(1)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost egzistencijalni su izazov za Europsku uniju.

(2)

Kao odgovor na taj izazov Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 6. ožujka 2025., podsjećajući na Izjavu iz Versaillesa od 11. ožujka 2022. i Strateški kompas za sigurnost i obranu odobren 21. ožujka 2022., naglasilo da Europa mora postati suverenija, odgovornija za vlastitu obranu i bolje opremljena za samostalno djelovanje i suočavanje s neposrednim i budućim izazovima i prijetnjama. Na tom Europskom vijeću sve su se države članice obvezale na jačanje svoje ukupne obrambene pripravnosti, smanjenje strateških ovisnosti, uklanjanje nedostataka u ključnim sposobnostima i u skladu s time jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) u cijeloj Uniji kako bi Unija bila u mogućnosti dobavljati opremu u količinama i ubrzanim tempom koji su potrebni.

(3)

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su 18. svibnja 2022. Zajedničku komunikaciju o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima, u kojoj su istaknuli da u Uniji postoji nedostatak financijskih sredstava i nedostaci u industriji i sposobnostima u području obrane.

(4)

Europski parlament i Vijeće 20. srpnja 2023. donijeli su Uredbu (EU) 2023/1525 (1) kojom se podupire proizvodnja streljiva (ASAP), u cilju hitnog podupiranja povećanje proizvodnih kapaciteta obrambene industrije Unije, osiguranja lanaca opskrbe, olakšavanja učinkovitih postupaka nabave, uklanjanja nedostataka u proizvodnim kapacitetima i promicanja ulaganja.

(5)

Europski parlament i Vijeće 18. listopada 2023. donijeli su Uredbu (EU) 2023/2418 (2) kojom je uspostavljen instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA), čiji je cilj povećati suradnju među državama članicama u fazi nabave u području obrane kako bi se na temelju suradnje uklonile najhitnijih i najkritičnijih manjkavosti u zalihama država članica, posebno one nastale u odgovoru na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine.

(6)

Nakon što je razmotrilo rad na provedbi Izjave iz Versaillesa i Strateškog kompasa za sigurnost i obranu, Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 14. i 15. prosinca 2023. naglasilo da je potrebno dodatno poraditi na ispunjavanju ciljeva Unije kad je riječ o povećanju obrambene pripravnosti. Za postizanje takve pripravnosti i obranu Unije snažna obrambena industrija smatrala se preduvjetom kojih zahtijeva da europska obrambena industrija postane otpornija, inovativnija i konkurentnija.

(7)

Komisija je 5. ožujka 2024. donijela Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju i okvira mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima („EDIP”) kako bi se iskoristilo iskustvo stečeno u kontekstu uredbi (EU) 2023/2418 i (EU) 2023/1525 te proširila njihova ideja kroz dugoročniju i strukturiraniju perspektivu.

(8)

Međutim, od početka 2025. sigurnosni kontekst Unije naglo se pogoršao, što je povezano ne samo sa stalnom prijetnjom Rusije i njezinim sve većim prelaskom na ratno gospodarstvo te s razvojem rata u Ukrajini nego i s nesigurnostima koje proizlaze iz geopolitičke situacije u kojoj Unija mora intenzivno raditi na osiguravanju svoje autonomne obrane. Zbog tog nedavnog pogoršanja povećala se razina prijetnje za Uniju te je stoga neophodno da države članice hitno osiguraju goleme javne rashode za povećanje EDTIB-a. Zato postoji rastuća potreba da se, u duhu solidarnosti, brže omogući pružanje potpore Unije onim državama članicama za koje je vjerojatno da će imati ozbiljnih poteškoća zbog enormnih javnih ulaganja koja su potrebna, a mogu utjecati na njihovu ekonomsku situaciju. S obzirom na prijetnje kopnenim, zračnim i morskim granicama Unije i, posljedično, potrebu za masovnim javnim ulaganjima, takva je solidarnost posebno važna za one države članice koje su najizloženije vojnim prijetnjama. U tom su pogledu prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelarus posebno hitne i važne. S obzirom na vrijeme koje je potrebno za razvoj proizvoda i povećanje odgovarajućih industrijskih proizvodnih kapaciteta u cijeloj Uniji, od ključne je važnosti da Unija što prije započne s pružanjem potpore tim državama članicama kako bi mogle vrlo brzo krenuti s narudžbama, poveća predvidljivost za sektor obrambene industrije i potakne ga da u vrlo kratkom roku uloži u povećavanje proizvodnih kapaciteta.

