(1)

Europska komisija („Komisija”) započela je 24. travnja 2024. na vlastitu inicijativu, na temelju članka 5. stavka 1. Uredbe o IMN-u, istragu o mjerama i praksama Narodne Republike Kine („NRK”) koje ozbiljno i opetovano narušavaju pristup gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u. U tu je svrhu Komisija u Službenom listu Europske unije objavila obavijest o pokretanju istrage (2) („Obavijest o pokretanju istrage”).

(2)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju istrage utvrdila tri kategorije mjera i praksi: i. one koji daju prednost nabavi domaćih medicinskih proizvoda i usluga; ii. one kojima se ograničava nabava uvezene robe, uključujući medicinske proizvode te iii. one kojima se uvode uvjeti u centraliziranoj javnoj nabavi medicinskih proizvoda u NRK-u koji dovode do izuzetno niskih ponuda koje su neodržive za poduzeća usmjerena na dobit.

(3)

U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe o IMN-u Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi svoja stajališta, pruži relevantne informacije i provede savjetovanja radi uklanjanja ili ispravljanja mjera i praksi iz Obavijesti o pokretanju istrage. Komisija je kineskoj vladi poslala i zahtjev za informacije u obliku detaljnog upitnika. Kineska vlada nije odgovorila na taj upitnik, ali je provela savjetovanja s Komisijom u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o IMN-u, koja su održana od 24. do 26. srpnja 2024. u Pekingu.

(4)

Nakon završetka istrage i savjetovanja s NRK-om Komisija je 14. siječnja 2025. objavila izvješće u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe o IMN-u s nalazima istrage i predloženo djelovanje (3) („izvješće o istrazi”).

(5)

U izvješću o istrazi Komisija je zaključila da mjere i prakse utvrđene tijekom istrage (4) („utvrđene mjere i prakse”) postoje, primjenjuju se na cijelom državnom području NRK-a i utječu na sve kategorije medicinskih proizvoda na način koji dovodi do ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u. Stoga je riječ o mjerama ili praksama trećih zemalja u smislu članka 2. stavka 1. točke i. Uredbe o IMN-u. Komisija je napomenula i da kineska vlada nije predložila nikakve konkretne korektivne mjere za ispravljanje tog ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa.

(6)

Na temelju toga Komisija je predložila procjenu uvjeta utvrđenih u članku 6. Uredbe o IMN-u u cilju donošenja mjere IMN-a kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (j) Uredbe o IMN-u.

(7)

Komisija je odvojeno 29. siječnja 2025. i 30. siječnja 2025. predstavila Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o istrazi na temelju članka 5. stavka 4. Uredbe o IMN-u.

(8)

Komisija je 19. veljače 2025. objavila obavijest o javnom savjetovanju (5) u kojoj je zatražila stajališta subjekata na koje bi mogla utjecati moguća mjera IMN-a na temelju članka 6. Uredbe o IMN-u kojom bi se gospodarskim subjektima i medicinskim proizvodima podrijetlom iz NRK-a ograničio pristup tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u Uniji („javno savjetovanje”). Komisija je zaprimila podneske više subjekata. Određeni podnesci odnosili su se na moguća pitanja opskrbe u vezi s određenim medicinskim proizvodima i utjecaj na proračun za javne naručitelje i naručitelje. Ostali podnesci odnosili su se na mogući učinak mjera na gospodarske subjekte koji proizvode medicinske proizvode u NRK-u, utvrđivanje podrijetla robe i gospodarskih subjekata te utvrđivanje vrijednosti natječaja. Određeni subjekti zatražili su pojašnjenje o tome kako bi se utvrdili pragovi od 50 % iz članka 8. stavka 1. Uredbe o IMN-u i potrebne dokaze koje bi predmetni gospodarski subjekti trebali dostaviti. Komisija je u svojoj procjeni uzela u obzir zaprimljene podneske.

(9)

U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe o IMN-u Komisija je redovito obavješćivala države članice o napretku istrage i savjetovanja u okviru Odbora za trgovinske prepreke osnovanog člankom 7. Uredbe (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(10)

Nakon objave izvješća o istrazi Odbor za trgovinske prepreke dobio je najnovije informacije i o procjeni uvjeta utvrđenih u članku 6. Uredbe o IMN-u s obzirom na moguće donošenje mjere IMN-a kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (j) Uredbe o IMN-u.

(11)

U okviru procjene uvjeta utvrđenog u članku 6. stavku 3. točki (b) Uredbe o IMN-u o „dostupnosti alternativnih izvora nabave dotičnih roba […] kako bi se izbjegao ili na najmanju moguću mjeru smanjio znatan negativan utjecaj na javne naručitelje i naručitelje”, Komisija se savjetovala s državama članicama u Odboru za trgovinske prepreke kako bi se uvjerila da države članice ne ovise o medicinskim proizvodima podrijetlom iz NRK-a.

(12)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe o IMN-u, ako Komisija utvrdi da postoji mjera ili praksa treće zemlje u smislu članka 2. stavka 1. točke i., ako smatra da je to u interesu Unije, provedbenim aktom donosi mjeru IMN-a. U članku 6. stavku 2. Uredbe o IMN-u navodi se da se mjera IMN-a ne donosi ako Komisija zaključi da donošenje takve mjere nije u interesu Unije.

