UREDBA VIJEĆA (EU) 2025/390

od 24. veljače 2025.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1),

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)	Uredbom Vijeća (EU) br. 269/2014 (2) provode se mjere ograničavanja predviđene u Odluci 2014/145/ZVSP.

(2)	Vijeće je 24. veljače 2025. donijelo Odluku (ZVSP) 2025/388 (3) kojom se mijenja Odluka 2014/145/ZVSP.

(3)

Odlukom (ZVSP) 2025/388 također se uvode dva dodatna kriterija za uvrštavanje na popis fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji podliježu zamrzavanju njihovih sredstava i gospodarskih resursa te zabrani stavljanja sredstava i gospodarskih resursa na raspolaganje tim fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima. Prvi kriterij primjenjuje se na osobe, subjekte ili tijela koji imaju u vlasništvu ili pod kontrolom plovila koja sudjeluju u određenim aktivnostima, upravljaju takvim plovilima ili su operateri takvih plovila ili koji na drugi način pružaju materijalnu, tehničku ili financijsku potporu djelovanju takvih plovila. Drugi kriterij primjenjuje se na osobe, subjekte ili tijela koji su dio vojnog i industrijskog kompleksa Rusije, materijalno ili financijski ga podupiru ili od njega imaju koristi. Odlukom (ZVSP) 2025/388 također se proširuje postojeće odstupanje u vezi s dezinvestiranjem na tri dodatna pojedinca uvrštena na popis, uključuje posebno odstupanje za opskrbu određenom robom i uslugama koji su potrebni za sustav podzemne željeznice Budimpešte i proširuje područje primjene dvaju postojećih odstupanja u pogledu određenih prijenosa sredstava i plaćanja.

(4)

Ruski prihodi od izvoza nafte morskim putem čine znatan dio proračuna Rusije te se stoga tim prihodima financira njezin nezakoniti agresivni rat protiv Ukrajine. Za potrebe tog izvoza nafte Rusija se sve više oslanja na flotu plovila koja sudjeluje u visokorizičnim brodarskim praksama koje ne ispunjavaju standarde, kao što je rad plovila uz neodgovarajuće ili nepostojeće osiguranje („flota u sjeni”). Ta plovila za Uniju, njezine obalne države članice i obalne države koje su treće zemlje predstavljaju znatan rizik za pomorsku sigurnost i rizike za okoliš. Te je rizike posebno istaknula Međunarodna pomorska organizacija u Rezoluciji Opće skupštine A.1192(33), koju je donijela 6. prosinca 2023., u kojoj je svoje države članice i druge relevantne dionike pozvala da razviju sposobnosti i postupke dubinske analize za sprečavanje i otkrivanje djelovanja flota u sjeni i nezakonitih aktivnosti koje obavljaju takva plovila te prijavljivanje takvog djelovanja i takvih nezakonitih aktivnosti. Odvraćanjem osoba i subjekata od provođenja i olakšavanja visokorizičnih brodarskih praksi pri prijevozu nafte ruskog podrijetla te ometanjem djelovanja flote u sjeni stoga se doprinosi smanjenju prihoda namijenjenih za potporu ruskim ratnim aktivnostima te se istodobno podupiru međunarodne mjere za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša. Takva nastojanja za suočavanje s aktivnostima flote u sjeni trebala bi se provoditi ciljano, uzimajući u obzir razinu odgovornosti relevantnih subjekata u donošenju odluka i radu. Nadalje, ne bi trebalo ometati usluge peljarenja potrebne za pomorsku sigurnost.

(5)

Ako je to potrebno radi suzbijanja izbjegavanja zabrana utvrđenih u Uredbi (EU) br. 269/2014, Komisija bi trebala moći razmjenjivati informacije o trgovini, transakcijama i gospodarskim subjektima trećih zemalja s nadležnim tijelima partnerskih zemalja iz Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 833/2014 (4) koje primjenjuju slične mjere ograničavanja.

