(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 23. kolovoza 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom čeličnih papuča za gusjenice podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 12. srpnja 2024. podnio Duferco Travi e Profilati S.p.A. („podnositelj pritužbe”). Pritužbu je podnijela Unijina industrija čeličnih papuča za gusjenice u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2721 od 24. listopada 2024. („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i Vladu Narodne Republike Kine („kineska vlada”), poznate uvoznike, dobavljače i korisnike te trgovce za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Tijekom ispitivanja reprezentativnosti javio se samo jedan proizvođač iz Unije i Komisija je zaključila da odabir uzorka nije potreban. Udio proizvođača iz Unije u uzorku činio je više od [52 – 58] % procijenjene ukupne količine proizvedenog istovjetnog proizvoda i oko [6 – 11] % procijenjene ukupne količine prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji. Nije zaprimljena nijedna primjedba zainteresiranih strana.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije i stoga je Komisija zaključila da odabir uzorka nije potreban. Nije zaprimljena nijedna primjedba zainteresiranih strana.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od kineske vlade zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(11)

Petnaest proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika koji čine 62 % izvoza 15 kineskih proizvođača izvoznika koji su dostavili zatražene informacije.

(12)

Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(13)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u Kini u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Kinu primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatni upitnik kineskoj vladi.

(14)

Od kineske vlade nije primljen nikakav odgovor. Komisija je stoga 11. listopada 2024. obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba na korištenje raspoloživih podataka.

(15)

Komisija je poslala upitnike proizvođaču iz Unije, proizvođačima izvoznicima te poznatim uvoznicima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(16)

Komisija je 25. rujna 2024. obavijestila kineske proizvođače izvoznike o svojoj odluci o odabiru uzorka i proizvođačima izvoznicima u uzorku dala 30 dana da dostave odgovore na upitnik. U ovoj fazi ispitnog postupka proizvođači izvoznici u uzorku nisu obavijestili Komisiju da neće dostaviti odgovor na upitnik.

(17)

Dva od triju društava u uzorku potvrdila su 12. listopada 2024. da neće dostaviti odgovor na upitnik zbog velikog radnog opterećenja.

(18)

Rok za dostavu odgovora na upitnik istekao je 25. listopada 2024. Komisija je 6. studenog 2024. zatražila od trećeg društva u uzorku da potvrdi namjerava li dostaviti odgovor na upitnik. Treći proizvođač izvoznik u uzorku također je odgovorio da neće dostaviti odgovor na upitnik te nije dao obrazloženje.

(19)

Stoga je do 7. studenog 2024., gotovo dva i pol mjeseca od pokretanja ispitnog postupka, postalo jasno da tri kineska proizvođača izvoznika u uzorku neće dostaviti odgovor na upitnik. Iako se člankom 17. stavkom 4. osnovne uredbe u slučaju neuspješnog uzorka omogućuje odabir novog uzorka, u tako kasnoj fazi ispitnog postupka Komisija više nije mogla promijeniti cijeli uzorak. Odabir uzorka koji bi uključivao druge proizvođače izvoznike znatno bi odgodio ispitni postupak.

(20)

Komisija je 14. studenog 2024. izdala bilješku u dokumentaciji (5) u kojoj je navela da, s obzirom na to da nije uspjela utvrditi uzorak proizvođača izvoznika, namjerava primijeniti članak 18. u vezi s člankom 17. stavkom 4. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze o kineskim proizvođačima izvoznicima na najboljim raspoloživim podacima. Nijedan od proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak nije se javio Komisiji da želi biti uključen u uzorak.

(21)

Budući da je tek u kasnoj fazi ispitnog postupka postalo jasno da nijedan od proizvođača izvoznika u uzorku neće surađivati te s obzirom na stalnu znatnu razinu nesuradnje proizvođača izvoznika, Komisija je odlučila nastaviti ispitni postupak, a da nije odabrala novi uzorak.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećeg društva:

(23)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(24)

Jedan kineski proizvođač izvoznik, Komatsu Machinery Manufacturing (Shandong) („Komatsu”), zatražio je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Prema odgovoru na upitnik društvo Komatsu je tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo i izvozilo sklopove gusjenica. Međutim, da bi proizvodilo sklopove gusjenica, kupovalo je čelične papuče za gusjenice od nepovezanog dobavljača u Kini i sastavljalo ih u gusjenice. S obzirom na to da društvo Komatsu nije proizvodilo čelične papuče za gusjenice, Komisija ga je smatrala izvoznikom, a ne proizvođačem izvoznikom predmetnog proizvoda. U skladu s tim Komisija je privremeno zaključila da se zahtjev za pojedinačno ispitivanje ne može odobriti.

(25)

Proizvod iz ispitnog postupka određene su vrste čeličnih papuča, s ili bez gumenih obloga pričvršćenih na njih, neovisno jesu li sastavljene u gusjenicu, najveće duljine 3 000 mm, za upotrebu na strojevima trenutačno razvrstanima u tarifne brojeve 8426 , 8429 ili 8430 ili transportnim trakama trenutačno razvrstanima u tarifni broj 8428 („proizvod iz ispitnog postupka”).

(26)

Osnovna namjena čeličnih papuča za gusjenice je da su dio strojeva gusjeničara koji se upotrebljavaju u građevinarstvu i rudarstvu, kao što su bageri, buldožeri, dizalice i transportne trake. Proizvod se može prodavati samostalno ili kao dio većih sastavljenih sastavnih dijelova, kao što su „sklopovi gusjenica” (tj. dijelovi podvozja koji se sastoje od čeličnih papuča za gusjenice i gusjenica), „potpuni sklopovi gusjenica” (tj. sklopovi gusjenica s dodatnim sastavnim dijelovima kao što su lančanici, valjci i napinjači gusjenice) pa čak i kompletna podvozja (potporne strukture strojeva za zemljane radove koje se sastoje od dvije skupine potpunih sklopova gusjenica, njihovih okvira i dodatnih mehaničkih dijelova).

(27)

Glavni ulazni elementi za proizvodnju čeličnih papuča za gusjenice su specijalizirani proizvodi od čelika, koji se nazivaju „čelični profili”. Čelične profile mogu proizvoditi isti proizvođači koji proizvode čelične papuče za gusjenice ili drugi proizvođači koji posluju na početku proizvodnog lanca. Čelične papuče za gusjenice proizvode se rezanjem čeličnih profila po duljini i mogućim dodatnim postupcima, kao što su toplinska obrada, bušenje rupa i bojenje.

(28)

Sastavljanje čeličnih papuča za gusjenice u veće sastavne dijelove, kao što su sklopovi gusjenica, potpuni sklopovi gusjenica i podvozja, mogu obavljati sami proizvođači papuča ili drugi proizvođači koji posluju na kraju proizvodnog lanca (takozvani „sastavljači”).

(29)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 8431 49 20 , ex 8431 39 00 i ex 8431 49 80 (oznake TARIC 8431 49 20 10, 8431 39 00 20 i 8431 49 80 10) („predmetni proizvod”).

(30)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(31)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(32)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi čelične papuče za gusjenice koje se prodaju kao dio sklopa gusjenica ili potpunog sklopa gusjenica trebale biti obuhvaćene opsegom proizvoda.

(33)

Komisija je potvrdila da su, uz čelične papuče za gusjenice koje se prodaju kao samostalni sastavni dijelovi, čelične papuče za gusjenice koje se prodaju kao dio sklopova gusjenica ili potpunih sklopova gusjenica obuhvaćene opsegom proizvoda. Međutim, čelične papuče za gusjenice koje se prodaju kao dio sastavnih dijelova većih od potpunog sklopa gusjenica, kao što su podvozja ili kompletni gusjeničari, nisu obuhvaćene opsegom proizvoda jer predstavljaju samo relativno mali udio ukupne vrijednosti tih većih sastavnih dijelova.