(9)

Razmjer i brzina kojom države članice moraju povećati svoja ulaganja u proizvodne kapacitete obrambene industrije vjerojatno će imati velik utjecaj na javne financije država članica u vrijeme kada su proračuni nekoliko država članica i dalje pod pritiskom.

(10)

Ova izvanredna situacija, koju nisu uzrokovale države članice i koja je izvan njihove kontrole, opravdava da Unija poduzme hitne mjere kako bi se uspostavio privremeni instrument u cilju pružanja financijske pomoći u obliku Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („instrument SAFE”) onim državama članicama koje žele ulagati u obrambenu industrijsku proizvodnju.

(11)

Instrument SAFE trebao bi omogućiti hitna i velika javna ulaganja u europsku obrambenu industriju u cilju brzog povećanja njezinih proizvodnih kapaciteta, poboljšanja pravodobne dostupnosti obrambenih proizvoda te ubrzanja njezine prilagodbe strukturnim promjenama. Budući da je ova Uredba izvanredan i privremen odgovor na hitan i egzistencijalni problem, financijska pomoć koja se na temelju nje pruža trebala bi se staviti na raspolaganje samo za otklanjanje negativnih gospodarskih posljedica pogoršanja sigurnosne situacije i odgovor na neposredne potrebe država članica za nabavom kojima se doprinosi povećanoj pripravnosti obrambene industrije EDTIB-a. Instrument SAFE trebao bi biti dio šireg rada na razini Unije i nacionalnoj razini da se za ulaganja u obrambenu industriju namijeni više sredstava kako bi se odgovorilo na kriznu situaciju koja proizlazi iz trenutačnih prijetnji sigurnosti. Kako bi se poduprli ti napori trebalo bi usporedno provoditi dodatne mjere, na razini Unije i na nacionalnoj razini, uključujući iskorištavanje postojeće fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)

Financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE države članice trebale bi provoditi na način koji je u skladu s prioritetima za obrambene sposobnosti koje su zajednički dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), suradnjom država članica u okviru stalne strukturirane suradnje koja je uspostavljena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/2315 (3), inicijativama i projektima Europske obrambene agencije (EDA) te civilnom i vojnom pomoći Unije Ukrajini. Pri provedbi ove Uredbe države članice trebale bi na odgovarajući način uzeti u obzir relevantne aktivnosti koje provode Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO), osobito ciljeve NATO-a u pogledu sposobnosti, i drugi partneri ako takve aktivnosti služe sigurnosnim i obrambenim interesima Unije.

(13)

Države članice trebale bi moći koristiti financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE u sinergiji s drugim postojećim i budućim programima Unije, posebno za sufinanciranje određenih aktivnosti. Istodobno se u programima Unije kojima se podupire suradnja u području obrambene nabave ili čiji je cilj općenitije podupiranje konkurentnosti EDTIB-a može posebno predvidjeti dodatna potpora Unije. Takva dodatna potpora mogla bi se primjenjivati za zajedničku nabavu za koju se dodjeljuje financijska pomoć u okviru instrumenta SAFE ili za gospodarske subjekte uključene u takve nabave kako bi se potaknulo odgovarajuće povećanje industrijske proizvodnje i dodatno ojačali učinci instrumenta SAFE na EDTIB.

(14)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za države članice, Komisija bi trebala moći uzeti u obzir informacije dostavljene na temelju ove Uredbe, osobito za izvješćivanje o provedbi financijske pomoći, u okviru relevantnih programa, a posebno onih kojima se podupire suradnja u području zajedničke nabave. Time bi se pojednostavnili uvjeti za podnošenje zahtjeva za financijsku potporu.