(13)

Na temelju članka 6. stavka 3. Uredbe o IMN-u mjera IMN-a određuje se s obzirom na dostupne informacije i na temelju dvaju kriterija: i. njezine proporcionalnosti s obzirom na mjeru ili praksu treće zemlje i ii. dostupnost alternativnih izvora dotičnih roba i usluga kako bi se izbjegao ili na najmanju moguću mjeru smanjio znatan negativan utjecaj na javne naručitelje i naručitelje. U skladu s člankom 6. stavkom 8. Uredbe o IMN-u Komisija treba odrediti područje primjene mjere IMN-a, uključujući sektore ili kategorije robe, posebne kategorije gospodarskih subjekata te javnih naručitelja ili naručitelja i posebne pragove na koje se primjenjuje mjera IMN-a te, prema potrebi, postotne vrijednosti primjenjive prilagodbe bodova.

(14)

Na temelju članka 6. stavka 6. Uredbe o IMN-u Komisija može odlučiti, u području primjene mjere IMN-a, gospodarskim subjektima, robi ili uslugama podrijetlom iz treće zemlje ograničiti pristup postupcima javne nabave u Uniji tako što će od javnih naručitelja ili naručitelja zahtijevati da: uvedu prilagodbu bodova za ponude koje dostave gospodarski subjekti podrijetlom iz te treće zemlje; ili isključe ponude koje su podnijeli takvi gospodarski subjekti. U tom smislu, na temelju članka 9. stavka 6. Uredbe o IMN-u, kad odlučuje o mjeri IMN-a na temelju tih dviju mogućnosti Komisija treba odabrati vrstu mjere koja bi bila razmjerna i kojom bi se na najdjelotvorniji način ispravila razina narušavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije tržištu javne nabave trećih zemalja ili tržištu koncesija trećih zemalja.

(15)

S obzirom na prethodno navedeno, potrebno je, kao prvo, utvrditi mjeru IMN-a čije je područje primjene razmjerno utvrđenim mjerama i praksama te odabrati odgovarajući oblik mjere između dviju dostupnih opcija utvrđenih u članku 6. stavku 6. Uredbe o IMN-u, koja bi bila razmjerna i kojom bi se na najdjelotvorniji način uklonila razina narušavanja pristupa uzrokovana utvrđenim mjerama i praksama; drugo, procijeniti postoje li alternativni izvori opskrbe u slučaju uvođenja takve mjere IMN-a; i treće, ocijeniti bi li uvođenje te mjere IMN-a bilo u interesu Unije.

(16)

U izvješću o istrazi Komisija je predstavila dva ključna nalaza u pogledu utvrđenih mjera i praksi.

(17)

Prvo, Komisija je utvrdila da je takvim mjerama i praksama kineska vlada uspostavila sveobuhvatan sustav općenito primjenjivih preferencija za nabavu domaćih medicinskih proizvoda, čime se subjektima iz Unije i medicinskim proizvodima proizvedenima u Uniji znatno narušava pristup tržištu javne nabave NRK-a (7). Središnja je značajka tog sustava pravno obvezujuća odredba koja se nameće naručiteljima da nabavljaju domaće medicinske proizvode kad god su u konkurenciji s uvezenim medicinskim proizvodima koji predstavljaju razumnu alternativu. Diskriminirajuću prirodu te opće obveze pojačavaju komplicirani postupci odobrenja (8) nabave uvezenih medicinskih proizvoda, što znatno ograničava sposobnost naručitelja da nabavljaju uvezene medicinske proizvode. Nadalje, u tom se okviru prednost daje uvezenim medicinskim proizvodima koji su povezani s prijenosom tehnologije domaćim poduzećima (9). Sustav dodatno pojačavaju sektorske mjere (10), koje su utvrđene u obliku uputa kineske vlade javnim bolnicama kako bi se postigli posebni ciljevi domaće nabave za nekoliko kategorija medicinskih proizvoda kojima se poziva na potpuno isključivanje uvezenih medicinskih proizvoda u 137 kategorija. Naposljetku, u strategiji Made in China 2025 utvrđeni su visokokvalitetni medicinski proizvodi (11), što je dovelo do upute županijskim bolnicama da ostvare vrlo visoke ciljeve u pogledu udjela nabave vrhunskih medicinskih proizvoda iz domaće proizvodnje, tj. 70 % do 2025. i 95 % do 2030., što zapravo znači da bi se opseg pristupa uvezenih proizvoda znatnom dijelu kineskog tržišta javne nabave sveo praktično na nulu.

(18)

Komisija je dokazala da se taj sveobuhvatni sustav općenito primjenjivih preferencija za nabavu domaćih medicinskih proizvoda primjenjuje na cijelom državnom području NRK-a i utječe na sve kategorije medicinskih proizvoda.