(34)

Jedan uvoznik donjih postolja od čeličnog lijeva zatražio je da se ta posebna vrsta čeličnih papuča za gusjenice isključi iz opsega proizvoda jer ima znatno različita fizička i tehnička svojstva te različite krajnje namjene od proizvoda koje proizvodi industrija Unije. Uvoznik je tvrdio da su ta donja postolja od čeličnog lijeva izrađena po mjeri i da se mogu upotrebljavati samo u dizalicama i bagerima gusjeničarima koje proizvodi.

(35)

Uvoznik se javio tek nekoliko mjeseci nakon rokova navedenih u Obavijesti o pokretanju postupka. Detaljnija procjena dostavljenih informacija stoga nije bila izvediva u privremenoj fazi zbog vremenskih ograničenja utvrđenih vremenskim okvirom iz članka 7. stavka 1. osnovne uredbe. Komisija napominje da se proizvodi trenutačno uvoze pod oznakom KN 8431 49 20 koja je uključena u opseg proizvoda te da su uz to obuhvaćeni opisom proizvoda iz Obavijesti o pokretanju postupka. Podnesak stoga nije utjecao na privremene zaključke o opsegu proizvoda. Međutim, Komisija će dodatno istražiti to pitanje i dostaviti završnu ocjenu u konačnoj fazi ovog ispitnog postupka.

(36)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(37)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju čeličnih papuča za gusjenice. Osam proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne informacije.

(38)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. U utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik.

(39)

Komisija je u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(40)

Komisija je 14. studenog 2024. bilješkom u dokumentaciji (6) obavijestila sve zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u bilješci navela da su, s obzirom na to da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku nije dostavio odgovor na upitnik i stoga nije surađivao u ispitnom postupku, informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe i informacije dostupne iz drugih izvora koji se smatraju primjerenima u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe, uključujući baze podataka Svjetske banke, Orbis Bureau van Dijk („Orbis”), Global Trade Atlas („GTA”) i Međunarodne organizacije rada („MLO”) upotrijebljene za izradu popisa čimbenika proizvodnje kao što su sirovine, rad i energija koji se upotrebljavaju u proizvodnji čeličnih papuča za gusjenice. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Tursku i Indoneziju kao moguće reprezentativne zemlje. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju javno dostupnih informacija proizvođača čeličnih papuča za gusjenice proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Komisija nije zaprimila primjedbe na bilješku.

(41)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(42)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(43)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(44)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (7) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(45)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (8). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je sektor glavne sirovine za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (9) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (10). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (11). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (12). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (13) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (14).

(46)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (15) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(47)

U pritužbi, u kojoj se upućuje na Izvješće, navodi se da tržišne uvjete, osobito troškove i cijene, u kineskoj industriji čelika ne određuju tržišne sile ponude i potražnje, već su narušeni državnom intervencijom u gospodarstvo.

(48)

U tom pogledu u pritužbi su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Osim upućivanja na relevantne dijelove Izvješća, u pritužbi je posebno istaknuto da

(49)

Zaključno, podnositelj pritužbe smatra da zbog tih poremećaja uzrokovanih znatnim državnim intervencijama troškovi i cijene u Kini nisu pouzdani za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Stoga bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi korištenjem nenarušenih troškova proizvodnje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(50)

U ispitnom postupku Komisije potvrđeno je da u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka, koji je dio sektora čelika na kraju proizvodnog lanca, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju. Proizvođači uključuju privatna društva, kao što su Shandong Juning Machinery Co. Ltd. (18) ili Liaoan Machinery Co. Ltd. (19), te društva u djelomičnom državnom vlasništvu, kao što je XCMG Undercarriage Co., Ltd, društvo kći u potpunom vlasništvu društva XCMG Construction Machinery Group Co. Ltd („XCMG”), u kojem državno vlasništvo iznosi 28,24 % (20).

(51)

Iako Komisija nije utvrdila konkretnije informacije o državnom vlasništvu u sektoru papuča za gusjenice, taj je sektor podsektor sektora čelika te su stoga nalazi o državnom vlasništvu u sektoru čelika relevantni za papuče za gusjenice. Primjeri poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju u sektoru čelika uključuju: Ansteel Group (21) i Baowu Steel Group (22), poduzeća koja su oba u državnom vlasništvu u okviru Komisije Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njom („SASAC”), Baotou Steel Group, poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije (23) i Shougang Group (24), poduzeće u državnom vlasništvu u potpunom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd. (25)

(52)

Nadalje, najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjer za to nalazimo u Smjernicama Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika („Smjernice”), u kojima se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskog temelja i znatnu modernizaciju industrijskog lanca (26), uključujući opskrbu posebnim čelikom, ulaznim elementom koji se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka.

(53)

Konkretno, u tim se Smjernicama traži da se: „[p]otaknu spajanja i reorganizacije poduzeća; potaknu vodeća poduzeća u industriji da provedu spajanja i reorganizacije i u sektoru čelika stvore iznimno velike grupe poduzeća svjetske klase; Oslanjajući se na vodeća poduzeća u industriji, razvije jedno do dva specijalizirana vodeća poduzeća u području nehrđajućeg čelika, posebnog čelika, (...).” Osim toga, izričito se zahtijeva da se „[p]odupru poduzeća u industriji čelika kako bi se usmjerila na modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca i razvoj strateških industrija u nastajanju, intenzivira razvoj malih serija i različitih ključnih vrsta čelika kao što su visokokvalitetni posebni čelici, posebni legirani čelici za vrhunsku opremu i čelik za ključne osnovne dijelove” (27).

(54)

Još jedan primjer namjere kineske vlade da intervenira u sektor čelika može se pronaći u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina („14. petogodišnji plan”) u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (28).

(55)

Osim toga, u Planu rada za stabilan rast industrije čelika Ministarstva industrije i informacijske tehnologije za 2023. (29) utvrđuju se sljedeći ciljevi: „Tijekom 2023. […] ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganja u istraživanja i razvoj u industriji s vremenom će dosegnuti 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije dosegnut će otprilike 3,5 %; 2024. dodatno će se optimizirati okruženje industrijskog razvoja i struktura industrije, nastavit će se napredak prema vrhunskim, pametnim i zelenim proizvodima te će rast dodane vrijednosti industrije premašiti 4 %” i predviđa se korporativna konsolidacija sektora čelika koju je propisala vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, izgrade ogromne grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te potiču optimalnu organizaciju nacionalnog proizvodnog kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće političke potpore za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i preustroje.”

(56)

Nadalje, namjere kineske vlade da intervenira u sektor građevinskih strojeva navedene su u Obavijesti Ministarstva industrije i informacijskih tehnologija o planu rada za održivi rast industrije strojeva za razdoblje od 2023. do 2024., u kojoj se zahtijeva „promicanje razvoja industrijskih klastera, stvaranje i razvoj nekoliko karakterističnih industrijskih klastera malih i srednjih poduzeća u proizvodnji strojeva i opreme, [...] promicanje inovativnog razvoja 10 naprednih proizvodnih klastera u vrijednosti od 100 milijardi juana, kao što su željeznički prijevoz, građevinski strojevi i inteligentna oprema, te izgradnja međunarodno konkurentnih industrijskih klastera” (30).