(15)

Izostanak suradnje među državama članicama doveo je do neučinkovitosti i umnožavanja istovrsnih obrambenih sustava unutar Unije, što ugrožava cilj zaštite područja Unije koji se nastoji postići odgovarajućim nacionalnim ulaganjima, a istodobno je došlo do fragmentacije i smanjenog opsega rada važnih dijelova EDTIB-a. Kako bi riješile tu situaciju, financijsku pomoć predviđenu ovom Uredbom države članice korisnice trebale bi koristiti za provedbu zajedničkih nabava. Prihvatljive aktivnosti, rashodi i mjere koji se financiraju zajedničkom nabavom u području obrane trebali bi se odnositi na prvi popis prioritetnih područja koje je utvrdilo Europsko vijeće, uzimajući u obzir iskustvo stečeno tijekom rata u Ukrajini, u skladu s već obavljenim radom u okviru EDA-e i uz potpuno usklađivanje s NATO-om: streljivo i projektile; topničke sustave, uključujući sposobnosti za duboke precizne napade; sposobnosti za kopneno ratovanje i njihove sustave potpore, uključujući opremu za vojnike i pješačko oružje; zaštitu kritične infrastrukture; kibernetička pitanja; vojnu mobilnost, uključujući protumobilnost; sustave protuzračne i proturaketne obrane; pomorske površinske i podvodne sposobnosti; bespilotne zrakoplove i sustave protiv bespilotnih zrakoplova; strateške pospješitelje kao što su, među ostalim, strateški zračni mostovi, nadopunu gorivom u letu i sustave C4ISTAR te svemirska sredstva i usluge; zaštitu svemirskih sredstava; umjetnu inteligenciju i elektroničko ratovanje. Cilj tih zajedničkih nabava trebao bi biti ubrzavanje prilagodbe proizvodnih kapaciteta za obrambene proizvode strukturnim promjenama, osiguravanje interoperabilnosti i međusobne zamjenjivosti u cijeloj Uniji, poticanje suradnje u fazi nabave, podupiranje povećanja proizvodnih kapaciteta te razvoj i nabava povezane infrastrukture, opreme i logističkih usluga.

(16)

Kako bi se hitno ojačala industrijska baza Unije na učinkovit i autonoman način, s obzirom na nedavni razvoj geopolitičke situacije i iznimnu prijetnju sigurnosti Unije i njezinih država članica, te time povećala učinkovitost i dodana vrijednost financijske pomoći odobrene u okviru instrumenta SAFE, ovom bi se Uredbom trebali utvrditi uvjeti prihvatljivosti pod kojima države članice mogu koristiti tu financijsku pomoć. Ugovaratelji i podugovaratelji uključeni u zajedničku nabavu u okviru instrumenta SAFE trebali bi stoga imati poslovni nastan i izvršne upravljačke strukture u Uniji, u članicama Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora („države EFTA-e koje su članice EGP-a”) ili u Ukrajini te za potrebe zajedničke nabave koristiti infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili sredstva koji se nalaze na državnom području države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine. Kako bi se osiguralo da ugovaratelji i podugovaratelji uključeni u zajedničku nabavu nisu u sukobu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, oni ne bi trebali biti pod kontrolom trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt, izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Države članice koje sudjeluju u nabavi uz potporu iz instrumenta SAFE odgovorne su za osiguravanje da su uvjeti prihvatljivosti ispunjeni.

(17)

U određenim okolnostima trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da ugovaratelji i podugovaratelji uključeni u zajedničku nabavu koriste infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili resurse koji se nalaze na državnom području države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine i ne podliježu kontroli trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja. U tim okolnostima pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji, u državi EFTA-e koja je članica EGP-a ili u Ukrajini koji koristi infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili sredstva koji se nalaze izvan državnog područja države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine i/ili su pod kontrolom treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje trebao bi moći sudjelovati ako su ispunjeni strogi uvjeti u pogledu sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru ZVSP-a na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

(18)

Pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji, u državama EFTA-e koje su članice EGP-a ili u Ukrajini koje kontrolira treća zemlja koja nije Ukrajina ni država EFTA-e koja je članica EGP-a („druga treća zemlja”) ili drugi subjekt iz treće zemlje, ako je to dopušteno, trebali bi biti prihvatljivi za sudjelovanje u zajedničkoj nabavi ako su bili podvrgnuti provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i, prema potrebi, odgovarajućim mjerama ublažavanja ili ako su Komisiji stavljena na raspolaganje jamstva, kako su utvrđena u ovoj Uredbi, odobrena u skladu s nacionalnim postupcima države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine gdje imaju poslovni nastan. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, Komisija bi trebala predložiti jednostavan standardizirani predložak za jamstva. Takva bi se jamstva trebala izdavati samo ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru ZVSP-a na temelju glave V. UEU-a.