(19)

Komisija je analizom dovoljno reprezentativnog uzorka postupaka javne nabave u NRK-u (12) utvrdila da 87 % javnih natječaja za medicinske proizvode sadržava izričite i/ili implicitne zabrane nabave uvezenih medicinskih proizvoda ili diskriminirajuće zahtjeve koji utječu na takvu nabavu (13). Ispitivanje tih natječaja pokazalo je da se zabrane i diskriminacije primjenjuju neovisno o vrijednosti ugovora. Kako je utvrđeno u radnom dokumentu službi priloženom izvješću o istrazi, činjenica da se kupnja uvezenih medicinskih proizvoda može dopustiti u okviru natječajnog postupka ne znači nužno da uvezeni medicinski proizvodi nisu izloženi diskriminaciji, primjerice zbog zahtjeva za prijenos tehnologije (14). Nadalje, čak i u slučajevima u kojima je nabava uvezenih medicinskih proizvoda odobrena, sektorskim ciljevima iz uvodne izjave 17. za nabavu iz domaćih izvora stvara se znatna prednost za dobavljače i medicinske proizvode podrijetlom iz NRK-a. Stoga je Komisija utvrdila da sveobuhvatni sustav općenito primjenjivih preferencija za nabavu domaćih medicinskih proizvoda u NRK-u, koji se sastoji od zakona i provedbenih mjera opće primjene, utječe na cijelo tržište javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u neovisno o vrijednosti ugovora o javnoj nabavi. Stoga je Komisija u svojem izvješću o istrazi zaključila da te mjere i prakse dovode do ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u.

(20)

Komisija je usto utvrdila i da nabava medicinskih proizvoda na temelju količine koju provodi kineska vlada znatno i opetovano narušava pristup subjekata iz Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave NRK-a (15). Naime, zbog uspostave nabave na temelju količine dobavljači podnose iznimno niske ponude kako bi ispunili kriterije za odabir i dobili ugovore, što dovodi do znatnog smanjenja cijena, a to je dugoročno neodrživo za poduzeća usmjerena na dobit koja se ne mogu osloniti na državnu potporu. Ograničavajući učinak sustava javne nabave na temelju količine može se dodatno ojačati državnom potporom proizvođačima koji obavljaju proizvodne aktivnosti te aktivnosti istraživanja i razvoja u NRK-u, posebno ako je ta potpora konkretno povezana s uspješnim ponudama za javnu nabavu na temelju količine. U izvješću o istrazi utvrđeno je da poseban ustroj nabave na temelju obujma u NRK-u stavlja uvezene medicinske proizvode i strane gospodarske subjekte u vrlo nepovoljan položaj te dovodi do stvarne diskriminacije i ograničavanja ili čak isključivanja stranih subjekata koji uvoze medicinske proizvode te uvezenih medicinskih proizvoda koji sudjeluju u tim natječajima koji se temelje na količini (16) te je zaključeno da praktična uspostava nabave medicinskih proizvoda na temelju količine u NRK-u znatno i opetovano narušava pristup subjekata iz Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave NRK-a u smislu članka 2. stavka 1. točke i. Uredbe o IMN-u (17).

(21)

Sveobuhvatni sustav općenito primjenjivih preferencija za nabavu domaćih medicinskih proizvoda u NRK-u utječe na sve medicinske proizvode podrijetlom iz Unije bez ikakvog praga i neovisno o tome nude li ih ponuditelji iz Unije, domaći ponuditelji ili drugi strani ponuditelji. Osim toga, taj sustav sadržava komplicirane postupke odobrenja za nabavu uvezenih medicinskih proizvoda i uvođenje sektorskih ciljeva za nabavu medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama od 17. do 19. Komisija u svojem izvješću o istrazi zaključila da je primjena tog sustava dovela do ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u. Naime, Komisija je utvrdila da 87 % javnih natječaja za medicinske proizvode sadržava izričite i/ili implicitne zabrane nabave uvezenih medicinskih proizvoda ili diskriminirajuće zahtjeve koji utječu na takvu nabavu (18), što u velikoj mjeri dovodi do zatvaranja tržišta javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u.

(22)

U skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe o IMN-u mjera IMN-a može se primjenjivati samo na postupke javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 5 000 000 EUR bez PDV-a za robu. Stoga bi isključivanje svih gospodarskih subjekata podrijetlom iz NRK-a iz svih postupaka nabave u Uniji čija je vrijednost jednaka ili veća od 5 000 000 EUR bez PDV-a za sve kategorije medicinskih proizvoda bila najopsežnija moguća mjera IMN-a koju Komisija može donijeti u tom sektoru na temelju Uredbe o IMN-u (19). Komisija je ispitala bi li takva mjera IMN-a bila razmjerna u odnosu na utvrđene mjere i prakse.

(23)

Prema podacima iz elektroničkog oglasnika za javnu nabavu EU-a (Tenders Electronic Daily – TED) (20), kad je riječ o medicinskim proizvodima, postupci javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 5 000 000 EUR bez PDV-a čine oko 59 % ukupnog tržišta Unije za nabavu medicinskih proizvoda. Osim toga, u skladu s člankom 6. stavkom 8. i člankom 8. stavkom 1. Uredbe o IMN-u svaka mjera IMN-a mogla bi utjecati samo na opskrbu medicinskim proizvodima podrijetlom iz NRK-a na maksimalnoj razini od 50 % ukupne vrijednosti ugovora, neovisno o podrijetlu ponuditelja. Nadalje, za razliku od sustava koji primjenjuje NRK, mjera IMN-a ne bi zahtijevala dodatne restriktivne značajke, kao što su komplicirani postupci odobrenja za nabavu medicinskih proizvoda iz NRK-a ili uvođenje sektorskih ciljeva za nabavu medicinskih proizvoda podrijetlom iz Unije.