(57)

Slični primjeri namjere kineske vlade da nadzire i usmjerava kretanja u sektoru čelika vidljivi su na razini pokrajina, primjerice u pokrajini Hebei, u kojoj je pokrajinska vlada 2020. objavila trogodišnji akcijski plan za razvoj klastera u lancu industrije čelika. Tim se planom traži „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva nad poduzećima u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem” (31). Nadalje, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca.” (32).

(58)

Konkretnije, kad je riječ o ulaznim elementima koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, u planu pokrajine Hebei zahtijeva se da se „[u]brza razvoj i primjena visokokvalitetnih i ključnih novih čeličnih materijala, poveća udio visokokvalitetnih i posebnih vrsta čelika, pojača stabilnost kvalitete širokog asortimana povoljnih proizvoda koji se proizvode u velikim količinama te uspostavi „piramidalna” struktura proizvoda. Do kraja 2020. udio običnog niskolegiranog čelika i legiranog čelika povećat će se na 20 %, a do kraja 2022. dosegnut će oko 25 %, čime će se pružiti potpora i jamstvo za modernizaciju industrija na kraju proizvodnog lanca.” (33).

(59)

Isto tako se u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan traži da se „nacionalne strateške potrebe stave u prvi plan, poduzeća potaknu na optimizaciju i poboljšanje strukture proizvoda, razvije poseban čelik visoke kvalitete, čelik visokih performansi za brodogradnju, posebni legirani čelik za visokokvalitetnu opremu, čelik za osnovne dijelove i druge „posebne, fine, kvalitetne” glavne vrste te poveća dodana vrijednost i konkurentnost proizvoda od čelika” (34).

(60)

Slični ciljevi industrijske politike mogu se pronaći i u planskim dokumentima drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (35), Shandong (36), Shanxi (37) ili Zhejiang (38).

(61)

U tom pogledu još jedan primjer učinkovitog usmjeravanja kineske vlade na temelju planova jest Obavijest Partijskog odbora grupe Ansteel Group Co., Ltd. o savjesnom proučavanju, objavljivanju i provedbi duha 20. nacionalnog kongresa Partije (39). U toj se obavijesti tvrdi da će Ansteel Group savjesno provoditi smjernice i bolje ih predstaviti članovima Partije, kadrovima i zaposlenicima cijele grupe.

(62)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku utvrđeno je da preklapanja između rukovodećih položaja i članstva u KPK-u ili partijskih funkcija postoje i u sektoru čeličnih papuča za gusjenice.

(63)

Na primjer, predsjednik XCMG-a istodobno obnaša dužnost tajnika Partije. Osim toga, glavni direktor XCMG-a nije samo zamjenik tajnika partijskog odbora XCMG-a, nego je i prethodno bio član Skupine za upravljanje partijom u Uredu za opće poslove grada Xuzhou te zamjenik glavnog tajnika Općinskog odbora KPK-a grada Xuzhou (40).

(64)

XCMG je u nekoliko navrata naglasio svoju bezuvjetnu odanost KPK-u i spremnost da prihvati vodeću ulogu Partije. Sam XCMG u svojim izjavama navodi sljedeće: „[e]kološki sustav za jačanje Partije‚ tzv. „crveni XCMG”, preuzima slavnu povijest XCMG-a kao „crveni gen”, organizacijsku izgradnju kapaciteta lokalnih partijskih organizacija kao „crvena krvna zrnca” i ulogu visokokvalitetnog rada na jačanju Partije kao „crveni motor””. Nadalje, „[u] 80 godina od osnutka, XCMG je uvijek integrirao vodstvo Partije u sve razine poslovanja društva, čime je Partija postala najpouzdanija središnja sila u nestabilnim vremenima, koja jamči ispravan smjer razvoja poslovanja društva”.

(65)

Komisijin ispitni postupak potvrdio je da XCMG namjerava nastaviti biti odan KPK-u i u budućnosti jer će se društvo „voditi razmišljanjima o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba Xija Jinpinga, u potpunosti provesti duh 20. nacionalnog kongresa KPK-a i dva važna govora glavnog tajnika Xija Jinpinga, odlučno preuzeti važnu misiju poduzeća u državnom vlasništvu kao „stupova” socijalističkog gospodarstva s kineskim obilježjima, […] temeljiti visokokvalitetni razvoj društva na snažnom vodstvu Partije te na nov i veći način doprinijeti ostvarenju kineskog sna o velikom pomlađivanju kineskog naroda!” (41). Osim toga, ta izjava upućuje na to da se XCMG, neovisno o formalnoj raspodjeli udjela, smatra poduzećem u državnom vlasništvu.

(66)

Osim toga, s obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka čini podsektor sektora čelika, dostupni podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz ispitnog postupka.

(67)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora i glavni direktor društva Baoshan Iron and Steel Ltd., proizvođača čelika čiji je većinski dioničar Baowu Steel Group, ujedno su tajnik Partijskog odbora društva i zamjenik tajnika društva (42). Isto tako, predsjednik upravnog odbora društva Wuhan Iron and Steel Group, koje je također pod kontrolom grupe Baowu Steel Group, ujedno je tajnik Partijskog odbora (43). Osim toga, „društvo Wuhan Iron and Steel Group održalo je 2022. desetu centraliziranu studiju i raspravu Studijske skupine za teoriju Partijskog odbora kako bi prenijelo i proučavalo duh Središnje konferencije o gospodarskom radu i promicalo provedbu odluka i dogovora 20. nacionalnog kongresa Partije i duh Središnje konferencije o gospodarskom radu u tom društvu. Glavni predstavnik sjedišta društva China Baowu u Wuhanu, tajnik Partijskog odbora i predsjednik društva Wuhan Iron and Steel Group, predsjedao je sastankom i iznio zahtjeve u pogledu provedbe zahtjeva Središnjeg partijskog odbora, Partijskog odbora pokrajine Hubei i Partijskog odbora društva China Baowu te daljnju provedbu duha Središnje konferencije o gospodarskom radu.” (44)

(68)

Nadalje, predsjednik upravnog odbora društva Baotou Steel Union, koji pripada grupi Baotou Steel Group, također je tajnik Partije tog društva. Slično tome, izvršni direktor društva Baotou Steel Union i predsjednik sindikata društva zamjenici su tajnika Partije (45). Naposljetku, u grupi Shougang Group predsjednik upravnog odbora obnaša dužnost tajnika Partijskog odbora, dok je izvršni direktor zamjenik tajnika Partijskog odbora društva (46).

(69)

Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja (47), posebno Kineskog udruženja industrije građevinskih strojeva („CCMA”) (48), koje je osnovalo podružnicu za dijelove građevinskih strojeva (49).

(70)

CCMA u članku 3. svojeg statuta navodi da organizacija „poštuje opće vodstvo Komunističke partije Kine i, u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine, osniva organizacije Komunističke partije Kine radi obavljanja partijskih aktivnosti i osiguravanja potrebnih uvjeta za aktivnosti partijskih organizacija. Subjekt zadužen za registraciju i upravljanje tim udruženjem jest Ministarstvo civilnih poslova Narodne Republike Kine, a subjekt zadužen za izgradnju Partije je Partijski odbor SASAC-a” i „prihvaća poslovno usmjeravanje i nadzor subjekata zaduženih za registraciju i upravljanje, subjekata zaduženih za izgradnju Partije i odjela za upravljanje industrijom” (50). Člankom 36. Statuta CCMA-a propisuje se da osobe zadužene za udruženje moraju „[s]lijediti vodstvo Komunističke partije Kine, podržavati socijalizam s kineskim obilježjima, odlučno provoditi stavove, načela i politike Partije te imati dobre političke kvalitete” (51).