(19)

Kako bi se osigurala pravodobna dostupnost i opskrba obrambenim proizvodima iz EDTIB-a te ubrzala njegova prilagodba strukturnim promjenama, povećavajući time učinkovitost dodijeljene financijske pomoći, važno je utvrditi minimalne zahtjeve u vezi s vrijednošću ostvarenom u Uniji. Stoga bi ugovori o zajedničkoj nabavi trebali sadržavati zahtjev da trošak komponenti podrijetlom izvan Unije, država EFTA-e koje su članice EGP-a ili Ukrajine ne budu veći od 35 % procijenjenog troška komponenti krajnjeg proizvoda. Komisija bi mogla izraditi smjernice za potrebe izračuna tog postotka.

(20)

U kriterijima prihvatljivosti trebalo bi uzeti u obzir postojeće lance opskrbe i industrijsku suradnju s partnerima izvan EU-a te omogućiti ispunjavanje zahtjeva u pogledu sposobnosti. Stoga bi zajednička nabava koja uključuje podugovaratelje kojima je dodijeljeno između 15 % i 35 % vrijednosti ugovora i koji nemaju poslovni nastan ili izvršne upravljačke strukture u Uniji, državi EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajini trebala biti prihvatljiva.

(21)

Za određene obrambene proizvode čije temeljne tehnologije nisu široko dostupne u Uniji i koje bi moglo biti teško zamijeniti u velikim razmjerima trebalo bi postaviti dodatne uvjete kako bi se osigurala sloboda oružanih snaga država članica u vezi s tim proizvodima, bez ograničenja koja nameću treće zemlje. Stoga bi za takve obrambene proizvode ugovaratelj ili konzorcij ugovaratelja trebali moći donositi odluke, bez bilo kakvog ograničenja koje bi im nametnule treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja, o definiciji, prilagodbi ili razvoju dizajna nabavljenih obrambenih proizvoda, što uključuje pravnu ovlast na zamjenu ili uklanjanje onih komponenata koje podliježu ograničenjima koja su uvele treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja.

(22)

Svrha je uvjeta prihvatljivosti iz instrumenta SAFE hitno povećati proizvodne kapacitete obrambene industrije Unije i istodobno omogućiti potrebnu fleksibilnost s obzirom na internacionalizaciju lanaca opskrbe relevantnim proizvodima i tehnologijama. Osim država EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajine, u instrumentu SAFE trebalo bi predvidjeti i mogućnost da zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, kao i treće zemlje s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane (neobvezujući instrument) (NBI), sudjeluju u zajedničkim nabavama u njegovom okviru.

(23)

Bilateralni ili multilateralni sporazumi kojima se provode mjere gospodarske, financijske ili tehničke suradnje, uključujući pomoć, između Unije i jedne ili više tih zemalja istomišljenica koje nisu Ukrajina i države EFTA-e koje su članice EGP-a trebali bi omogućiti da u zajedničkim nabavama u okviru instrumenta SAFE sudjeluju ugovaratelji i podugovaratelji s poslovnim nastanom u tim zemljama, u skladu s uvjetima koji će se utvrditi u tim sporazumima. Takvim sporazumima ne bi se trebala dovesti u pitanje prihvatljivost proizvoda koji ispunjavaju zahtjev da trošak komponenata podrijetlom izvan Unije, država EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajine ne bude veći od 35 % procijenjenog troška komponenata krajnjeg proizvoda.

(24)

Snažnija i sposobnija Unija u području sigurnosti i obrane pozitivno će doprinijeti globalnoj i transatlantskoj sigurnosti te je komplementarna NATO-u, koji je i dalje okosnica zajedničke obrane za one države koje su njegove članice. Unija je predana daljnjem jačanju i produbljivanju transatlantske suradnje i angažmana u području sigurnosti i obrane, s ciljem poboljšanja interoperabilnosti, nastavka industrijske suradnje i osiguravanja recipročnog pristupa najsuvremenijim tehnologijama s pouzdanim partnerima, čime se jača i EDTIB. Ovom bi se Uredbom trebalo doprinijeti tim ciljevima.

