(1)

Kako bi se osiguralo da se tržišni podaci pružaju prema razumnim komercijalnim uvjetima, pod nepristranim i pravednim ugovornim uvjetima te na ujednačen način u cijeloj Uniji, potrebno je utvrditi uvjete koje bi trebali poštovati tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja, ovlašteni sustavi objavljivanja („APA-i”), pružatelji konsolidiranih podataka o trgovanju („CTP-i”) i sistematski internalizatori. Ti bi uvjeti trebali osigurati da obveza pružanja tržišnih podataka prema razumnim komercijalnim uvjetima bude dovoljno jasna i da se dovoljno učinkovito i ujednačeno ispunjava, uzimajući u obzir različite poslovne modele i strukture troškova tržišnih operatera i investicijskih društava koji upravljaju mjestom trgovanja, APA-a, CTP-a i sistematskih internalizatora.

(2)

Kako bi se osiguralo da se tržišni podaci pružaju prema razumnim komercijalnim uvjetima, potrebno je precizirati način izračuna troškova koji se mogu pripisati tržišnim podacima. Izračun troškova koji se mogu pripisati tržišnim podacima trebao bi uključivati samo troškove izravno povezane s proizvodnjom i diseminacijom tržišnih podataka. Za potrebe takvog izračuna troškove bi trebalo kategorizirati tako da se razlikuju troškovi koji se odnose na infrastrukturu za proizvodnju i diseminaciju tržišnih podataka, troškovi fizičke imovine i softvera koji omogućuju povezivost potrebnu za proizvodnju i diseminaciju tržišnih podataka, troškovi osoblja, financijski i drugi troškovi, uključujući administrativne troškove koji se mogu pripisati proizvodnji i diseminaciji tržišnih podataka. Kako se troškovi ne bi uračunavali dvaput, troškovi koji se odnose na proizvodnju i diseminaciju tržišnih podataka trebali bi se, ovisno o prirodi svakog čimbenika troška, rasporediti isključivo u jednu troškovnu kategoriju. Troškovi revizije ne bi se smjeli uključiti u raspodjelu troškova proizvodnje i diseminacije tržišnih podataka.

(3)

Pružatelji tržišnih podataka, a posebno mjesta trgovanja, često nude niz drugih usluga osim pružanja tržišnih podataka. Ti subjekti stoga snose različite troškove u kategorijama kao što su tehnologija i infrastruktura, razvoj softvera, prodaja i marketing, analitika, kvantitativna istraživanja, poslovanje ili usklađivanje s propisima. Kako bi se naknade za tržišne podatke utvrdile prema razumnim komercijalnim uvjetima, važno je razlikovati, na primjer, troškove koji se mogu pripisati primarnoj djelatnosti povezivanja kupaca i prodavatelja od troškova koji se mogu izravno pripisati proizvodnji i diseminaciji tržišnih podataka.

(4)

U nekim slučajevima fizička imovina, softver, osoblje i administrativne usluge mogu se djelomično koristiti za potrebe drugih usluga koje nisu izravno povezane s proizvodnjom i diseminacijom tržišnih podataka. Zato je potrebno na temelju jasne metodologije raspodijeliti troškove koji se mogu pripisati dijeljenim resursima, navodeći u kojoj mjeri svaki resurs doprinosi proizvodnji i diseminaciji tržišnih podataka. I financijske troškove dijeljenih resursa treba raspodijeliti na temelju dijela tih resursa koji je namijenjen za proizvodnju i diseminaciju tržišnih podataka. Metodologiju raspodjele troškova trebalo bi svake godine revidirati kako bi se zajamčila njezina točnost. Pružatelji tržišnih podataka trebali bi relevantnom nadležnom tijelu dostaviti obrazloženje odabrane metodologije i njezine izmjene.