(24)

Uzimajući u obzir sve elemente navedene u uvodnim izjavama od 17. do 23., područje primjene i mogući učinak isključivanja najsveobuhvatnije mjere IMN-a u sektoru medicinskih proizvoda u svakom bi slučaju bili uži od područja primjene i utvrđenog učinka isključivanja sveobuhvatnog sustava općenito primjenjivih preferencija za nabavu domaćih medicinskih proizvoda koji je uspostavio NRK.

(25)

Razlika između učinka najsveobuhvatnije mjere IMN-a koja se može donijeti u tom sektoru na temelju Uredbe o IMN-u i učinaka utvrđenih mjera i praksi dodatno se povećava ograničavajućim učinkom mjera i praksi povezanih s nabavom na temelju količine u NRK-u. Stoga je primjereno u područje primjene najopsežnije moguće mjere IMN-a uključiti i nabavu u Uniji robe koja podliježe nabavi na temelju količine ako se nabavlja u Kini.

(26)

S obzirom na prethodno navedeno, područje primjene mjere IMN-a obuhvaća sljedeće: i. sve postupke nabave Unije koji se odnose na sve kategorije medicinskih proizvoda, ii. organizirano ih provode svi javni naručitelji i naručitelji iz Unije, iii. vrijednost postupaka je 5 000 000 EUR bez PDV-a ili više (21) i iv. utječe na sve gospodarske subjekte podrijetlom iz NRK-a i može se smatrati razmjernom u odnosu na utvrđene mjere i prakse koje je uspostavila i provodi kineska vlada.

(27)

Za potrebe primjene bilo koje mjere IMN-a podrijetlo gospodarskih subjekata i robe trebalo bi se utvrditi u skladu s člankom 3. Uredbe o IMN-u, kako je Komisija dodatno pojasnila u svojim Smjernicama za olakšavanje primjene Uredbe o IMN-u javnim naručiteljima i naručiteljima te gospodarskim subjektima („Smjernice”) (22). U Smjernicama se razjašnjavaju i obveze uspješnih ponuditelja.

(28)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., dva moguća oblika mjere IMN-a su ili prilagodba bodova za ponude koje su podnijeli gospodarski subjekti podrijetlom iz NRK-a ili isključivanje ponuda koje su podnijeli ti gospodarski subjekti.

(29)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., Komisija je u izvješću o istrazi zaključila da „mjere i prakse utvrđene tijekom istrage, koje je NRK uspostavio u pogledu nabave medicinskih proizvoda, postoje i primjenjuju se na cijelom državnom području NRK-a. One utječu na sve kategorije medicinskih proizvoda tako da se njima ozbiljno i opetovano narušava pristup gospodarskih subjekata iz Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u” (23) . Komisija je utvrdila i da utvrđene mjere i prakse uglavnom dovode do isključivanja gospodarskih subjekata i robe u sektoru medicinskih proizvoda podrijetlom iz stranih zemalja, uključujući one iz Unije (24), što dovodi do znatnog zatvaranja tržišta javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u.

(30)

S obzirom na opseg diskriminirajućih i isključujućih značajki utvrđenih mjera i praksi te na znatno isključenje gospodarskih subjekata Unije i robe do kojih one dovode, uvođenje prilagodbe bodova na ponude koje podnose gospodarski subjekti podrijetlom iz NRK-a (25) imalo bi samo ograničen učinak i ni u kojem slučaju ne bi djelotvorno otklonilo razinu utvrđenog narušavanja pristupa. Naime, u skladu s člankom 6. stavcima 7. i 8. Uredbe o IMN-u, taj oblik mjere IMN-a mogao bi utjecati na evaluaciju i rangiranje ponuda samo u određenoj mjeri (do 50 %) za natječajne postupke koji se temelje na najboljem omjeru cijene i kvalitete, a možda i do 100 % za natječaje koji se temelje samo na cijenama. Stoga bi mjera IMN-a u obliku prilagodbe bodova uključivala varijacije u pogledu toga u kojoj bi se mjeri gospodarski subjekti i medicinski proizvodi podrijetlom iz NRK-a mogli isključiti iz tržišta javne nabave Unije jer se javnim naručiteljima i naručiteljima ne bi omogućilo da sistemski isključe subjekte podrijetlom iz NRK-a. Time se stoga ne bi otklonilo narušavanje pristupa gospodarskim subjektima i medicinskim proizvodima Unije koje se sastoji od utvrđenog isključenja medicinskih proizvoda iz Unije i gospodarskih subjekata iz Unije u NRK-u.

(31)

Stoga mjera IMN-a u obliku prilagodbe bodova ne bi bila oblik mjere kojom bi se najdjelotvornije ispravila utvrđena razina narušavanja pristupa, kako je propisano člankom 6. stavkom 9. Uredbe o IMN-u.