(71)

XCMG je član CCMA-a i obnaša dužnost potpredsjednika udruženja (52).

(72)

Osim toga, u kineskom sektoru čelika provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe i općenito se primjenjuju na proizvod iz ispitnog postupka s obzirom na to da je sektor čeličnih papuča za gusjenice podsektor sektora čelika.

(73)

Kineska vlada industriju čelika dosljedno smatra ključnom industrijom (53). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada predviđa preobrazbu i modernizaciju te optimizaciju i restrukturiranje industrije čelika (54). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora u razdoblju od 2021. do 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (55).

(74)

Osim toga, prethodno navedeni Plan rada za stabilan rast industrije čelika Ministarstva industrije i informacijske tehnologije (vidjeti uvodnu izjavu 49.) pokazuje kako se usmjerenost kineskih tijela na taj sektor može promatrati u širem kontekstu usmjeravanja kineskog gospodarstva koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s „14. petogodišnjim planom” u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje” (56).

(75)

Na lokalnoj razini, primjerice u pokrajini Shandong, u kojoj se nalazi društvo Shandong Juning Machinery Co. Ltd, u 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije željeza i čelika pokrajine Shandong (57) zahtijeva se sljedeće: „Čelik za građevinske strojeve: Podupirati našu pokrajinu u namjeri da osim što je pokrajina u kojoj se proizvodi najviše građevinskih strojeva postane i snažni predvodnik u tom sektoru, usredotočiti se na razvoj zelenog i ekološki prihvatljivog čelika za građevinske strojeve visoke čistoće, izvrsnih performansi pri niskim temperaturama, stabilne kaljivosti koji se lako reže, ubrzati istraživanje i razvoj čelika za građevinske strojeve visoke čvrstoće [...], zadovoljiti razvojne potrebe modernih građevinskih strojeva velike snage i male vlastite težine te provesti iterativnu modernizaciju lanca industrije korisnika na kraju proizvodnog lanca te potpuni i zdrav razvoj industrijskog ekosustava građevinskih strojeva”.

(76)

Nadalje, u pokrajini Liaoning, u kojoj se nalazi Liaoan Machinery Co. Ltd, uspostavljene su mjere koje osiguravaju povlašteni tretman određenih društava koja se smatraju „malim divovima” (58). Svrha je takvog povlaštenog tretmana „potaknuti ta poduzeća da savladaju tehnološke izazove, razvijaju nove proizvode i ojačaju pomoćne kapacitete za industrijski lanac” (59). Pokrajina Liaoan Machinery Co. Ltd 2021. uvrstila je Liaoan Machinery Co. Ltd na popis kao „malog diva” (60).

(77)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(78)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru čelika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(79)

Na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 45. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u) (61).

(80)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 45. Prethodno navedeni Plan rada za stabilan rast (vidjeti uvodnu izjavu 55.) sadržava vrlo dobre primjere i te vrste vladinih intervencija: „Poticanje financijskih institucija da aktivno pružaju financijske usluge poduzećima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i preustroje, prilagodbe organizacije, preobrazbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(81)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne materijale ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(82)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(83)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(84)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(85)

Komisija nije zaprimila primjedbe zainteresiranih strana o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u.

(86)

S obzirom na navedeno, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(87)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(88)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 40., Komisija je 14. studenog 2024. dokumentaciji dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i o čimbenicima proizvodnje (63). U toj je bilješci Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu Tursku ili Indoneziju smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(89)

Komisija je u bilješci utvrdila da su Turska i Indonezija prema Svjetskoj banci zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao u NRK-u (tj. Svjetska banka ih je sve na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”.) U pritužbi je navedeno kako se u obje zemlje proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(90)

Nije zaprimljena nijedna primjedba koja se odnosi na razinu gospodarskog razvoja utvrđenih zemalja.

(91)

Kad je riječ o Turskoj, Komisija je u bilješci navela da je podnositelj pritužbe utvrdio dva proizvođača čeličnih papuča za gusjenice, konkretno društva Ozkan Demir Celik Sanayi Anonim Sirketi i Bs Track Makina Yedek Parca Imalat Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi. Financijski izvještaji društva Ozkan Demir Celik Sanayi Anonim Sirketi, u kojima je utvrđena razumna razina profitabilnosti za razdoblje koje je prethodilo razdoblju ispitnog postupka (2022.), bili su dostupni u bazi podataka Orbis. Financijski izvještaji društva BS Track Makina Yedek Parca Imalat Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi nisu bili dostupni jer je to društvo osnovano tek 2023. Osim toga, u pritužbi je naveden proizvođač različitih proizvoda koji pripadaju istoj općoj kategoriji i/ili sektoru proizvoda kao i proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Kocaer Çelik Sanayi ve Ticaret AS. Financijski izvještaji za razdoblje koje se djelomično preklapalo s razdobljem ispitnog postupka (2023.) bili su dostupni u bazi podataka Orbis i pokazuju razumnu razinu profitabilnosti za to razdoblje.

(92)

Kad je riječ o Indoneziji, Komisija nije mogla utvrditi nijednog proizvođača čeličnih papuča za gusjenice.

(93)

Komisija je analizirala i uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u potencijalne reprezentativne zemlje Analiza podataka o uvozu pokazala je da se tijekom razdoblja ispitnog postupka glavni čimbenik proizvodnje (tj. specijalni čelični profili uvezeni pod oznakom HS 722870) u Indoneziju gotovo isključivo uvozio iz Kine (96,8 % na razini oznake HS). Stoga je Komisija zaključila da se Indonezija ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(94)

Ista analiza pokazala je i da uvoz iz NRK-a ili bilo koje zemlje navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (64) nije znatno utjecao na uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku.

(95)

Komisija je u bilješci analizirala i ograničenja izvoza i/ili uvoza glavnih čimbenika proizvodnje na temelju baza podataka Global Trade Alert (65) i Market Access Map (66).

(96)

Za Tursku nisu utvrđena ograničenja izvoza i/ili uvoza proizvoda iz ispitnog postupka ni sirovina.

(97)

Komisija je za Indoneziju utvrdila da je 2022. uvela zaštitne mjere na uvoz specijalnih čeličnih profila (oznaka HS 722870) iz Kine do kraja 2024.

(98)

Nisu zaprimljene primjedbe koje bi se odnosile na primjerenosti svake od prethodno navedenih mogućih reprezentativnih zemalja.

(99)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno zaključila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja i da će se podaci društva Kocaer Çelik Sanayi ve Ticaret AS upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe.

(100)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(101)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(102)

Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su sirovine, energija i radna snaga koje podnositelj pritužbe upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 40., te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(103)

Uzimajući u obzir sve informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 40., utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka

(104)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija je režijske troškove proizvodnje koje podnositelj pritužbe snose za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka izrazila kao postotak stvarnog troška upotrijebljenih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene režijske troškove proizvodnje. Komisija je smatrala da bi se, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika i na temelju članka 18. osnovne uredbe, omjer između sirovina i prijavljenih režijskih troškova podnositelja pritužbe razumno mogao upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih režijskih troškova proizvodnje.

(105)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (67). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 86. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(106)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je dodala relevantne uvozne carine vrijednosti CIF zabilježenoj u statističkim podacima o uvozu reprezentativne zemlje, kako su dostupni u bazi podataka GTA.