(5)

Maržu uključenu u naknade za tržišne podatke trebalo bi utvrditi tako da se postigne ravnoteža između komercijalne održivosti proizvodnje i diseminacije tržišnih podataka za pružatelje tržišnih podataka i što šireg pristupa tržišnim podacima. Za CTP-e, koji će se osnovati narednih godina, marža bi trebala biti dovoljna da omogući ulaganja potrebna za njihovo osnivanje i komercijalnu održivost u razdoblju potrebnom za rast njihova poslovanja.

(6)

Kako bi se osiguralo da se tržišni podaci pružaju prema razumnim komercijalnim uvjetima, potrebno je precizirati način uključivanja marže u naknade za tržišne podatke. Marža bi trebala biti dobit iz poslovanja pružatelja tržišnih podataka nakon što od svojih prihoda oduzme sve troškove proizvodnje i diseminacije tržišnih podataka. Ti bi troškovi trebali uključivati operativne troškove, kao što su troškovi infrastrukture, imovine koja omogućuje povezivost, osoblja za proizvodnju i diseminaciju tržišnih podataka i financijski troškovi. Radi veće transparentnosti marža bi se trebala iskazati kao postotak troškova.

(7)

Kako bi se osiguralo da marža uključena u naknade za tržišne podatke bude razumna, potrebno je utvrditi da ne bi trebala biti neproporcionalna u odnosu na troškove proizvodnje i diseminacije tržišnih podataka te da bi je trebalo uskladiti s maržama koje se primjenjuju u ukupnom poslovanju pružatelja tržišnih podataka.

(8)

Kako bi se izbjegla diskriminacija klijenata, pružatelji tržišnih podataka trebali bi imati skalabilne kapacitete kako bi svim klijentima omogućili pravodoban pristup tržišnim podacima.

(9)

Posljednjih godina mogućnost primjene različitih naknada proporcionalno vrijednosti tržišnih podataka za klijenta dovela je do uvođenja više kategorija klijenata i njihove istodobne primjene na istog klijenta, a time i do udvostručavanja naknada.

(10)

Kako bi se osiguralo da se tržišni podaci pružaju prema razumnim komercijalnim uvjetima, pružatelji tržišnih podataka trebali bi moći utvrditi kategorije klijenata na temelju činjeničnih elemenata, kao što je korištenje podataka ili veličina klijenta. Kategorizacija klijenata trebala bi pružateljima tržišnih podataka omogućiti različito postupanje prema klijentima različitih činjeničnih karakteristika. Klijenti u određenoj kategoriji trebali bi se na temelju jednog ili više elemenata jasno razlikovati od klijenata u drugim kategorijama. Klijent bi trebao pripadati samo jednoj kategoriji. Primjerice, pružatelji tržišnih podataka mogli bi uvesti zasebnu kategoriju klijenata za redistributere podataka, profesionalne ili neprofesionalne klijente. Kriteriji za utvrđivanje kategorija klijenata trebali bi biti dovoljno općeniti da se mogu primijeniti na grupu klijenata. Stoga bi kategorizacija trebala rezultirati ograničenim brojem kategorija.

(11)

Kako bi se osiguralo da se tržišni podaci pružaju prema razumnim komercijalnim uvjetima, naknade koje se naplaćuju klijentima iz određene kategorije trebalo bi utvrditi na temelju nastalih troškova pružanja podataka tim klijentima i razumne marže, iskazane kao postotak troškova, koja bi trebala biti jednaka za klijente iz iste kategorije. Pružatelji tržišnih podataka trebali bi moći naplaćivati različite naknade za različite vrste podataka (npr. podaci koji se prikazuju na zaslonu i podaci koji se ne prikazuju na zaslonu) na temelju razlika u troškovima proizvodnje i diseminacije takvih vrsta podataka.