(6)

U skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (5) određene vrste subjekata, odnosno obveznici iz njezina članku 2. stavka 1., dužne su sumnjive transakcije prijaviti financijsko-obavještajnim jedinicama država članica (FOJ-evi). U skladu s Direktivom (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kršenje Unijinih mjera ograničavanja dodano je na popis predikatnih kaznenih djela iz članka 2. točke 1. Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Zbog tog dodavanja, a u skladu s člankom 33. Direktive (EU) 2015/849, obveznici će od svibnja 2025. biti dužni FOJ-evima prijaviti sve sumnjive transakcije u kojima se sumnja na kriminalnu aktivnost povezanu s kršenjem Unijinih mjera ograničavanja. Nadalje, člankom 8. Uredbe (EU) br. 269/2014 zahtijeva se od fizičkih i pravnih osoba, subjekata i tijela da nadležnom tijelu države članice u kojoj borave ili imaju sjedište pruže sve informacije koje bi olakšale provedbu te uredbe, u roku od dva tjedna od dobivanja tih informacija, te da surađuju s tim nadležnim tijelom pri svakoj provjeri takvih informacija. Kako bi se izbjeglo dvostruko prijavljivanje, države članice mogu odlučiti da te osobe, subjekti i tijela nisu dužni iste informacije prijavljivati drugim nadležnim tijelima osim FOJ-evima.

(7)	Primjereno je povećati suradnju nacionalnih nadležnih tijela, među ostalim jačanjem uloge FOJ-eva u razmjeni informacija relevantnih za provedbu i izvršavanje mjera ograničavanja utvrđenih u Uredbi (EU) br. 269/2014.

(8)

S obzirom na to da je za djelotvornost mjera ograničavanja ključno da ih gospodarski subjekti iz Unije poštuju, Komisija bi im trebala pomoći kako bi im olakšala poštovanje tih mjera ograničavanja, posebno ako bi takvo poštovanje zahtijevalo znatne resurse i ako bi se centraliziranom potporom mogla poboljšati učinkovitost. To se posebno odnosi na zahtjev gospodarskim subjektima iz Unije za provedbu dubinske analize potencijalnih poslovnih partnera. Komisija bi trebala moći obrađivati osobne podatke koji su za to potrebni.

(9)

Kako bi se osigurale pravilna provedba mjera ograničavanja i odgovarajuća zaštita gospodarskih subjekata iz Unije, primjereno je da, u skladu s člankom 11.a Uredbe (EU) br. 269/2014, gospodarski subjekti iz Unije imaju pravo tražiti, u sudskim postupcima pred nadležnim sudovima države članice, naknadu određene izravne ili neizravne štete do koje je došlo uslijed zahtjeva koje su podnijeli subjekti ili osobe iz članka 11. stavka 1. točke (a) ili točke (b) te uredbe, uključujući štetu koju su pretrpjele pravne osobe, subjekti ili tijela koji su u vlasništvu ili pod kontrolom tih gospodarskih subjekata iz Unije, podložno nacionalnim pravilima o zabrani dvostrukog zahtijevanja naknade. Osim toga, gospodarski subjekti iz Unije trebali bi moći zatražiti naknadu štete od osoba, subjekata ili tijela u čijem su vlasništvu ili pod čijom su kontrolom subjekti ili tijela iz članka 11. stavka 1. točke (a) ili točke (b) Uredbe (EU) br. 269/2014. U situacijama u kojima Rusija ili neka druga treća zemlja poduzme mjere kojima se ometa poštovanje Uredbe (EU) br. 269/2014, može se smatrati da je gospodarskim subjektima iz Unije u tim domaćim jurisdikcijama de facto uskraćen stvaran pristup pravnim sredstvima.

(10)

Kako bi se osigurala djelotvorna provedba mjera ograničavanja i pronašlo rješenje u mogućim situacijama uskraćene sudske zaštite, primjereno je propisati forum necessitatis koji sudu države članice omogućuje da u iznimnim slučajevima odlučuje o zahtjevu za naknadu štete podnesenom na temelju članka 11.a Uredbe (EU) br. 269/2014 ako se pravom Unije ili pravom države članice ne utvrđuje nadležnost suda bilo koje države članice posebno. Međutim, nadležnost na temelju forum necessitatis trebala bi se izvršavati samo ako je predmet u dovoljnoj mjeri povezan s državom članicom suda pred kojim je pokrenut postupak, na primjer kad podnositelj zahtjeva ima domicil u toj državi članici ili je osnovan u skladu s pravom te države članice.

(11)

Uredba (EU) br. 269/2014 primjenjuje se samo u okviru nadležnosti utvrđenih u njezinu članku 17. Istodobno, ako gospodarski subjekti iz Unije mogu i na dhelotvoran način ostvaruju odlučujući utjecaj na ponašanje pravne osobe, subjekta ili tijela s poslovnim nastanom izvan Unije, oni mogu snositi odgovornost za djelovanja te pravne osobe, subjekta ili tijela kojima se podrivaju mjere ograničavanja te bi trebali iskoristiti svoj utjecaj kako bi spriječili takva djelovanja.