(32)

Komisija smatra da bi u ovom slučaju bila primjerenija mjera IMN-a u obliku isključenja ponuda koje su podnijeli gospodarski subjekti podrijetlom iz NRK-a (26). To bi bilo razmjerno i najdjelotvornije bi otklonilo utvrđeno narušavanje pristupa jer bi se njime u najvećoj mogućoj mjeri postigli učinci isključivanja utvrđenih mjera i praksi.

(33)

S obzirom na prethodno navedeno, područje primjene mjere IMN-a u obliku isključenja ponuda u smislu članka 6. stavka 6. točke (b) Uredbe o IMN-u koje su podnijeli gospodarski subjekti podrijetlom iz NRK-a obuhvaća sljedeće: i. sve postupke nabave Unije koji se odnose na sve kategorije medicinskih proizvoda, ii. organizirano je provode svi javni naručitelji i naručitelji iz Unije, iii. vrijednost postupaka je 5 000 000 EUR bez PDV-a ili više i iv. utječe na sve gospodarske subjekte podrijetlom iz NRK-a, primjerena je i razmjerna u odnosu na utvrđene mjere i prakse koje je uspostavio i provodi NRK te bi najdjelotvornije ispravila razinu utvrđenog narušavanja pristupa.

(34)

Mjera IMN-a kojom se isključuju ponude koje su podnijeli gospodarski subjekti podrijetlom iz NRK-a ne bi utjecala na izvore nabave dostupne za postupke nabave čija je procijenjena vrijednost manja od 5 000 000 EUR bez PDV-a jer bi u skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe o IMN-u ti postupci nabave bili isključeni iz područja primjene bilo koje mjere IMN-a. Vrijednosti približno 96 % svih postupaka javne nabave za medicinske proizvode u Uniji koji su registrirani u TED-u za razdoblje od 2017. do 2022. (27) niže su od tog praga i čine oko 41 % ukupne vrijednosti svih registriranih postupaka javne nabave. To znači da za javne naručitelje i naručitelje iz Unije ne bi bilo negativnih učinaka u većini postupaka nabave koje bi organizirali nakon uvođenja moguće mjere IMN-a u sektoru medicinskih proizvoda te ta mjera ne bi utjecala na gotovo polovinu njihovih troškova za medicinske proizvode.

(35)

Za postupke nabave čija je vrijednost 5 000 000 EUR bez PDV-a ili više moglo bi se tvrditi da mjera IMN-a koja isključuje sve ponude gospodarskih subjekata podrijetlom iz NRK-a u teoriji može smanjiti ukupni izbor dostupnih medicinskih proizvoda i utjecati na njihove cijene. Međutim, takve potencijalne negativne učinke ublažilo bi nekoliko čimbenika.

(36)

Kao prvo, ponuditelji podrijetlom izvan NRK-a i dalje bi mogli podnositi ponude za medicinske proizvode podrijetlom iz NRK-a pod uvjetom da vrijednost udjela tih medicinskih proizvoda nije veća od 50 % ukupne vrijednosti ugovora (28). Stoga bi se medicinski proizvodi podrijetlom iz NRK-a i dalje nudili u postupcima javne nabave u Uniji.

(37)

Kao drugo, ako bi samo ponuditelji podrijetlom iz NRK-a mogli ispuniti zahtjeve natječaja ili bi jedini mogli ponuditi određene medicinske proizvode potrebne zbog prevladavajućih razloga od javnog interesa, iznimke iz članka 9. stavka 1. Uredbe o IMN-u i dalje bi omogućavale javnim naručiteljima i naručiteljima iz Unije da ne primjenjuju mjeru IMN-a, što bi očuvalo dostupnost izvora nabave u tim situacijama.

(38)

Kao treće, informacije iz uvodne izjave 11. koje je Komisija primila od država članica nakon što je zatražila da u svojim postupcima nabave utvrde moguće ovisnosti o medicinskim proizvodima podrijetlom iz NRK-a ne upućuju na to da takve ovisnosti postoje u bilo kojoj kategoriji medicinskih proizvoda.

(39)

Kao četvrto, Komisija je utvrdila da postoje dostatni alternativni izvori nabave. Unija ima znatan suficit u trgovini s ostatkom svijeta u sektoru medicinskih proizvoda, koji je prema procjeni iznosio više od 19 milijardi EUR u 2023. (29), što upućuje na to da bi se izvoz mogao preusmjeriti na tržište Unije kao odgovor na potencijalno smanjenje nabave kineskih medicinskih proizvoda. Nadalje, količine medicinskih proizvoda na koje utječe mjera IMN-a mogle bi se zamijeniti povećanom proizvodnjom medicinskih proizvoda u Uniji ili većim uvozom iz ostalih trećih zemalja, primjerice Ujedinjene Kraljevine, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Japana (30).

(40)

Iz NRK-a je 2023. uvezla medicinske proizvode u vrijednosti od približno 6,2 milijarde EUR. Iste je godine u ostatak svijeta izvezla medicinske proizvode u vrijednosti većoj od 69 milijardi EUR. Stoga je neto proizvodni kapacitet proizvođača medicinskih proizvoda iz Unije na ukupnoj razini već više nego deseterostruko veći od razine uvoza medicinskih proizvoda iz NRK-a u Uniju. Nadalje, Unija je uvezla i medicinske proizvode u vrijednosti većoj od 49 milijardi EUR od drugih trgovinskih partnera osim NRK-a, što upućuje na to da već raspolaže raznovrsnim izvorima nabave.