(25)

Države članice koje žele dobiti financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE trebale bi Komisiji podnijeti zahtjev kojem prilažu plan ulaganja u europsku obrambenu industriju („plan”). Kako bi se olakšala izrada planova, Komisija i države članice trebale bi međusobno komunicirati s ciljem utvrđivanja okvirnih dodjela iznosa zajmova. Komisija bi trebala ocijeniti sve zahtjeve koje podnesu države članice. Pri provjeri usklađenosti planova s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi Komisija bi se, prema potrebi, trebala osloniti na stručno znanje EDA-e ili Vojnog stožera EU-a. Tijekom pripreme planova države članice trebale bi imati mogućnost razmjene mišljenja s Komisijom kako bi prilagodile svoje nacrte planova prije njihova podnošenja. Ako Komisija tijekom provedbe planova smatra da planovi ne ispunjavaju uvjete utvrđene u ovoj Uredbi, države članice trebale bi imati mogućnost izmijeniti te planove. Komisija bi iznose zajma dotičnim državama članicama trebala dodijeliti uz primjenu načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti, posebno ako zbroj zatraženih iznosa zajma premašuje ukupni maksimalni iznos financijske pomoći dostupne u okviru instrumenta SAFE. Zajmove bi trebalo raspodijeliti među državama članicama koje podnesu zahtjev u skladu s načelima jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti. U planovima trebalo bi opisati mjere za jačanje otpornosti europskog obrambenog industrijskog sektora, posebno olakšavanjem pristupa obrambenom tržištu za MSP-ove, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i nove aktere u području obrane.

(26)

S obzirom na važnost financijskih učinaka pružanja potpore državama članicama na temelju ove Uredbe i potrebu da se osigura dosljednost između različitih područja vanjskog djelovanja Unije i gospodarske politike, uzimajući u obzir posebnu ulogu koju Vijeće treba izvršavati u tim područjima, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Vijeću u slučajevima utvrđenima ovom Uredbom.

(27)

Kako bi se olakšala provedba plana, Komisija i svaka dotična država članica trebale bi sklopiti operativni aranžman s pojedinostima o isplati financijske pomoći, uključujući okvirni raspored isplate, i potpisati sporazum o zajmu s detaljnim uvjetima za potporu u obliku zajma u okviru instrumenta SAFE. Trebalo bi osigurati pretfinanciranje u iznosu od 15 % kako bi se omogućio brz početak provedbe aktivnosti, financiranja rashoda i mjera u okviru instrumenta SAFE.

(28)

Primjereno je organizirati financijsku pomoć na temelju diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 224. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Financijska uredba”) i utvrđene jedinstvene metode financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica. Zajmove bi trebalo odobriti na dovoljno dugo razdoblje otplate, do najviše 45 godina. Na otplatu glavnice moglo bi se primijeniti razdoblje odgode, u načelu, od 10 godina. Zbog bonitetnih razloga povezanih s upravljanjem portfeljem zajmova, udio zajmova odobrenih trima državama članicama s najvećim zajedničkim udjelom odobrenih zajmova ne bi trebao premašiti 60 % maksimalne financijske pomoći u okviru instrumenta SAFE.

(29)

Kako bi se optimiziralo korištenje dostupne financijske pomoći, u slučajevima kada financijski iznosi ostanu na raspolaganju nakon donošenja provedbene odluke Vijeća na temelju ove Uredbe, primjereno je da Komisija objavi novi poziv na iskaz interesa. U takvom bi se slučaju utvrđeni postupci za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć trebali primjenjivati podložno potrebnim prilagodbama, posebno u pogledu povezanih rokova i činjenice da bi trebalo predstaviti izmjenu plana.