(12)

Posljednjih je godina primijećeno da se u ugovore o tržišnim podacima često uključuju problematični uvjeti na štetu klijenata. Neki od tih problema odnose se na praksu pružatelja tržišnih podataka da klijentima koji ugovaraju tržišne podatke nametnu veliko administrativno opterećenje, npr. čestim upućivanjem zahtjeva za detaljne informacije o korištenju tržišnih podataka, a drugi na dvosmislenost jezika u ugovorima o tržišnim podacima ili njihove česte izmjene, zbog kojih su klijenti prisiljeni mobilizirati resurse za tumačenje ili preispitivanje ugovora. Ponekad su klijenti koji ugovaraju tržišne podatke bili obvezni izbrisati povijesne podatke iz svojih sustava pri raskidu ugovora, plaćati naknade po lokaciji ili im se način korištenja tržišnih podataka nepotrebno ograničavao. Takve prakse mogu uzrokovati neopravdane troškove pristupa tržišnim podacima i trebalo bi ih zabraniti kako bi uvjeti bili pravedni i nepristrani. Zahtjevi za pravedne i nepristrane ugovorne uvjete utvrđeni u ovoj Uredbi trebali bi biti dopuna drugim važećim odredbama iz prava Unije, posebno iz Uredbe (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Akt o podacima”) i drugih propisa o zaštiti potrošača, kao što je Direktiva Vijeća 93/13/EEZ (3) („Direktiva o nepoštenim ugovornim odredbama”).

(13)

Kako bi se povećala transparentnost, pružatelji tržišnih podataka trebali bi jasno i sažeto formulirati uvjete pružanja tržišnih podataka. To znači da bi klijenti trebali moći razumjeti uvjete same po sebi, bez drugih dokumenata, osim ako su ti dokumenti jasno navedeni i ako ih klijenti mogu lako pronaći.

(14)

Ako su ugovorima o tržišnim podacima dopuštene jednostrane izmjene, pružatelji tržišnih podataka trebali bi obavijestiti klijenta o svim takvim izmjenama 90 dana unaprijed kako bi mu se dalo dovoljno vremena za razumijevanje izmjene ugovora o tržišnim podacima te za usporedbu i razmatranje drugih ponuda dostupnih na tržištu. Kako bi se izbjegle jednostrane izmjene koje rezultiraju štetom ili opterećenjem za klijenta koji ugovara tržišne podatke, uključujući promjene koje rezultiraju povećanjem naknada, u ugovoru bi trebalo navesti da klijent u slučaju jednostranih izmjena ugovora ima pravo na raskid ugovora bez penala. Pružatelji tržišnih podataka ne bi trebali mogućnost raskida i produljenja ugovora o tržišnim podacima koristiti za zaobilaženje primjene relevantnih zaštitnih mjera u slučaju jednostranih izmjena ugovora.

(15)

Kako bi se izbjeglo naplaćivanje naknada klijentima više puta za isto pružanje tržišnih podataka kad ih kupuju od različitih pružatelja i prodavatelja, na zahtjev klijenta tržišni podaci trebali bi se nuditi po klijentu. CTP-i prikupljaju podatke od mjesta trgovanja i APA-a te ih konsolidiraju u kontinuirani elektronički tok temeljnih tržišnih i regulatornih podataka u stvarnom vremenu. Zato bi se pružanje tih podataka od strane CTP-a trebalo smatrati različitim od pružanja tržišnih podataka od strane mjesta trgovanja i APA-a. Stoga bi CTP-i trebali moći naplatiti naknadu klijentu čak i ako mu mjesto trgovanja ili APA već naplaćuje tržišne podatke.

(16)

Kako bi se klijentima koji ugovaraju tržišne podatke omogućilo dobivanje tržišnih podataka bez nužne kupnje drugih usluga, tržišne bi podatke trebalo nuditi odvojeno od drugih usluga.