(12)

Takav utjecaj može proizlaziti iz vlasništva ili kontrole nad pravnom osobom, subjektom ili tijelom. Vlasništvo znači posjedovanje 50 % ili više vlasničkih prava pravne osobe, subjekta ili tijela, ili većinski udio u njima. Elementi koji upućuju na kontrolu uključuju: pravo ili ovlast imenovanja ili razrješenja većine članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela; pravo upotrebe cjelokupne imovine ili dijela imovine pravne osobe, subjekta ili tijela; upravljanje poslovanjem pravne osobe, subjekta ili tijela na jedinstvenoj osnovi, uz objavljivanje konsolidiranih financijskih izvještaja; ili pravo na ostvarivanje prevladavajućeg utjecaja na pravnu osobu, subjekt ili tijelo.

(13)

Primjereno je zahtijevati da gospodarski subjekti iz Unije poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da pravne osobe, subjekti ili tijela s poslovnim nastanom izvan Unije koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne sudjeluju u aktivnostima kojima se podrivaju mjere ograničavanja predviđene u Uredbi (EU) br. 269/2014. Takve aktivnosti su one koje dovode do učinka koji se tim mjerama ograničavanja nastoji spriječiti, primjerice, da se osobi uvrštenoj na popis u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014 stave na raspolaganje sredstva ili gospodarski izvori.

(14)

Sve napore trebalo bi tumačiti tako da su njima obuhvaćena sva djelovanja koja su prikladna i potrebna za postizanje rezultata, odnosno za sprečavanje podrivanja mjera ograničavanja iz Uredbe (EU) br. 269/2014. Ta djelovanja mogu uključivati, na primjer, provedbu odgovarajućih politika, kontrola i postupaka za djelotvorno smanjenje rizika i upravljanje rizicima, uzimajući u obzir čimbenike kao što su treća zemlja poslovnog nastana, poslovni sektor i vrsta aktivnosti pravne osobe, subjekta ili tijela koji su u vlasništvu ili pod kontrolom gospodarskog subjekta iz Unije. Istodobno bi pod svim naporima trebalo podrazumijevati uključivanje samo djelovanja koja su izvediva za gospodarskog subjekta iz Unije s obzirom na njegovu prirodu, veličinu i relevantne činjenične okolnosti, posebno stupanj djelotvorne kontrole nad pravnom osobom, subjektom ili tijelom s poslovnim nastanom izvan Unije. Takve okolnosti uključuju situaciju u kojoj gospodarski subjekt iz Unije zbog razloga koje nije sam uzrokovao, kao što je zakonodavstvo treće zemlje, ne može provoditi kontrolu nad pravnom osobom, subjektom ili tijelom u svojem vlasništvu

(15)	Primjereno je unijeti niz tehničkih izmjena kako bi se osigurala jasnoća određenih odredbi Uredbe (EU) br. 269/2014, uključujući odredbe o dokumentima u posjedu institucija Unije i o obradi osobnih podataka.

(16)	Te su mjere obuhvaćene područjem primjene Ugovora o funkcioniranju Europske unije pa je, osobito kako bi se osigurala njihova ujednačena primjena u svim državama članicama, potrebno regulatorno djelovanje na razini Unije.

(17)	Uredbu (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 269/2014 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(k)

fizičke ili pravne osobe, subjekte ili tijela koji imaju u vlasništvu ili pod kontrolom plovila koja prevoze sirovu naftu ili naftne derivate koji su podrijetlom iz Rusije ili se izvoze iz Rusije, pri čemu se bave nezakonitim i visokorizičnim brodarskim praksama kako su navedene u Rezoluciji Opće skupštine Međunarodne pomorske organizacije A.1192(33), upravljaju takvim plovilima ili su operateri takvih plovila, ili koji na drugi način pružaju materijalnu, tehničku ili financijsku potporu djelovanju takvih plovila; ili

(l)

fizičke ili pravne osobe, subjekti ili tijela koji su dio vojnog i industrijskog kompleksa Rusije, materijalno ili financijski ga podupiru ili od njega imaju koristi, među ostalim tako da su uključeni u razvoj odnosno proizvodnju vojne tehnologije i opreme ili opskrbu vojnom tehnologijom i opremom,”

;

članak 6.a mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„1.a Odstupajući od članka 2. stavka 2., nadležna tijela države članice mogu odobriti, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, plaćanja subjektu uvrštenom na popis pod brojem 265. pod naslovom ‚B. Subjekti’ u Prilogu I. za robu i usluge koje može pružiti samo taj subjekt i koje su potrebne za rad, održavanje ili popravak vagonâ linije 3 podzemne željeznice u Budimpešti koje je Metrowagonmash isporučio 2018.”

