(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. svibnja 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europsko udruženje proizvođača parketa („FEP” ili „podnositelj pritužbe”) 4. travnja 2024. podnijelo pritužbu. Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije višeslojnih drvenih podnih obloga u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2733 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 18. prosinca 2024. strankama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Primljene primjedbe razmotrene su u uvodnoj izjavi 390. privremene uredbe.

(5)

Komisija je 15. siječnja 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/78 (4) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(6)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) nekoliko stranaka dostavilo je podneske u kojima su izrazile svoja mišljenja o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe. Riječ je o sljedećim strankama:

(7)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s grupama Forest, Fusong i Jinfa te CNFPIA-om i FEP-om.

(8)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(9)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Kine („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(10)

Nakon konačne objave više je stranaka dostavilo pisane podneske u kojima su iznijele svoja stajališta. Riječ je o sljedećim strankama: Amorim, Savez uvoznika višeslojnih drvenih podnih obloga („AUMI”), Barth, Corà Domenico & Figli Spa („Cora Domenico”), CNFPIA, FEP, Holz-Richter GmbH („Holz-Richter”), Forest, Fusong, Jinfa, Lovelin of London Ltd („Lovelin”), MEFO Floor, Puderbach i Thede & Witte.

(11)

Strankama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Održana su saslušanja s društvima Amorim, Barth, Holz-Richter i Thede & Witte, udruženjem CNFPIA te grupama Forest, Fusong, i Jinfa.

(12)

Budući da nije bilo primjedbi na pokretanje ispitnog postupka nakon uvođenja privremenih mjera, potvrđene su uvodne izjave od 20. do 28. privremene uredbe.

(13)

Budući da nije bilo primjedaba o odabiru uzorka proizvođača iz Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika iz Kine, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 6. do 12. privremene uredbe.

(14)

Budući da nije bilo primjedbi o razdoblju ispitnog postupka i razmatranom razdoblju, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodne izjave 19. privremene uredbe.

(15)

Budući da nije bilo primjedbi o proizvodu iz ispitnog postupka, predmetnom proizvodu i istovjetnom proizvodu, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 29. do 33. privremene uredbe.

(16)

Budući da nije bilo primjedbi o postojanju znatnih poremećaja u predmetnoj zemlji, Komisija je potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 43. do 137. privremene uredbe.

(17)

Primjedbe na odabir reprezentativne zemlje i na Komisijin izračun referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit dostavili su Europsko udruženje proizvođača parketa („FEP”) i njegovi članovi (podnositelji pritužbe u ovom ispitnom postupku), četiri uvoznika (Puderbach, Amorim, MEFO i Barth) te tri proizvođača izvoznika u uzorku (grupe JINFA, Fusong i Forest).

(18)

FEP je podržao Komisijin odabir reprezentativne zemlje i izračun referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, kako je utvrđeno u privremenoj uredbi.

(19)

Puderbach, Amorim, MEFO i Barth tvrdili su da turska društva čiji su podaci iskorišteni za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u privremenoj uredbi nisu prikladna jer ne proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Puderbach, Amorim, MEFO i Barth naveli su i da u jugoistočnoj Aziji i Europi (izvan EU-a) postoje društva koja Komisija nije uzela u obzir.

(20)

Komisija je navela da nijedna od tih stranaka u svojim podnescima nije navela konkretno društvo ni konkretnu zemlju u kojoj postoje društva koja proizvode višeslojne drvene podne obloge i čiji su financijski podaci lako dostupni, niti je predložila ijednu drugu metodu za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(21)

Grupa JINFA i grupa Fusong tvrdile su da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja, posebno u odnosu na Maleziju. Tvrdile su da bi umjesto Turske kao reprezentativnu zemlju trebalo upotrijebiti Maleziju.

(22)

Grupa Forest tvrdila je da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit koji su izračunani na temelju podataka turskih društava koja je odabrala Komisija neprihvatljivo visoki i da bi umjesto toga trebalo koristiti podatke malezijskih proizvođača.

(23)

Sva tri proizvođača izvoznika u uzorku navela su da bi Komisija, ako ustraje na Turskoj kao reprezentativnoj zemlji, trebala smanjiti referentne vrijednosti izračunane za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(24)

Prethodno navedene tvrdnje i argumenti proizvođača izvoznika u uzorku detaljnije su obrazloženi i razmotreni u nastavku.

(25)

Grupa JINFA i grupa Fusong tvrdile su da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog svoje neuobičajene gospodarske situacije, posebno zbog hiperinflacije u 2023. (tj. u razdoblju ispitnog postupka), koja je, prema njihovu mišljenju, nedvojbeno utjecala na sve troškove proizvodnje i druge gospodarske pokazatelje, zbog čega nisu bili pouzdan izvor za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U vezi s tom tvrdnjom iznijeli su sljedeće argumente:

(26)

Kad je riječ o točki (a), Komisija je napomenula da, suprotno tvrdnjama stranaka, zahtjev da reprezentativna zemlja mora imati sličan stupanj gospodarskog razvoja ne znači da svi glavni gospodarski pokazatelji moraju biti na sličnim razinama. Stupanj gospodarskog razvoja zemlje općenito se procjenjuje na temelju razine prihoda, a klasifikacija Svjetske banke kriterij je koji Komisija uobičajeno koristi u tu svrhu i koji su potvrdili sudovi Unije (5). Prema toj klasifikaciji Turska i NRK su 2023. bile u kategoriji zemalja s višim srednjim dohotkom, pa je i njihova razina gospodarskog razvoja bila slična, bez obzira na različite stope inflacije. S obzirom na to, predmetne su tvrdnje odbačene.

(27)

Kad je riječ o točki (b), Komisija je navela da se čini da stranke miješaju povećanje troškova u nominalnim vrijednostima, koje se doista može pripisati inflaciji, s povećanjem troškova u realnim vrijednostima, koje se može pripisati drugim čimbenicima. Troškovi rada i električne energije povećali su se u realnim vrijednostima u razdoblju od 2022. do 2023. Povećanje troškova rada uglavnom je rezultat političkih odluka turske vlade, uključujući odluke donesene neposredno prije predsjedničkih izbora u toj zemlji 2023. (6) Slično tome, povećanje troškova električne energije pratilo je slična kretanja u mnogim drugim zemljama i vjerojatno je bilo povezano s ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu. U svakom slučaju, nema dokaza da je ta povećanja u realnim vrijednostima uzrokovala inflacija. Naime, kad bi postojala uzročno-posljedična veza, djelovala bi u suprotnom smjeru, odnosno stvarni bi troškovi poticali inflaciju, a ne obrnuto. Na temelju tih razmatranja predmetne su tvrdnje odbačene.

(28)

Kad je riječ o točki (c), Komisija je na samom početku navela da bi zahtjev za nenarušene referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe trebalo staviti u odgovarajući pravni kontekst, tj. promatrati u odnosu na znatne poremećaje kako su utvrđeni u članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe. Stoga je Komisija smatrala da financijski podaci iz neke zemlje ne postaju automatski narušeni i nerazumni ako u toj zemlji postoji inflacija.

(29)

Navela je i da ne postoje dokazi o jasnoj vezi između inflacije i visoke profitabilnosti, posebno kad je riječ o društvima koja posluju u proizvodnim sektorima, kao što je sektor višeslojnih drvenih podnih obloga ili širi drvni sektor.

(30)

U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 46. i 47. u nastavku, Komisija je prihvatila upotrebu alternativnog izvora financijskih podataka za utvrđivanje nenarušene i pouzdane referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit za društva koja posluju u širem drvnom sektoru u Turskoj. Taj je izvor lako dostupan i već uključuje prilagodbu za inflaciju. Stoga je Komisija smatrala da je točka (c) bespredmetna, pa su predmetne tvrdnje odbačene.

(31)

Nadalje, sva tri proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da su za utvrđivanje razumnih i nenarušenih referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit prikladniji podaci iz Malezije. Kako bi potkrijepili svoju tvrdnju, proizvođači izvoznici u uzorku iznijeli su sljedeće argumente:

(32)

Kad je riječ o točki (a), Komisija je primijetila da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 162. privremene uredbe, sektor višeslojnih drvenih podnih obloga u Turskoj znatno razvijeniji od onog u Maleziji. Navedeni argument je stoga odbačen.

(33)

Kad je riječ o točki (b), Komisija je napomenula da se njezina izjava o prirodi djelatnosti društva Unilin (Malaysia) Sdn. Bhd iz privremene uredbe ne temelji na nagađanjima. S obzirom na činjenicu da je to društvo dio multinacionalne grupe i da je njegovo poslovanje usmjereno na proizvodnju, potvrđeno je (9) da Unilin (Malaysia) Sdn. Bhd robu koju proizvodi prodaje samo unutar grupe i da se trenutačno ne bavi prodajom neovisnim stranama. Zbog toga su određene funkcije obuhvaćene troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima, kao što su prodaja, marketing, istraživanje i razvoj, u velikoj mjeri centralizirane, a njihovi troškovi nisu uključeni u prijavljene troškove prodaje te opće i administrativne troškove društva niti se u njima odražavaju. Stoga je potpuno opravdano financijske podatke tog društva ne uzeti u obzir pri utvrđivanju referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(34)

Nadalje, kad je riječ o društvu Kim Teck Lee Timber Flooring Sdn. Bhd, Komisija je pojasnila da ne smatra da su njegove razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova (18,5 %) te dobiti (8,8 %), izražene kao postotak prodane robe, nerazumne. Međutim, s obzirom na vrlo specifičnu i nereprezentativnu prirodu proizvoda koji to društvo proizvodi, Komisija smatra da ne bi bilo primjereno osloniti se isključivo na to društvo pri utvrđivanju referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(35)

Stoga su argumenti povezani s točkom (b) odbačeni.

(36)

Kad je riječ o točki (c), za dva od tri društva, tj. Dominant Enterprise Berhad i Hevea Board Berhad, Komisija nije pronašla dokaze da doista proizvode višeslojne drvene podne obloge, a ni grupa Forest nije predočila takve dokaze. Osim toga, kako je navela grupa Forest, njihovi financijski izvještaji za relevantno razdoblje nisu bili dostupni ili su pokazivali da je društvo na gubitku. Za treće društvo, tj. KLK Hardwood Flooring Sdn Berhad, Komisija je navela da se financijski izvještaj koji je dostavila grupa Forest ne odnosi na to društvo, nego na grupu kojoj pripada, odnosno grupu Kuala Lumber Kepong Berhad. Ta grupa, koja se bavi širokim spektrom djelatnosti, 2023. je ostvarila golem konsolidirani prihod od približno 5,1 milijardu USD (do 30. rujna 2023.) i pozitivnu dobit. Za usporedbu, društvo KLK Hardwood Flooring Sdn Berhad, njezino društvo kći koje proizvodi podne obloge, u istom je razdoblju prema ORBIS-u ostvarilo prihod od otprilike 16 milijuna USD i negativnu dobit. Stoga je jasno da se podaci nijednog od prethodno navedenih društava ne mogu iskoristiti za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga su navedene tvrdnje odbačene.

(37)

Kad je riječ o točki (d), Komisija je navela da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe ne propisuju kriteriji koje bi trebalo primijeniti kako bi se troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi ili profitna marža smatrali razumnima, čime se Komisiji ostavlja prilično široko diskrecijsko pravo. Iako predmetne marže u Uniji ili predmetnoj zemlji doista ne bi bile prikladne kao referentne vrijednosti, one mogu biti dodatni element na temelju kojeg se procjenjuje jesu li referentne vrijednosti u mogućim reprezentativnim zemljama razumne. Navedeni argument je stoga odbačen.

(38)

Kad je riječ o točki (e), Komisija je napomenula da, suprotno onome što su navele stranke, njezin pristup u privremenoj uredbi nije u suprotnosti s njezinom praksom u drugim predmetima. Za razliku od ovog predmeta, u predmetu o plosnato valjanim proizvodima s orijentiranim kristalima podrijetlom iz Kine postavljalo se pitanje treba li zahtjev za sličnu razinu gospodarskog razvoja strogo tumačiti tako da se odnosi na određeni industrijski sektor ili bi se, kao što je to tvrdila Komisija, trebao odnositi na opći gospodarski razvoj zemlje prema klasifikaciji Svjetske banke. U predmetu o alkil-fosfat esteru podrijetlom iz Kine pitanje je bilo je li navodno slabi razvoj sektora u mogućoj reprezentativnoj zemlji sam po sebi dovoljan za potpuno odbacivanje te zemlje, čak i ako ne postoje druge potencijalne reprezentativne zemlje. U ovom je predmetu činjenica da je sektor višeslojnih drvenih podnih obloga u Maleziji slabije razvijen dovela u pitanje relevantnost dostupnih financijskih podataka za utvrđivanje razumnih i nenarušenih referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Kad je riječ o korištenju podataka iz šireg drvnog sektora u Turskoj, Komisija je smatrala da širi drvni sektor vjerojatno posluje u sličnim uvjetima kao sektor višeslojnih drvenih podnih obloga, primjerice kad je riječ o troškovima materijala, troškovima rada, potražnji na tržištu, intenzitetu tržišnog natjecanja i tehnološkom razvoju. Zapravo, što je sektor višeslojnih drvenih podnih obloga veći, to su vjerojatnije takve sličnosti. U Turskoj višeslojne drvene podne obloge proizvode deseci društava, a u Maleziji ih i dalje ima manje od pet. Osim toga, iz Turske se i dalje izvoze znatno veće količine višeslojnih drvenih podnih obloga nego iz Malezije. S obzirom na to Komisija je zaključila da bi se financijski podaci iz šireg drvnog sektora u Turskoj mogli upotrijebiti za utvrđivanje razumne i nenarušene referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. U svakom slučaju, Komisijina prethodna praksa nije obvezujuća jer se svaki predmet ocjenjuje zasebno. Stoga su navedeni argumenti stranaka odbačeni.

(39)

Točka (f) razmatra se u uvodnoj izjavi 47.

(40)

Proizvođači izvoznici tvrdili su i da bi Komisija, ako ustraje na Turskoj, trebala smanjiti vrijednosti izračunanih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Konkretno, trebala bi:

(41)

Kad je riječ o točki (a), kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 46. i 47. u nastavku, Komisija je prihvatila korištenje alternativnog izvora financijskih podataka. Stoga je tvrdnja o troškovima povezanima s prijevozom iz financijskog izvještaja društva Orma odbačena.

(42)

Kad je riječ o točki (b), Komisija je smatrala da, iako je zasebno objavljena stavka „dobitak/gubitak od neto novčane pozicije” povezana s inflacijom, njezino isključenje ne može biti primjeren način za prilagodbu dobiti s obzirom na inflaciju. Drugim riječima, ako se isključi ta stavka, ne može se smatrati da ostvarena dobit predstavlja dobit društva u scenariju u kojem je inflacija niska ili je nema. To je zato što bi inflacija isto tako utjecala na prihode i troškove koji nisu uključeni u tu stavku, kao što je (nominalno) povećanje troškova ulaznih elemenata i cijenâ proizvoda tog društva.

(43)

Slično tome, kad je riječ o točki (c), Komisija je smatrala da se odbijanjem financijskih rashoda, a posebno kamata, ne bi dobili rashodi poslovanja koje bi društvo snosilo da nema visoke inflacije. To je zbog toga što bi društvo imalo određene financijske rashode bez obzira na inflaciju. Osim toga, način na koji inflacija utječe na financijske rashode, konkretno kao postotak troška prodane robe, ovisio bi o točnim uvjetima sporazuma o financiranju, npr. indeksiranju prema inflaciji ili povezanosti sa stabilnom valutom.

(44)

Komisija je nadalje navela da bi se, neovisno o osnovanosti ili neosnovanosti argumenata koje su stranke iznijele o prilagodbama, te prilagodbe mogle provesti samo kad je riječ o financijskim podacima društva Orma, za koje postoje detaljni financijski izvještaji. Za drugog turskog proizvođača, AGT, takav detaljni izvještaj nije dostupan, a ne može se pretpostaviti da bi prilagodbe koje bi bile prikladne za društvo Orma ujedno bile prikladne za AGT.

(45)

Kao alternativu prilagodbi podataka pojedinačnih turskih proizvođača, grupa Forest predložila je utvrđivanje referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit na temelju podataka turske vlade o prosječnim rashodima poslovanja i dobiti iz poslovanja društava koja se bave „proizvodnjom proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala”, tj. djelatnostima razvrstanima u oznaku NACE – C-162 (10). Grupa Forest smatrala je da bi to bio najrazumniji pristup u aktualnom kontekstu, a podaci turske vlade službeni su i pouzdani. Osim toga, kad je riječ o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima, grupa Forest predložila je da se odbiju troškovi povezani s prijevozom i osiguranjem, rukovanjem i utovarom/distribucijom, npr. na temelju omjera izračunanog korištenjem financijskih izvještaja društva Orma.

(46)

Komisija se složila da su podaci koje je Središnja banka Turske objavila o financijskim rezultatima društava koja obavljaju djelatnosti razvrstane u oznaku NACE C-162 službeni i pouzdani. Osim toga, navela je da se na temelju ukupnih prihoda čini da ti podaci uključuju mnogo sveobuhvatniju skupinu društava, što upućuje na znatno manju vjerojatnost da će na njih utjecati posebnosti pojedinačnih društava. Nadalje, Komisija je napomenula da ti podaci uključuju prilagodbe za inflaciju, što dodatno povećava njihova pouzdanost.

(47)

Komisija je zbog toga pristala upotrijebiti te podatke za utvrđivanje novih referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Navela je i da nije uspjela pronaći financijske podatke društava koja posluju u Maleziji, a čiji bi opseg, pojedinosti i pouzdanost bili usporedivi.

(48)

Komisija je smatrala da, iako se ne prijavljuju u okviru rashoda poslovanja, financijski rashodi nastaju zbog poslovanja društva, pa bi ih stoga trebalo uključiti u troškove prodaje te opće i administrativne troškove.

(49)

Kad je riječ o troškovima prijevoza i tvrdnji navedenoj u uvodnoj izjavi 40., Komisija je navela da podaci koje je objavila Središnja banka Turske nisu sadržavali detaljne informacije o tim troškovima. Stoga je odbijena tvrdnja predmetnog društva da bi od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova trebalo odbiti troškove prijevoza.

(50)

Kad je riječ o izračunu dobiti, Komisija je prvotno uzela u obzir dobit iz poslovanja (s prilagodbama zbog inflacije) i financijske rashode koje je prijavila Turska središnja banka.

(51)

Na tom su temelju troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje prvotno iznosili 22,0 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje prvotno je iznosila 9,7 %.

(52)

Nakon konačne objave FEP je zatražio da Komisija za izračun iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti ponovno upotrijebi financijske podatke turskih proizvođača navedenih u privremenoj uredbi, umjesto da se oslanja na podatke Turske središnje banke za djelatnosti razvrstane u oznaku NACE-162. FEP je tvrdio da ta kategorija uključuje proizvode koji se znatno razlikuju od predmetnog proizvoda kad je riječ o proizvodnji, troškovima i određivanju cijena, što smanjuje pouzdanost i primjerenost tog izvora podataka.

(53)

Komisija je istaknula da nijedno od dvaju turskih društava iz privremene uredbe nije proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka. FEP nije objasnio zašto bi u usporedbi s tim društvima (čiji su podaci najvjerojatnije uključeni i u podatke Turske središnje banke) druga društva uključena u podatke Turske središnje banke proizvodila proizvode koji se u prosjeku znatno razlikuju od predmetnog proizvoda kad je riječ o proizvodnji, troškovima i određivanju cijena. Iz toga proizlazi da su podaci koji se odnose na poslovanje brojnih društava u relevantnom sektoru, vjerojatno uključujući proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka, pouzdaniji izvor razumnih iznosa od podataka koji se odnose na dva društva koja ne proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Stoga su argumenti FEP-a odbačeni.

(54)

FEP je naveo i da je za izračun referentne vrijednosti za dobit na temelju podataka Turske središnje banke Komisija koristila samo dobit iz poslovanja. Smatra da to nije u skladu sa standardnom praksom Komisije. Stoga je zatražio da se umjesto toga koristi dobit prije oporezivanja, koja uključuje i prihode i rashode od drugih aktivnosti te izvanredne prihode i rashode.

(55)

Komisija je navela da je u podacima koje je objavila Turska središnja banka dobit prije oporezivanja uključivala prihod od dividendi povezanih sa sudjelovanjem u kapitalu. Ti su prihodi 2023. bili iznimno visoki. Komisija je zbog toga smatrala da dobit prije oporezivanja za tu godinu, koja uključuje taj prihod, ne bi bila primjerena osnova za izračun razumnog iznosa dobiti. Taj se problem ne javlja kad je riječ o financijskim podacima za 2022., koje je Komisija, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 75. i 76. u nastavku, koristila za svoje revidirane izračune.