(41)

Osim toga, mjera IMN-a ne bi obuhvatila sav uvoz medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a u Uniju. Javno dostupni podaci industrije Unije pokazuju da javna nabava čini samo od 50 % do 70 % ukupnog tržišta medicinskih proizvoda Unije. Ako se pretpostavi da bi udio javne nabave medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a bio sličan (tj. između 3 i 4,5 milijardi EUR), u kombinaciji s činjenicom da se na 41 % postupaka javne nabave za medicinske proizvode u Uniji ne bi primjenjivala mjera IMN-a (31), vrijednost medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a koje bi potencijalno trebalo nabaviti iz alternativnih izvora bila bi znatno manja od ukupne vrijednosti uvoza medicinskih proizvoda iz NRK-a u Uniju.

(42)

Osim toga, Komisijina detaljna analiza dostupnosti nabave za sve kategorije medicinskih proizvoda (na razini šesteroznamenkaste oznake HS za sve medicinske proizvode) primjenom opisanih parametara upućuje na to da proizvođači medicinskih proizvoda iz Unije imaju potrebne kapacitete za osiguravanje alternativnih izvora nabave. Konkretno, proizvođači iz Unije trebali bi preusmjeriti samo od 3 % do 4 % svojeg trenutačnog izvoza kako bi zamijenili sve medicinske proizvode uvezene iz NRK-a koji bi potencijalno bili isključeni iz postupaka javne nabave u Uniji. Na temelju te analize Komisija je utvrdila da bi javni naručitelji i naručitelji iz Unije imali na raspolaganju velik izbor alternativnih izvora nabave (što uključuje medicinske proizvode Unije i uvezene medicinske proizvode) za sve kategorije medicinskih proizvoda koji bi zamijenili one podrijetlom iz NRK-a na koje bi utjecala mjera IMN-a. Zaključno, donošenje mjere IMN-a utvrđene u uvodnoj izjavi 33. ne bi stvorilo nestašice ili znatno smanjilo nabavu medicinskih proizvoda za javne naručitelje i naručitelje iz Unije jer bi Unija i dalje raspolagala alternativnim izvorima nabave, koji bi mogli zadovoljiti potražnju za proizvodima iz javne nabave.

(43)

Člankom 6. stavkom 2. Uredbe o IMN-u propisano je da se odluka o tome je li donošenje mjere IMN-a u interesu Unije treba temeljiti na procjeni svih različitih interesa u cjelini, među ostalim i interesâ gospodarskih subjekata Unije.

(44)

Osim toga, u uvodnoj izjavi 20. Uredbe o IMN-u pojašnjava se da bi Komisija trebala odvagnuti posljedice donošenja takve mjere u odnosu na njezin utjecaj na šire interese Unije, posebno uzimajući u obzir opći cilj postizanja reciprociteta otvaranjem predmetnog tržišta trećih zemalja i poboljšanjem mogućnosti pristupa tržištu za gospodarske subjekte Unije. Trebalo bi uzeti u obzir i cilj ograničavanja nepotrebnog administrativnog opterećivanja javnih naručitelja i naručitelja, kao i gospodarskih subjekata.

(45)

Na temelju toga primjereno je u ovom slučaju prije svega ocijeniti gospodarski interes proizvođača iz Unije, a zatim mogući učinak na javne naručitelje i naručitelje iz Unije te, naposljetku, ukupne učinke mjere IMN-a na gospodarstvo Unije. Komisija bi zatim trebala odvagnuti posljedice mjere IMN-a u odnosu na šire interese Unije, uzimajući u obzir opći cilj postizanja reciprociteta otvaranjem tržišta javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u i poboljšanja mogućnosti pristupa tom tržištu za gospodarske subjekte Unije.

(46)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 39., Unija ima znatan suficit u trgovini s ostatkom svijeta u sektoru medicinskih proizvoda, što pokazuje da proizvođači iz Unije imaju snažan globalni konkurentski položaj u tom sektoru i važnu proizvodnu bazu. Procjenjuje se da je vrijednost tržišta javne nabave medicinskih proizvoda NRK-a približno 128 milijardi EUR (32). Uklanjanje diskriminirajućih prepreka na tom tržištu uvelike bi omogućilo rast gospodarskih subjekata Unije. Donošenje mjere IMN-a bio bi adut kojim bi se kinesku vladu moglo potaknuti na uklanjanje diskriminirajućih prepreka, čime bi se uspostavili ravnopravniji uvjeti na velikom međunarodnom tržištu koji će biti povoljni za gospodarske subjekte Unije.

(47)

Osim toga, Komisija nije utvrdila znatne negativne učinke mjere IMN-a na gospodarske subjekte Unije.