(107)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika za procjenu troška boje za proizvodnju čeličnih papuča za gusjenice upotrijebljena je alternativna metoda. Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe utvrđeno je da je trošak boje iznosio približno 1,97 % troška specijalnih čeličnih profila potrebnih za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka tijekom razdoblja ispitnog postupka. Budući da nije bilo drugih dostupnih informacija, Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka taj postotak može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenog troška boje.

(108)

Turski zavod za statistiku (68) objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke za 2022. za prosječne troškove rada za gospodarsku djelatnost C.24 (Proizvodnja osnovnih metala) u skladu s klasifikacijom NACE Rev. 2. Prosječna mjesečna vrijednost za 2022. propisno je prilagođena zbog inflacije primjenom indeksa troškova rada koji je objavio Turski zavod za statistiku (69) radi prilagodbe razdoblju ispitnog postupka, tj. 96,76 CNY/sat prema deviznom tečaju za razdoblje ispitnog postupka priloženog upitniku za proizvođače izvoznike.

(109)

Komisija je upotrijebila statističke podatke o cijenama električne energije koje je objavilo Regulatorno tijelo za energetsko tržište (EMRA) (70) u redovitim priopćenjima za medije. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u kuruş/kWh (71) za industrijski sektor za 2023., što djelomično obuhvaća razdoblje ispitnog postupka, tj. 0,77 CNY/kWh prema deviznom tečaju za razdoblje ispitnog postupka priloženog upitniku za proizvođače izvoznike.

(110)

Komisija je upotrijebila cijenu plina za industrijske korisnike u Turskoj koju u svojim redovitim priopćenjima za medije objavljuje Turski zavod za statistiku. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama plina u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kuruş/m3, propisno prilagođene zbog inflacije tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju indeksa proizvođačkih cijena koji je objavio Turski zavod za statistiku (72), tj. 4,06 CNY/m3 prema deviznom tečaju za razdoblje ispitnog postupka priloženog upitniku za proizvođače izvoznike. Cijena je prilagođena za PDV od 18 % s obzirom na to da navedena cijena uključuje PDV.

(111)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(112)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka podnositelja pritužbe utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje.

(113)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, dobiti i amortizacije oslonila na financijske podatke društva Kocaer Çelik Sanayi ve Ticaret AS navedene u bazi podataka Orbis za 2023.

(114)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(115)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog čimbenika (materijala i rada) za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka tijekom razdoblja ispitnog postupka koje je naveo podnositelj pritužbe. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.4.

(116)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove, dobit i amortizaciju, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 107. do 112. Ti su troškovi utvrđeni na temelju financijskih izvještaja društva Kocaer Çelik Sanayi ve Ticaret AS, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113.

(117)

Komisija je zatim režijske troškove proizvodnje i amortizaciju iz uvodne izjave 112. dodala nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se utvrdili nenarušeni troškovi poslovanja.

(118)

Komisija je na troškove poslovanja koji su utvrđeni kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi primijenila troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit društva Kocaer Çelik Sanayi ve Ticaret AS. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove poslovanja iznosili su 5,21 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove poslovanja iznosila je 11,4 %.

(119)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(120)

S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijena FOB navedenih u više ponuda i računa kineskih proizvođača izvoznika za isporuku 10 vrsta čeličnih papuča za gusjenice korisnicima iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je uključeno u pritužbu.

(121)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu utvrđenu na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(122)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 114. do 119., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(123)

Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je, s obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika, bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(124)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove domaćeg prijevoza koji su zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika utvrđeni na temelju javnih izvora (73) i svih drugih dostupnih informacija.

(125)

Za sve proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(126)

Cijena CIF izračunana je na temelju izvozne cijene FOB, prilagođene dodavanjem troškova prekooceanskog prijevoza tereta na temelju globalnog indeksa cijena prekooceanskog kontejnerskog prijevoza FBX11 (74).

(127)

Privremena dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi:

(128)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodila su tri proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Industrija Unije ne uključuje sastavljače, koji su proizvođači koji sami ne proizvode čelične papuče za gusjenice, nego ih kupuju od treće strane i sastavljaju ih u veće sastavne dijelove, kao što su sklopovi gusjenica.

(129)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 59 700 tona. Komisija je te brojke utvrdila na temelju odgovora na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., odabir uzorka nije bio potreban i proizvođač iz Unije koji surađuje činio je više od [52 – 58] % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(130)

Budući da nije bilo statističkih podataka o uvozu koji se posebno odnose na proizvod iz ispitnog postupka i s obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 16., Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju metodologije navedene u pritužbi. U skladu s tom metodologijom potrošnja u Uniji sastoji se od potrošnje za nove gusjeničare i potrošnje za poslijeprodajno tržište. Za izračun potrošnje čeličnih papuča za gusjenice za nove gusjeničare Komisija je upotrijebila procjenu količine gusjeničara prodanih u Uniji, procjenu prosječnog broja papuča za gusjenice i prosječnu jediničnu masu po papučama za gusjenice za svakog gusjeničara. Za izračun potrošnje čeličnih papuča za gusjenice za poslijeprodajno tržište Komisija je upotrijebila procjenu instaliranih gusjeničara u Uniji i prosječan broj godina nakon kojih se čelične papuče zamjenjuju (75).

(131)

Komisija je tu metodologiju smatrala primjerenom jer drugi statistički podaci nisu bili dostupni.

(132)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(133)

Ukupna potrošnja u Uniji ostala je relativno stabilna od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je zabilježeno tek neznatno povećanje od 3 %. Taj se trend može povezati s relativno stabilnom situacijom u građevinskom sektoru u Uniji u kojem se koriste gusjeničari.

(134)

Komisija je utvrdila količinu uvezenih proizvoda i tržišne udjele na temelju potrošnje u Uniji izračunane kako je opisano u uvodnoj izjavi 130. Ukupna količina uvezenih proizvoda iz svih trećih zemalja utvrđena je oduzimanjem prodaje proizvođača iz Unije u Uniji od ukupne potrošnje u Uniji. Dobivena ukupna količina uvezenih proizvoda zatim je raspodijeljena NRK-u i ostalim trećim zemljama na temelju udjela uvoza svake zemlje koji je Eurostat prijavio za oznaku KN 8431 49 20 , s obzirom na to da, prema podnositelju pritužbe, opis te oznake KN (76) najviše odgovara proizvodu koji se uvozi i prodaje na tržištu Unije.

(135)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(136)

Uvoz iz NRK-a se od 2021. do 2022. povećao za 9 % sa 62 273 tone na 68 126 tona. Uvoz se 2023. dodatno povećao na 74 981 tonu, nakon čega je uslijedilo umjereno povećanje do kraja razdoblja ispitnog postupka na 76 681 tonu. To ukupno povećanje od 23 % tijekom razmatranog razdoblja uvelike je premašilo kretanje potrošnje u Uniji, koja se povećala samo za 3 %, kako je opisano u uvodnoj izjavi 133.

(137)

Rezultat toga je da se tržišni udio uvoza iz NRK-a povećao s 49,0 % na 59 % tijekom razmatranog razdoblja.

(138)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je za razdoblje ispitnog postupka utvrdila cijene uvoza iz predmetne zemlje na temelju cijena FOB navedenih na više ponuda i računa koje su kineski proizvođači izvoznici izradili za isporuku čeličnih papuča za gusjenice korisnicima iz Unije koje je dostavio podnositelj pritužbe Ponderirani prosjek tih cijena prilagođen je za troškove prijevoza prema globalnom indeksu cijena prekooceanskog kontejnerskog prijevoza FBX11 (77) kako bi se dobila prosječna cijena CIF na granici Unije.