(56)

Fusong je ponovio svoju tvrdnju da razine inflacije u Turskoj dovode u pitanje primjerenost Turske kao reprezentativne zemlje i da bi umjesto toga trebalo odabrati Maleziju. Konkretno, Fusong je tvrdio sljedeće:

(57)

Kad je riječ o točki (a), Komisija je navela da se za procjenu gospodarstva zemlje mogu upotrijebiti brojni pokazatelji, uključujući više pokazatelja za razine zaposlenosti, duga, ulaganja, trgovinske bilance i dodane vrijednosti različitih sektora. Fusong smatra da je potrebno da što veći broj gospodarskih pokazatelja bude sličan, ali ne objašnjava koji su dodatni pokazatelji, osim inflacije, relevantni za ispunjavanje kriterija iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe ni koji bi bio njihov relativni ponder u procjeni. Konkretno, kad je riječ o inflaciji, prihvaćanje Fusongova argumenta značilo bi da bi se, ako u predmetnoj zemlji vlada hiperinflacija, za odabir reprezentativne zemlje mogle uzeti u obzir samo zemlje s hiperinflacijom, što često ne bi bilo moguće. Kad je riječ o tome da inflacija navodno „narušava” relevantne podatke, to se pitanje razmatra u uvodnoj izjavi 65.

(58)

Komisija je nadalje napomenula da se bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku, koji Svjetska banka koristi za razvrstavanje zemalja u četiri skupine, mjeri u stabilnoj valuti (USD) i da se time već uzimaju u obzir razlike u inflaciji među zemljama. Stoga je upotreba tog pokazatelja objektivna i prilagodljiva metoda za procjenu sličnosti stupnja gospodarskog razvoja dviju zemalja za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe i sudovi Unije dosljedno su prihvaćali taj pokazatelj kao primjeren u te svrhe. Kad je riječ o zahtjevu utvrđenom sudskom praksom da Komisija mora odabrati zemlju u kojoj se „cijene formiraju u okolnostima koje su što sličnije onima u zemlji izvoznici”, Sud je pojasnio da se taj zahtjev ispunjava primjenom kriterija sličnog stupnja gospodarskog razvoja.

(59)

S obzirom na navedeno, tvrdnje Fusonga iz točke (a) odbačene su.

(60)

Kad je riječ o troškovima rada iz točke (b), Komisija je navela da je, prema argumentima Fusonga i upućivanjima koja je dostavio kako bi ih potkrijepio, cilj turske vlade pri povećanju minimalnih plaća 2023. bio obnoviti kupovnu moć turskih građana. To znači da je turska vlada nastojala vratiti troškove rada na razinu koja bi bila razmjerna razini ukupnog gospodarskog razvoja u toj zemlji. Stoga nema razloga za zaključak da je razina tih troškova u razdoblju ispitnog postupka (izražena u CNY) narušena.

(61)

Kad je riječ o troškovima električne energije iz točke (b), Komisija je navela da, iako se čini da društvo Fusong priznaje da njihovo povećanje (u realnim vrijednostima) nije povezano s inflacijom, tvrdi da bi ih i dalje trebalo smatrati narušenima jer u Kini nije bilo sličnih povećanja te da zbog toga nije primjereno da Turska bude odabrana kao reprezentativna zemlja. Komisija je navela da, s obzirom na to da je u Kini utvrđeno postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kretanje cijena u Kini nije relevantno za procjenu poremećaja u potencijalnim reprezentativnim zemljama.

(62)

S obzirom na navedeno, tvrdnje Fusonga iz točke (b) odbačene su.

(63)

Kad je riječ o točki (c) podtočki i., Komisija je navela da društvo Fusong nije u dovoljnoj mjeri potkrijepilo svoju tvrdnju o navodnoj vezi između inflacije i visoke profitabilnosti, ni za sektor višeslojnih drvenih podnih obloga ni za širi drvni sektor. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 42., primjena računovodstvenog standarda MRS-a 29 propisana u Općem priopćenju Zakona o poreznom postupku (br. 555) za 2023. ne znači da bi, da nije bilo inflacije, društvo ostvarilo dobit koja bi, u usporedbi sa stvarno ostvarenom dobiti, bila manja za iznos iskazan kao neto novčani dobitak. Osim toga, položaj jednog društva ne može se primjenjivati općenito ni na sektor višeslojnih drvenih podnih obloga ni na širi drvni sektor.

(64)

Neovisno o navedenom, Komisija je usporedila stopu inflacije i profitabilnost u razdoblju 2020. – 2023., u kojem je stopa inflacije u Turskoj znatno fluktuirala (od 12 % u 2020. do čak 72 % u 2022.), pri čemu je koristila financijske podatke koje je Turska središnja banka objavila za poduzeća koja posluju u širem drvnom sektoru (NACE C-162). Kad je riječ o profitabilnosti, primijenjene su dvije mjere koje su obje izražene kao postotak troškova prodane robe: a) dobit iz poslovanja; i b) dobit prije oporezivanja i prije izvanrednih prihoda/rashoda (11). Valja podsjetiti da se ti podaci odnose na cijeli sektor, koji obuhvaća više od 2 000 društava, pa je stoga manje vjerojatno da će na njih utjecati posebnosti pojedinačnih društava. Jednostavan uvid u podatke jasno pokazuje da nakon znatnih povećanja inflacije nije uslijedilo povećanje profitabilnosti. Naime, iako se povećala dobit (12), povećali su se i troškovi. Međutim, kako bi kvantificirala taj odnos vidljiv u podacima, Komisija je izračunala koeficijent korelacije (13), koji je u ovom slučaju negativan za obje mjere profitabilnosti. Iako ne tvrdi da bi se taj rezultat trebao smatrati nepobitnim dokazom negativnog odnosa između visoke inflacije i profitabilnosti (tj. smanjenja profitabilnosti nakon rasta inflacije), Komisija ipak odlučno negira tvrdnju društva Fusong da je profitabilnost precijenjena zbog hiperinflacije. Naime, ako bi tvrdnja društva Fusong bila točna, posebno za razmatrano razdoblje i relevantni sektor, očekivalo bi se da će se podaci pokazivati pozitivan ili čak vrlo pozitivan (blizu +1) koeficijent korelacije, što nije slučaj:

(65)

Kad je riječ o točki (c) podtočki ii. i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 28., Komisija je smatrala da se, kad je riječ o utvrđivanju nenarušenog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, značenje poremećaja mora promatrati u posebnom pravnom kontekstu, odnosno poremećaje treba promatrati kao znatne poremećaje iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Bez tog konteksta značenje poremećaja i dalje je potpuno nejasno i neodređeno. S obzirom na velik broj čimbenika koji utječu na cijene u zemlji drukčije tumačenje značilo bi da bi ispunjavanje zahtjeva za nenarušene referentne vrijednosti i iznose bilo gotovo nemoguće. Nadalje, čak i ako bi se slijedilo uobičajeno značenje „narušavanja”, Opći sud je u predmetu CCCME pojasnio značenje „narušenih podataka” u kontekstu tvrdnje da je Komisija upotrijebila takve podatke u izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Sud je utvrdio da se, kako bi ih se smatralo „narušenima”, mora dokazati da je riječ o podacima „kojima se manipuliralo odnosno koji ne odgovaraju stvarnosti” (14). Kao ni tužitelji u predmetu CCCME, ni društvo Fusong nije dostavilo dokaze u tom smislu.

(66)

Kad je riječ o točki (c) podtočki iii., Komisija je napomenula da, suprotno tvrdnjama društva Fusong, podaci koje je objavila Turska središnja banka uključuju prilagodbe za inflaciju, i u prihodima i u rashodima. Iako te prilagodbe nisu obuhvaćene područjem primjene Općeg priopćenja Zakona o poreznom postupku (br. 555) za 2023., Turska središnja banka smatrala je da su objavljeni financijski podaci dovoljno pouzdani, točni i informativni da bi se mogli objavljivati i koristiti.

(67)

S obzirom na navedeno, tvrdnje Fusonga iz točke (c) odbačene su.

(68)

Kad je riječ o točki (d), Komisija je pojasnila da veličina sektora kao takva nije jedan od kriterija iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 38., to što je sektor višeslojnih drvenih podnih obloga u Maleziji slabije razvijen dovodi u pitanje relevantnost dostupnih financijskih podataka za utvrđivanje razumnih i nenarušenih iznosa za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. To je osobito tako jer su ti podaci ograničeni na jedno društvo s vrlo specifičnim djelatnostima koje vjerojatno nisu reprezentativne za sektor višeslojnih drvenih podnih obloga. Komisija stoga nije smatrala da bi se pri utvrđivanju razumnih i nenarušenih iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti trebala osloniti isključivo na podatke tog društva. Smatrala je da je, s druge strane, zbog veličine sektora višeslojnih drvenih podnih obloga u Turskoj vjerojatno da širi drvni sektor posluje u sličnim uvjetima kao sektor višeslojnih drvenih podnih obloga te da se stoga podaci za širi drvni sektor u Turskoj mogu koristiti za utvrđivanje razumnih i nenarušenih iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Kad je riječ o prijedlogu Fusonga da se koriste podaci za širi drvni sektor u Maleziji, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47., Komisija nije uspjela pronaći te podatke. Ni Fusong nije dostavio te podatke niti je predložio moguće izvore.

(69)

S obzirom na navedeno, tvrdnje Fusonga iz točke (d) odbačene su.

(70)

Nakon konačne objave Fusong je iznio primjedbe na izračun iznosa dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova te je tvrdio da, iako je Komisija financijske rashode uključila u troškove prodaje te opće i administrativne troškove, ti financijski rashodi nisu odbijeni od dobiti, koja se temeljila na dobiti iz poslovanja, a ne na dobiti prije oporezivanja. Stoga metodologije primijenjene za utvrđivanje iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti nisu bile ni dosljedne ni simetrične.

(71)

Komisija je navela da u financijskim podacima koje je Središnja banka Turske objavila za društva koja obavljaju djelatnosti razvrstane u oznaku NACE C-162 dohodak od drugih poslova uključuje stavku „dividende povezane sa sudjelovanjem u kapitalu”. Za 2023., godinu koja je prvotno upotrijebljena za Komisijin izračun, ta je stavka bila iznimno visoka u usporedbi sa svim prethodnim godinama i imala bi znatan učinak da je uključena u izračun iznosa dobiti.

(72)

Zbog toga je Komisija u svojem izračunu iznosa dobiti u dokumentu o konačnoj općoj objavi prvotno koristila dobit iz poslovanja, koja ne uključuje prethodno navedenu stavku, podijeljenu s troškovima prodane robe. U izračunu razumnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova Komisija je koristila zbroj rashoda poslovanja i financijskih rashoda (dugoročne i kratkoročne obveze), koji je zatim podijeljen s troškovima prodane robe.

(73)

Utvrđeno je da je tvrdnja Fusonga o nedosljednosti i asimetričnosti prethodno navedene metodologije za izračun referentnih vrijednosti za dobit i troškove prodaje te opće i administrativne troškove opravdana. Naime, iako bi dobit iz poslovanja trebala obuhvaćati i odgovarajuće financijske rashode kako bi društvo bilo profitabilno, ti su financijski rashodi uključeni i u izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Drugim riječima, metodologija primijenjena u dokumentu o općoj objavi uključivala je financijske rashode u oba iznosa, što je dovelo do njihova dvostrukog računanja.

(74)

Kako bi se ispravilo to dvostruko računanje, trebalo bi koristiti dobit prije oporezivanja koja bi, međutim, uključivala „dividende povezane sa sudjelovanjem u kapitalu”, za koje je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71., utvrđeno da su iznimno visoke. Stoga je zaključeno da korištenje podataka koje je Središnja banka Turske objavila za društva koja obavljaju djelatnosti razvrstane u oznaku NACE C-162 za 2023. nije primjereno jer je ta stavka znatno utjecala na profitabilnost sektora.

(75)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je revidirala svoj izračun iznosa dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na temelju financijskih podataka koje je Središnja banka Turske objavila za društva koja obavljaju djelatnosti razvrstane u oznaku NACE C-162 za 2022. Te godine, kao i prethodnih godina, dividende povezane sa sudjelovanjem u kapitalu bile minimalne, pa stoga nisu utjecale na ukupnu profitabilnost sektora. Komisija je stoga iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju podataka za 2022. smatrala razumnim u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(76)

Za revidirani izračun nenarušenog i razumnog iznosa dobiti Komisija je koristila dobit prije izvanrednih stavki podijeljenu s troškovima prodane robe, napominjući da je dobit prije izvanrednih stavki već umanjena za financijske rashode. Za revidirani izračun iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova Komisija je primijenila isti pristup kao u dokumentu o općoj objavi, tj. zbroj rashoda poslovanja i financijskih rashoda podijeljen s troškovima prodane robe na temelju financijskih podataka koje je Središnja banka Turske objavila za društva koja obavljaju djelatnosti razvrstane u oznaku NACE C-162 za 2022.

(77)

Nakon revizije na temelju tog pristupa troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 16,1 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 8,4 %. Dodatna objava o tome izdana je 12. svibnja 2025.

(78)

Nakon konačne objave i pozivajući se na izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na temelju podataka koje je Središnja banka Turske dostavila za društva koja obavljaju djelatnosti razvrstane u oznaku NACE C-162 za 2023., grupa Forest ponovila je svoj zahtjev za isključenje onoga što je smatrala iznimno visokim financijskim rashodima. Predložila je da se umjesto toga troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi izračunaju na temelju rashoda poslovanja ili na temelju omjera financijskih rashoda i troškova prodane robe iz 2022.

(79)

S obzirom na reviziju izračuna troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na temelju odgovarajućih podataka za 2022., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 76., Komisija je tu točku smatrala bespredmetnom.

(80)

Komisija je nakon dodatne objave zaprimila primjedbe FEP-a, Fusonga i Foresta.

(81)

FEP se u primjedbama usprotivio promjenama u izračunu dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova tvrdeći sljedeće:

(82)

Kad je riječ o točkama (a) i (b), Komisija je navela da bi u FEP-ovoj usporedbi razlika u iznosu dobiti u razdoblju od 2022. do 2023. izračunanom na temelju dobiti prije oporezivanja iznosila otprilike 50 % te bi stoga, suprotno onomu što se čini da FEB sugerira, imala vrlo velik učinak na izračun uobičajene vrijednosti. U svakom slučaju, usporedba rezultata za 2022. i 2023. provedena na temelju dobiti prije oporezivanja nije relevantna. Pitanje kojim se Komisija bavila u dodatnoj objavi prvenstveno je pitanje metodologije, koje, međutim, utječe i na izračun dampinga. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71., Komisija je smatrala da uključivanje u izračun stavke koja se čini izvanrednom i potpuno nepovezanom s djelatnostima predmetnih društava ne bi bilo ispravno.

(83)

Kad je riječ o upotrebi financijskih podataka iz razdoblja koje se ne podudara s razdobljem ispitnog postupka, Komisija je navela da dosadašnja praksa nije obvezujuća i da se svaki predmet ocjenjuje zasebno. Prema sudskoj praksi, zakonitost uredbe kojom se uvode antidampinške pristojbe treba ocjenjivati s obzirom na pravna pravila, a osobito s obzirom na odredbe osnovne uredbe, a ne s obzirom na navodnu prethodnu praksu institucija Unije u donošenju odluka (u tom smislu i po analogiji vidjeti presude od 10. veljače 2021., RFA International/Komisija, C-56/19 P, EU:C:2021:102, točka 79.; od 4. listopada 2006., Moser Baer India/Vijeće, T-300/03, EU:T:2006:289, točka 45.; i od 18. listopada 2016., Crown Equipment (Suzhou) i Crown Gabelstapler/Vijeće, T-351/13, neobjavljena, EU:T:2016:616, točka 107.).

(84)

Osim toga, Komisija je smatrala da razina dobiti korištena u drugim predmetima u kojima je Turska bila reprezentativna zemlja nije relevantna i da se ne može koristiti za ocjenjivanje toga je li iznos dobiti utvrđen u ovom predmetu razuman ili pretjeran. U tom je pogledu Komisija napomenula da se predmeti na koje FEP upućuje u svojem podnesku odnose na sektore koji nisu sektor višeslojnih drvenih podnih obloga niti su dio šireg drvnog sektora.

(85)

Kad je riječ o točki (c), Komisija je napomenula da je u skladu s osnovnom uredbom izračun dampinške marže potpuno neovisan o izračunu marže štete. Stoga razmatranje sličnosti dampinške marže i marže štete uopće nije relevantno.

(86)

Kad je riječ o točki (d), Komisija je pojasnila da su, suprotno FEP-ovim tvrdnjama, razlozi za korištenje dobiti iz poslovanja u konačnoj objavi priopćeni svim zainteresiranim stranama istodobno.

(87)

U primjedbama nakon dodatne objave Fusong je tvrdio sljedeće:

(88)

Kao odgovor na točku (a) i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71., iako su podaci za 2023. bili pouzdani, na temelju njih nije bilo moguće izračunati razuman iznos dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Korištenje podataka iz razdoblja koje se ne podudara s razdobljem ispitnog postupka u ovom je predmetu bilo opravdano jer, zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama od 46. do 48. i u uvodnoj izjavi 76., nije bilo odgovarajućih podataka za razdoblje ispitnog postupka u Turskoj ili bilo kojoj drugoj mogućoj reprezentativnoj zemlji. U ovom je predmetu Komisija koristila podatke iz 2022., za koje je smatrala da su pouzdani i dovoljno aktualni te stoga mogu poslužiti za izračun iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji su „nenarušeni” i „razumni” u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) posljednjeg podstavka osnovne uredbe. Fusong nije dokazao suprotno.

(89)

Kao odgovor na točku (b) Komisija je smatrala da su prihodi od drugih djelatnosti i rashodi od drugih djelatnosti općenito dio uobičajenog poslovanja društva u proizvodnom sektoru. Ako njihovi iznosi nisu izvanredni, kako je prikazano, na primjer, usporedbom s ključnim stavkama poslovanja, kao što su promet ili dobit iz poslovanja, mogu se uključiti u izračun razumnih iznosa dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Fusong nije dokazao da bi uključivanje takvih prihoda dovelo do iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji nisu razumni ili su narušeni.

(90)

U odgovoru na točku (c) Komisija je smatrala da, suprotno tvrdnjama društva Fusong, u izračunu nema asimetrije. Kad je riječ o dvama alternativnim izračunima koja je predložio Fusong, Komisija je primijetila da se u oba alternativna izračuna prihodi i rashodi od drugih djelatnosti zapravo uopće ne uzimaju u obzir. Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 89. Komisija je smatrala da to nije primjereno. pa stoga nije prihvatila alternativne izračune društva Fusong.

(91)

S obzirom na navedeno, tvrdnje koje je iznio Fusong odbačene su.

(92)

Grupa Forest tvrdila je da upotreba piljenog drva za utvrđivanje referentne vrijednosti za furnire nije opravdana, no u otvorenoj verziji svojih primjedbi nije dostavila elemente kojima bi potkrijepila tu tvrdnju.

(93)

Komisija je smatrala da je njezin pristup utvrđivanju referentne vrijednosti za furnire na temelju troška piljenog drva u potpunosti opravdan jer vrste drva znatno utječu na cijene furnira, te da stoga referentna vrijednost na temelju opće oznake HS bez obzira na vrstu drva ne bi odražavala stvarne tržišne cijene furnira, kako je detaljno objašnjeno u uvodnoj izjavi 170. privremene uredbe. Budući da grupa Forest nije dostavila elemente kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje i osporila zaključke Komisije, te su tvrdnje odbačene.

(94)

Grupa Fusong tvrdila je da primjena nenarušene referentne vrijednosti za glavni ulazni materijal, odnosno hrastove trupce koje ta grupa upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda, nije opravdana. Tvrdila je da se velika većina trupaca kupuje izravno iz Europe i da to potvrđuje popratna dokumentacija dostavljena za vrijeme ispitnog postupka. Prema navodima te grupe, cijene hrastovih trupaca nisu narušene i odražavaju međunarodne tržišne uvjete. Osim toga, navela je da su kupovne cijene izražene u eurima i da zbog zabrane sječe prirodnih šuma nema lokalne proizvodnje hrastovih trupaca. Stoga, prema mišljenju grupe Fusong, poremećaji u Kini nisu mogli utjecati na cijene.

