(1)

Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 457/2011 (2) („izvorna uredba”) uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”). Mjere su uvedene u obliku nepromjenjive pristojbe u iznosu od 415 EUR po toni na sav uvoz iz NRK-a osim za tri kineska proizvođača izvoznika koji surađuju, društva Sichuan Golden-Elephant Sincerity Chemical Co. Ltd („Sichuan”), Shandong Holitech Chemical Industry Co. Ltd („Shandong”) i Henan Junhua Development Company Ltd („Henan”), na čiji se izvoz primjenjuje najniža uvozna cijena od 1 153 EUR po toni.

(2)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1171 (3) ponovno uvela te mjere nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prva revizija zbog predstojećeg isteka mjera”). Nakon druge revizije zbog predstojećeg isteka mjera („druga revizija zbog predstojećeg isteka mjera”) Komisija je te mjere ponovno uvela Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1776 (4).

(3)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/2653 (5) i nakon revizije „novog izvoznika” u skladu s člankom 11. stavkom 4. osnovne uredbe Komisija je izmijenila mjere iz uvodne izjave 2. uvođenjem najniže uvozne cijene od 1 346 EUR po toni na uvoz melamina koji proizvodi društvo Xinjiang Xinlianxin Energy Chemical Co. Ltd. („Xinjiang”) i podrijetlom je iz Narodne Republike Kine.

(4)

Društva LAT Nitrogen Linz GmbH i LAT Nitrogen Piesteritz GmbH (zajedno „LAT Nitrogen” (6)), OCI Nitrogen BV i Grupa Azoty Zaklady Azotowe Pulawy SA („podnositelji zahtjeva”), koja djeluju u ime Unijine industrije melamina u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe, podnijela su 13. studenog 2023. zahtjev za pokretanje djelomične privremene revizije antidampinških mjera na uvoz melamina podrijetlom iz NRK-a, ograničene na oblik mjera.

(5)

Podnositelji zahtjeva osobito su zatražili da se postojeće mjere u obliku nepromjenjive pristojbe i najniže uvozne cijene promijene u pristojbe ad valorem jer su se okolnosti koje su opravdavale oblik početnih pristojbi znatno i trajno promijenile, jer nepromjenjiva pristojba i najniža uvozna cijena više nisu svrsishodne zbog drugih trajnih promjena okolnosti i, naposljetku, jer primjena nepromjenjive pristojbe i najniže uvozne cijene podnositeljima zahtjeva nanosi ozbiljnu štetu.

(6)

Komisija je 20. prosinca 2023. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (7) najavila pokretanje djelomične privremene revizije antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe.

(7)

Djelomična privremena revizija bila je ograničena na oblik mjera, a konkretno na utvrđivanje je li u interesu Unije zadržati mjere u obliku najniže uvozne cijene i fiksnih pristojbi koje su trenutačno na snazi.

(8)

Ispitni postupak revizije obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Razmatrano razdoblje trajalo je od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike iz NRK-a, tijela NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja je poznato da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje djelomične privremene revizije i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

Nekoliko je stranaka nakon pokretanja postupka zatražilo saslušanje i dostavilo primjedbe. Komisija je održala saslušanja s Europskom federacijom industrije drvenih ploča („EPF”), Udruženjem europskih proizvođača laminatnih podnih obloga („EPLF”) i Kineskom gospodarskom komorom uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”). Podnesci u okviru saslušanja odgovarali su pisanim podnescima tih stranaka nakon pokretanja postupka i obrađeni su u odjeljku 3. ove Uredbe.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka proizvođača iz Unije i nepovezanih uvoznika u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti navela da je odabrala privremeni uzorak triju proizvođača iz Unije sa sjedištem u tri različite države članice. Komisija je odabrala uzorak na temelju najveće količine proizvodnje u Uniji u razdoblju od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. koji su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka. Uzorkom je obuhvaćeno 83 % procijenjene proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o tom privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba te se uzorak smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Javio se samo jedan nepovezani uvoznik, društvo Borghi SpA, Grandate, Italija. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban i zatražila od društva Borghi SpA da ispuni upitnik za nepovezane uvoznike.

(15)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, jednom nepovezanom uvozniku koji se javio tijekom postupka uzorkovanja i svim poznatim korisnicima melamina. Osim toga, svi su primjenjivi upitnici na dan pokretanja postupka postali dostupni i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (8). Za vrijeme ispitnog postupka Komisija je podnositeljima zahtjeva poslala upitnik tražeći makroekonomske podatke o industriji Unije.

(16)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku, jedan nepovezani uvoznik i pet korisnika, od kojih su dva međusobno povezana.

(17)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje je li promjena oblika postojećih antidampinških mjera u interesu Unije.

(18)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(19)

Komisija je 19. prosinca 2024. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala promijeniti oblik antidampinških pristojbi na snazi. Svim je strankama određen rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu i zatražiti saslušanje.

(20)

Primjedbe su dostavili podnositelji zahtjeva, društva Sichuan Golden-Elephant Sincerity Chemical Co., Ltd. („SGE”), Kronospan Polska Sp.z.o.o. („KRP”), grupa Unilin, CCCMC i EPF. Saslušanje su zatražili SGE, grupa Unilin i EPF.

(21)

Proizvod koji je predmet ove revizije jest melamin („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznaku KN 2933 61 00 .