(139)

Navedena uvozna cijena zatim je upotrijebljena za utvrđivanje uvozne cijene za razdoblje od 2021. do 2023., uz pretpostavku da je kretanje uvozne cijene proizvoda iz ispitnog postupka u cijelom razmatranom razdoblju slijedilo kretanje prosječne cijene uvoza iz NRK-a pod oznakom KN 8431 49 20 prema podacima Eurostata. Na primjer, ako je prosječna cijena cjelokupnog uvoza iz NRK-a prijavljenog pod oznakom KN 8431 49 20 bila 5 % viša 2023. u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka, tada je cijena uvoza predmetnog proizvoda 2023. izračunana množenjem cijene predmetnog proizvoda utvrđene za razdoblje ispitnog postupka s 1,05.

(140)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako je prikazano u tablici 4. S obzirom na činjenicu da se izračuni dampinga, sniženja cijena i marže štete temelje samo na prosječnim uvoznim cijenama i prosječnim prodajnim cijenama Unije te kako bi se osigurala povjerljivost potonjih, uvozne cijene prikazane su u rasponima.

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(141)

Cijene uvoza iz NRK-a povećale su se od 2021. do 2022. s [757 – 1 280] EUR/tona na [925 – 1 564] EUR/tona. Prosječna uvozna cijena 2023. pala je na [760 – 1 286] EUR/tona, nakon čega je uslijedilo smanjenje na [725 – 1 226] EUR/tona. Uvozne cijene su dosljedno bile niže od cijene industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja (vidjeti tablicu 8).

(142)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(143)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 28,8 %.

(144)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(145)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe i obuhvaća podatke koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(146)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(147)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(148)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(149)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije smanjila se s oko 101 000 tona 2021. na oko 59 700 tona u razdoblju ispitnog postupka, što je smanjenje od 41 %.

(150)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je stabilan i iznosio je 133 000 tona.

(151)

Stoga se iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju smanjila sa 76 % u 2021. na 45 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Taj je trend u skladu sa smanjenjem količine proizvodnje, što je dovelo do relativnog smanjenja od 41 %.

(152)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(153)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupna prodaja u Uniji smanjila se s približno 38 900 tona 2021. na 23 148 tona u razdoblju ispitnog postupka, tj. za 41 %.

(154)

Istodobno se tržišni udio industrije Unije smanjio s 31 % u 2021. na samo 18 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je najveće smanjenje zabilježeno od 2022. do 2023.

(155)

S obzirom na smanjenje tržišnog udjela količine prodanih proizvoda u Uniji, industrija Unije nije mogla ostvariti korist od stabilne i blago rastuće potrošnje na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(156)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(157)

Zaposlenost u industriji Unije u ekvivalentu punog radnog vremena se od 2021. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za 22 %. To smanjenje uvelike prati smanjenje proizvodnje, kako je prikazano na tablici 5.

(158)

Produktivnost u tonama održavala je kretanja proizvodnje i zaposlenosti te se smanjila u skladu s trendom zaposlenosti.

(159)

Dampinška marža bila je znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarne dampinške marže na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(160)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(161)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije koji surađuje nepovezanim kupcima u Uniji kretale su se u razmatranom razdoblju kako je prikazano u tablici 7. Kako bi se osigurala povjerljivost, brojke su prikazane u rasponima:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(162)

Od 2021. do 2022. prodajne cijene na tržištu Unije povećale su se za 34 %. U razdoblju od 2022. do razdoblja ispitnog postupka cijene su se smanjile za 8 %. Povećanje prodajnih cijena od 2021. do 2022. može se povezati s povećanjem troškova, kako je detaljnije opisano u nastavku. Međutim, zbog jeftinog dampinškog kineskog uvoza cijene su se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjile.

(163)

Prosječni jedinični trošak proizvodnje se od 2021. do 2022. povećao za 31 %. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka prosječni jedinični trošak proizvodnje ostao je stabilan.

(164)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretali su se kako je navedeno u tablici 9.: Kako bi se osigurala povjerljivost, brojke su prikazane u rasponima:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(165)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u ekvivalentu punog radnog vremena su se od 2021. do 2022. neznatno povećali za 6 %. Od 2022. do 2023. trošak rada smanjio se za 8 %, dok je od 2023. do razdoblja ispitnog postupka došlo do blagog povećanja od 4 %. Stoga su tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada ostali relativno stabilni.

(166)

Razine zaliha proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretale su se kako je navedeno u tablici 10.: Kako bi se osigurala povjerljivost, brojke su prikazane u rasponima:

Tablica 10.

Zalihe

(167)

Zalihe proizvođača iz Unije koji surađuje blago su se povećale od 2021. do 2022. za 7 %. Razina zaliha smanjila se za ukupno 26 % tijekom razmatranog razdoblja. Budući da se većina proizvodnje odvija na temelju narudžbi i specifikacija kupaca, zalihe nisu važan pokazatelj štete.

(168)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretali su se kako je prikazano u tablici 11. Kako bi se osigurala povjerljivost, brojke su prikazane u rasponima:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(169)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije koji surađuje tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(170)

Profitabilnost se od 2021. do 2022. povećala za manje od 2 postotna boda nakon povećanja prodajnih cijena koje je industriji Unije omogućilo da pokrije veće troškove proizvodnje. Međutim, zbog pritiska kineskog dampinškog uvoza na cijene, industrija Unije je od 2023. bila prisiljena smanjiti svoje cijene na razine niže od troška proizvodnje. To je utjecalo na profitabilnost, koja se drastično smanjila (od četiri do devet postotnih bodova) od 2022. do razdoblja ispitnog postupka.

(171)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Od 2021. do 2022. povećao se neto novčani tok, što je bilo u skladu s kretanjem profitabilnosti. U 2023. došlo je do iznimnog povećanja zbog smanjenja potraživanja, dok se u razdoblju ispitnog postupka neto novčani tok znatno smanjio.

(172)

Ulaganja su se od 2021. do 2022. smanjila za 8 %. Iako su se ulaganja od 2022. do 2023. povećala za 49 %, nakon čega su se od 2023. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za 38 %, od početka razmatranog razdoblja općenito su ostala na niskim razinama te su uglavnom provedena radi povećanja učinkovitosti i održavanja postojećih postrojenja. Zbog vjerojatnog pritiska dampinškog uvoza industrija Unije morala je odgoditi planirana ulaganja.

(173)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja se od 2021. do 2022. povećao, ali se zatim od 2023. do razdoblja ispitnog postupka znatno smanjio. To negativno kretanje pokazuje da, iako se nastavilo ulagati kako bi se održale i poboljšale učinkovitost i konkurentnost, povrati na ta ulaganja znatno su pali tijekom razmatranog razdoblja jer industrija Unije nije mogla poboljšati stopu profitabilnosti.

(174)

Sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije koji surađuje povećala se od 2021. do 2022. za 147 %, ali se znatno smanjila od 2023. do kraja razdoblja ispitnog postupka, uz ukupno smanjenje od 198 %.

(175)

Ispitni postupak pokazao je da su kineski proizvođači izvoznici, unatoč stabilnoj potrošnji, uspjeli povećati količinu proizvoda koje izvoze na tržište Unije te tako povećali tržišni udio s 36 % u 2021. na 46,3 % u razdoblju ispitnog postupka.