(30)

Zajedničke nabave trebale bi uključivati najmanje dvije zemlje sudionice koje su države članice, države EFTA-e koje su članice EGP-a ili Ukrajina, od kojih bi barem jedna trebala biti država članica koja prima potporu u obliku zajma u okviru instrumenta SAFE. Osim toga, sudjelovanje u zajedničkim nabavama s državom članicom uz financijsku potporu u okviru instrumenta SAFE trebalo bi dopustiti i zemljama pristupnicama, drugim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima te ostalim trećim zemljama s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane (NBI). Zajednička nabava može uključivati postojeće ugovore o nabavi koji ispunjavaju iste uvjete. Nabave koje provodi jedna država članica također bi trebale biti prihvatljive za potporu ako je ugovor potpisan najkasnije 30. svibnja 2026., pod uvjetom da ta država članica poduzme sve potrebne korake, koje treba dogovoriti u operativnom aranžmanu, kako bi proširila koristi od tog ugovora aktivno se obraćajući drugim državama članicama, državama EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajini te zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatima ili ostalim trećim zemljama s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane. Države EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajinu opravdano je uključiti među zemlje koje se mogu ubrajati u minimalni broj potreban za zajedničku nabavu na temelju bliskog partnerstva tih zemalja s Unijom u industrijskoj proizvodnji u području obrane i zbog činjenice da se Ukrajina izravno suočava s aktualnim ruskim agresivnim ratom. Države članice potiču se i na daljnju potporu Ukrajini opremom nabavljenom uz financijsku pomoć iz instrumenta SAFE. Sudjelovanje tih trećih zemalja u zajedničkim nabavama dodijeljenim EDTIB-u ili obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi Ukrajine ili država EFTA-e koje su članice EGP-a trebalo bi pomoći povećati agregiranje potražnje na razinu koja je potrebna za povećanje industrijskih kapaciteta. Njime bi se poduprla i interoperabilnosti sustava i proizvoda koje upotrebljavaju najbliži partneri Unije u tom području te potencijalno omogućiti državama članicama sudionicama da osiguraju povoljnije cijene.

(31)

Direktivom 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) utvrđen je pravni okvir za usklađivanje postupaka nabave pri sklapanju ugovora u području obrane i sigurnosti, uzimajući u obzir sigurnosne zahtjeve država članica i obveze koje proizlaze iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a). Ta direktiva sadržava posebne odredbe koje se primjenjuju na žurnost prouzrokovanu krizom, među ostalim skraćivanje razdoblja za zaprimanje ponuda i mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Kako bi se unaprijedila učinkovitost instrumenta SAFE za odgovor, u duhu solidarnosti, na izvanrednu situaciju koja je rezultat razvoja geopolitičke situacije, potrebno je što prije pokrenuti golema ulaganja u EDTIB.

(32)

U tu bi svrhu trebalo olakšati dodjelu ugovora na temelju nabava koje uključuju najmanje jednu državu članicu koja prima financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE. Rokovi utvrđeni u Direktivi 2009/81/EZ, uključujući skraćene rokove utvrđene u članku 33. stavku 7. te direktive, ne pružaju dovoljnu fleksibilnost s obzirom na hitnost koja proizlazi iz trenutačne krizne situacije. Stoga bi trebalo smatrati da se države članice koje provode nabave korištenjem pomoći u okviru instrumenta SAFE nalaze u hitnoj situaciji prouzrokovanoj krizom, što opravdava primjenu pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje kako je predviđeno Direktivom 2009/81/EZ. Osim toga, s obzirom na to da hitnost koja proizlazi iz trenutačne krizne situacije zahtijeva hitna i opsežna ulaganja u EDTIB te kako bi se zaštitili sigurnosni interesi država članica koje sudjeluju u nabavama uz potporu iz instrumenta SAFE, također je potrebno omogućiti otvaranje postojećeg okvirnog sporazuma ili ugovora za javne naručitelje država članica koje prvotno nisu bile stranke tog okvirnog sporazuma ili ugovora, čak i ako u potonjem nije bila predviđena takva opcija, pod uvjetom da se s tim prethodno suglasi poduzeće s kojim je sklopljen okvirni sporazum ili ugovor.