(95)

Tvrdnje koje se odnose na izravnu kupnju trupaca nisu potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Komisiji nisu predočeni dokazi koji bi potvrdili da je to društvo kupilo znatnu količinu sirovina izravno od europskih dobavljača. Iz dokumenata i informacija koje je proizvođač izvoznik dostavio u ispitnom postupku očito je da su gotovo svi trupci kupljeni od kineskih društava (trgovaca), iako je roba otpremljena iz trećih zemalja. Društvo nije dostavilo dokaze koji bi bili u suprotnosti s utvrđenim znatnim poremećajima u NRK-u, kako su opisani u odjeljku 3. privremene uredbe. Nije ni dodatno obrazložilo način na koji valuta koja se upotrebljava za kupnju utječe na narušavanje tržišta i Komisija taj argument nije smatrala relevantnim za analizu u tom pogledu. Osim toga, zabrana sječe hrasta za komercijalnu upotrebu ne isključuje postojanje poremećaja. Treba podsjetiti da se narušavanje odnosi na cijeli drvni sektor, uključujući dobavljače, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 125. privremene uredbe: „Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru / raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.” Budući da se velika većina trupaca kupuje od kineskih društava, Komisija na temelju dokaza u dokumentaciji nije mogla sa sigurnošću utvrditi da troškovi kupnje hrastovih trupaca koje je snosila grupa Fusong nisu narušeni. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(96)

Nakon konačne objave grupa Fusong tvrdila je i da je veliku većinu hrastovih trupaca kupila od trgovaca sa sjedištem izvan kontinentalne Kine, u trećoj zemlji čije se ime ne može objaviti zbog povjerljivosti. Ta su društva osnovana u skladu s lokalnim pravom, pa se ti trgovci ne bi trebali smatrati kineskim trgovcima. Osim toga, dva su glavna trgovca dio globalnih grupa, a jedan je uvršten na popis NASDAQ-a te podliježe propisima SAD-a o burzi i upravljanju. Fusong je ponovio da se trupci otpremaju izravno iz Europe. Prema njegovu mišljenju cijene su na tržišnoj razini i stoga se ne bi trebala primjenjivati referentna vrijednost za hrastove trupce.

(97)

Komisija je navela da mjesto otpreme robe nije relevantno za ocjenjivanje poremećaja cijena. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 54., poremećaji se odnose i na dobavljače. Činjenica da društvo ima sjedište izvan kontinentalne Kine, u trećoj zemlji čije se ime ne može objaviti zbog povjerljivosti, ne mijenja činjenicu da je trgovac zapravo društvo u kineskom vlasništvu i da na njega utječu znatni poremećaji utvrđeni za tu zemlju. Treba napomenuti da glavni dobavljač, čiji je holding uvršten na popis NASDAQ-a, ima društvo kćer u kontinentalnoj Kini, a stvarni vlasnik i direktor holdinga član je jednog od odbora Kineske narodne političke savjetodavne konferencije. Odnosi uprave trgovca s kineskim političkim tijelom i vlasništvo nad kineskim društvom isto tako potvrđuju da se kupnja preko tog trgovca smatra podložnom poremećajima. Kad je riječ o drugoj grupi, društvo se nalazi u istoj zemlji kao i prethodno i njegove su cijene na sličnoj razini kao cijene glavnog dobavljača, što upućuje na to da i na nju utječu poremećaji. Naposljetku, svi ti dobavljači posluju na kineskom tržištu i stoga na njihove cijene utječu znatni poremećaji zbog sila tržišnog natjecanja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(98)

Nakon dodatne objave, koja se nije odnosila na tvrdnje o referentnim cijenama trupaca, Fusong je od Komisije zatražio da preispita svoju ocjenu u tom pogledu i pritom uputio na primjedbe na konačnu objavu. Komisija nije promijenila svoju ocjenu.

(99)

Fusong je nakon konačne objave tvrdio da bi, ako Turska i dalje bude reprezentativna zemlja, referentne vrijednosti za rad i električnu energiju trebalo prilagoditi na nižu vrijednost kako bi se uklonili učinci izvanrednih okolnosti u toj zemlji, kao što je inflacija. Predložio je korištenje prosječne stope inflacije u Turskoj za vrijeme dovoljno dugog razdoblja prije 2021., u godinama u kojima iznimno visoka inflacija ili druge izvanredne okolnosti nisu utjecale na tu zemlju, kako bi se rekonstruirali troškovi rada i električne energije koje bi lokalni proizvođači snosili u razdoblju ispitnog postupka da nije bilo takvih izvanrednih utjecaja.

(100)

Komisija je navela da se zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 60. i 61. troškovi rada i električne energije ne bi trebali smatrati narušenima. Stoga su tvrdnje Fusonga o potrebi za prilagodbom odbačene.

(101)

FEP je zatražio i potvrdu da uobičajena vrijednost uključuje procjenu režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi proizvodnje koji nisu uključeni u čimbenike proizvodnje.

(102)

Komisija je potvrdila da su, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 193. i 194. privremene uredbe, takvi troškovi utvrđeni i uključeni u uobičajenu vrijednost.

(103)

Budući da nije bilo primjedaba o izvoznoj cijeni, potvrđene su uvodne izjave 201. i 202. privremene uredbe.

(104)

Nakon privremene objave, dva proizvođača izvoznika, tj. grupa Fusong i grupa Forest, tvrdila su da se prilagodba uobičajene vrijednosti zbog nepovratnog PDV-a na izvoz predmetnog proizvoda ne bi trebala primjenjivati na njih jer su primili povrat PDV-a. Ta su društva navela da su za svoju izvoznu prodaju primila povrat PDV-a jer nisu izvozila predmetni proizvod pod tarifnom oznakom 4418 75 . Umjesto toga, tvrdila su da su predmetni proizvod izvozila pod drugim tarifnim podbrojevima (4412 92 i 4412 52 ). Društva su nadalje tvrdila da su podnijela izvozne carinske deklaracije i dokumentaciju o povratu PDV-a koja potvrđuje stvarni primitak povrata PDV-a.

(105)

Komisija je preispitala tvrdnje proizvođača izvoznika o razvrstavanju predmetnog proizvoda u različite oznake HS. Nije pronašla nijedan materijalni dokaz koji bi potvrdio da su ta dva proizvođača izvoznika izvoz tog proizvoda razvrstala pod oznaku HS koja se razlikuje od one pod koju bi predmetni proizvod trebalo razvrstati, a to je oznaka HS 4418 75 . Komisija nije dovela u pitanje stvarnu deklaraciju izvozne prodaje ni obrasce za povrat PDV-a. Ispitivala je podliježe li izvozna prodaja predmetnog proizvoda, ako je deklarirana pod odgovarajućom oznakom HS, povratu PDV-a. Zatim je utvrdila da predmetni proizvod, koji je obuhvaćen oznakom HS 4418 75 , ne podliježe povratu PDV-a. Nijedna zainteresirana strana nije uložila prigovor na tvrdnju da je definicija robe obuhvaćene oznakom HS 4418 75 u Kini u skladu s definicijom upotrijebljenom u ovom ispitnom postupku niti je objasnila zašto je svoju izvoznu prodaju deklarirala pod drugom oznakom HS, a ne pod oznakom HS 4418 75 .

(106)

Dva proizvođača izvoznika uputila su na dokumentaciju koju su za vrijeme ispitnog postupka dostavila u vezi s prijavama PDV-a. Međutim, ti proizvođači nisu dostavili dokumentaciju ni obrazloženje kojima bi opravdali odstupanje od razvrstavanja predmetnog proizvoda pod bilo koju drugu oznaku osim 4418 75 . Sama činjenica da su proizvođači izvoznici deklarirali proizvod pod drugom oznakom ne potvrđuje točnost te oznake. Komisija je stoga zaključila da samodeklariranje izvozne transakcije i njezino razvrstavanje u carinsku tarifu koje su provela ta društava, a bez ikakve druge dokumentacije koja bi potvrdila da je to razvrstavanje točno, nije dovoljan dokaz za razvrstavanje proizvoda u oznaku za koju vrijedi povrat PDV-a. Deklariranjem izvozne prodaje predmetnog proizvoda pod oznakom koja ne odgovara njegovoj definiciji ta su društva zapravo smanjila izvoznu cijenu tako što su primila povrat PDV-a.

(107)

Komisija nije pronašla dokaze koji bi upućivali na to da bi predmetni proizvod trebalo razvrstati pod tarifni podbroj koji nije 4418 75 , stoga je uobičajena vrijednost primjereno prilagođena zbog nepovratnog PDV-a. Proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze da bi trebali biti izuzeti od primjene tog pravila i da izvoznu prodaju predmetnog proizvoda ne bi trebalo razvrstati u oznaku HS 4418 75 . Stoga su te tvrdnje odbačene.

(108)

U primjedbama nakon konačne objave Forest i Fusong ponovili su svoju tvrdnju da su se troškovi prijevoza i distribucije trebali odbiti od izračuna troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Stranke su tvrdile da bi te troškove, s obzirom na to da su oduzeti od izvozne cijene, trebalo oduzeti i od uobičajene vrijednosti kako bi se osiguralo postupanje u skladu s načelom pravedne usporedbe. Kako bi procijenile troškove prijevoza i distribucije, stranke su ponovile svoj prijedlog da se upotrijebe lako dostupni detaljni financijski podaci društva Orma. Konkretno, predložile su da se izračuna omjer troškova prijevoza i distribucije društva Orma u odnosu na njegove ukupne rashode poslovanja te da se taj omjer primijeni na rashode poslovanja koje je Turska središnja banka objavila za djelatnosti razvrstane u oznaku NACE-162. Nadalje, Forest je smatrao da, ako Komisija ne može dovoljno precizno procijeniti troškove prijevoza i distribucije, ne bi trebala te troškove odbiti od izvozne cijene.

(109)

Komisija je navela da bi pri izračunavanju uobičajene vrijednosti na razini franko tvornica obično odbila troškove prijevoza ako su ti troškovi jasno i zasebno utvrđeni. U tom je smislu podsjetila da je Opći sud u presudi u predmetu CCCME najprije podsjetio da, u skladu sa sudskom praksom, ako stranka zatraži prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe kako bi uobičajena vrijednost i izvozna cijena bile usporedive za potrebe utvrđivanja dampinške marže, ta stranka mora dokazati da je njezin zahtjev opravdan. Teret dokazivanja da je nužno provesti posebne prilagodbe iz članka 2. stavka 10. točaka od (a) do (k) osnovne uredbe snose oni koji se na njih žele pozvati (15). Iz toga slijedi da u tom slučaju, kao i u ovom ispitnom postupku, zainteresirane stranke, u skladu s tom sudskom praksom, trebaju dokazati potrebu za traženom prilagodbom kojom bi potkrijepili dokaze koje su podnijele tijekom ispitnog postupka (16).

(110)

Prema mišljenju Općeg suda potrebno je istaknuti da, iako se praksa provedbe prilagodbi može pokazati potrebnom, na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe, kako bi se uzele u obzir razlike između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti koje utječu na njihovu usporedivost, takva smanjenja ne mogu se provesti u odnosu na vrijednost koja je izračunana i koja stoga nije stvarna. Na tu vrijednost u pravilu ne utječu čimbenici koji bi mogli ugroziti njezinu usporedivost jer je ona umjetno utvrđena. (17) Nadalje, kao i u predmetu CCCME, u ovom je predmetu izračun uobičajene vrijednosti po vrsti proizvoda na temelju cijena franko tvornica uključivao razuman iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova te nije bilo konkretnih dokaza da su korišteni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi uključivali konkretne troškove prijevoza i distribucije. S obzirom na diskrecijsko pravo Komisije u primjeni članka 2. stavka 10. osnovne uredbe (18), Komisijin pristup bio je u skladu s najnovijom sudskom praksom koja se odnosi na nepotkrijepljene tvrdnje da iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova upotrijebljenih u izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a), koje Komisija smatra razumnima za razinu franko tvornica, uključuju troškove prijevoza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(111)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 49., podaci koje je objavila Središnja banka Turske nisu sadržavali detaljne informacije o tim troškovima. Osim toga, Komisija je napomenula da se omjer troškova prijevoza i distribucije u odnosu na ukupne rashode poslovanja, pod uvjetom da su oni uopće uključeni, što zainteresirane strane nisu dokazale u ovom postupku, može znatno razlikovati ovisno o čimbenicima kao što su lokacija tvornice, odredišta proizvoda (19) i uvjeti isporuke. Budući da podaci koje je objavila Središnja banka Turske nisu sadržavali konkretne informacije o tim čimbenicima, Komisija je smatrala da prilagodba na temelju financijskih podataka društva Orma nije primjerena.

(112)

Osim toga, Komisija je smatrala da uključivanje troškova prijevoza u izvoznu cijenu ne bi omogućilo pravednu usporedbu jer bi to značilo da se podrazumijeva da su troškovi prijevoza i distribucije koje snose turska društva u širem drvnom sektoru slični onima kineskih proizvođača izvoznika višeslojnih drvenih podnih obloga. Međutim, nema osnove za takvu pretpostavku.

(113)

Nakon dodatne objave grupe Fusong i Forest ponovile su svoje tvrdnje o prilagodbi troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na nižu vrijednost na temelju troškova prijevoza koje je snosilo društvo Orma, ali nisu iznijele nove argumente. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(114)

Zaključno, Komisija je smatrala da, s obzirom na informacije koje su joj dostupne, prilagodba troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za troškove prijevoza nije opravdana, pa su tvrdnje stranaka odbačene.

(115)

Nakon konačne objave grupe Fusong i Forest iznijele su primjedbe na nalaze na temelju kojih je uobičajena vrijednost prilagođena zbog nepovratnog PDV-a.

(116)

Prvo, obje su stranke tvrdile da Komisija nije nadležna za ocjenjivanje kineskog razvrstavanja u carinsku tarifu. Osim toga, tvrdile su da Komisijina ocjena nije točna i da se u Kini predmetni proizvod može razvrstati u oznaku 4412 52 ili 4412 92 . Forest je dostavio objašnjenja uz kinesku carinsku tarifu – Proizvodi iz carinske tarife i Tarifne oznake, objašnjenja za poglavlje 44., uključujući objašnjenja za podbrojeve. Forest je na temelju toga tvrdio da bi predmetni proizvod trebalo razvrstati u tarifni broj 4412 . Nadalje, Forest je naveo da Komisija u tom pogledu od kineskih carinskih tijela nije zatražila nikakvo objašnjenje ni potvrdu.

(117)

Drugo, Forest je tvrdio da bi Komisija trebala pružiti točnu pravnu osnovu za prilagodbu i pojasniti ispunjavanje kriterija za njezinu primjenu, odnosno da izvozna cijena i uobičajena vrijednost nisu usporedive te da postoji konkretan čimbenik koji utječe na cijene i njihovu usporedivost.

(118)

Naposljetku, obje su stranke tvrdile da bi, neovisno o procjeni oznaka koje se primjenjuju na predmetni proizvod, Komisija trebala usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu sa stvarnim vraćenim porezom jer izvozna cijena zapravo nije uključivala PDV.

(119)

Kad je riječ o prvoj tvrdnji, Komisija pri evaluaciji ili ocjenjivanju kineskog razvrstavanja u carinsku tarifu nije zauzela nikakvo stajalište. Navela je da je predmetni proizvod razvrstan u oznaku HS, čiji je opis usklađen i stoga jednak u EU-u i u Kini. Zbog toga je zaključila da je predmetni proizvod obuhvaćen oznakom HS 4418 75 . Komisija se nije uplitala u kinesku carinsku nomenklaturu, ali je utvrdila da su oznaka i opis oznake HS 4418 75 u skladu s proizvodom iz ispitnog postupka. Na temelju tog nalaza utvrđeno je da je predmetni proizvod u NRK-u obuhvaćen oznakom HS 4418 75 , za koju u slučaju izvozne prodaje ne postoji povrat PDV-a. Tvrdnja da se Komisija u tom pogledu nije savjetovala s kineskom vladom neutemeljena je. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 16. privremene uredbe, kineska vlada nije surađivala u ovom ispitnom postupku i, unatoč tome što je primila privremenu uredbu i dokument o konačnoj objavi, kineska vlada o tom pitanju nije dostavila nikakve primjedbe, a kamoli dokaze koji bi ukazivali na suprotno.

(120)

Grupa Forest je u svojim primjedbama tvrdila da se u skladu s objašnjenjima uz kinesku carinsku tarifu tarifni broj 4418 ne odnosi na proizvod iz ispitnog postupka, iako je citirala da ta oznaka uključuje „sastavljene podne obloge, (uključujući parket) ili [...]”, što je upravo proizvod iz ispitnog postupka. Osim toga, u primjedbama nije navela da se u istim objašnjenjima navodi da su neki proizvodi isključeni, odnosno: „Iz ovog se tarifnog broja isključuju: (1) šperploče, furnirane ploče i slično laminirano drvo, koje imaju tanki drveni furnir pričvršćen na površinu kako bi oponašale sastavljene podne obloge iz tarifnog broja 44.18 (tarifni broj 44.12).” Stoga oznake koje upotrebljavaju izvoznici, odnosno 4412 52 i 4412 92 , obuhvaćaju samo proizvode s tankim furnirom na površini koji imitiraju proizvod iz ispitnog postupka, ali nisu proizvod iz ispitnog postupka.

(121)

Osim toga, prema tumačenju grupe Forest, u tarifni broj 4418 mogu se razvrstati neki drugi proizvodi, na primjer višestruki trošivi slojevi. Komisija je napomenula da je grupa Forest izvozila i proizvode razvrstane kao višestruke trošive slojeve i da na tu prodaju i dalje nije primjenjivao oznaku HS 4418 . Ta je prodaja evidentirana bez ikakvih poreza. Stoga je očito da, čak i ako se uzmu u obzir navedena objašnjenja, oznake koje to društvo primjenjuje na proizvode koji se prodaju za izvoz ne odgovaraju opisu proizvoda. Komisija stoga nije promijenila svoj zaključak da je predmetni proizvod obuhvaćen tarifnim brojem HS 4418 .

(122)

Drugo, Komisija potvrđuje da je primijenjena pravna osnova članak 2. stavak 10. točka (k) osnovne uredbe, koji se odnosi na druge čimbenike koji bi mogli utjecati na usporedbu cijena. Društva su tvrdila da nepovratni PDV za izvoznu prodaju proizvoda pod oznakom 4418 75 ne utječe na usporedbu cijena jer su izvoznici stvarno primili povrat PDV-a za tu prodaju. Proizvođači izvoznici smatraju da to što su društva primila povrat PDV-a jer je roba razvrstana u oznaku HS proizvoda koji nisu proizvod iz ispitnog postupka nije relevantno te da bi za usporedbu cijena i prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe u obzir trebalo uzeti samo stvarno primljeni povrat. Komisija je ponovila da se na temelju nalaza ispitnog postupka na proizvod iz ispitnog postupka ne primjenjuje povrat PDV-a, pa je uobičajena vrijednost prilagođena u skladu s time. Stoga je prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) bila opravdana.

(123)

Osim toga, tvrdnja grupe Forest da se u članku 2. stavku 10. točki (k) osnovne uredbe propisuje viši pravni i dokazni standard za prilagodbe u usporedbi s onim koji se primjenjuju na temelju točaka od (a) do (j) nije točna. Standard koji se propisuje u točki (k) uvijek ima za cilj pravednu usporedbu izvozne cijene i uobičajene vrijednosti, kako je općenito utvrđeno u uvodnom dijelu članka 2. stavka 10. osnovne uredbe. Stoga je pravni i dokazni standard za prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe jednak onom koji se primjenjuje na temelju drugih točaka te odredbe. Komisija je zbog toga odbacila tu tvrdnju i zadržala ocjenu iz uvodnih izjava od 104. do 107.

(124)

Tvrdnje predmetnih društava da njihova izvozna cijena ne uključuje PDV nisu prihvaćene zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 116. do 118., odnosno korištenja oznake HS koja nije u skladu s opisom proizvoda u carinskoj nomenklaturi. Nijedno društvo nije svoje tvrdnje potkrijepilo dostatnim dokazima o tome da bi se na proizvod iz ispitnog postupka trebala primijeniti druga oznaka.

(125)

Komisija je stoga zaključila da je proizvod iz ispitnog postupka obuhvaćen oznakom HS 4418 75 i da bi za potrebe pravedne usporedbe uobičajenu vrijednost trebalo na odgovarajući način prilagoditi zbog nepovratnog PDV-a. Tvrdnje predmetnih društava u tom su pogledu odbačene.

(126)

Nakon dodatne objave, koja se nije odnosila na tvrdnje o prilagodbi zbog nepovratnog PDV-a, obje su stranke zatražile od Komisije da preispita svoju ocjenu u tom pogledu te su uputile na svoje ranije primjedbe na konačnu objavu. Komisija nije promijenila svoju ocjenu.

(127)

Nakon revizije referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, kako je opisano u uvodnim izjavama od 46. do 51., Komisija je revidirala dampinške marže.

(128)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(129)

Većina zaprimljenih tvrdnji nije slijedila ili je djelomično slijedila strukturu privremene uredbe. Komisija je učinila sve u svojoj moći kako bi primljene tvrdnje razmotrila u odgovarajućim odjeljcima te uredbe. Osim toga, Komisija navodi da su mnoge tvrdnje koje je CNFPIA dostavio pod naslovom „šteta” zapravo bile povezane s argumentima o uzročnosti. Stoga je takve tvrdnje razmotrila u odjeljku 5. ove Uredbe.