;

(b)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Dotična država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju stavaka 1. i 1.a u roku od dva tjedna od izdavanja odobrenja.” ;

članak 6.b mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 5.f zamjenjuje se sljedećim:

„5.f Odstupajući od stavka 2. ovog članka, nadležna tijela države članice mogu, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, odobriti oslobađanje određenih zamrznutih sredstava ili gospodarskih izvora odnosno stavljanje na raspolaganje određenih sredstava ili gospodarskih izvora pojedincima uvrštenima na popis pod brojevima unosa 92., 694., 719., 721., 881. i 920. pod naslovom ‚Osobe’ u Prilogu I., nakon što utvrde:

(a)	da su ta sredstva ili gospodarski izvori potrebni za prodaju i prijenos, do 30. lipnja 2025., vlasničkih prava u izravnom ili neizravnom vlasništvu nekog od tih pojedinaca u pravnoj osobi, subjektu ili tijelu s poslovnim nastanom u Uniji; i

(b)	da su primici od takve prodaje i prijenosa zamrznuti”

;

(b)

u stavku 5.h, uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„5.h Odstupajući od stavka 2. ovog članka i pod uvjetom da su dotična sredstva zamrznuta zbog sudjelovanja pravne osobe, subjekta ili tijela uvrštenih na popis u Prilogu I. ovoj Uredbi odnosno pravne osobe koja je u vlasništvu ili pod kontrolom pravne osobe, subjekta ili tijela uvrštenih na popis u tom prilogu, kao posredničke banke tijekom prijenosa tih sredstava u Uniju iz Ruske Federacije, iz treće zemlje ili iz Unije, nadležna tijela države članice mogu, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, odobriti oslobađanje određenih zamrznutih sredstava nakon što utvrde da prijenos tih sredstava:”

;

(c)

u stavku 5.i, uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„5.h Odstupajući od stavka 2. ovog članka i pod uvjetom da je dotično plaćanje zamrznuto kao posljedica toga što je prijenos u Uniju iz Ruske Federacije, iz treće zemlje ili iz Unije pokrenut putem ili od strane pravne osobe, subjekta ili tijela uvrštenih na popis u Prilogu I. ovoj Uredbi odnosno putem ili od strane pravne osobe koja je u vlasništvu ili pod kontrolom pravne osobe, subjekta ili tijela uvrštenih na popis u tom prilogu, nadležna tijela države članice mogu, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, odobriti oslobađanje tog zamrznutog plaćanja nakon što utvrde:”

;

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„3.a Komisija u savjetovanju s državama članicama i na temelju reciprociteta može razmjenjivati informacije o trgovini, transakcijama i gospodarskim subjektima trećih zemalja s nadležnim tijelima partnerske zemlje navedene u Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 833/2014 u svrhu sprečavanja izbjegavanja zabrana utvrđenih u ovoj Uredbi, u mjeri u kojoj je to relevantno i potrebno za djelotvornu provedbu ove Uredbe. Ako te informacije sadržavaju osobne podatke, razmjena se odvija pod uvjetima utvrđenima u poglavlju V. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

Ako se, na iznimnoj osnovi, informacije iz prvog podstavka odnose na gospodarski subjekt s poslovnim nastanom u državi članici, Komisija je dužna pribaviti suglasnost nadležnih tijela dotičnih država članica prije razmjene tih informacija.

(*1) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).”;"

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadležna tijela država članica, uključujući tijela za izvršavanje zakonodavstva, carinska tijela u smislu Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), nadležna tijela u smislu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*3), Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (*4) i Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*5) kao i financijsko-obavještajne jedinice iz Direktive (EU) 2015/849, administratori službenih registara u koje su upisane fizičke osobe, pravne osobe, subjekti i tijela te nepokretna ili pokretna imovina, bez odgode obrađuju i razmjenjuju informacije, uključujući osobne podatke i, prema potrebi, informacije iz stavaka 1. i 1.a ovog članka, s drugim nadležnim tijelima svoje države članice, s nadležnim tijelima drugih država članica i s Komisijom, ako su takva obrada i razmjena potrebne za obavljanje zadaća tijela koje provodi obradu informacija ili tijela koje prima informacije na temelju ove Uredbe, posebno kada otkriju slučajeve kršenja, izbjegavanja te pokušaja kršenja ili izbjegavanja zabrana utvrđenih u ovoj Uredbi. Ovom se odredbom ne dovode u pitanje pravila o povjerljivosti informacija kojima raspolažu pravosudna tijela.