(33)

Instrumentom SAFE nastoji se poduprijeti prevladavajući interes javne sigurnosti praćenjem financijskih napora država članica da osiguraju pravodobnu dostupnost i opskrbu obrambenim proizvodima, povećanjem EDTIB-a, kako bi se državama članicama omogućilo da budu spremne za bilo koju vrstu agresije. Primjenom uvjeta prihvatljivosti želi se poduprijeti konkurentnost i industrijsku pripravnost EDTIB-a, što je potrebno za poboljšanje sposobnosti država članica za učinkovitu i autonomnu obranu područja Unije i njezinih država članica. Dodatni je cilj i povećanje razine interoperabilnosti obrambenih proizvoda putem zajedničkih nabava. Za potporu tim naporima primjereno je, u duhu solidarnosti i radi osiguravanja financijske održivosti nastojanja koja su potrebna da se uklone ozbiljne poteškoće u vezi s dostupnošću obrambenih proizvoda, poduzeti mjere kako bi se izbjeglo da se unaprijed plaća porez na te izdatke. Stoga bi obrambene proizvode nabavljene u okviru nabava uz potporu iz instrumenta SAFE trebalo izuzeti od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uvođenjem izuzeća od PDV-a primjenjivog na temelju Direktive Vijeća 2006/11/EZ (7). To bi izuzeće trebalo ciljano i primjenjivati se samo na isporuke za potrebe ugovora koji proizlaze iz nabava u okviru instrumenta SAFE.

(34)

Unija i dalje u potpunosti podržava međunarodnu solidarnost. Sve mjere poduzete na temelju ove Uredbe koje se smatraju potrebnima, uključujući one za sprečavanje ili smanjenje ključnih nedostataka, trebale bi se provoditi ciljano, transparentno, proporcionalno, privremeno i u skladu s obvezama prema WTO-u.

(35)

Ovu bi Uredbu trebalo provoditi u skladu s relevantnim pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a, osobito u skladu s Financijskom uredbom i Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(36)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjenjivo međunarodno pravo kojim se zabranjuje uporaba, razvoj ili proizvodnja određenih obrambenih proizvoda i tehnologija.

(37)

Komisija i države članice trebale bi se moći uključiti u komunikacijske aktivnosti kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije i, prema potrebi, osiguralo da se potpora pružena u okviru instrumenta SAFE pravilno objavi i prepozna u izjavi o financiranju.

(38)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje isključiva odgovornost svake države članice za vlastitu nacionalnu sigurnost, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a, ni pravo svake države članice da zaštiti svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a.

(39)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje posebnosti sigurnosne i obrambene politike određenih država članica.

(40)

Kako bi se radi postizanja njezinih ciljeva omogućio što raniji početak provedbe ove Uredbe, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,

(a)

prva kategorija: streljivo i projektili; topnički sustavi, uključujući sposobnosti za duboke precizne napade; sposobnosti za kopneno ratovanje i njihovi sustavi potpore, uključujući opremu za vojnike i pješačko oružje; mali bespilotni zrakoplovi (NATO klasa 1) i s njima povezani sustavi protiv bespilotnih zrakoplova; zaštita kritične infrastrukture, kibernetička pitanja; i vojna mobilnost, uključujući protumobilnost;

(b)

druga kategorija: sustavi protuzračne i proturaketne obrane; pomorske površinske i podvodne sposobnosti; bespilotni zrakoplovi koji nisu mali bespilotni zrakoplovi (NATO klasa 2 i 3) i s njima povezani sustavi protiv bespilotnih zrakoplova; strateški pospješitelji kao što su, među ostalim, strateški zračni mostovi, nadopuna gorivom u letu, sustavi C4ISTAR te svemirska sredstva i usluge; zaštita svemirskih sredstava; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

1.

„obrambeni proizvod” znači roba, usluge i radovi obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2009/81/EZ, kako je utvrđeno u njezinu članku 2.;

2.

„drugi proizvodi za obrambene namjene” znači sva roba i sve usluge i radovi osim onih obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2009/81/EZ, kako je utvrđeno u njezinu članku 2., nužni ili namijenjeni za obrambene svrhe;

3.

„zajednička nabava” znači postupak nabave obrambenih proizvoda ili drugih proizvoda za obrambene namjene i ugovori koji iz njega proizlaze, a koji provodi najmanje jedna država članica koja prima financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE i još jedna država članica ili jedna članica Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora („države EFTA-e koje su članice EGP-a”) ili Ukrajina. Osim toga, zajednička nabava može uključivati zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, kao i ostale treće zemlje s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane (neobvezujući instrument, NBI). Zajednička nabava može uključivati postojeće ugovore o nabavi koji ispunjavaju iste uvjete.