(130)

Budući da nije bilo primjedaba o definiciji industrije Unije i proizvodnji u Uniji, potvrđuju se uvodne izjave 216. i 217. privremene uredbe.

(131)

Budući da nije bilo primjedaba o utvrđivanju odgovarajućeg tržišta Unije, potvrđene su uvodne izjave od 218. do 221. privremene uredbe.

(132)

Budući da nije bilo primjedaba o potrošnji u Uniji, potvrđene su uvodne izjave od 222. do 226. privremene uredbe.

(133)

Nakon privremene objave CNFPIA je tvrdio da su količine uvoza u kvadratnim metrima (m2) koje je objavio Eurostat pokazale veće smanjenje uvoza tijekom razmatranog razdoblja od smanjenja uvoza na temelju podataka Eurostata koje je Komisija prilagodila i prikazala u tablici 3 privremene uredbe.

(134)

Komisija podsjeća da je već u uvodnoj izjavi 227. privremene uredbe opravdala potrebu za prilagodbom Eurostatovih količina uvoza u kvadratnim metrima zbog nedostataka u neusklađenim podacima Eurostata. Stoga smatra da nema potrebe raspravljati o kretanjima neprilagođenih podataka.

(135)

CNFPIA je nakon konačne objave naveo da sumnja u potrebu za prilagodbom podataka o uvozu te je smatrao da se metodologija koju je primijenila Komisija nije temeljila na objektivnim, provjerljivim i vjerodostojnim dokazima.

(136)

Prilagodba koju je Komisija provela već je razmotrena u uvodnoj izjavi 227. privremene uredbe. Međutim, primjedbe CNFPIA-a odbačene su jer nije dostavio nijedan razlog kojim bi se potkrijepilo stajalište da je prilagodba upitna ili da se metodologija nije temeljila na objektivnim, provjerljivim i vjerodostojnim dokazima.

(137)

CNFPIA je kritizirao i korištenje podataka o uvozu (u apsolutnom smislu i u odnosu na potrošnju) u nalazima o šteti. CNFPIA se gotovo isključivo usmjerio na smanjenje količina uvoza u razdoblju ispitnog postupka i na smanjenje tržišnog udjela te godine.

(138)

U svojoj analizi u privremenoj uredbi (u odjeljku 4.4.1., u kojem se nalazi tablica 3) Komisija je iznijela uravnoteženiju ocjenu podataka o uvozu u razmatranom razdoblja i objasnila njezin kontekst. Zapravo, smanjenje potrošnje u razdoblju ispitnog postupka (29 %) znači da podaci o tržišnom udjelu omogućuju bolje tumačenje kretanja količine uvezenih proizvoda od apsolutnih vrijednosti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 231. privremene uredbe, uvoz iz Kine povećao se sa 16,8 % u 2020. na 22,5 %, što je povećanje od 34 %. Smanjenje tržišnog udjela 2023. posljedica je visokih razina zaliha uvoznika krajem 2022. Osim toga, pri ocjenjivanju štetne prirode uvoza CNFPIA nije uzeo u obzir da su se cijene iz Kine 2023. naglo smanjile i spriječile povećanje cijena industrije Unije. Stoga je odbačena tvrdnja da razine uvoza iz Kine u razmatranom razdoblju i u razdoblju ispitnog postupka nisu bile štetne.

(139)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o količini i tržišnom udjelu uvoza iz Kine, potvrđene su uvodne izjave od 227. do 231. privremene uredbe.

(140)

CNFPIA je iznio tvrdnju o količinama uvoza i njegovu učinku na nanošenje štete. O toj se tvrdnji raspravljalo u odjeljku 5.1. u nastavku.

(141)

Nakon privremene objave Amorim, Barth, CNFPIA, MEFO Floor i Puderbach tvrdili su da bi trebalo povećati prilagodbu razine trgovine koju je Komisija upotrijebila u uvodnoj izjavi 242. privremene uredbe jer ne obuhvaća sve troškove skladištenja, logistike, prodaje i stavljanja na tržište koje ima distributer na tržištu Unije. Konkretno, Amorim je predložio upotrebu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova društva u Turskoj („referentna zemlja”), kako je navedeno u uvodnoj izjavi 199. privremene uredbe, koji su iznosili 19,5 % troška prodane robe.

(142)

Komisija je tu tvrdnju smatrala neutemeljenom jer te stranke nisu dostavile dokaze kojima bi je potkrijepile. U odjeljku 7.2. privremene uredbe Komisija je navela nedostatak provjerenih podataka iz sektora uvoza i trgovine, koji bi joj bili dostupni. Samo je jedan uvoznik koji je činio 6 % uvoza iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka u potpunosti surađivao u ispitnom postupku. Stoga nema dovoljno dostupnih podataka kojima bi se opravdalo povećanje prilagodbe razine trgovine iz uvodne izjave 242. privremene uredbe. Nadalje, Komisija je smatrala da je tvrdnja društva Amorim o upotrebi 19,5 % troškova prodaje te općih i administrativnih troškova društva u Turskoj netočna jer se prilagodba razine trgovine ne može temeljiti na podacima o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima iz reprezentativne zemlje i izraziti kao postotak troškova prodane robe, a ne prometa. Argument društva Amorim u svakom je slučaju bespredmetan jer je Komisija promijenila razinu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51. ove Uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(143)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o cijenama uvoza iz Kine i sniženju cijena, potvrđene su uvodne izjave od 232. do 244. privremene uredbe.

(144)

Amorim je nakon konačne objave iznio primjedbu da je Komisijina analiza sniženja cijena pogrešna jer u njoj nisu na odgovarajući način uzete u obzir razlike u značajkama proizvoda, kao što su gradiranje i brendiranje.

(145)

Međutim, u iznesenim primjedbama ne navode se pojedinosti koje bi objasnile moguću asimetriju u pogledu gradiranja ili brendiranja odnosno načina na koji bi se mogle ukloniti takve primijećene asimetrije. Kad je riječ o gradiranju, Komisija upućuje na uvodnu izjavu 240. privremene uredbe, u kojoj se objašnjava metoda koju je Komisija primijenila kako bi u svojim izračunima, u mjeri u kojoj je to moguće, uzela u obzir gradiranje. Komisija je zaključila da, s obzirom na to da u dokumentaciji nije imala informacije koje bi dokazale da pitanje gradiranja nije na odgovarajući način riješeno, nije mogla prilagoditi izračune u korist industrije Unije ili kineskih proizvođača izvoznika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(146)

Holz-Richter i Barth u svojim su se primjedbama nakon konačne objave osvrnuli i na usporedivosti cijena. Te su stranke iznijele primjedbu da je Komisijina analiza sniženja cijena pogrešna jer nije na odgovarajući način uzela u obzir činjenicu da se kineski uvoz uglavnom sastojao od proizvoda razvrstanih u razred niske kvalitete.

(147)

Komisija je pri usporedbi cijena uzela u obzir gradiranje i dostavila svoje izračune predmetnim proizvođačima izvoznicima. Naime, Komisija ne osporava da je velika količina kineskog uvoza bila svrstana u razrede koji nisu razredi vrhunske kvalitete, ali taj se uvoz uspoređivao samo s proizvodima industrije Unije koji nisu najvišeg razreda. Komisija upućuje na uvodnu izjavu 240. privremene uredbe, u kojoj se objašnjava metoda koju je Komisija primijenila kako bi u svojim izračunima, u mjeri u kojoj je to moguće, uzela u obzir gradiranje. Sve cijene korištene u izračunima (koje se odnose na kineski izvoz i prodaju industrije Unije) provjerene su na licu mjesta. Nije bilo dokaza da su se na tržištu Unije prodavale velike količine kineskih proizvoda vrlo niske kvalitete ili da su takvi proizvodi bili rašireniji od onih koje prodaje industrija Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(148)

Amorim je iznio i primjedbu da je analiza sniženja cijena koju je provela Komisija manjkava jer se pri prilagodbi razine trgovine od 5 % nisu na odgovarajući način uzele u obzir razlike u razini trgovine. Holz-Richter isto je tako iznio tvrdnje povezane s utjecajem prodajnih lanaca na izračune. Amorim je naveo da se ne slaže s Komisijinim pobijanjem njegovih izvornih primjedbi (opisano u uvodnim izjavama 141. i 142. jer je ta primjedba odbačena samo zbog „tehničkih razloga”, tj. zbog nedostatka dokaza koji bi je potkrijepili). Komisija ostaje pri svojem stajalištu da nije podnesen nijedan provjerljiv dokaz koji bi potkrijepio povećanje razine trgovine.

(149)

U uvodnoj izjavi 142. Komisija je nadalje objasnila da prilagodba na višu razinu koju je predložio Amorim (19,5 % troškova prodane robe na temelju turskih podataka) nije odbijena samo zbog nedostatka dokaza koji bi je potkrijepili, nego i zbog toga što potječe iz izvora izvan Unije. Osim toga, ta bi se brojka morala smanjiti jer je bila riječ o postotku troškova prodane robe, a ne prometu. Uz to, morala bi se dodatno smanjiti jer bi se primjenjivala samo na prodaju u Uniji ostvarenu preko povezanih trgovaca (otprilike 67 %).

(150)

Ako se stavi u svoj pravi kontekst, posljedična prilagodba razine trgovine koju je predložio Amorim dovela bi do prilagodbe od otprilike 10 %. Amorim je u podnesku tvrdio da prilagodba razine prodaje nije primjerena i da postoji rizik da će se time narušiti marža sniženja cijena (naviše), što bi dovelo do precjenjivanja njezina učinka na analizu uzročno-posljedične veze. Međutim, prilagodba od 10 % ne bi bila djelotvorna za smanjenje marži sniženja cijena utvrđenih u uvodnoj izjavi 238. privremene uredbe na razine koje bi promijenile nalaze o šteti i uzročno-posljedičnoj vezi. Stoga su tvrdnje o sniženju cijena odbačene.

(151)

Holz-Richter iznio je primjedbe o bonusima ili popustima za prijevremeno plaćanje koje nude proizvođači iz Unije, ali ne i kineski izvoznici.

(152)

Budući da su izračuni provedeni na temelju cijena bez popusta, Komisija smatra da to pitanje nije dovelo do narušavanja izračuna. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(153)

Holz-Richter iznio je primjedbe i o drugim pitanjima koja su mogla narušiti izračune sniženja cijena, kao što su bonusi ili popusti za prijevremeno plaćanje, vozarine i troškovi kredita.

(154)

Budući da su izračuni provedeni na temelju cijena bez popusta, Komisija smatra da to pitanje nije dovelo do narušavanja izračuna. Kad je riječ o vozarinama i troškovima kredita, izračuni su provedeni na razini CIF za proizvođače izvoznike. Osim toga, troškovi kredita nisu oduzeti od cijena CIF proizvođača izvoznika. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(155)

Tvrdnje o uvoznim cijenama kad je riječ o njihovu učinku na nanošenje štete iznio je i CNFPIA. O tim se tvrdnjama raspravlja u odjeljku 5.1. u nastavku.

(156)

Budući da nije bilo primjedaba o općim napomenama o gospodarskom stanju Unije, potvrđene su uvodne izjave od 245. do 249. privremene uredbe.

(157)

Nakon privremene objave CNFPIA je tvrdio da je do smanjenja proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta u razdoblju ispitnog postupka dovelo smanjenje potrošnje. Tvrdnje koje se odnose na uzročno-posljedičnu vezu razmotrene su u odjeljku 5. u nastavku.

(158)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o proizvodnji, proizvodnom kapacitetu i iskorištenosti kapaciteta, potvrđene su uvodne izjave od 250. do 253. privremene uredbe.

(159)

Nakon privremene objave CNFPIA se nije složio s nalazom Komisije da postoji veza između smanjenja prodajnih količina industrije Unije u Uniji i prodora kineskog uvoza na tržište. Konkretno, CNFPIA je tvrdio i. da Komisija nije priznala da je postotak smanjenja kineskog uvoza 2023. veći od postotka smanjenja prodaje industrije Unije, zbog čega CNFPIA smatra da je riječ o kretanjima koja su uzrokovana smanjenjem potrošnje i povećanjem troškova proizvodnje te ii. da je Komisija tom čimbeniku pridala manju važnost nego smanjenju prodaje u Uniji.

(160)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kad je riječ o točki i., Komisija je transparentno prikazala podatke i, prema potrebi, godišnje analize kretanja prodaje, količina i tržišnih udjela. Kad je riječ o točki ii., Komisija je provela sveobuhvatnu analizu svih pokazatelja štete i u potpunosti objasnila svoje zaključke o šteti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(161)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o količinama i tržišnom udjelu uvoza, potvrđene su uvodne izjave od 254. do 259. privremene uredbe.

(162)

Posljedice tvrdnje o uzročno-posljedičnoj vezi razmotrene su u odjeljku 5.1. u nastavku.

(163)

Budući da nije bilo primjedaba o rastu, potvrđena je uvodna izjava 260. privremene uredbe.

(164)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da bi kretanja u području zaposlenosti i produktivnosti trebalo pripisati smanjenju proizvodnje i prodaje.

(165)

Komisija je smatrala da ta tvrdnja nije osnovana jer je taj nalaz već naveden u uvodnoj izjavi 286. privremene uredbe.

(166)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o zaposlenosti i produktivnosti, potvrđene su uvodne izjave od 261. do 263. privremene uredbe.

(167)

Budući da nije bilo primjedbi o visini dampinške marže i oporavku od prethodnog dampinga, potvrđene su uvodne izjave 264. i 265. privremene uredbe.

(168)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da industrija Unije tek 2023. nije mogla prenijeti povećanje troškova na svoje prodajne cijene.

(169)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 276. privremene uredbe, profitabilnost industrije Unije počela se smanjivati 2022., godine u kojoj su se povećavali troškovi, kako je prikazano u tablici 8 privremene uredbe. Zbog toga se 2022. počela smanjivati sposobnost industrije Unije da povećanje troškova prenese na svoje kupce. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(170)

Nakon privremene objave CNFPIA je tvrdio da usporedba cijena i troškova industrije Unije u tablici 8 privremene uredbe ne potkrepljuje nalaz iz tablice 11 te uredbe, odnosno da je prodaja u Uniji 2023. bilježila gubitke.

(171)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 267. privremene uredbe, prodajne cijene bile su one koje je industrija Unije ostvarila nepovezanim stranama (uključujući prodaju svojih povezanih trgovaca), dok su prijavljeni jedinični troškovi bili samo troškovi proizvodnje koje su snosili isključivo proizvođači iz Unije u uzorku. Industrija Unije je 2023. ostvarila gubitke jer je takva prodaja uzrokovala dodatne troškove, odnosno one povezanih trgovaca iz uvodne izjave 18. privremene uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(172)

CNFPIA je nakon privremene objave osporio nalaz o sprečavanju rasta cijena naveden u uvodnim izjavama od 267. do 270. privremene uredbe. Konkretno, smatrao je da Komisija nije utvrdila bi li se domaće cijene povećale da nije bilo navodnog dampinškog uvoza iz Kine.

(173)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Komisijina ocjena u privremenoj uredbi uglavnom se oslanja na utjecaj kineskih uvoznih cijena na stanje industrije Unije, primjerice u odjeljcima 4.5.4. i 5.1. privremene uredbe („zaključak o šteti” odnosno „učinci dampinškog uvoza”). Stoga Komisija nije samo u potpunosti analizirala sprečavanje rasta cijena, nego je i zaključila da je pad profitabilnosti 2022. i 2023. uglavnom posljedica kineskog uvoza. Da nije bilo velikih količina jeftinog kineskog uvoza, industrija Unije mogla se 2022. i 2023. lakše suočiti s problemima povećanja troškova i pada potrošnje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(174)

Amorim se u primjedbama nakon konačne objave vratio na pitanje cijena i čimbenika koji utječu na cijene (odjeljak 4.5.3.1. privremene uredbe). Iznio je primjedbu da se u Komisijinoj analizi nije na odgovarajući način uzelo u obzir da su na sprečavanje rasta cijena i smanjenje dobiti utjecali „ostali čimbenici”, kao što su povećanje troškova i smanjenje potrošnje.

(175)

Komisija se nije složila da ti čimbenici nisu uzeti u obzir. Zapravo, oba su pitanja uključena u analizu u odjeljku 4.5.3.1., a detaljnija analiza iznesena je u odjeljke 5.2.3. i 5.2.4. te uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(176)

Amorim je iznio i primjedbu da je analiza troškova proizvodnje iz tablice 8 bila manjkava jer je obuhvaćala samo troškove proizvodnje.

(177)

Naime, tablica 8 privremene uredbe obuhvaća sve troškove proizvodnog subjekta proizvođačâ iz Unije u uzorku. To uključuje njihove troškove prodaje te opće i administrativne troškove za izravnu prodaju. Prikazivanjem troškova na taj način Komisija je uspjela dokazati važnost povećanja troškova u odnosu na ukupne troškove proizvodnih društava. Glavna povećanja troškova povezana sa sirovinama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 268. privremene uredbe, prvenstveno se odnose na troškove proizvodnje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(178)

Osim toga, društvo Amorim tvrdilo je da je analiza profitabilnosti manjkava jer u njoj nisu uzeti u obzir prodajni troškovi povezanih trgovaca.

(179)

Međutim, podaci o profitabilnosti iz tablice 11 privremene uredbe obuhvaćaju prihod od prodaje i troškove triju proizvođača iz Unije u uzorku i njihovih povezanih trgovaca. U tablici 11 privremene uredbe jasno je navedeno da se prihod od prodaje odnosi na prodaju nepovezanim kupcima u Uniji. Komisija je svakom proizvođaču iz Unije u uzorku dostavila izračun profitabilnosti, iz kojeg je bila vidljiva raščlamba prometa i troškova po subjektu grupe. Taj je izračun pokazao i da se kretanje profitabilnosti odnosilo samo na proizvodnju u Uniji, a ne na proizvodnju drugih subjekata grupe koji bi se mogli nalaziti izvan Unije. Budući da nema neusklađenosti između prihoda i troškova, Komisija tvrdi da su njezini podaci o profitabilnosti točni, pa je tvrdnja društva Amorim odbačena.

(180)

Amorim i CNFPIA naveli su i da Komisija nije provela protučinjeničnu analizu čimbenika koji utječu na sprečavanje rasta cijena. Tvrde da je protučinjenična analiza ključna za donošenje zaključka o sprečavanju rasta cijena u skladu s pravilima WTO-a i pravom EU-a. Pitanje je bi li se cijene u Uniji povećale bez navodnog dampinškog uvoza.

(181)

Prvo, Komisija je podsjetila da se u analizi u odjeljku o uzročno-posljedičnoj vezi privremene uredbe raspravljalo o pitanju povećanja cijena i odgovoru industrije Unije na ta povećanja. Slično tome, u privremenoj uredbi raspravljalo se i o smanjenju potrošnje i njegovu učinku na industriju Unije. U uvodnoj izjavi 316. privremene uredbe navedeno je da se proizvođači moraju moći prilagoditi povećanju troškova sirovina i energije prenošenjem tih povećanja na kupce. Ako to ne uspiju učiniti, poslovanje tih proizvođača ne može biti održivo. Komisija je u tablici 8 privremene uredbe utvrdila razmjer povećanja troškova, ali je navela da se to povećanje nije moglo u potpunosti prenijeti na kupce industrije Unije prvenstveno zbog dampinškog uvoza. Ta se vrsta analize jednom godišnje provodila i za povećanje troškova i za smanjenje potrošnje. Komisija je uspjela dokazati da je dampinški uvoz imao važnu ulogu u sprečavanju rasta cijena i smanjenju količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela. Stoga može razumno zaključiti da bi bez znatnog sprečavanja rasta cijena, koje je vidljivo iz marži sniženja ciljnih cijena, odnosno da nije bilo uvoza višeslojnih drvenih podnih obloga iz Kine, došlo do povećanja cijena. Komisija stoga odbacuje tvrdnju da njezina analiza nije bila u skladu s pravilima WTO-a ili pravom EU-a.

(182)

Kad je riječ o Amorimovoj tvrdnji da je rast cijena spriječilo tržišno natjecanje unutar Unije, Komisija ističe da na temelju podataka iz dokumentacije ta tvrdnja nije utemeljena. Vrste proizvoda triju proizvođača iz Unije često su se međusobno natjecale na tržištu, ali su njihove cijene bile više od cijena usporedivih vrsta višeslojnih drvenih podnih obloga koje prodaju kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Osim toga, utvrđeno je da su sva tri proizvođača izvoznika prodavala po nižim cijenama od industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(183)

U primjedbama nakon konačne objave CNFPIA je smatrao da Komisija svoju odluku o šteti nije temeljila na pozitivnim dokazima te da nije provela analizu učinka na cijene kako je propisano osnovnom uredbom. To je stajalište CNFPIA objasnio na sljedeći način: „Komisija nije analizirala učinak uvoza višeslojnih drvenih podnih obloga iz Kine na cijene višeslojnih drvenih podnih obloga u EU-u. Nije analizirala je li došlo do znatnog sniženja cijena u usporedbi s cijenama u EU-u ili je učinak uvoza višeslojnih drvenih podnih obloga iz Kine snizio cijene višeslojnih drvenih podnih obloga u EU-u ili spriječio njihovo povećanje.”