(*2) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/952/oj)."

(*3) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj)."

(*4) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2015/849/oj)."

(*5) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/65/oj).”;"

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

1. Komisija obrađuje osobne podatke u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe povezanih s njezinim doprinosom pravilnoj provedbi, izvršavanju i sprečavanju izbjegavanja mjera uvedenih ovom Uredbom.

2. Komisija obrađuje osobne podatke, uključujući posebne kategorije osobnih podataka te osobne podatke koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela kako su definirani u članku 10. stavku 2. i članku 11. Uredbe (EU) 2018/1725, u svrhu utvrđivanja identiteta fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji podliježu mjerama ograničavanja predviđenima u ovoj Uredbi, a kako bi osobama iz članka 17. ove Uredbe pomogla pri poštovanju ove Uredbe.”

;

Članak 11.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.a

Svaka osoba iz članka 17. točke (c) ili (d) ima pravo, u sudskom postupku pred nadležnim sudovima države članice, na naknadu izravne ili neizravne štete, uključujući naknadu pravnih troškova, koju su ta osoba ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koji su vlasništvu ili pod kontrolom osobe iz članka 17. točke (d), pretrpjeli zbog zahtjeva koje su pred sudovima u trećim zemljama podnijele osobe, subjekti i tijela iz članka 11. stavka 1. točke (a) ili (b), u vezi s ugovorima ili transakcijama na čije su izvršenje izravno ili neizravno, u cijelosti ili djelomično, utjecale mjere uvedene ovom Uredbom, ako ta osoba nema stvaran pristup pravnim sredstvima u relevantnoj jurisdikciji. Takva se šteta može naplatiti od osoba, subjekata ili tijela iz članka 11. stavka 1. točke (a) ili (b) koji su podnijeli zahtjeve pred sudovima u trećoj zemlji ili od osoba, subjekata ili tijela koji imaju u vlasništvu ili pod svojom kontrolom te subjekte ili tijela.”

;

umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.b

Ako u skladu s drugim odredbama prava Unije ili prava države članice sud države članice nije nadležan, sud države članice može u iznimnim slučajevima odlučivati o zahtjevu za naknadu štete podnesenom na temelju članka 11.a pod uvjetom da je predmet u dovoljnoj mjeri povezan s državom članicom suda pred kojim je pokrenut postupak.”

;

u članku 12. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(c)	o otkrivenim kršenjima, izbjegavanjima i pokušajima kršenja ili izbjegavanja zabrana utvrđenih u ovoj Uredbi među ostalim upotrebom kriptoimovine.”

;

umeće se sljedeći članak:

„Članak 15.a

Fizičke i pravne osobe, subjekti i tijela poduzimaju sve napore kako bi osigurali da svaka pravna osoba, subjekt ili tijelo s poslovnim nastanom izvan Unije koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne sudjeluje u aktivnostima kojima se podrivaju mjere ograničavanja predviđene u ovoj Uredbi.”

;

10.

u članku 16.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Svi dokumenti u posjedu Vijeća, Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (‚Visoki predstavnik’) za potrebe osiguravanja izvršavanja mjera utvrđenih u ovoj Uredbi ili sprečavanja njihova kršenja ili izbjegavanja podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne i uživaju zaštitu koju pružaju pravila koja se primjenjuju na institucije Unije. Ta se zaštita primjenjuje i na zajedničke prijedloge Visokog predstavnika i Komisije za izmjenu ove Uredbe i na sve s njima povezane pripremne dokumente.

Pretpostavlja se da bi otkrivanje bilo kojeg dokumenta ili prijedloga iz prvog podstavka ugrozilo sigurnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica ili njihove međunarodne odnose.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. veljače 2025.

Za Vijeće

Predsjednica

K. KALLAS

(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 16., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/145(1)/oj.

(2) Uredba Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 6., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/269/oj).

(3) Odluka Vijeća (ZVSP) 2025/388 od 24. veljače 2025. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L, 2025/388, 24.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2025/388/oj).

(4) Uredba Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/833/oj).

(5) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2015/849/oj).

(6) Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 (SL L, 2024/1226, 29.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1226/oj).

(7) Direktiva (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima (SL L 284, 12.11.2018., str. 22., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2018/1673/oj).