(17)

Utvrđeno je da uvjeti koji se odnose na penale i revizije uzrokuju prekomjerno opterećenje za klijente koji ugovaraju tržišne podatke i povećanje troškova tržišnih podataka iznad troškova proizvodnje, diseminacije i razumne marže. Kako bi se izbjegli neopravdani penali, trebalo bi ih izricati samo na temelju dokaza o kršenju ugovora o tržišnim podacima. Nadalje, penali ne bi trebali biti pretjerano strogi, a njihov bi se iznos trebao temeljiti na iznosu koji bi klijent platio da se pridržavao ugovora o tržišnim podacima. Osim toga, kako bi se klijentu omogućilo da pravodobno poduzme mjere i izbjegne ponovno kršenje ugovora o tržišnim podacima, pružatelj tržišnih podataka trebao bi izreći penal u razumnom roku od kršenja. Razuman rok ne bi trebao biti dulji od pet godina od datuma obavijesti o reviziji. Taj je rok u skladu s obvezama investicijskih društava o vođenju evidencije utvrđenima u članku 16. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(18)

Trenutačno su ugovorima o tržišnim podacima predviđene revizije koje opterećuju klijente koji ugovaraju tržišne podatke jer su učestale, dugotrajne i teret dokazivanja snosi klijent. Kako bi ugovori o tržišnim podacima bili pravedni i nepristrani, ako je ugovorom o tržišnim podacima predviđeno da pružatelj tržišnih podataka može zatražiti reviziju, u uvjetima ugovora trebalo bi navesti da se revizija mora temeljiti na konkretnim i vjerodostojnim naznakama mogućeg kršenja do kojeg je došlo najviše pet godina prije datuma obavijesti o reviziji. Osim toga, kako bi se smanjili rizici od pristranosti i povećala pravednost, pružatelji tržišnih podataka koji provode reviziju trebali bi moći zatražiti samo informacije koje su im potrebne za prikupljanje dokaza o navodnom kršenju.

(19)

Kako bi se klijentima i nadležnim tijelima omogućilo da učinkovito procijene pružaju li se tržišni podaci prema razumnim komercijalnim uvjetima, pružatelji tržišnih podataka trebali bi jasno i nedvosmisleno objaviti sve informacije relevantne za ponudu tržišnih podataka. Te bi informacije klijentima i nadležnim tijelima trebale omogućiti da razumiju politike tržišnih podataka, uključujući način na koji se određuje visina naknada za tržišne podatke, i njihov sadržaj, format i terminologija trebali bi biti ujednačeni. Pružatelji tržišnih podataka trebali bi nadležnom tijelu na njegov zahtjev dostaviti informacije, u usklađenom formatu, o ukupnim troškovima proizvodnje i diseminacije tržišnih podataka i o razumnoj marži.

(20)

Kako bi se klijentima i nadležnim tijelima omogućilo razumijevanje načina izračuna naknada, u politici tržišnih podataka trebalo bi navesti obračunsku jedinicu koja se koristi za naplaćivanje naknada klijentima. Obračunska jedinica može se razlikovati ovisno o vrsti tržišnih podataka (npr. podaci koji se prikazuju na zaslonu i podaci koji se ne prikazuju na zaslonu), ali mora biti jedinstvena za istu vrstu tržišnih podataka. Obračunska jedinica trebala bi se odnositi na troškove nastale pri pružanju tržišnih podataka.

(21)

Radi neometane i učinkovite provedbe potrebno je utvrditi odgodu datuma početka primjene kako bi se sudionicima na tržištu kojima je odobrenje za rad izdano prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe omogućilo dovoljno vremena za izmjenu, pregovore i sklapanje revidiranih ugovora i tako potencijalne poremećaje svelo na najmanju moguću mjeru. Budući da još nema CTP-a kojima je izdano odobrenje za rad i koji su operativni, za CTP-e nije potrebna odgoda datuma početka primjene.

(22)

Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s primjenjivim pravom Unije o zaštiti osobnih podataka. Zato bi nacionalna nadležna tijela sve osobne podatke povezane s primjenom ove Uredbe trebala obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i nacionalnim zahtjevima za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) sve bi osobne podatke povezane s primjenom ove Uredbe trebalo obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(23)

Ova Uredba temelji se na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je ESMA dostavila Komisiji.

(24)

ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(25)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 i on je dostavio službeno očitovanje 17. ožujka 2025.,