(184)

Te tvrdnje u potpunosti zanemaruju ocjene koje je Komisija iznijela u odjeljcima 4.4.2. i 4.5.3.1. privremene uredbe, te se stoga odbacuju.

(185)

Isto tako, kad je riječ o učincima na cijene, CNFPIA je usporedio podatke o cijenama i troškovima prikazane u tablici 8 privremene uredbe i zaključio da kineski uvoz ne može biti uzrok štete jer se razlika između cijena i troškova u razdoblju ispitnog postupka smanjila.

(186)

Ta se analiza nije mogla prihvatiti jer ne uzima u obzir znatno sniženje cijena koje je Komisija utvrdila u razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, navedeni troškovi odnosili su se isključivo na troškove proizvodnog subjekta proizvođača u uzorku. Povezani trgovci svakog proizvođača snosili su dodatne troškove. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(187)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o cijenama i čimbenicima koji utječu na cijene, potvrđene su uvodne izjave od 266. do 270. privremene uredbe.

(188)

Učinak tvrdnji o cijenama i troškovima na uzročno-posljedičnu vezu opisan je u odjeljku 5. u nastavku.

(189)

Budući da nije bilo primjedaba o troškovima rada, potvrđene su uvodne izjave 271. i 272. privremene uredbe.

(190)

Nakon privremene objave CNFPIA je tvrdio da povećanje zaliha nije uzrokovano uvozom iz Kine, nego inflacijom, povećanjem troškova proizvodnje i smanjenjem potrošnje u Uniji.

(191)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Iako su čimbenici koje je naveo CNFPIA imali ulogu u povećanju zaliha, Komisija je u uvodnoj izjavi 284. privremene uredbe zaključila da su povećanje kineskih tržišnih udjela i pad cijena u razmatranom razdoblju isto tako bili važni čimbenici. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(192)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o zalihama, potvrđene su uvodne izjave 273. i 274. privremene uredbe.

(193)

Nakon privremene objave CNFPIA osim tvrdnje razmotrene u uvodnoj izjavi 168. nije osporio brojke koje se odnose na profitabilnost industrije Unije. Njegova tvrdnja o uzroku kretanja profitabilnosti opisana je u odjeljku 6. u nastavku.

(194)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio i da je sposobnost industrije Unije da znatno ulaže u svoje poslovanje čvrst pokazatelj da nije pretrpjela nikakvu materijalnu štetu.

(195)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Komisija je u uvodnoj izjavi 280. privremene uredbe zaključila da su ulaganja u razmatranom razdoblju bila skromna i ograničena zbog smanjene sposobnosti prikupljanja kapitala. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(196)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o profitabilnosti, novčanom toku, ulaganjima, povratu ulaganjâ i sposobnosti prikupljanja kapitala, potvrđene su uvodne izjave od 275. do 280. privremene uredbe.

(197)

Nakon privremene objave CNFPIA je tvrdio da bi Komisija u analizi štete trebala pridati „posebnu važnost” najnovijim dostupnim podacima, odnosno podacima iz razdoblja ispitnog postupka, te da je Komisija pogriješila u svojoj analizi jer to nije učinila. Zbog toga je CNFPIA tvrdio da je Komisijina analiza subjektivna i nepoštena.

(198)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Iako se slaže da je analiza podataka iz razdoblja ispitnog postupka ključna za analizu štete, Komisija te podatke mora procijeniti u odgovarajućem kontekstu. Stoga je u slučaju većine pokazatelja štete postupala u skladu sa svojom uobičajenom politikom provođenja analize četverogodišnjeg kretanja. Pri donošenju zaključaka na temelju te analize trendova Komisija je napomenula da su se pokazatelji količine (količine proizvodnje i prodaje, tržišni udjeli i zaposlenost) u razdoblju od 2020. do 2022. većinom poboljšali ili bili stabilni te su se 2023. smanjili, dok su se pokazatelji uspješnosti (profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja) počeli pogoršavati već 2022. Stoga je analiza Komisije bila temeljita i u njoj su uzeta u obzir kretanja svakog pokazatelja, dok su kretanja u razdoblju ispitnog postupka iznesena zasebno i u odgovarajućem kontekstu. Komisija stoga ostaje pri svojem stajalištu da je nanošenje štete započelo 2022. i da se intenziviralo u razdoblju ispitnog postupka. Prema tome, Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(199)

Nakon konačne objave CNFPIA je tvrdio da Komisija nije utvrdila štetu na temelju pozitivnih dokaza niti je provela objektivno ispitivanje (a) količine višeslojnih drvenih podnih obloga uvezenih iz Kine i učinaka tog uvoza na cijene višeslojnih drvenih podnih obloga na tržištu EU-a; i (b) njihova učinka na proizvođače višeslojnih drvenih podnih obloga iz EU-a.

(200)

Komisija je ispitala i osporila sve primjedbe CNFPIA-a te stoga odbacuje općenitu tvrdnju da Komisijina analiza nije bila objektivna ni utemeljena na pozitivnim dokazima.

(201)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o zaključcima o šteti, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 281. do 287. privremene uredbe.

(202)

Nakon privremene objave CNFPIA je tvrdio da Komisijina analiza uzročno-posljedične veze između kineskog uvoza i štete nanesene industriji Unije nije dobra. Konkretno, tvrdio je i. da Komisija smanjenje količina uvoza nije smatrala odlučujućim čimbenikom za odbacivanje uzročno-posljedične veze između kineskog uvoza i štete nanesene industriji Unije; ii. da se Komisija pri donošenju svojih zaključaka prvenstveno oslonila na navodno niske cijene uvoza; iii. da je Komisija pogrešno zaključila da je došlo do vremenskog podudaranja između pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije i znatne prisutnosti kineskog uvoza jer je do pogoršanja došlo u vrijeme kad se uvoz iz Kine smanjivao; i iv. čak i da su se vremenski podudarali, ta podudarnost ne bi bila dovoljna za utvrđivanje uzročno-posljedične veze jer su postojali drugi čimbenici koji su uzrokovali štetu.

(203)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom.

(204)

Kad je riječ o točki i., u tablici 3 privremene uredbe prikazan je uvoz iz Kine i njegov tržišni udio. Iako se količina uvoza u razdoblju ispitnog postupka smanjila, do toga je došlo zbog pada potrošnje. Stoga je tržišni udio uvoza precizniji pokazatelj učinka na tržište. Tržišni udio kineskog uvoza povećao se sa 16,8 % u 2020. na 25,4 % u 2022., što je povećanje od 51 %. Međutim, tržišni udio tog uvoza smanjio se na 22,5 % u razdoblju ispitnog postupka, što je i dalje povećanje od 34 % u odnosu na 2020. Blago smanjenje tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka mora se staviti i u kontekst razvoja njegovih cijena i učinka na industriju Unije, kako je objašnjeno u sljedećoj uvodnoj izjavi. Osim toga, analiza provedena u odjeljku 8.3. ove Uredbe pokazuje da se smanjenje količina proizvoda uvezenih iz Kine zabilježeno u razdoblju ispitnog postupka nije zadržalo 2024. Unatoč dodatnom padu potrošnje od 5 % u 2024. količine uvoza znatno su se povećale.

(205)

Kad je riječ o točki ii., u analizi Komisije nije uzeta u obzir samo količina uvoza nego i kretanje prodajnih cijena takvog uvoza, njegov učinak na sprečavanje rasta i sniženje cijena te njegov tržišni udio. Stajalište Komisije da je dampinški uvoz bio glavni uzrok štete stoga se nije temeljilo samo na cijenama. U tablici 4 privremene uredbe prikazano je da su se od 2020. do 2022. cijene kineskog uvoza u EUR/kg povećale za 30 %. Međutim, te su se cijene u razdoblju ispitnog postupka smanjile za 13 %. Cijene su u tom razdoblju bile samo 13 % više od cijena iz 2020. Tablica 8 privremene uredbe pruža dodatni kontekst i pokazuje da su se jedinični troškovi industrije Unije u razdoblju analize povećali za 42 %. Osim toga, iz tablice 11 vidljivo je da se profitabilnost industrije Unije smanjila 2022. i da je u razdoblju ispitnog postupka postala negativna. Te činjenice pokazuju da su kineski izvoznici izvršili znatan pritisak na cijene industrije Unije jer postoji jasna uzročno-posljedična veza, uključujući vremensku korelaciju, između smanjenja dobiti industrije Unije i kineskih cijena u Uniji s tržišnim udjelima koji su u razdoblju ispitnog postupka i dalje bili visoki.

(206)

Kad je riječ o točki iii., Komisija je jasno utvrdila da se šteta pojavila 2022., godine u kojoj se potrošnja povećavala. Te je godine industrija Unije trpjela zbog sprečavanja rasta cijena jer se povećanje troškova sirovina nije moglo u potpunosti prenijeti na njezine kupce zbog učinaka dampinškog uvoza na cijene.

(207)

Kad je riječ o točki iv., Komisija ne poriče da su na štetu koju je industrija Unije pretrpjela 2022. i 2023. utjecali i drugi čimbenici. Ti čimbenici, uključujući povećanje troškova i pad potrošnje 2023., u potpunosti su objašnjeni u privremenoj uredbi. Međutim, Komisija ostaje pri zaključku da je dampinški uvoz bio glavni uzrok štete 2022. i 2023. te da ostali čimbenici nisu umanjili tu uzročno-posljedičnu vezu.

(208)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(209)

Amorim je nakon konačne objave tvrdio da je Komisija iznijela obmanjujuće tumačenje količine uvezenih proizvoda i tržišnog udjela, u svojim zaključcima preuveličala učinke na cijene i sprečavanje rasta cijena te odredila netočan vremenski okvir štete u odnosu na kretanje uvoza.

(210)

Primjedbe društva Amorim u tom pogledu nisu sadržavale nove činjenice, već samo argumente koji su već opovrgnuti u konačnoj objavi.

(211)

Kad je riječ o kretanju količine uvezenih proizvoda i tržišnih udjela, Amorim se protivi Komisijinoj analizi jer smatra da bi Komisija trebala razmotriti samo smanjenje tržišnih udjela uvoza iz Kine u 2023. bez uzimanja u obzir općeg konteksta, kao što je znatno smanjenje cijena te godine, ili usporedbe tržišnih udjela u razmatranom razdoblju. Komisija se ne slaže s tvrdnjom da je analiza količine uvezenih proizvoda i tržišnih udjela bila obmanjujuća.

(212)

Kad je riječ o učincima na cijene i sprečavanju rasta cijena, Komisija je već u fazi privremene uredbe smatrala da su na industriju Unije znatno utjecali smanjenje potrošnje 2023. i povećanje troškova. Međutim, ostaje pri svojem stajalištu da je razina dampinškog uvoza iz Kine po štetnim cijenama bila stvaran i važan uzrok štete pretrpljene 2022. i 2023.

(213)

Kad je riječ o korištenju podataka o kineskom uvozu koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka, Komisija se u privremenoj uredbi uopće nije pozivala na te podatke. Međutim, ti su podaci prikupljeni kako bi se ocijenila retroaktivna naplata pristojbi pa su stoga korišteni u konačnoj objavi kako bi se moglo odgovoriti na primjedbe stranaka.

(214)

Kad je riječ o „drugim” čimbenicima štete, Amorim nije postavio novo pitanje, osim što je iznio tvrdnju da je uzrok štete bilo tržišno natjecanje unutar Unije. To je pitanje već opovrgnuto u uvodnoj izjavi 182. ove Uredbe.

(215)

Stoga su te tvrdnje odbačene.

(216)

CNFPIA je iznio i primjedbe o učincima kineskog uvoza na stanje industrije Unije. Prva primjedba odnosila se na proizvodnju, kapacitet i iskorištenost kapaciteta. CNFPIA je tvrdio da su kretanja potrošnje u Uniji te količine proizvedenih i prodanih proizvoda i tržišnog udjela industrije Unije bila slična kretanjima kineskog uvoza, što znači da se kineski uvoz ne može smatrati štetnim.

(217)

Međutim, u toj se analizi zanemaruju posljedice učinaka na cijene pa je stoga odbačena.

(218)

CNFPIA je iznio i primjedbu da je godišnja analiza tržišnog udjela industrije Unije isto tako pokazala nepostojanje štete jer se tržišni udio industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka povećao.

(219)

Taj je razvoj događaja činjenično točan, ali su zaključci doneseni samo na temelju te činjenice manjkavi jer ne uzimaju u obzir učinke na cijene. Osim toga, Komisija je u analizi u uvodnim izjavama 257. i 286. privremene uredbe već uzela u obzir smanjenje tržišnog udjela kineskog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(220)

CNFPIA je iznio i primjedbu da kretanja u području zaposlenosti i produktivnosti ne pokazuju štetu prouzročenu kineskim uvozom.

(221)

U uvodnoj izjavi 286. privremene uredbe već je objašnjeno da kretanje tih pokazatelja upućuje na štetu ako se uzme u obzir zajedno s drugim pokazateljima i kretanjima kineskog uvoza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(222)

CNFPIA je iznio i primjedbu da kretanja prosječnih prodajnih cijena, troškova i profitabilnosti industrije Unije ne pokazuju štetu prouzročenu kineskim uvozom jer se kineski uvoz u razdoblju ispitnog postupka smanjio.

(223)

U uvodnoj izjavi 291. privremene uredbe već je objašnjeno da kretanje tih pokazatelja upućuje na štetu zbog učinaka kineskog uvoza na cijene (sprečavanje rasta). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(224)

CNFPIA je iznio i primjedbe na kretanja zaliha kako bi dokazao da ne pokazuju štetu uzrokovanu kineskim uvozom.

(225)

U uvodnoj izjavi 284. privremene uredbe već je objašnjeno da kretanje tog pokazatelja upućuje na štetu ako se razmatra zajedno s drugim čimbenicima. Osim toga, u uvodnoj izjavi 274. te uredbe objašnjena je važnost zaliha u industriji višeslojnih drvenih podnih obloga. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(226)

CNFPIA je ponovio i svoje primjedbe da je štetu koju je pretrpjela industrija Unije prouzročila navodna visoka razina ulaganja te industrije. Međutim, nije iznio nijedan novi argument. Osim toga, nije pokušao osporiti primjedbe Komisije iz uvodne izjave 280. privremene uredbe o skromnoj prirodi tih ulaganja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(227)

Holz-Richter GmbH u podnesku nakon konačne objave iznio je primjedbe na uzročno-posljedičnu vezu. To je društvo tvrdilo da je uvozilo iz Kine zbog navodno slabe dostupnosti proizvoda industrije Unije. Holz-Richter dostavio je „osjetljive” podatke kako bi potkrijepio svoju tvrdnju da su mjere vjerojatno narušile njegovo poslovanje zbog toga što je po određenoj cijeni kupio asortiman proizvoda višeslojnih drvenih podnih obloga iz Kine i prodavao ga na tržištu Unije.

(228)

Komisija se već bavila pitanjem navodne nestašice u opskrbi u uvodnim izjavama 363. i 364. privremene uredbe. U tim se uvodnim izjavama objašnjava da postoje brojni izvori opskrbe višeslojnim drvenim podnim oblogama i da se očekuje da će se kineski uvoz nastaviti (u smanjenim količinama) kao posljedica tih mjera. Međutim, mjerama se nastoji ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije povećanjem cijena uvoza iz Kine.

(229)

Kad je riječ o tvrdnji društva Holz-Richter koja se odnosi na konkretni asortiman proizvoda, Komisijina analiza usporedbi cijena u uvodnoj izjavi 238. privremene uredbe pokazala je vrlo visok stupanj podudaranja (više od 95 %) kad je riječ o vrstama proizvoda višeslojnih drvenih podnih obloga koje na tržištu Unije prodaju kineski proizvođači izvoznici i industrija Unije. Komisija osim toga napominje da je Holz-Richter svoju tvrdnju o dostupnosti povezao s cijenama, tj. tvrdio da takvi proizvodi nisu bili dostupni iz izvora Unije po istoj cijeni kao kineski uvoz. Iako se ne može isključiti da mala količina uvezenih proizvoda nema izravne ekvivalente u industriji Unije, iz detaljnih usporedbi cijena koje je Komisija provela u ovom ispitnom postupku jasno je da je količina kineskih vrsta proizvoda koje se ne mogu nabaviti iz Unijinih izvora vrlo malena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(230)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o učincima dampinškog uvoza, potvrđene su uvodne izjave od 289. do 296. privremene uredbe.

(231)

Komisija je utvrdila pogrešku u tablici 13 privremene uredbe koja se odnosi na cijene uvoza iz svih trećih zemalja. Te su vrijednosti ispravljene u tablici u nastavku. Ispravak ne utječe na opće zaključke Komisije o učinku „Uvoza iz trećih zemalja”.

Uvoz iz trećih zemalja – ispravak tablice 13 privremene uredbe

(232)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o uvozu iz trećih zemalja, potvrđene su uvodne izjave od 297. do 303. privremene uredbe, revidirane u uvodnoj izjavi 231. ove Uredbe.

(233)

Budući da nije bilo primjedaba o izvoznim rezultatima industrije Unije, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 304. do 307. privremene uredbe.

(234)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da je smanjenje potrošnje u razdoblju ispitnog postupka uzrokovalo štetno stanje industrije, isto tako zato što se tržišni udio industrije Unije povećao, dok se tržišni udio kineskog uvoza smanjio.

(235)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. U analizi koju je Komisija provela u privremenoj uredbi potvrđen je važan učinak smanjenja potrošnje. U uvodnoj izjavi 310. privremene uredbe navedeno je da je „stoga bilo jasno da je industrija Unije bila znatno pogođena smanjenjem potrošnje u razdoblju ispitnog postupka”. Analiza Komisije ispitala je učinak potrošnje 2022., kad se potražnja povećala za 4 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 311. privremene uredbe, Komisija je zaključila da, s obzirom na to da se potrošnja 2022. povećala, to nije moglo objasniti smanjenje profitabilnosti i drugih pokazatelja uspješnosti industrije Unije te godine. Stoga, iako je smanjenje potrošnje imalo znatan učinak, važnu je ulogu imao i pritisak na cijene uzrokovan smanjenjem cijena kineskog uvoza.

(236)

CNFPIA je u primjedbama nakon konačne objave ponovno postavio pitanje smanjenja potrošnje u razdoblju ispitnog postupka. Kako bi dokazao učinak smanjenja potrošnje, u lipnju 2023. dostavio je dodatne dokaze koje je dobio od FEP-a, Europske organizacije pilanske industrije te iz izvješća o europskim cijenama Globalne mreže za trgovinu drvom.

(237)

Komisija je već priznala važnost kretanja potrošnje u odjeljku 5.2.3. privremene uredbe. Ostaje pri svojem stajalištu da je to pitanje doprinijelo pretrpljenoj šteti, ali da to ne znači da dampinški uvoz nije bio glavni, stvarni i bitni uzrok štete. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(238)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o kretanju potrošnje, potvrđene su uvodne izjave od 308. do 313. privremene uredbe.

(239)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da nije točan nalaz Komisije da je povećanje troškova samo čimbenik koji doprinosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije i da je stvarni uzrok materijalne štete kineski pritisak na cijene. CFPIA je uputio na više izvješća o istraživanju tržišta koja se odnose na povećanje troškova za proizvođače višeslojnih drvenih podnih obloga iz Unije i na FEP-ova priopćenja za medije koja se odnose na povećanje troškova sirovina i u kojima se kineski uvoz ne spominje kao uzrok problema.

