na primjer, ako je na upravljačkoj razini zaposleno 28 žena i 84 muškarca, udio žena u odnosu na muškarce je 1:3, što znači da je na toj razini triput više muškaraca.

170.

Poduzeće može razmotriti relevantne čimbenike na temelju kojih odlučuje hoće li objaviti broj samozaposlenih i privremeno zaposlenih radnika u skladu s točkom 60, a to su: (1) udio zaposlenika u odnosu na samozaposlene i privremeno zaposlene radnike, osobito u slučaju njihova znatnog i/ili sve većeg broja ili (2) kad je rizik negativnih socijalnih učinaka na samozaposlene ili privremeno zaposlene radnike veći nego na zaposlenike u poduzeću.

171.

U sljedećoj je tablici prikazano kako se mogu iskazati informacije o samozaposlenim osobama bez osoblja koje rade isključivo za određeno poduzeće i privremenim radnicima koji su angažirani preko poduzeća koja primarno obavljaju djelatnosti zapošljavanja.

Vrsta radnika	Broj samozaposlenih i privremeno zaposlenih radnika angažiranih u aktivnostima zapošljavanja
Ukupni broj samozaposlenih osoba bez osoblja koje rade isključivo za poduzeće
Ukupni broj privremenih radnika koji su angažirani preko poduzeća koja primarno obavljaju djelatnosti zapošljavanja

172.

Za privremene radnike angažirane preko poduzeća koja primarno obavljaju djelatnosti zapošljavanja poduzeća mogu navesti upućivanje na oznaku NACE O 78 „Djelatnosti zapošljavanja”.

C6 – Dodatne informacije o vlastitoj radnoj snazi – Politike i procesi zaštite ljudskih prava

173.

Poduzeća koja imaju uveden postupak dužne pažnje za ljudska prava mogu pozitivno odgovoriti (DA) i odabirom iz izbornika objasniti sadržaj politika i/ili postupaka.

C7 – Slučajevi ozbiljnog kršenja ljudskih prava

174.

„Potvrđeni slučaj ” odnosi se na sudski postupak ili pritužbu evidentiranu kod poduzeća ili nadležnih tijela u službenom postupku ili na slučaj neusklađenosti koji je poduzeće utvrdilo na temelju uspostavljenih postupaka. Uspostavljeni postupci za utvrđivanje slučajeva neusklađenosti mogu uključivati revizije sustava upravljanja, službene programe praćenja ili mehanizme za pritužbe .

1.8. Upute o proširenom modulu – Pokazatelji poslovnog ponašanja

C8 – Prihodi od određenih sektora i isključenje iz referentnih vrijednosti EU-a

175.

Fosilna goriva, kako su definirana u članku 2. točki 62. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća, neobnovljivi su izvori energije na osnovi ugljika kao što su kruta goriva, prirodni plin i nafta.

176.

Proizvodnja kemikalija odnosi se na djelatnosti navedene u području C skupini 20.2 Priloga I. Uredbi (EU) 2023/137, tj. na proizvodnju pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda.

177.

Kako je definirano u članku 12. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818, sljedeća poduzeća isključena su iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom:

(a)	poduzeća koja ostvaruju 1 % ili više svojih prihoda od istraživanja, rudarstva, vađenja, distribucije ili rafiniranja tvrdog ugljena i lignita;

(b)	poduzeća koja ostvaruju 10 % ili više svojih prihoda od istraživanja, vađenja, distribucije ili prerade naftnih goriva;

(c)	poduzeća koja ostvaruju 50 % ili više svojih prihoda od istraživanja, vađenja, proizvodnje ili distribucije plinovitih goriva i

(d)	poduzeća koja ostvaruju 50 % ili više svojih prihoda od proizvodnje električne energije s intenzitetom stakleničkih plinova većim od 100 g CO2 e/kWh.

C9 – Omjer žena i muškaraca u upravljačkom tijelu

178.

Upravljačko tijelo odnosi se na tijelo najviše razine u poduzeću odgovorno za donošenje odluka. Struktura upravljačkog tijela ovisi o jurisdikciji u kojoj poduzeće posluje i njegovoj klasifikaciji pravnih osoba.

179.

Na temelju zahtjeva iz SFDR-a, omjer žena i muškaraca u upravljačkom tijelu izračunava se kao prosječni omjer ženskih i muških članova uprave.

Primjer

180.

Upravljačko tijelo MSP-a broji šest članova, od kojih su tri žene. Omjer žena i muškaraca je jedan – na svaku članicu dolazi jedan član.

(1) Protokol o stakleničkim plinovima. Standard za korporativno izračunavanje i izvještavanje o stakleničkim plinovima iz Protokola o stakleničkim plinovima – revidirano izdanje. Svjetski institut za resurse i Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj.

(2) Protokol o stakleničkim plinovima. Standard za korporativno izračunavanje i izvještavanje o stakleničkim plinovima iz Protokola o stakleničkim plinovima – revidirano izdanje. Svjetski institut za resurse i Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj.

(3) SEI i CCAC (2022.). Praktične upute za poduzeća o procjeni emisija onečišćujućih tvari u zrak. Stockholmski institut za okoliš (SEI) i Koalicija za klimu i čisti zrak (CCAC).

(4) Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 оd 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima, C/2022/1931, SL L 196, 25.7.2022., str. 1.

(5) To su na primjer, automobili, privatno zdravstveno osiguranje, životno osiguranje i programe fizičkog i duhovnog zdravlja.

(6) SBTi MSP-ovima nudi i resurse za znanstveno utemeljeno utvrđivanje tih ciljnih vrijednosti.