(48)

Valja podsjetiti na to da analiza podataka dostupnih u TED-u pokazuje da bi ukupna vrijednost postupaka javne nabave medicinskih proizvoda u Uniji čija je procijenjena vrijednost od 5 000 000 EUR bez PDV-a ili više i na koje se stoga primjenjuje mjera IMN-a odgovarala približno 59 % ukupne vrijednosti svih postupaka javne nabave medicinskih proizvoda prijavljenih u toj bazi podataka za razdoblje od 2017. do 2022. Budući da javna nabava čini od 50 % do 70 % ukupne potrošnje medicinskih proizvoda u Uniji, a nema razloga smatrati da bi se udio javne i privatne nabave razlikovao u pogledu medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a, može se procijeniti da bi se, u konzervativnom scenariju, uvoz medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a mogao smanjiti za 15 % – 20 % godišnje isključivanjem gospodarskih subjekata podrijetlom iz NRK-a iz postupaka nabave obuhvaćenih mjerom IMN-a te zbog obveze da uspješni ponuditelji tijekom trajanja ugovora ne nude udio medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a u vrijednosti većoj od 50 % ukupne vrijednosti ugovora (33). To bi iznosilo od 1 do 1,2 milijarde EUR godišnje u okviru ukupnog uvoza medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a u vrijednosti od 6,2 milijarde EUR (34).

(49)

S obzirom na snažan globalni konkurentski položaj proizvođača iz Unije i prisutnost medicinskih proizvoda iz drugih velikih zemalja izvoznica na tržištu Unije, ako javni naručitelji i naručitelji u određenom slučaju ne bi mogli nabaviti medicinske proizvode podrijetlom iz NRK-a zbog mjere IMN-a, mogli bi nabaviti medicinske proizvode proizvedene u Uniji ili proizvode podrijetlom iz ostalih trećih zemalja. Na temelju procjena industrije u pogledu veličine tržišta medicinskih proizvoda Unije i vrijednosti medicinskih proizvoda uvezenih iz trećih zemalja procjenjuje se da je trenutačni tržišni udio medicinskih proizvoda iz Unije u ukupnoj potrošnji medicinskih proizvoda u Uniji približno 60 %. Pod pretpostavkom da bi se tržišni udio medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a na koje bi mjera IMN-a mogla utjecati (tj. od 1 do 1,2 milijarde EUR) raspodijelio na medicinske proizvode Unije i medicinske proizvode uvezene iz ostalih trećih zemalja razmjerno trenutačnim tržišnim udjelima, proizvođači medicinskih proizvoda iz Unije mogli bi pokriti oko 60 % proizvoda koji bi bez mjere IMN-a bili nabavljeni u NRK-u.

(50)

Moglo bi se očekivati da će te nove prilike na tržištu javne nabave u Uniji na koje se primjenjuje mjera IMN-a biti dostupne svim proizvođačima medicinskih proizvoda u Uniji. Prema javno dostupnim podacima industrijskih udruženja Unije, u Uniji djeluje više od 30 000 poduzeća, od kojih su oko 90 % mala i srednja poduzeća (35).

(51)

Komisija je procijenila i učinak mjere IMN-a na određene Unijine uvoznike koji nabavljaju medicinske proizvode iz NRK-a, uključujući gospodarske subjekte iz Unije koji proizvode medicinske proizvode u NRK-u i uvoze ih u Uniju, jer bi se nakon uvođenja mjere IMN-a mogli suočiti sa smanjenjem prodaje svojih medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a. Komisija je u tom pogledu razmotrila primjedbe subjekata koji su nakon javnog savjetovanja dostavili svoja mišljenja o mogućoj mjeri IMN-a i zaključila da bi mogući negativni učinak mjere IMN-a na takve subjekte i dalje bio ograničen. Kao prvo, oko 96 % svih postupaka nabave medicinskih proizvoda u Uniji, odnosno približno 41 % ukupne vrijednosti nabave medicinskih proizvoda u Uniji, bilo bi izvan područja primjene mjere IMN-a. Nadalje, ti bi uvoznici i dalje mogli prodati 50 % svojih količina medicinskih proizvoda uvezenih iz NRK-a na koje se odnosi mjera IMN-a u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Uredbe o IMN-u. S obzirom na to da javna nabava medicinskih proizvoda čini od 50 % do 70 % ukupnog tržišta medicinskih proizvoda Unije, može se procijeniti da bi predmetni uvoznici iz Unije mogli zadržati više od 80 % trenutačnih količina uvezenih proizvoda iz NRK-a (36). Naposljetku, svi ti potencijalni negativni gospodarski učinci na uvoznike medicinskih proizvoda na koje utječe mjera IMN-a nadoknadili bi se širim interesima Unije, posebno općim ciljem suradnje s NRK-om kako bi radi reciprociteta otvorila svoje tržište javne nabave medicinskih proizvoda i kako bi se postigli ravnopravni uvjeti za sve subjekte iz Unije u sektoru medicinskih proizvoda.

(52)

Komisija je provela temeljitu procjenu dostupnosti nabave svih kategorija medicinskih proizvoda u slučaju sveobuhvatne mjere IMN-a koja bi se primijenila na sve kategorije i potkategorije medicinskih proizvoda. Kako je detaljno opisano u odjeljku 2.2., ne očekuje se da će se zbog mjere IMN-a smanjiti dostupnost nabave medicinskih proizvoda za javne naručitelje i naručitelje iz Unije, što su dodatno potvrdili rezultati savjetovanja s državama članicama u Odboru za trgovinske prepreke o mogućim ovisnostima o medicinskim proizvodima podrijetlom iz NRK-a. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 37., ako bi samo ponuditelji podrijetlom iz NRK-a mogli ispuniti zahtjeve natječaja ili bi jedini mogli ponuditi određene medicinske proizvode potrebne zbog prevladavajućih razloga od javnog interesa, javnim naručiteljima i naručiteljima iz Unije bilo bi dopušteno da ne primjenjuju mjeru IMN-a u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe o IMN-u.