(240)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Komisija ne osporava činjenicu da su se troškovi, posebno troškovi sirovina, zbog raznih razloga povećali u razmatranom razdoblju. Ta je činjenica potvrđena u odjeljku 5.2.4. privremene uredbe, koji upućuje na stvarne podatke o troškovima proizvođača industrije Unije u uzorku navedene u tablici 8 privremene uredbe. Osim toga, Komisija ponavlja svoje stajalište da povećanje troškova treba prenijeti na kupce kako bi industrije i dalje bile održive. Industrija višeslojnih drvenih podnih obloga u Uniji pretrpjela je veliko smanjenje profitabilnosti 2022. i u razdoblju ispitnog postupka jer nije mogla prenijeti povećanje troškova na svoje kupce zbog pritiska u smislu količina proizvoda i niskih cijena dampinškog uvoza iz Kine. Treba napomenuti da su kineski proizvođači izvoznici proizvode od hrastova drva, koji su ključne sirovine za višeslojne drvene podne obloge, često nabavljali na tržištu Unije. Stoga to povećanje troškova nije pretrpjela samo industrija Unije. Međutim, kineske uvozne cijene višeslojnih drvenih podnih obloga smanjile su se za 13 % u razdoblju ispitnog postupka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 317. privremene uredbe. To je dovelo do pritiska na cijene industrije Unije, nakon čega je uslijedilo smanjenje profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka u razdoblju ispitnog postupka, prikazano u tablici 11. To smanjenje uvoznih cijena neobično je s obzirom na povećanje troškova sirovina koje su pretrpjeli kineski proizvođači izvoznici i njihove troškove prijevoza hrastovih trupaca u Kinu i gotovih višeslojnih drvenih podnih obloga natrag u Uniju. Stoga Komisija ostaje pri svojem stajalištu da povećanje troškova nije umanjilo štetu uzrokovanu dampinškim kineskim uvozom te je tvrdnja CNFPIA-a odbačena.

(241)

CNFPIA je u primjedbama nakon konačne objave ponovno postavio pitanje povećanja troškova. Kako bi dokazao da je došlo do povećanja troškova sirovina, dostavio je dodatne dokaze dobivene od FEP-a, iz izvješća o europskim cijenama Globalne mreže za trgovinu drvom iz rujna 2023. i od Međunarodne organizacije za tropsko drvo.

(242)

Međutim, Komisija je već priznala važnost povećanja troškova sirovina u odjeljku 5.2.4. privremene uredbe. Komisija ostaje pri svojem stajalištu da se povećanje troškova sirovina mora odražavati u prodajnim cijenama kako bi industrija i dalje bila održiva te da su to povećanje cijena uvelike onemogućile cijene kineskog uvoza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(243)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o povećanju troškova, potvrđene su uvodne izjave od 314. do 318. privremene uredbe.

(244)

Budući da nije bilo primjedaba o ograničenoj upotrebi, potvrđene su uvodne izjave 319. i 320. privremene uredbe.

(245)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da je industrija Unije donijela loše poslovne odluke, što je dokazao nalaz Komisije da je industrija Unije provela ulaganja kako bi održala učinkovitost, ali da se nakon 2021. smanjila njezina sposobnost prikupljanja kapitala.

(246)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Činjenice iznesene u uvodnoj izjavi 280. privremene uredbe upućuju na to da ta ulaganja u cijelom razmatranom razdoblju nisu bila pretjerana, nego skromna. Zbog smanjenja sposobnosti prikupljanja kapitala ta su ulaganja 2022. i 2023. morala biti ograničena samo na ona ključna.

(247)

Nakon privremene objave CNFPIA je nadalje tvrdio da Komisija nije ocijenila primjedbe u točkama od 43. do 47. njegova podneska od 25. srpnja 2024.

(248)

Komisija navodi da je pitanja povezana s potrošnjom razmotrila u odjeljku 5.2.3. privremene uredbe, a pitanja povezana s izvoznim rezultatima industrije Unije u odjeljku 5.2.2. te uredbe. U okviru te tvrdnje CNFPIA je naveo da je Barlinek u razmatranom razdoblju proveo prekomjerno ulaganje. Komisija zbog povjerljivosti ne može iznijeti pojedinosti o ulaganju društva Barlinek u proizvodni kapacitet. Međutim, provjerene informacije u osjetljivom spisu pokazuju da je tvrdnja činjenično netočna te je stoga odbačena.

(249)

Budući da nije bilo primjedaba o drugim čimbenicima, potvrđene su uvodne izjave od 321. do 326. privremene uredbe.

(250)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da kineski uvoz nije prouzročio štetu industriji Unije i da bi Komisija trebala preispitati svoj nalaz da na stanje industrije Unije nije utjecao nijedan drugi čimbenik osim kineskog uvoza.

(251)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom zbog razloga navedenih u procjeni uzročno-posljedične veze u odjeljcima 5.1. i 5.2.

(252)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o zaključku o uzročno-posljedičnoj vezi, potvrđene su uvodne izjave od 327. do 332. privremene uredbe.

(253)

FEP je nakon privremene objave tvrdio da je ciljna dobit koju je Komisija upotrijebila u izračunu marže štete bila preniska jer je uključivala profitnu maržu za proizvođača iz Unije u uzorku koja je, zbog posebnih okolnosti koje su se primjenjivale na tog proizvođača, bila neuobičajeno niska. FEP je stoga tvrdio da bi osnovna dobit trebala biti viša od 7,15 % utvrđenih u uvodnoj izjavi 337. privremene uredbe jer korištena prosječna stopa dobiti ne pruža odgovarajuću sliku o tome što je potrebno za ponovnu uspostavu poštenog tržišnog natjecanja u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(254)

Komisija podsjeća da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 337. privremene uredbe, koristila podatke za 2020. jer je riječ o godini prije povećanja uvoza po niskim cijenama koje je prouzročilo štetu industriji Unije. Komisija je ponovno ispitala informacije u dokumentaciji o proizvođaču iz Unije čija je profitna marža 2020. doista bila neuobičajeno niska. Ime poduzeća ne može se navesti zbog povjerljivosti. FEP je tvrdio da su 2020. na stopu profitabilnosti predmetnog društva utjecali određeni privremeni čimbenici, kao što su restrukturiranje poslovnog modela društva i značajni problemi u lancu opskrbe tijekom pandemije bolesti COVID-19.

(255)

Komisija je zaključila da bi to društvo trebalo isključiti iz izračuna osnovne dobiti, koja se posljedično povećala sa 7,15 % na [8,7 % – 11 %] (20).

(256)

CNFPIA je u podnesku nakon konačne objave iznio primjedbe o ciljnoj dobiti korištenoj u izračunima marže štete. Usprotivio se tome da se kao bazna godina za ciljnu dobit koristi 2020. zbog toga što je predaleko od razdoblja ispitnog postupka te je kao alternativu predložio 2022. Osim toga, smatrao je da su se 2020. mogle osjetiti posljedice bolesti COVID-19 na tržište Unije. Nadalje, CNFPIA je tvrdio i da nije trebalo isključiti podatke jednog društva s niskom dobiti.

(257)

Komisija je podsjetila da je 2020. odabrana kao posljednja godina na koju nije utjecao dampinški uvoz. Međutim, u uvodnoj izjavi 284. privremene uredbe objašnjeno je da je šteta započela 2022. Kad je riječ o učinku pandemije bolesti COVID-19, dva proizvođača iz Unije u uzorku dokazala su da je 2020. bila profitabilna godina. Međutim, treći proizvođač u uzorku imao je posebne probleme, djelomično povezane s učincima pandemije bolesti COVID-19, zbog čega njegovi podaci nisu uzeti u obzir, kako je objašnjeno u odjeljku 6.1. konačne objave. Komisija stoga ostaje pri stajalištu da je 2020. bila najprikladnija bazna godina za ciljnu dobit i da je ograničavanje podataka na dva društva koja su te godine ostvarila razumnu dobit bilo opravdano. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(258)

Puderbach je iznio primjedbu o metodologiji koja je primijenjena pri izračunu marže sniženja ciljnih cijena. Tvrdio je da troškovi industrije Unije korišteni pri izračunu sniženja ciljnih cijena nisu usporedivi s kineskim uvoznim cijenama te da prekooceanski prijevoz tereta, carinske pristojbe Unije, troškovi prijevoza, stavljanja na tržište i distribucije nisu u potpunosti uzeti u obzir.

(259)

Međutim, pri izračunu je uvozna cijena na razini CIF (uključujući troškove uvoza, kao što su lučke naknade) uspoređena s cijenom franko tvornica industrije Unije (EXW), što znači da su prekooceanska vozarina i carinske naknade već uključene u uvoznu cijenu. Osim toga, usporedba cijene CIF s cijenom EXW bila je primjerena jer je u oba slučaja bio nužan daljnji prijevoz u Uniji. Troškovi stavljanja na tržište i distribucije koje je snosila industrija Unije nisu uzeti u obzir jer troškovi industrije Unije nisu obuhvaćali troškove povezanih trgovaca. Detaljni izračuni dostavljeni su trima proizvođačima izvoznicima u uzorku. Stoga je odbačena tvrdnja da izračuni sniženja ciljnih cijena nisu bili uravnoteženi.

(260)

Nakon privremene objave Fusong i Jinfa tvrdili su da bi Komisija trebala primijeniti prilagodbu razine trgovine za izračun marži sniženja cijena, ali i za izračun neštetne cijene. Tvrdili su da se neštetna cijena i cijena proizvođača izvoznika ne mogu usporediti bez te prilagodbe.

(261)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Izračun troška proizvodnje po vrsti proizvoda koji se primjenjuje za izračun marže sniženja ciljnih cijena nije uključivao troškove povezanih trgovaca industrije Unije. Stoga je marža sniženja ciljnih cijena izračunana na temelju troškova uvećanih za uobičajenu dobit proizvođača iz Unije, što znači da prilagodba razine trgovine nije potrebna. Drugim riječima, razina trgovine industrije Unije bila je usporediva s onom proizvođača izvoznika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(262)

Nakon privremene objave Fusong i Jinfa tvrdili su da je ciljna dobit upotrijebljena za izračun sniženja ciljnih cijena prekomjerna jer je riječ o profitabilnosti grupe (proizvođač i povezani trgovci), a ne dobiti proizvođača iz Unije.

(263)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Dobit proizvodnih društava i povezanih trgovaca utvrđena je u skladu s internim sporazumima o transfernim cijenama. Stoga je jedina pouzdana dobit bila ona konsolidirana na razini grupe. Osim toga, analiza dobiti koju su ostvarile tri grupe proizvođača iz Unije u uzorku pokazala je da su proizvođači preuzeli većinu rizika i u najvećoj mjeri iskoristili dobit ili gubitke, dok su povezani trgovci uglavnom djelovali u skladu sa standardnom dobiti. Korištene konsolidirane marže profitabilnosti, koje su uglavnom dobivene od proizvodnih subjekata, stoga su bile slične stopama dobiti grupe, a tvrdnja da su takve stope dobiti prekomjerne neutemeljena je i činjenično netočna.

(264)

U primjedbama nakon konačne objave društvo Fusong ponovilo je svoje stajalište da su stope profitabilnosti korištene za izračun ciljne dobiti bile precijenjene jer su izračunane na temelju grupe.

(265)

Komisija je potvrdila da nije koristila dobit koju su ostvarili isključivo proizvođači iz Unije jer se uglavnom temeljila na prodaji povezanim stranama na temelju sporazuma o transfernim cijenama. Stoga je, koristeći podatke o dobiti grupe, Komisija koristila najprikladnije dostupne podatke. Osim toga, zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 135. konačne objave, Komisija je bila uvjerena da su korišteni podaci reprezentativni za prodaju trgovcima na veliko. Stoga je odbačena tvrdnja da je ciljna stopa dobiti precijenjena.

(266)

Potvrđen je zaključak iz uvodne izjave 342. privremene uredbe. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

(267)

FEP je nakon privremene objave tvrdio da u Kini postoje poremećaji povezani sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe i da bi trebalo ukinuti pravilo nižeg iznosa. CNFPIA je smatrao da bi trebalo primijeniti pravilo nižeg iznosa.

(268)

Komisija navodi da je pitanje treba li primjenjivati pravilo nižeg iznosa relevantno samo ako su dampinške marže koje se primjenjuju na proizvođače izvoznike više od odgovarajućih marži štete. S obzirom na konačne nalaze o dampinškim maržama i maržama štete iz uvodnih izjava 128. i 266. ove Uredbe, pitanje primjene pravila nižeg iznosa nije relevantno. Stoga je Komisija zaključila da nije potrebno ispitati postoje li poremećaji povezani sa sirovinama jer rezultat ne bi znatno utjecao na ispitni postupak.

(269)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(270)

Komisija je zatim ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(271)

CNFPIA je nakon privremene objave tvrdio da industrija Unije tim pristojbama nastoji ostvariti nepoštenu prednost.

(272)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Ispitnim postupkom utvrđeno je, kako je navedeno u odjeljku 4. ove Uredbe, da je industrija Unije pretrpjela štetu zbog (nepoštenog) dampinškog kineskog uvoza. Mjerama se nastoje ponovno uspostaviti ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja koji su narušeni dampinškim kineskim uvozom. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(273)

U primjedbama nakon konačne objave Lovelin of London (uvoznik višeslojnih drvenih podnih obloga) tvrdio je da industrija Unije dugoročno ne bi imala koristi od mjera jer će mjere kineske izvoznike potaknuti da višeslojne drvene podne obloge proizvode u trećim zemljama i postanu inovativniji od proizvođača iz Unije.

(274)

Riječ je o primjedbama koje se temelje na nagađanjima i nisu potkrijepljene podacima. Stoga su odbačene.

(275)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o interesu industrije Unije, potvrđene su uvodne izjave od 348. do 353. privremene uredbe.

(276)

Nakon privremene objave Amorim, MEFO Floor, HAI i Puderbach tvrdili su da bi mjere naštetile poslovanju uvoznika jer kupci ne bi prihvatili prijenos ukupnih troškova na prodajne cijene, što bi dovelo do smanjenja potražnje, a time i broja zaposlenika.

(277)

Komisija je u uvodnoj izjavi 359. privremene uredbe potvrdila da bi mjere mogle imati štetne učinke na sektore uvoza i trgovine. Međutim, navela je i da ti sektori mogu ublažiti učinak na svoje poslovanje nabavom iz ostalih trećih zemalja ili od industrije Unije. Komisija je te argumente smatrala neutemeljenima. Budući da nakon privremene odluke Komisije nisu dostavljeni stvarni i provjereni dokazi, Komisija nije mogla potkrijepiti opseg tvrdnji o štetnim učincima na sektore uvoza i trgovine. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(278)

Amorim je u podnesku dostavljenom nakon konačne objave iznio primjedbe o „interesu nepovezanih uvoznika i trgovaca”. Njegove su se primjedbe odnosile na i. teret dokazivanja za uvoznike i trgovce u ispitnom postupku, ii. alternativne mogućnosti nabave, iii. dugoročni učinak mjera trgovinske zaštite, iv. potrebu za procjenom gospodarskog učinka prije uvođenja mjera i v. rizik za tržišno natjecanje i stabilnost lanca opskrbe. Opće primjedbe o „interesu nepovezanih uvoznika i trgovaca” u svojem je podnesku nakon konačne objave iznio i CNFPIA. Amorim je tvrdio da, zbog nedostatka resursa u vremenu od donošenja privremenih do konačnih odluka u okviru ispitnog postupka, uvoznici i trgovci nailaze na praktične probleme pri obrani svojih interesa. Tvrdio je da je time teret dokazivanja prebačen na te gospodarske subjekte.

(279)

Politika Komisije prema svim zainteresiranim stranama uključuje obavješćivanje svih poznatih stranaka prvog dana ispitnog postupka i objavljivanje Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu kako bi se promicala suradnja i omogućila objava, a prema potrebi i provjera, stajališta svih stranaka. Taj je pristup u skladu s osnovnom uredbom. No s obzirom na to da istrage imaju zakonske rokove, nužno je da sve stranke iznesu svoja stajališta u što ranijoj fazi. Komisija je primjedbe o niskoj razini suradnje uvoznika i trgovaca već iznijela u odjeljku 7.2. privremene uredbe. Imajući na umu da mora nastaviti s ispitnim postupcima u skladu s osnovnom uredbom, Komisija ne može prihvatiti tvrdnju da je vremenski okvir ispitnog postupka bio štetan za uvoznike i trgovce. Osim toga, u skladu s člankom 21. stavcima 5. i 7. osnovne uredbe, zainteresirane strane dužne su dostaviti reprezentativne podatke čiju valjanost potkrepljuju stvarni dokazi. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(280)

Amorim je iznio primjedbu da tvrdnja da poduzeća mogu jednostavno ublažiti učinak mjera nabavom iz ostalih trećih zemalja ili iz industrije Unije predstavlja pretjerano pojednostavnjenje. Istaknuo je da su trgovci pri promjeni dobavljača nailazili na više praktičnih problema, kao što su dodatni troškovi, dostupnost jednakovrijednih proizvoda i ugovorni problemi.

(281)

Komisija je ostala pri stajalištu da uvoznici i trgovci nabavom iz ostalih trećih zemalja ili iz industrije Unije mogu ublažiti učinke mjera na svoje poslovanje. Priznaje da postoje praktični problemi koje je naveo Amorim, ali široki asortiman višeslojnih drvenih podnih obloga koji nudi već sama industrija Unije i njezin neiskorišteni kapacitet znače da je promjena izvora opskrbe i dalje održiva opcija za uvoznike i trgovce. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(282)

Amorim je iznio primjedbu da u konačnoj objavi nije uzet u obzir dugoročni štetni učinak mjera. Tvrdio je da nepostojanje izravno mjerljive štete ne bi trebalo tumačiti kao dokaz da šteta ne postoji ili da neće nastati.

(283)

Predložene mjere trebale bi se primjenjivati pet godina, a Amorim nije naveo potencijalne negativne učinke na uvoznike i trgovce, već je jednostavno nagađao da bi mogli postojati neki predviđeni učinci. U članku 21. osnovne uredbe jasno se navodi da su za nestanak potrebe za uvođenjem pristojbi potrebni uvjerljivi argumenti o interesu Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao neutemeljena.

(284)

Amorim je naveo i da bi trebalo provesti potpunu ekonomsku procjenu interesa zainteresiranih strana, što u ovom ispitnom postupku nije učinjeno. Komisija se mora ponovno pozvati na članak 21. osnovne uredbe, u kojem se objašnjava vrsta analize koja se zahtijeva u antidampinškom predmetu.

(285)

Komisija je poštovala postupovne zahtjeve, a zainteresirane strane dužne su iznijeti svoja stajališta u vremenskim okvirima ispitnog postupka, što vrijedi i za gospodarski učinak na uvoznike i trgovce. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(286)

Amorim je isto tako naveo da bi mjere destimulirale diversificiranu nabavu i usmjerile potražnju prema užem skupu dobavljača te da bi mogle nehotice smanjiti tržišno natjecanje, povećati ulazne troškove i destabilizirati lanac opskrbe.

(287)

Mjerama se nastoji ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje. Uvoz iz Kine zbog dampinga predstavlja nepošteno tržišno natjecanje. Komisija stoga ne smatra niti ima ikakav dokaz da su te mjere protivne tržišnom natjecanju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(288)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o interesu nepovezanih uvoznika i trgovaca, potvrđene su uvodne izjave od 354. do 365. privremene uredbe.

(289)

Nakon privremene objave CNFPIA se nije složio sa zaključkom Komisije da bi korisnici i trgovci na malo mogli prenijeti povećanje cijena na svoje kupce s obzirom na smanjenje potrošnje u Uniji. CNFPIA se nije složio ni s tvrdnjom Komisije da neće biti nestašice u opskrbi.

(290)

Komisija je utvrdila da je tvrdnja neutemeljena jer u dokumentaciji nije bilo novih konkretnih i provjerenih podataka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(291)

HAI je nakon privremene objave tvrdio da bi mjere naštetile poslovanju trgovaca na malo i distributera jer kupci ne bi prihvatili prijenos ukupnih troškova na prodajne cijene, a to bi dovelo do smanjenja potražnje.

(292)

Iako je tu tvrdnju smatrala neutemeljenom, Komisija je u uvodnoj izjavi 368. privremene uredbe već priznala da bi mjere mogle imati štetne učinke na korisnike i trgovce na malo, ali oni ne bi bili nerazmjerni jer s obzirom na to da postoje drugi izvori opskrbe, neće doći do nedovoljne opskrbe. Komisija nakon privremenog utvrđivanja nije mogla potkrijepiti opseg tvrdnji o štetnim učincima na trgovce na malo i korisnike, stoga je ta tvrdnja odbačena.

(293)

Amorim je u podnesku podnesenom nakon konačne objave iznio primjedbe o „interesu korisnika i trgovaca na malo”. Njegove su se primjedbe odnosile na i. probleme promjene izvora opskrbe višeslojnim drvenim podnim oblogama, ii. stupanj razmatranja dugoročnih učinaka, iii. navodni nedostatak proaktivnog pristupa, iv. učinak na MSP-ove i specijalizirane trgovce na malo, v. navodnu nedosljednost u pristupu Komisije i vi. šira potrošačka pitanja. Opće primjedbe o „interesu korisnika i trgovaca na malo” u svojem je podnesku nakon konačne objave iznio i CNFPIA.

(294)

Kao i kad je riječ o uvoznicima i trgovcima, i Amorim je iznio primjedbe i probleme na koje pri promjeni dobavljača nailaze korisnici i trgovci na malo, kao što su dodatni troškovi, dostupnost jednakovrijednih proizvoda i ugovorni problemi.