(176)

Zabilježena su negativna kretanja nekoliko pokazatelja štete, kao što su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, zalihe, količina prodanih proizvoda i tržišni udio te zaposlenost i profitabilnost. Industrija Unije imala je veće troškove proizvodnje, ali nije mogla pokriti te troškove povećanjem prodajne cijene u Uniji (koja se smanjivala od 2022.) Tržišni udio kineskog uvoza povećao se, a uvozne cijene su se smanjivale i dosljedno bile niže od prodajnih cijena Unije. Ta su kretanja dovela do smanjenja profitabilnosti i općenito niske razine ulaganja industrije Unije.

(177)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(178)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja i izvozni rezultati industrije Unije.

(179)

Pogoršanje stanja industrije Unije podudaralo se s brzim povećanjem dampinškog uvoza iz Kine, koji je ušao na tržište Unije u znatnim količinama, što je dovelo do znatnog sniženja cijena industrije Unije i u svakom slučaju uvelike spriječilo rast prodajnih cijena u Uniji. Kako je prikazano u tablici 3, količina dampinškog uvoza iz Kine povećala se s 62 273 tona 2021. na 76 681 tona u razdoblju ispitnog postupka. Kako je prikazano u tablici 6, prodaja industrije Unije smanjila se s 38 907 tona 2021. na 23 148 tona u razdoblju ispitnog postupka. S obzirom na to da je potrošnja u Uniji u istom razdoblju ostala stabilna, to smanjenje prodaje u Uniji dovelo je do znatnog smanjenju tržišnog udjela industrije Unije, s 31 % u 2021. na 18 % u razdoblju ispitnog postupka. Istodobno se tržišni udio kineskog uvoza povećao s 49 % na 59 %. Stoga je Komisija zaključila da se kineski uvoz na tržište Unije povećao na štetu prodaje industrije Unije.

(180)

Cijena kineskog uvoza smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 4 %. Uvozne cijene su u cijelom razmatranom razdoblju bile niže od cijena industrije Unije na tržištu Unije i znatno su snizile cijene industrije Unije. Taj pritisak na cijene spriječio je industriju Unije da poveća svoje cijene u skladu s povećanjem troškova. To je dovelo do smanjenja profitabilnosti, koja je u razdoblju ispitnog postupka postala negativna.

(181)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Ta je šteta imala učinke i na količinu i na cijene.

(182)

Uvoz iz trećih zemalja utvrđen je u skladu s metodologijom iz uvodne izjave 134.

(183)

Količina uvoza iz trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(184)

Kako je prikazano u tablici 12, količina uvezenih čeličnih papuča za gusjenice iz trećih zemalja osim Kine je tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila na relativno niskim razinama. Kad je riječ o tržišnom udjelu, nijedna treća zemlja nije imala više od 8 %, a sve su treće zemlje zajedno imale manje od 25 % udjela, što je manje od polovine tržišnog udjela kineskog uvoza u bilo kojem trenutku tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, prosječna cijena uvoza iz pet najvećih zemalja uvoznica nakon Kine bila je i pojedinačno i ukupno veća ili znatno veća od prodajnih cijena Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(185)

Komisija je stoga privremeno zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(186)

Industrija Unije u velikoj je mjeri usmjerena na izvoz. Proizvođač iz Unije koji surađuje smatra da konkurencija kineskih proizvođača i na njegovim izvoznim tržištima postaje sve oštrija.

(187)

Količina i prosječna cijena proizvoda koje izvozi industrija Unije kretali su se u razmatranom razdoblju kako je prikazano u tablici 13. Radi povjerljivosti, brojke su prikazane u rasponima:

Tablica 13.

Izvozni rezultati industrije Unije

(188)

Kako je prikazano u tablici 13, količina izvezenih proizvoda se u razmatranom razdoblju smanjila za gotovo 40 %, što je u skladu sa smanjenjem prodaje Unije na tržištu Unije. Osim toga, kretanje prosječne izvozne cijene industrije Unije bilo je u skladu i s kretanjem prodajne cijene industrije Unije u Uniji, koja se u razmatranom razdoblju povećala za oko 20 %, što nije bilo dovoljno za pokrivanje povećanja troškova u tom razdoblju.

(189)

Međutim, Komisija je smatrala da, s obzirom na to da su ekonomije razmjera u sektoru čeličnih papuča za gusjenice vrlo slabe, smanjena izvozna prodaja nije dovela do znatnog povećanja fiksnih troškova te je stoga učinak na profitabilnost industrije Unije bio vrlo ograničen. Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da izvozni rezultati industrije Unije nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog kineskog uvoza.

(190)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 180., brzi porast uvoza iz Kine po niskim cijenama prisilio je industriju Unije da svoje prodajne cijene u Uniji odredi ispod razine troška proizvodnje kako bi i dalje mogla konkurirati kineskim cijenama i biti prisutna na tržištu.

(191)

S obzirom na prethodna razmatranja utvrđena je uzročno-posljedična veza između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine, koju prethodno navedeni čimbenici nisu poništili.

(192)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža biti veća od njihove marže štete (vidjeti uvodne izjave od 200. do 202. u nastavku).

(193)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(194)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(195)

Kao prvi korak Komisija je utvrdila osnovnu dobit koja obuhvaća pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na temelju profitabilnosti ostvarene prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, tj. u razdoblju od 2017. do 2020. Ta profitna marža utvrđena je na 8,5 %.

(196)

Na temelju toga neštetna cijena iznosi [1 500 – 2 000] EUR/tona, a dobivena je primjenom prethodno navedene profitne marže od 8,5 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(197)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a. Industrija Unije nije prijavila takve buduće troškove.

(198)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije od [1 500 – 2 000] EUR/tona primjenjujući spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 37.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(199)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne cijene uvoza iz predmetne zemlje, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena objašnjene u uvodnim izjavama od 138. do 143., s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavao proizvođač iz Unije koji surađuje. Razlika proizašla iz te usporedbe izražena je kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(200)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(201)

Međutim, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da se u ovoj fazi nije potrebno baviti tim aspektom.

(202)

Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

(203)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(204)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca i korisnika.

(205)

Uvođenjem mjera povećala bi se uvozna cijena kineskog uvoza u Uniju, što bi dovelo do povećanja prodajne cijene na tržištu Unije te bi se na taj način industriji Unije omogućilo da poveća svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje. To će dovesti do održivijih razina dobiti koje će industriji Unije omogućiti da poveća svoja ulaganja u nove tehnologije kako bi poboljšala konkurentnost i zadržala svoju prisutnost na tržištu.

(206)

S druge strane, neuvođenje mjera vjerojatno bi uvelike negativno utjecalo na industriju Unije jer bi se dodatno spriječio rast cijena. Dodatno smanjenje cijena značilo bi da će industrija Unije i dalje trpjeti gubitke u kratkoročnom razdoblju, a trenutačne razine cijena već su neodržive za industriju Unije. Svako povećanje cijena industrije Unije u pokušaju da poboljša svoju profitabilnost dovelo bi do daljnjeg gubitka tržišnog udjela industrije Unije i u konačnici do smanjenja proizvodnje. Nadalje, zbog smanjene profitabilnosti i gubitaka industrija Unije ne bi mogla povećati ulaganja koja su potrebna da bi i dalje bila konkurentna na tržištu Unije. Zbog toga će se dodatno pogoršati financijsko stanje Unije u smislu profitabilnosti i ulaganja, što će ugroziti njezinu budućnost.

(207)

Ako se mjere ne uvedu, moglo bi se očekivati da će se povećanje dampinškog uvoza iz Kine nastaviti, pa čak i znatno povećati s obzirom na mogući višak kapaciteta naveden u pritužbi. U tom se slučaju industrija Unije ne bi mogla oporaviti od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(208)

Stoga je privremeno zaključila da bi uvođenje mjera bilo u interesu industrije Unije.