(53)

Osim toga, budući da se mjera IMN-a ne bi primjenjivala na približno 96 % postupaka javne nabave Unije, moglo bi se očekivati da naručitelji neće biti znatno administrativno opterećeni.

(54)

Komisija je procijenila moguć negativan učinak ograničenja nabave medicinskih proizvoda podrijetlom iz NRK-a na javne proračune. Na temelju trenutačno dostupnih informacija i činjenice da države članice nisu izvijestile da očekuju znatan utjecaj na proračun, Komisija smatra da bi utjecaj na proračune javnih naručitelja i naručitelja bio ograničen. Osim toga, tržište medicinskih proizvoda Unije vrlo je konkurentno i na njemu sudjeluju brojni alternativni dobavljači (domaći i inozemni). S obzirom na to snažno tržišno natjecanje, Komisija procjenjuje da bi, unatoč isključenju gospodarskih subjekata podrijetlom iz NRK-a iz ograničenog broja natječaja, na tržištu Unije postojala dostatna ponuda cjenovno pristupačnih medicinskih proizvoda.

(55)

Zbog toga se može očekivati da će ukupni učinak mjere IMN-a na javne naručitelje i naručitelje iz Unije biti ograničen.

(56)

Utvrđene mjere i prakse koje je uveo i provodi NRK znatno su naštetile proizvođačima medicinskih proizvoda iz Unije koji osiguravaju oko 700 000 radnih mjesta u Uniji (37). Mjera IMN-a mogla bi utjecati na uklanjanje diskriminirajućih prepreka na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u i rješavanje pitanja ozbiljnog i opetovanog otežavanja pristupa gospodarskih subjekata iz Unije, što bi moglo biti korisno za proizvođače iz Unije, a posljedično i za stvaranje dodatnih radnih mjesta u tom sektoru. Čak i ako se te prepreke ne uklone, Komisija je procijenila da bi se očekivanom zamjenom uvoza iz NRK-a medicinskim proizvodima proizvedenima u Uniji očuvala postojeća radna mjesta u tom sektoru i potencijalno stvorilo više od 3 000 novih radnih mjesta u Uniji (38). Stoga se očekuje da će ova mjera IMN-a ukupno imati pozitivan učinak na opću industrijsku proizvodnju Unije.

(57)

Ograničavanjem pristupa gospodarskih subjekata podrijetlom iz NRK-a tržištu javne nabave Unije mjera IMN-a mogao bi se NRK-u pružiti poticaj da ukloni svoje ograničavajuće i diskriminirajuće mjere i prakse protiv gospodarskih subjekata i medicinskih proizvoda iz Unije te da time recipročno otvori svoje tržište nabave. S obzirom na moguće smanjenje uvoza iz NRK-a u Uniju nakon uvođenja mjere IMN-a te na stratešku važnost sektora medicinskih proizvoda za NRK u okviru njegova cilja da postane vodeći izvoznik u tom sektoru, uvođenje mjere IMN-a moglo bi imati nužan utjecaj na poboljšanje mogućnosti pristupa tržištu za gospodarske subjekte i robu iz Unije u tom sektoru. Očekivani učinak mjere IMN-a bio bi u skladu i sa širim interesima Unije u pogledu promicanja otvorenih i pravednih tržišta javne nabave i potpore konkurentnosti industrija Unije.

(58)

Komisija smatra da utvrđene ograničene negativne posljedice mjere IMN-a ne bi nadmašile te široke interese, posebno s obzirom na očekivani pozitivni učinak mjere na industriju medicinskih proizvoda u Uniji, čime se može djelomično nadoknaditi ozbiljno i opetovano otežavanje pristupa subjekata iz Unije tržištu medicinskih proizvoda NRK-a.

(59)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da je uvođenje mjere IMN-a u interesu Unije.

(60)

S obzirom na prethodna razmatranja, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe o IMN-u Komisija bi trebala uvesti mjeru IMN-a utvrđenu u uvodnoj izjavi 33.

(61)

Mjera IMN-a trebala bi se primjenjivati u postupcima koji se odnose na sve kategorije medicinskih proizvoda pod oznakama od 33100000-1 do 33199000-1 iz Jedinstvenog rječnika javne nabave kako je definirano Uredbom (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (39).

(62)

Kako bi se javnim naručiteljima i naručiteljima te gospodarskim subjektima iz Unije olakšala provedba mjere IMN-a, primjereno je omogućiti razuman rok njezina stupanja na snagu od 10 dana od dana objave mjere IMN-a u Službenom listu Europske unije.

(63)

U skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe o IMN-u Komisiji je u donošenju mjere IMN-a pomogao Odbor za trgovinske prepreke, odbor u smislu članka 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (40).

(64)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za trgovinske prepreke,