(295)

Komisija je ostala pri svojem stajalištu da korisnici i trgovci na malo nabavom iz ostalih trećih zemalja ili od industrije Unije mogu ublažiti učinke mjera na svoje poslovanje. Priznaje da postoje praktični problemi koje je naveo Amorim, ali široki asortiman višeslojnih drvenih podnih obloga koji nudi već sama industrija Unije i njezin neiskorišteni kapacitet znače da je promjena izvora opskrbe i dalje održiva opcija za uvoznike i trgovce. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(296)

Amorim je ponovio i svoju tvrdnju da će mjere utjecati na korisnike i trgovce na malo kao što su instalateri, izvođači i projektanti. Tvrdio je da bi se trgovci na malo mogli suočiti sa smanjenjem prodaje, pritiskom na marže i smanjenjem raznolikosti proizvoda. Osim toga, objasnio je da bi u građevinskom sektoru i industriji obnove, koji već bilježe povećanje troškova zbog inflacije i pritisaka u lancu opskrbe, moglo doći do kašnjenja s projektima ili smanjenja njihova opsega.

(297)

Iako su te primjedbe koje je iznio Amorim sadržavale više pojedinosti o njegovim stajalištima o učinku mjera na korisnike i trgovce na malo, Komisija je još u uvodnoj izjavi 368. prihvatila da bi mjere na neki način mogle negativno utjecati na njih. Međutim, zbog nedostatka suradnje tih sektora Komisija nije uspjela procijeniti važnost višeslojnih drvenih podnih obloga za razne vrste korisnika i trgovaca na malo u smislu prihoda od prodaje, stopu njihove trenutačne marže profitabilnosti ni značaj povećanja troškova. Stoga ponavlja svoje stajalište da tvrdnje o znatnim štetnim učincima koje će mjere uzrokovati u tim sektorima nisu potkrijepljene podacima.

(298)

Amorim je iznio i primjedbu da u konačnoj objavi nije uzet u obzir dugoročni štetni učinak mjera na korisnike i trgovce na malo. Tvrdio je da nepostojanje izravno mjerljive štete ne bi trebalo tumačiti kao dokaz da šteta ne postoji ili da neće nastati.

(299)

Predložene mjere trebale bi se primjenjivati pet godina, a Amorim nije naveo potencijalne negativne učinke na korisnike i trgovce na malo, već je jednostavno nagađao da bi mogli postojati neki predviđeni učinci. U članku 21. osnovne uredbe jasno se navodi da su za nestanak potrebe za uvođenjem pristojbi potrebni uvjerljivi argumenti o interesu Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao neutemeljena.

(300)

Amorim je tvrdio i da je Komisijina analiza korisnika i trgovaca na malo bila „pasivna” te da su teret dokazivanja snosile pogođene strane. Kad je riječ o MSP-ovima, Amorim je iznio primjedbu da u konačnoj objavi nisu uzeti u obzir interesi korisnika i trgovaca na malo koji su MSP-ovi i koji možda imaju manje resursa i nisu toliko otporni na poremećaje na tržištu.

(301)

Komisija odbacuje tvrdnju da je u svojem pristupu ispitnom postupku o interesu Unije bila pasivna. Stajališta svih strana (uključujući MSP-ove) zatražena su i u Obavijesti o pokretanju postupka i u dopisima poslanima zainteresiranim stranama prvog dana ispitnog postupka. U ovom je predmetu svoja stajališta iznijelo vrlo malo zainteresiranih strana, a nijedna nije ispunila upitnik namijenjen korisnicima i trgovcima na malo. Komisija se mora ponovno pozvati na članak 21. osnovne uredbe, iz kojeg je jasno da u okviru ispitivanja interesa Unije zainteresirane strane moraju dokazati da postoje uvjerljivi razlozi za poništavanje nalaza o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi. Komisija stoga mora odbaciti tvrdnju da je postupala nepošteno ili nedovoljno temeljito.

(302)

Amorim je tvrdio i da Komisijin pristup nije dosljedan jer se u privremenoj uredbi izričito priznaju potencijalni štetni učinci mjera na korisnike i trgovce na malo, da bi se u konačnoj objavi ta pitanja odbacila isključivo na temelju nedostatka službenih dokaza.

(303)

U privremenoj uredbi Komisije razmatraju se sva pitanja postavljena u toj fazi ispitnog postupka, dok se u konačnoj fazi ispitnog postupka razmatraju nova pitanja i pitanja iznesena nakon objave privremene uredbe. Kako bi to razjasnila, Komisija potvrđuje da mjere mogu imati određene negativne učinke na korisnike i trgovce na malo.

(304)

Na Amorimove primjedbe iz ovog odjeljka koje se odnose na posljedice za potrošače odgovara se u odjeljku pod naslovom „interesi potrošača”.

(305)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o interesu korisnika i trgovaca na malo, potvrđene su uvodne izjave od 366. do 369. privremene uredbe.

(306)

Amorim i Barth su nakon privremene objave tvrdili da će se izvoz drvne industrije EU-a, koja prodaje sirovine kineskim proizvođačima izvoznicima, smanjiti.

(307)

Iako je tu tvrdnju smatrala neutemeljenom, Komisija je u uvodnoj izjavi 373. privremene uredbe navela da ne očekuje da će mjere nerazmjerno utjecati na drvnu industriju EU-a jer će vjerojatno poduprijeti proizvođače iz EU-a i proizvodnju u ostalim trećim zemljama. Komisija nakon donošenja privremene odluke nije mogla potkrijepiti opseg tvrdnji o štetnim učincima na drvnu industriju EU-a, stoga je ta tvrdnja odbačena.

(308)

Holz-Richter je u primjedbama nakon konačne objave tvrdio da bi stupanje na snagu Uredbe EU-a o deforestaciji pogoršalo negativne učinke mjera na drvnu industriju Unije, koja više ne bi mogla poslovati s kineskim proizvođačima izvoznicima višeslojnih drvenih podnih obloga.

(309)

Ta tvrdnja nije potkrijepljena dokazima, a zbog nesuradnje drvne industrije nije bilo moguće ocijeniti njezinu utemeljenost niti procijeniti hoće li drvna industrija povećati prodaju industriji višeslojnih drvenih podnih obloga u Uniji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(310)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o interesu drvne industrije Unije, potvrđene su uvodne izjave od 370. do 373. privremene uredbe.

(311)

Nakon privremene objave Amorim, MEFO Floor, Puderbach i HAI tvrdili su da će potrošači biti oštećeni zbog povećanja cijena do kojeg će dovesti mjere.

(312)

Komisija navodi da je ta tvrdnja već razmotrena u uvodnoj izjavi 375. privremene uredbe. Komisija ne osporava da će ovaj ispitni postupak vjerojatno dovesti do povećanja cijena na tržištu Unije. Međutim, ponavlja da višeslojne drvene podne obloge nisu nešto što potrošači redovno kupuju i da zapravo ne bi bile važna stavka u proračunu većine potrošača. S obzirom na to da nije bilo dokaza da bi mjere mogle nerazmjerno utjecati na potrošače, Komisija je tu tvrdnju odbacila.

(313)

Amorim je u podnesku nakon konačne objave iznio primjedbe u vezi s „interesom potrošača”. Njegove su se primjedbe odnosile na i. važnost višeslojnih drvenih podnih obloga za potrošače, ii. stupanj razmatranja dugoročnih učinaka, iii. navodni nedostatak proaktivnog pristupa, iv. učinak na MSP-ove i specijalizirane trgovce na malo te v. navodnu nedosljednost Komisijina pristupa i vi. šira potrošačka pitanja.

(314)

CNFPIA i Holz-Richter u svojim su podnescima nakon konačne objave iznijeli i opće primjedbe o „interesima potrošača”.

(315)

Amorim i Lovelin of London osporavali su Komisijin nalaz o važnosti višeslojnih drvenih podnih obloga u proračunima potrošača. Amorim je razlikovao potrošače koji su nedavno kupili višeslojne drvene podne obloge i druge potrošače. Kako bi potkrijepio svoju primjedbu da jednokratne kupnje, kao što su kupnje višeslojnih drvenih podnih obloga, i dalje mogu imati znatne gospodarske posljedice za potrošače, Amorim je citirao podatke iz europskog istraživanja potrošača za 2023. koje je objavio FEP. To istraživanje pokazuje da je 17 % potrošača u posljednje četiri godine postavilo neku vrstu novog poda. Međutim, isto istraživanje pokazuje da je samo 13 % takvih podova proizvedeno od drva. To znači da je u posljednje četiri godine samo 2 % potrošača obuhvaćenih istraživanjem postavilo drveni pod. Komisija stoga ostaje pri svojem stajalištu da višeslojne drvene podne obloge nisu važan element proračuna većine potrošača.

(316)

Amorim je tvrdio i da bi došlo do nerazmjernog učinka na potrošače osjetljive na cijene koji bi obično kupovali višeslojne drvene podne obloge proizvedene u Kini.

(317)

Prije svega, ta tvrdnja podupire nalaz Komisije da su cijene uvoza iz Kine bile niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije. Osim toga, Komisija smatra da bi se to tržišno natjecanje trebalo temeljiti na poštenoj trgovini te je stoga odbacila tvrdnju da mjere koje proizlaze iz ovog ispitnog postupka nerazmjerno utječu na potrošače osjetljive na cijene.

(318)

Amorim je tvrdio i da Komisija nije provela odgovarajuću procjenu učinka na potrošače u pogledu tih pitanja, što bi dovelo do novih nalaza u ispitnom postupku. Tvrdio je i da bi Komisija trebala provesti temeljito istraživanje kako bi se osiguralo da predmetne mjere neće ugroziti šire ciljeve politike EU-a, kao što su zeleni plan, socijalna jednakost i cjenovno pristupačno stanovanje.

(319)

Komisija je istaknula da nisu dostavljeni dokazi o tome da bi antidampinške mjere predložene u konačnoj objavi mogle ugroziti te šire ciljeve politike. Nadalje, Komisija je podsjetila da su antidampinški ispitni postupci ograničeni strogim zakonskim rokovima. Stoga traži da zainteresirane strane dostave stvarne, reprezentativne dokaze i argumente kako bi potkrijepile svoja stajališta. Komisija nema drugog izbora nego djelovati unutar tog pravnog okvira. Stoga odbacuje tvrdnju da nije u skladu sa zakonom utvrdila stajališta potrošača i razmotrila učinak na šira pitanja.

(320)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba o interesu potrošača u Uniji, potvrđene su uvodne izjave od 374. do 376. privremene uredbe.

(321)

Nakon privremene objave Amorim, MEFO Floor, Puderbach i CNFPIA tvrdili su da bi zbog mjera višeslojne drvene podne obloge mogli zamijeniti jeftiniji, manje održivi proizvodi.

(322)

Komisija ne može isključiti mogućnost da u određenoj mjeri dođe do zamjene. Međutim, s obzirom na to da nisu dostavljeni dokazi koji bi potkrijepili tu tvrdnju ili razmjere eventualne zamjene, ta je tvrdnja neutemeljena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(323)

Amorim je nakon konačne objave ponovio svoje primjedbe da bi mjere mogle dovesti do smanjenja potražnje za višeslojnim drvenim podnim oblogama i povećanja potrošnje jeftinijih podnih obloga, kao što su laminat, vinil i luksuzne ploče od vinila. Holz-Richter, Lovelin of London i Puderbach podržali su ta stajališta. Amorim je dostavio podatke o određenim vrstama podnih obloga za 2020. i 2024. kako bi dokazao da se potražnja za različitim vrstama podnih obloga promijenila te je tvrdio da je ta kretanja uzrokovala cijena.

(324)

Komisija nije osporila činjenicu da neki potrošači kao odgovor na povećanje cijena mogu prijeći na cjenovno pristupačnije alternative za oblaganje podova. Međutim, istraživanje potrošača koje je dostavilo društvo Amorim jasno upućuje na to da je cijena samo jedan od čimbenika koji utječu na donošenje odluka potrošača. Osim toga, CNFPIA je naveo da će se potražnja u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga u narednim godinama povećati zbog smanjenja inflacije ključnih troškova nakon završetka rata u Ukrajini. Međutim, jasno je da Komisiji nisu predočeni uvjerljivi dokazi da pitanje zamjenjivosti pokazuje da mjere nisu u interesu Unije.

(325)

Nakon privremene objave Amorim i MEFO Floor, Puderbach i HAI tvrdili su da će, s obzirom na to da će se uvoz iz Kine smanjiti, taj uvoz zamijeniti uvoz iz ostalih trećih zemalja. Te su stranke tvrdile da industrija Unije ne bi ostvarila korist od tih mjera.

(326)

Komisija tu tvrdnju smatra neutemeljenom. Međutim, iz stajališta Komisije iz uvodne izjave 359. privremene uredbe proizlazi da bi industrija Unije imala koristi od tih mjera.

(327)

Budući da nije bilo primjedaba na zaključak o interesu Unije, potvrđena je uvodna izjava 377. privremene uredbe.

(328)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(329)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(330)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine”.

(331)

Kako bi potvrdila njihov status proizvođača predmetnog proizvoda, Komisija je od izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, zatražila dodatne dokumente, kao što su dozvole za poslovanje i statut društva. Od 63 stranke koje su dostavile dodatne informacije društvo Huzhou Teya Floor Co., Ltd nije dokazalo povezanost s ispitnim postupkom, a Komisija nije mogla zaključiti da to društvo stvarno proizvodi predmetni proizvod. Još jedno društvo, JILIN XINYUAN WOODEN INDUSTRY CO., LTD, nije dostavilo dodatne informacije ili dokaze da je proizvođač izvoznik. Stoga se smatralo da ta društva ne surađuju pa su izbrisana s popisa proizvođača izvoznika koji surađuju.

(332)

JILIN XINYUAN WOODEN INDUSTRY CO., LTD dostavio je tražene informacije nakon konačne objave. Stoga je to trgovačko društvo dodano na popis proizvođača izvoznika koji surađuju.

(333)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (21). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(334)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava ispravna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine”.

(335)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(336)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(337)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(338)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(339)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(340)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(341)

FEP je nakon privremene objave tvrdio da statistički podaci Eurostata pokazuju da se uvoz iz Kine znatno povećao i da su ispunjeni uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi.

(342)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(343)

Komisija smatra da je uvoz predmetnog proizvoda evidentiran u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe i kriterijem (a).

(344)

Komisija smatra da je uvoznicima objavom privremene uredbe dana mogućnost za iznošenje primjedbi u skladu s kriterijem (b).

(345)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (c) osnovne uredbe treba postojati „povijest dampinga tijekom dužeg razdoblja, odnosno uvoznik je bio svjestan ili je trebao biti svjestan, postojanja dampinga što se tiče razine dampinga i štete za koju se tvrdi, odnosno ustanovi da je nanesena”. Komisija u ovom predmetu smatra da su uvoznici imali ili trebali imati saznanja o postojanju dampinga kad je riječ o razini dampinga i štete za koju se tvrdi ili utvrdi da je nanesena od dana pokretanja ispitnog postupka.

(346)

Obavijest o pokretanju postupka i verzija pritužbe koja nije povjerljiva sadržavale su niz izjava i dokaza kojima se potkrepljuje i navodi opseg navodnog dampinga i štete. Komisija je stoga smatrala da su uvoznici i korisnici imali ili trebali imati saznanja o navodnom dampingu, njegovu opsegu i navodnoj šteti.

(347)

Stoga se zaključuje da je taj kriterij za retroaktivnu naplatu pristojbi ispunjen.

(348)

Nakon konačne objave AUMI i CNFPIA osporili su odluku Komisije o retroaktivnom uvođenju antidampinških pristojbi od datuma evidentiranja i tvrdili su da Komisijin pristup ne zadovoljava sve kumulativne uvjete utvrđene u članku 10. stavku 4. osnovne uredbe kako ih tumači Sud u predmetu T-749/16 (22). CNFPIA je tvrdio da Komisija nije propisno obrazložila svoju odluku o evidentiranju. Smatra da odluka o evidentiranju uvoza mora biti propisno obrazložena, osobito ako Komisija (kao u ovom predmetu) postupa po službenoj dužnosti. CNFPIA je naveo i da je to u suprotnosti s praksom Komisije u prethodnim ispitnim postupcima te je tvrdio da Komisija svojim propustom da na odgovarajući način potkrijepi odluku o evidentiranju krši pravna načela koja je utvrdio Opći sud i ugrožava pravnu sigurnost uvoznika.

(349)

Komisija je napomenula da se u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe na uvoz primjenjuje obveza evidentiranja na zahtjev industrije Unije, koji sadržava dostatne dokaze za opravdanje te mjere. Na uvoz se može primjenjivati obveza evidentiranja i na inicijativu Komisije. Iako je jasno da je evidentiranje uvoza na zahtjev uvjetovano postojanjem dostatnih dokaza kojima se opravdava evidentiranje, takav zahtjev ne postoji kad je riječ o evidentiranju uvoza na inicijativu Komisije. Komisija je napomenula i da je promjena prakse navedena u Komisijinu priopćenju za medije od 24. rujna 2024. (23) Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(350)

Nadalje, CNFPIA i AUMI tvrdili su da Komisija nije dokazala da su uvoznici bili svjesni (ili su trebali biti svjesni) opsega navodnog dampinga i štete te da Komisijin pristup u ovom ispitnom postupku u biti čini članak 10. stavak 4. točku (c) bespredmetnim. Automatskim evidentiranjem sveg uvoza od rujna 2024. Komisija je smanjila materijalnu vrijednost zahtjeva za informiranošću, zbog čega je on postao više postupovna formalnost, nego uvjet s pravnom težinom. AUMI i CNFPIA tvrdili su da Komisijina pretpostavka da su uvoznici nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka i verzije pritužbe koja nije povjerljiva trebali biti svjesni dampinga čini članak 10. stavak 4. točku (c) osnovne uredbe bespredmetnim.

(351)

Amorim je tvrdio da sama objava Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka nije dovoljna da bi Komisija tvrdila da su stranke trebale biti svjesne dampinga u smislu članka 10. stavka 4. točke (c) osnovne uredbe.

(352)

Komisija je navela da CNFPIA i AUMI miješaju dva pojma: evidentiranje i retroaktivnu naplatu. Iako je evidentiranje carinski alat koji olakšava utvrđivanje uvoza za koji se može zatražiti retroaktivna naplata pristojbi i može se provesti na vlastitu inicijativu Komisije, retroaktivna naplata može se izvršiti samo ako se ocijene i ispune uvjeti iz članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 345. i 346., Komisija je ocijenila i utvrdila da su uvoznici bili svjesni ili su trebali biti svjesni opsega dampinga i štete za koju se tvrdi, odnosno ustanovi da je nanesena. Kako je Sud potvrdio u predmetu T-749/16 (24), na koji se upućuje u uvodnoj izjavi 348., Komisija je smatrala da su uvoznici od objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka i verzije pritužbe koja nije povjerljiva bili svjesni ili su trebali biti svjesni dampinga i štete za koju se tvrdi, odnosno ustanovi da je nanesena. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(353)

CNFPIA je nadalje tvrdio da Komisija nije dokazala da je nakon razdoblja ispitnog postupka došlo do znatnog povećanja uvoza. Razdoblje ispitnog postupka (2023.) na početku je obilježilo znatno smanjenje uvoza. U usporedbi s posebno malom količinom uvoza 2023., blago povećanje te količine 2024. jednostavno je bilo povratak na uobičajenije razine trgovine, kako pokazuju podaci iz prethodnih godina. Iako se kineski uvoz 2024. povećao, nije dosegnuo razine zabilježene 2022., kad su tržišni uvjeti bili uobičajeniji. CNFPIA je naveo da, za razliku od prethodnih ispitnih postupaka, Komisija nije provela temeljitu analizu uvoza nakon razdoblja ispitnog postupka kako bi procijenila na koji je način količina uvezenih proizvoda nakon razdoblja ispitnog postupka utjecala ili čak mogla utjecati na tržišne uvjete, osobito kad je riječ o određivanju cijena i tržišnom natjecanju. Osim toga, Komisija nije procijenila mogućnost da su uvoznici stvorili zalihe i stoga nije dokazala da bi bilo kakvo povećanje vjerojatno ugrozilo korektivni učinak antidampinških pristojbi. S obzirom na te propuste CNFPIA je tvrdio da Komisija nije ispunila uvjete iz članka 10. stavku 4. točke (d) osnovne uredbe. Stoga retroaktivna primjena pristojbi nije bila opravdana i trebalo bi je ponovno razmotriti jer je riječ o iznimci koja se može opravdati samo u izvanrednim okolnostima.