(209)

U trenutku pokretanja postupka Komisija se obratila 22 uvoznika, trgovaca i korisnika te ih je pozvala da surađuju u ispitnom postupku. Javio se samo jedan uvoznik, USCO S.p.A. („USCO”), i dostavio samo djelomičan odgovor na upitnik. Zbog toga nijedan uvoznik nije u potpunosti surađivao tijekom ispitnog postupka.

(210)

Prethodno navedeni uvoznik tvrdio je da će uvođenje mjera vjerojatno dovesti do povećanja cijena čeličnih papuča za gusjenice u Uniji, a predmetni proizvod će se više nabavljati od proizvođača iz Unije, a ne od kineskih proizvođača. Uvoznik je ujedno tvrdio da će se ako se ne uvedu mjere čelične papuče za gusjenice više nabavljati od kineskih proizvođača, a uvoznici će profitirati zbog većih marži. Taj uvoznik nije dostavio nikakve popratne dokaze za te tvrdnje te su stoga one odbačene.

(211)

Uvoznici nabavljaju čelične papuče za gusjenice za prodaju na poslijeprodajnom tržištu ili za daljnje sastavljanje. Budući da uvoznici nisu surađivali, Komisija nije mogla utvrditi točan učinak antidampinških pristojbi na njihovo poslovanje.

(212)

Iako će antidampinške mjere vjerojatno utjecati na uvozne cijene, Komisija je smatrala da će uvoznici i trgovci vjerojatno moći barem djelomično apsorbirati povećane troškove ili prenijeti dio povećanja troškova na svoje kupce. Postoje i alternativni izvori opskrbe čeličnim papučama za gusjenice iz ostalih trećih zemalja Stoga je Komisija privremeno zaključila da uvođenje mjera neće nerazmjerno utjecati na uvoznike i trgovce.

(213)

Korisnici nabavljaju proizvod iz ispitnog postupka za sastavljanje u gusjenice koje se upotrebljavaju za različite vrste gusjeničara. Čelične papuče za gusjenice se moraju redovito zamjenjivati te se proizvod stoga nabavlja i za poslijeprodajno tržište.

(214)

USCO je tvrdio da ako se mjere uvedu, korisnici mogu očekivati povećanje cijena i da će to negativno utjecati na izvozne aktivnosti proizvođače podvozja u Uniji koji posluju na globalnom tržištu. Uvoznik je tvrdio da će se bez mjera čelične papuče za gusjenice više nabavljati iz NRK-a i da će korisnici imati koristi od nižih cijena. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 201., taj uvoznik nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio te tvrdnje i nijedan korisnik nije surađivao u ovom ispitnom postupku. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(215)

Na temelju broja i prosječne mase čeličnih papuča za gusjenice koje se upotrebljavaju u strojevima kao što su bageri, buldožeri i dizalice (78), čelične papuče za gusjenice ne čine velik dio tih proizvoda na kraju proizvodnog lanca. Nadalje, na temelju očekivanog povećanja potražnje za proizvodima na kraju proizvodnog lanca (79), korisnici čeličnih papuča za gusjenice trebali bi moći prenijeti znatan dio povećanja troškova na svoje kupce. Na temelju toga može se razumno zaključiti da povećanje cijena čeličnih papuča za gusjenice neće znatno utjecati na profitabilnost korisnika. Osim toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi 206., neuvođenje mjera izravno će daljnje pogoršati stanje industrije Unije te će srednjoročno i dugoročno vjerojatno istisnuti proizvođače iz Unije s tržišta. Zbog toga će korisnici imati manje izvora opskrbe čeličnim papučama za gusjenice te će se povećati njihova ovisnost o Kini.

(216)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da mjere ne bi nerazmjerno utjecale na korisnike.

(217)

USCO je izjavio da nije lako utvrditi učinak mjera na dostupnost proizvoda. Međutim, tvrdio je da bi industrija Unije mogla ulagati u proširenje kapaciteta (i tako povećati ponudu), ovisno o financijskom stanju proizvođača i njihovoj perspektivi na tržištu.

(218)

Osim toga, ispitni postupak pokazao je da će trenutačni kapacitet proizvođača iz Unije, s trenutačnim neiskorištenim kapacitetom od 55 %, biti dostatan za potrošnju u Uniji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 148. Mjere bi proizvođačima iz Unije omogućile da provedu dodatna ulaganja za povećanje učinkovitosti, što bi moglo zadovoljiti dodatnu potražnju. Ispitni postupak nadalje je pokazao da su treće zemlje osim Kine činile oko 23 % tržišnog udjela u Uniji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 183., što predstavlja dodatne izvore opskrbe po nedampinškim cijenama.

(219)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da uvođenje mjera ne bi ugrozilo opskrbu i dostupnost čeličnih papuča za gusjenice na tržištu Unije.

(220)

Uvođenje antidampinških mjera oslobodilo bi industriju Unije od pritiska na cijene na tržištu Unije uzrokovanog dampinškim kineskim uvozom i omogućilo joj da poveća svoje cijene u skladu s povećanjem troškova. Takvo povećanje cijena pozitivno bi utjecalo na profitabilnost i razine ulaganja industrije Unije, što bi joj omogućilo da zadrži svoj položaj na tržištu i ulaže u nove tehnologije radi poboljšanja učinkovitosti i konkurentnosti S druge strane, ako bi Komisija odlučila da ne uvede mjere došlo bi do naglog dodatnog pogoršanja profitabilnosti i smanjenja prodaje industrije Unije te bi u konačnici vjerojatno dovelo do zatvaranja proizvodnih postrojenja u Uniji.

(221)

U ispitnom postupku nije utvrđeno da će mjere imati neproporcionalne negativne učinke na uvoznike, trgovce i korisnike u Uniji.

(222)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz čeličnih papuča za gusjenice podrijetlom iz NRK-a u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(223)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(224)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz čeličnih papuča za gusjenice podrijetlom iz Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 199. do 203. Iznos pristojbe određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(225)

Na temelju prethodno navedenog stopa privremene antidampinške pristojbe, izražena na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebala bi iznositi:

(226)

Stopa antidampinške pristojbe određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražava stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka. Ta se stopa pristojbe primjenjuje isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje.

(227)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 32. i 33., čelične papuče za gusjenice koje se prodaju kao dio sastavljenih proizvoda kao što su „sklopovi gusjenica” i „potpuni sklopovi gusjenica” obuhvaćene su opsegom proizvoda. Stoga, ako se takvi sastavljeni proizvodi koji imaju čelične papuče za gusjenice uvoze u Uniju iz predmetne zemlje, uvedene pristojbe trebale bi odražavati samo vrijednost čeličnih papuča za gusjenice. Komisija je u tom pogledu smatrala da je potrebno utvrditi prosječni postotak vrijednosti koji odgovara čeličnim papučama za gusjenice ugrađenima u uvezeni sastavljeni proizvod. Komisija je privremeno utvrdila da, na temelju informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe (80), vrijednost čeličnih papuča za gusjenice u prosjeku čini 55 % vrijednosti „sklopa gusjenica” i 50 % vrijednosti „potpunog sklopa gusjenica”.

(228)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(229)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(230)

U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(231)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(232)

Nisu zaprimljene primjedbe o točnosti izračuna u smislu članka 19.a osnovne uredbe. Primjedbe zaprimljene nakon prethodne objave o pitanjima koja se ne odnose na točnost izračuna razmotrit će se u aktu kojim se zaključuje ispitni postupak.

(233)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(234)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,