(354)

Amorim, Barth, Fusong, Lovelin i Thede & Witte tvrdili su da je Komisija pri ocjenjivanju toga jesu li uvoznici trebali biti svjesni dampinga trebala uzeti u obzir razdoblje od datuma narudžbe do datuma uvoza. Amorim i Barth tvrdili su da je većina proizvoda uvezenih nakon objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka naručena prije te objave. Amorim je tvrdio da je razdoblje od datuma narudžbe do datuma uvoza trajalo od 12 do 16 tjedana, uključujući od četiri do šest tjedana za proizvodnju robe i otprilike 60 dana za otpremu pošiljaka u Uniju. Društvo Thede & Witte tvrdilo je da je vrijeme isporuke trajalo najmanje tri mjeseca, dok je Fusong naveo od tri i pol do četiri i pol mjeseca, a Lovelin najmanje šest mjeseci. Barth je tvrdio da je velika većina višeslojnih drvenih podnih obloga uvezenih nakon objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka naručena prije te objave te je dostavio povjerljive podatke u prilog toj tvrdnji. AUMI je tvrdio da Komisija nije istražila je li došlo do stvaranja zaliha te je dodao da tijekom posjeta radi provjere društva Lamett Komisija nije istražila niti provjerila to pitanje. S obzirom na to prijelazno razdoblje, te su stranke tvrdile da u trenutku naručivanja nisu mogle biti upoznate s dampingom te da stoga nije bio ispunjen uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (c) osnovne uredbe.

(355)

Komisija prvo podsjeća da, kako je Opći sud istaknuo u presudi Stemcor, „članak 10. stavak 4. točka (d) osnovne uredbe u svrhu retroaktivnog uvođenja konačne antidampinške pristojbe zahtijeva da je, ‚osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom istrage, došlo i do dodatnog značajnog povećanja uvoza’, koje će, s obzirom na rokove, obujam i ostale okolnosti, vjerojatno u ozbiljnoj mjeri ugroziti pozitivan učinak konačne antidampinške pristojbe koja se mora primijeniti” (25). Jasno je da se ta odredba odnosi na „uvoz” za koji je vjerojatno da će ozbiljno ugroziti korektivni učinak konačne antidampinške pristojbe koju treba primijeniti, a ne na „narudžbe”. Opći sud nadalje je utvrdio sljedeće: „učinci uvoza u razdoblju evidentiranja ne mogu se sa sigurnošću razlikovati od učinaka uvoza prije tog razdoblja jer se uvoz po niskim cijenama na tržište Unije tijekom razdoblja evidentiranja može pridodati većoj zalihi proizvoda koja je nastala prije, u vrijeme kad su uvoznici već bili svjesni mogućnosti da se antidampinške pristojbe mogu primjenjivati retroaktivno na evidentirani uvoz, čime se doprinosi ozbiljnom ugrožavanju korektivnog učinka konačne antidampinške pristojbe koja će se primijeniti”. (26)

(356)

Naposljetku, iako je svijest uvoznika o pokretanju ispitnog postupka odlučujuća za primjenu članka 10. stavka 4. točke (c) (27) osnovne uredbe (28), ova Provedbena uredba „nema ‚kazneni’ cilj. Iako [...] članak 10. stavak 1. utvrđuje načelo zabrane retroaktivnosti antidampinških mjera, više odredaba osnovne uredbe odstupa od tog načela odobravajući, pod određenim uvjetima, primjenu antidampinških mjera na proizvode stavljene u slobodni promet prije stupanja na snagu propisa kojima se one uvode, koji su evidentirani sukladno članku 14. stavku 5. osnovne uredbe, i to samo u cilju da se osigura to da korektivni učinak konačnih mjera ne bude ozbiljno ugrožen i da se ne naruši primjena tih mjera” (29). Iz toga slijedi da bi u središtu ocjenjivanja na temelju članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe trebao biti vjerojatni učinak relevantnog uvoza, a ne namjera uvoznika. Slijedom toga, „‚dodatno značajno povećanje uvoza’ u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe treba sveobuhvatno ocijeniti kako bi se odredilo je li uvoz, promatran u cijelosti, mogao ozbiljno ugroziti korektivni učinak konačnih pristojbi i time nanijeti dodatnu štetu industriji Unije, bez uzimanja u obzir pojedinačne i subjektivne situacije dotičnih uvoznika” (30).

(357)

Komisija nije osporila da je od narudžbe do datuma uvoza možda prošlo nekoliko tjedana ili mjeseci. Osim što je podsjetila na načela navedena u prethodnim dvjema uvodnim izjavama, a naročito na to da se u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe naglasak stavlja na učinak uvoza, a ne na njegovu namjeru ili vrijeme narudžbi, Komisija je smatrala da su uvoznici mogli razmotriti alternative uvozu tako velikih količina proizvoda, uključujući preprodaju na tržištima izvan EU-a ili ponovno pregovaranje sa svojim dobavljačem. Komisija je ocijenila podatke koje je dostavio Barth i navela da je riječ o samo 14 % ukupnog uvoza iz Kine. Stoga, osim što u biti nisu relevantni s obzirom na prethodno navedena načela, Komisija nije smatrala da su ti podaci dovoljno reprezentativni da bi se moglo pretpostaviti da se svi ostali uvoznici nalaze u sličnoj situaciji. Osim toga, Barth nije dostavio odgovor na upitnik i njegovi se podaci nisu mogli provjeriti. Kad je riječ o tvrdnji AUMI-ja, Komisija je potvrdila da nije provjerila je li Lamett, jedini uvoznik koji je surađivao u ovom ispitnom postupku, 2024. stvarao zalihe. Međutim, napomenula je da se uvoz od Lametta, s obzirom na to da je činio samo 6 % ukupnog uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka, nije mogao koristiti pri donošenju zaključaka. Komisija je nadalje navela da se u podnescima sažetima u uvodnoj izjavi 354. ne osporava da se uvoz znatno povećao iako je kao razlog naveden uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga prije stupanja na snagu Uredbe EU-a o deforestaciji. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(358)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (d) osnovne uredbe „osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom istrage” treba doći do „dodatnog značajnog povećanja uvoza”.

(359)

Prosječna mjesečna količina proizvoda uvezenih iz NRK-a prema podacima Eurostata (31) u razdoblju ispitnog postupka iznosila je 935 477 m2 (32). Eurostatovi podaci pokazuju da je prosječna mjesečna količina proizvoda uvezenih iz NRK-a u razdoblju koje počinje u prvom cijelom mjesecu nakon objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka u Službenom listu Europske unije i završava u posljednjem cijelom mjesecu koji prethodi uvođenju privremenih mjera (lipanj 2024. – prosinac 2024.) iznosila 1 457 082 m2, tj. bila je 56 % veća od prosjeka u cijelom razdoblju ispitnog postupka. Ta je brojka isto tako bila 66 % veća od prosječne mjesečne količine uvezenih proizvoda u istim kalendarskim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka (od lipnja 2023. do prosinca 2023.).

(360)

Ako se promatra razdoblje od prvog cijelog mjeseca nakon objave pokretanja postupka do posljednjeg cijelog mjeseca prije evidentiranja uvoza (lipanj – rujan 2024.), prosječna mjesečna količina uvezenih proizvoda iznosi 1 430 396 m2, što je 53 % više od mjesečnog prosjeka u cijelom razdoblju ispitnog postupka. Isto tako, to je 52 % više od prosječne mjesečne količine uvezenih proizvoda u istim kalendarskim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka (od lipnja 2023. do rujna 2023.).

(361)

Oba rezultata pokazuju da je nakon pokretanja postupka uslijedilo znatno povećanje količine uvoza.

(362)

Do tog povećanja uvoza došlo je u kontekstu pada potrošnje od 5 % u 2024. u usporedbi s 2023., kako je opisano u publikacijama industrije (33). To je jasan znak dodatne štete nanesene Unijinoj industriji.

(363)

Budući da nije bilo drugih objašnjenja, Komisija je zaključila da znatno povećanje količine uvoza nakon pokretanja postupka upućuje na postojanje stvaranja zaliha.

(364)

Nadalje, prosječna mjesečna uvozna cijena u razdoblju od lipnja do rujna 2024. iznosila je 22,22 EUR po m2, što je 4,1 % manje od prosječne mjesečne cijene u cijelom razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, prosječna mjesečna cijena uvoza u razdoblju od lipnja do prosinca 2024. iznosila je 22,47 EUR po m2, što je 3 % manje od prosječne mjesečne cijene u cijelom razdoblju ispitnog postupka. Ti rezultati upućuju na to da je do znatnog povećanja kineskog uvoza došlo po cijenama koje su u prosjeku bile niže od cijena u razdoblju ispitnog postupka.

(365)

Nakon konačne objave grupa Fusong tvrdila je da je Komisija trebala objaviti prilagođene mjesečne podatke o uvozu kako bi se omogućilo iznošenje primjedbi.

(366)

Komisija je napomenula da je u uvodnoj izjavi 227. privremene uredbe već opisala metodologiju za prilagodbu Eurostatovih količina uvoza u m2 te da je rezultate uključila u uvodne izjave 359. i 360. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(367)

Grupa Fusong tvrdila je da je Komisija pri ocjenjivanju povećanja uvoza trebala uzeti u obzir vrijeme od narudžbe do uvoza. Amorim i Barth tvrdili su da se većina količina uvezenih od lipnja 2024. odnosi na narudžbe prije 17. svibnja 2024., a Barth je dostavio povjerljive podatke u prilog svojoj tvrdnji. AUMI, Barth, CNFPIA, Fusong i Thede & Witte dodali su da je uvoz 2023. bio neuobičajeno nizak i stoga nije prikladan za uspoređivanje s podacima iz 2024. AUMI je tvrdio da je povećanje uvoza koje je rezultat usporedbe s podacima za 2023. trebalo ocijeniti s obzirom na vrijeme i količinu uvezenih proizvoda te druge okolnosti kako je propisano člankom 10. stavkom 4. točkom (d) osnovne uredbe. Grupa Fusong predložila je uspoređivanje uvoza 2024. s uvozom u ukupnom razmatranom razdoblju. Barth i Fusong dodali su da su tržišni uvjeti motivirali uvoznike da stvaraju zalihe 2022. i nakon pada potrošnje 2023., što je 2023. dovelo do smanjenja uvoza. AUMI je tvrdio da je u razmatranom razdoblju i 2024. uvoz u drugoj polovini tih godina općenito bio veći nego u prvoj polovini, osim 2023., što je AUMI, kao i CNFPIA, pripisao učinku krize u Crvenom moru na komercijalni pomorski promet od studenog 2023. Društvo Cora Domenica tvrdilo je da je 2024. uvezlo manje količine nego 2023.

(368)

Kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na ulogu razdoblja od datuma narudžbe do datuma uvoza i kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 355. i 356., Komisija nije smatrala da bi iz usporedbe trebalo isključiti uvoz proizvoda naručenih prije objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. Kako je Sud naveo u predmetu T-749/16, na koji se upućuje u uvodnoj izjavi 348., „dodatno znatno povećanje uvoza” u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe mora se ocijeniti od trenutka kad su uvoznici bili svjesni mogućnosti da bi se pristojba mogla naknadno primijeniti na evidentirani uvoz, što znači da se mora uključiti uvoz do kojeg je došlo nakon objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka kako bi se utvrdilo je li vjerojatno da će taj uvoz, uz onaj u razdoblju evidentiranja, ugroziti korektivni učinak konačnih pristojbi koje treba primijeniti (34). Stoga se ta tvrdnja mora odbaciti.

(369)

Kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na reprezentativnost godine 2023., Komisija smatra da je 2023. primjerena jer je podatke iz razdoblja ispitnog postupka koristila ne samo za usporedbu količina uvezenih proizvoda nego i za usporedbu potrošnje i cijena. Nadalje, s obzirom na podneske Bartha i Fusonga o stvaranju zaliha 2022., u dokumentaciji nema dokaza na temelju kojih bi se moglo zaključiti da bi korištenje podataka iz 2022. u izračunu dalo reprezentativniji rezultat. Kad je riječ o tvrdnji društva Cora Domenica, Komisija je potvrdila da su neki uvoznici možda uvozili manje količine nego 2023. Međutim, „dodatno značajno povećanje uvoza” u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe treba sveobuhvatno ocijeniti kako bi se utvrdilo je li uvoz, promatran u cijelosti, mogao ozbiljno ugroziti korektivni učinak konačnih pristojbi i time nanijeti dodatnu štetu industriji Unije, bez uzimanja u obzir pojedinačne i subjektivne situacije dotičnih uvoznika. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(370)

Amorim, Barth, Lovelin, Puderbach i Thede & Witte tvrdili su da povećanje zaliha nije nastalo u očekivanju potencijalnih antidampinških pristojbi, nego u očekivanju stupanja na snagu Uredbe EU-a o deforestaciji do kraja prosinca 2024. Te su stranke tvrdile da su tom novom uredbom uvedeni određeni zahtjevi koje bi moglo biti teško ispuniti. Barth je dodatno tvrdio da dostavljeni povjerljivi podaci pokazuju da se uvoz naglo smanjio od studenog 2024., što dokazuje da je razlog za povećanje zaliha bilo stupanje na snagu Uredbe o deforestaciji. Holz-Richter tvrdio je da je povećanje uvezenih količina posljedica slabe dostupnosti višeslojnih drvenih podnih obloga proizvođača iz EU-a, posebno 2021. i 2022. AUMI i Puderbach tvrdili su da je na povećanje količina uvezenih proizvoda iz Kine utjecalo i smanjenje uvoza iz Ukrajine.

(371)

Komisija smatra da razlozi za stvaranje zaliha nisu relevantni jer je rezultat, bez obzira na razloge, taj da se roba uvozila u znatno većim količinama i po znatno nižim cijenama prije stupanja na snagu privremenih pristojbi. Bez obzira na razlog za stvaranje zaliha, te će zalihe „vjerojatno u ozbiljnoj mjeri ugroziti pozitivan učinak konačne antidampinške pristojbe koja se mora primijeniti” u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(372)

Društva Fusong i Thede & Witte osporavala su smanjenje potrošnje koje je Komisija koristila u kontekstu ocjenjivanja uvjeta iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Fusong je naveo da korištena brojka predstavlja preliminarnu prognozu FEP-a i da ju je Komisija trebala provjeriti. Društvo Thede & Witte tvrdilo je da je ta brojka možda uključivala ponudu proizvoda kao što su kruto drvo i mozaik. Osim toga, dostavilo je priopćenje za medije njemačkog udruženja proizvođača parketa u kojem se navodi povećanje prodaje u Njemačkoj od 8 %.

(373)

Komisija je navela da je upotrijebila jedini dokument u dokumentaciji koji se odnosio na potrošnju u Uniji 2024., a da druge strane nisu dostavile nikakve druge informacije. Napomenula je i da bi povećanje potrošnje u Njemačkoj i dalje moglo dovesti do smanjenja potrošnje u Uniji. Komisija je simulirala scenarij u kojem bi se potrošnja u Uniji 2024. povećala za 8 % u odnosu na 2023. Prilagodba Eurostatovih količina uvoza 2024. pokazala je da bi se tržišni udio kineskog uvoza svejedno povećao i da bi se tržišni udio industrije EU-a smanjio. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(374)

AUMI i Fusong tvrdili su da je usporedba prosječnih mjesečnih cijena previše pojednostavnjena jer, primjerice, ne uzima u obzir razlike u ponudi proizvoda te su dodali da rezultat nije bio dovoljno jasan za donošenje zaključaka. Fusong je nadalje tvrdio da Komisija nije objavila podatke i stoga nije mogla ocijeniti evidentirano smanjenje cijena. Barth je tvrdio da je smanjenje cijena koje je koristila Komisija beznačajno i da bi se moglo pripisati razlikama u čimbenicima kao što su cijene sirovina, devizni tečajevi ili pomorske vozarine.

(375)

Komisija je napomenula da su prosječne mjesečne cijene uvoza dostupne samo na temelju statističkih podataka Eurostata, u kojima nema razlike između vrsta predmetnih proizvoda. Komisija je dodatno navela da u svojoj procjeni nije koristila razliku u cijeni zasebno, nego u kombinaciji s razlikom u količinama uvezenog proizvoda i potrošnji. Smatrala je i da opseg smanjenja ne utječe na procjenu ako nema znatnog povećanja uvoznih cijena. Kad je riječ o tvrdnji o dostupnosti podataka, Komisija ju je već razmotrila u uvodnoj izjavi 366. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(376)

Amorim je tvrdio da Komisija nije dokazala da je uvoz nakon objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka naštetio industriji Unije. Osim toga, AUMI, Amorim, CNFPIA, Fusong i Thede & Witte tvrdili su da Komisija nije dokazala da je uvoz narušio korektivni učinak mjera. AUMI i CNFPIA tvrdili su da je, kao i u ispitnom postupku o hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (35), Komisija trebala (i) procijeniti količine uvezenih proizvoda i tržišne udjele nakon razdoblja ispitnog postupka, (ii) analizirati kretanja cijena i sniženje cijena nakon razdoblja ispitnog postupka te (iii) ispitati tvrdnje o stvaranju zaliha. Barth je tvrdio da je većina proizvoda uvezena u drugoj polovini 2024. napustila njegova skladišta jer je prodana ili distribuirana te je dostavio dokaze kojima potkrepljuje tu tvrdnju. Društvo Thede & Witte tvrdilo je da smanjenje količina uvezenih proizvoda od studenog 2024. upućuje na to da su prethodno uvezeni proizvodi prodani. Stoga taj uvoz nije mogao narušiti korektivne učinke mjere.

(377)

Komisija je smatrala da u skladu s odredbama članka 10. stavka 4. osnovne uredbe nije obvezna utvrditi je li uvoz nakon objave Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka uzrokovao štetu industriji Unije. Podsjetila je da se u članku 10. stavku 4. točki (d) zahtijeva postojanje „dodatnog značajnog povećanja uvoza, koje će, s obzirom na rokove, obujam i ostale okolnosti, vjerojatno u ozbiljnoj mjeri ugroziti pozitivan učinak konačne antidampinške pristojbe koja se mora primijeniti”. Komisija je na temelju prilagođenih Eurostatovih podataka o količini uvoza 2024. i razini potrošnje procijenila da se tržišni udio kineskog uvoza povećao s 21,5 % u 2023. na 31,2 % u 2024., i to na štetu tržišnog udjela industrije EU-a, koji se smanjio sa 67,1 % u 2023. na 57,9 % u 2024. Komisija je smatrala da je povećanje zaliha omogućilo smanjenje uvoza nakon uvođenja privremenih mjera i stoga narušilo učinak tih mjera jer uvezene količine i zalihe ne bi uključivale antidampinške pristojbe, pa bi se stoga mogle preprodati po nižim cijenama od uvoza za koji je plaćena pristojba. Kad je riječ o podacima koje je dostavio Barth, Komisija je smatrala da nisu dovoljno reprezentativni za donošenje zaključaka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 357. Kad je riječ o tvrdnji društva Thede & Witte, Komisija smatra da manje količine uvoza u određenom mjesecu nisu pokazatelj prodaje uvezenih proizvoda u prethodnim mjesecima. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(378)

AUMI je tvrdio da retroaktivna naplata pristojbi ne bi bila u interesu Unije. AUMI, Amorim i Lovelin tvrdili su da bi retroaktivna naplata pristojbi prouzročila nerazmjernu štetu uvoznicima.

(379)

Komisija je navela da u skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe ne postoji pravna obveza ocjenjivanja interesa Unije. Međutim, iako je Komisija priznala da će retroaktivna naplata pristojbi naštetiti nekim uvoznicima, u ovom su predmetu ispunjeni svi uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(380)

Komisija je na temelju toga zaključila da su ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. osnovne uredbe o retroaktivnoj primjeni konačne antidampinške pristojbe. Konačna antidampinška pristojba stoga bi trebala biti naplaćena za predmetni proizvod, na koji se primjenjivalo obvezno evidentiranje u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2024/2733. Razinu pristojbe koja se retroaktivno naplaćuje trebalo bi utvrditi na razini privremenih pristojbi uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2025/78, u mjeri u kojoj su niže od razine konačnih pristojbi uvedenih ovom Uredbom. Ako je konačna pristojba niža od privremene pristojbe, pristojba se ponovno obračunava da se naplati niži iznos.

(381)

Predmetni proizvod trenutačno je razvrstan u oznaku KN 4418 75 00 . Komisija u dokumentaciji ima dokaze da se predmetni proizvod pri izvozu ponekad pogrešno deklarira pod kineskim carinskim oznakama 4412 52 00 i 4412 92 00 . Te se oznake odnose na blok-ploče, laminirane ploče i ploče od letvica s najmanje jednim vanjskim slojem od necrnogoričnog drva, osim tropskog drva. Nadalje, Komisija je utvrdila da je predmetni proizvod, iako je proizveden u Kini, pri izvozu na odredišta izvan Unije ponekad bio označen kao proizvod podrijetlom iz neke druge treće zemlje. Stoga, kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanju mjeru, Komisija je smatrala primjerenim pratiti uvoz proizvoda deklariranih pod oznakama KN 4412 52 00 i 4412 92 00 iz Kine i uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom ili poslanog iz ostalih trećih zemalja.

(382)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (36), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(383)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,