(22)

Melamin je bijeli kristalni prah koji se proizvodi prvenstveno iz uree i koji se uglavnom upotrebljava za proizvodnju laminata, smola, ljepila za drvo, smjesa za oblikovanje te u obradi papira/tekstila.

(23)

Predmetni proizvod iz ovog ispitnog postupka je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine.

(24)

Kako je pokazao početni ispitni postupak koji je rezultirao uvođenjem mjera koje su na snazi (9), sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(25)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(26)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li promjena oblika mjera bila protivna interesu Unije u cjelini. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa uključenih strana, konkretno interesa industrije Unije, nepovezanih uvoznika i korisnika.

(27)

Komisija je osobito ispitala jesu li se okolnosti na kojima se temelji primjena nepromjenjive pristojbe i najniže uvozne cijene znatno i trajno promijenile te uzrokuju li nepromjenjiva pristojba i najniža uvozna cijena ozbiljnu i trajnu štetu industriji Unije.

(28)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje mišljenje na temelju članka 21. stavka 2. osnovne uredbe.

(29)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 1. i 3., antidampinške mjere koje su predmet ove revizije primjenjuju se u obliku najniže uvozne cijene od 1 153 EUR po toni za tri kineska proizvođača izvoznika, najniže uvozne cijene od 1 346 EUR po toni za četvrtog kineskog proizvođača izvoznika te nepromjenjive pristojbe od 415 EUR po toni za sve ostale kineske proizvođače izvoznike. Te su se pristojbe temeljile na podacima o uobičajenoj vrijednosti procijenjenima za tada primjenjivo razdoblje ispitnog postupka (od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009.) u tada korištenoj analognoj zemlji, odnosno Indoneziji (vidjeti uvodne izjave 78. i 79. izvorne uredbe).

(30)

Razlozi odabira tog oblika mjera navedeni su u odjeljku 3.3. izvorne uredbe. Osobito je utvrđeno da su prodajne cijene melamina nakon razdoblja ispitnog postupka bile u rasponu od 1 200 EUR do 1 500 EUR po toni, što je od 300 do 600 EUR više od prosječne prodajne cijene u razdoblju tog ispitnog postupka. Posebna pristojba koja se temelji na cijenama koje su prevladavale u tom razdoblju ispitnog postupka ograničila bi „svaki daljnji porast cijene melamina koji bi ozbiljno utjecao na sveukupno poslovanje korisnikâ” (10).

(31)

Komisija je stoga, u skladu s razlozima za reviziju navedenima u točki 4. Obavijesti o pokretanju postupka, ispitala jesu li i dalje prisutne okolnosti koje su opravdavale uvođenje antidampinške mjere u njezinu postojećem obliku (najniža uvozna cijena i posebna pristojba). Komisija je također ispitala uspijeva li taj oblik antidampinške mjere i dalje neutralizirati učinke dampinga utvrđene u prethodnim ispitnim postupcima i spriječiti nanošenje štete industriji Unije.

(32)

Trošak proizvodnje melamina u velikoj je mjeri određen cijenom plina. Melamin se može proizvoditi iz uree ili amonijaka. U okviru početnog ispitnog postupka, na kojem se temelje postojeće mjere, navedeno je da je udio plina u troškovima proizvodnje melamina gotovo 50 % (11).

(33)

U trenutačnom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da je od uvođenja mjera izvornom uredbom došlo do strukturnih promjena na europskim tržištima plina. S obzirom na udio plina u trošku proizvodnje melamina, te su promjene uvelike utjecale na taj trošak.

(34)

U razdoblju do 2021. znatan dio opskrbe Unije plinom osiguravala je Rusija. Naime, udio ruskog plina iz plinovoda u uvozu u EU smanjio se od 2021. do 2023. s više od 40 % na približno 8 % (12). U dugom prethodnom razdoblju od 2010. do 2021. udio ruskog plina u uvozu plina u EU bio je između 30 % i 45,5 % (13). Zbog toga su korisnicima plina u EU-u bile zajamčene relativno stabilne cijene. Komisija je utvrdila da je u devetomjesečnom razdoblju od travnja 2010. do prosinca 2010., prije završetka početnog ispitnog postupka, cijena plina kojim se trgovalo na nizozemskoj burzi TTF („TTF”) u prosjeku iznosila 19,08 EUR/MWh (14). Od 2011. do 2020. cijene plina fluktuirale su od 6 EUR/MWh do 28 EUR/MWh. Od druge polovine 2021. cijene plina u EU-u počele su rasti na mnogo više, dotad nezabilježene razine. Taj se trend pogoršao nakon neizazvane vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu pokrenutu u ožujku 2022. Otad je uvoz ruskog prirodnog plina plinovodima u velikoj mjeri zamijenjen uvozom plina u obliku ukapljenog prirodnog plina iz drugih zemalja podrijetla, a posebno uvozom prirodnog plina iz Norveške (15). Ta promjena infrastrukture za opskrbu plinom dodatno je pridonijela brzom rastu cijena plina. Cijene plina kojim se trgovalo na TTF-u porasle su 22. kolovoza 2022. na 339,20 EUR/MWh (16). Osim toga, s obzirom na svoju veličinu, ulaganja u infrastrukturu za UPP smatraju se nepovratnima. Stoga je razumno pretpostaviti da većina država članica čak i nakon završetka spomenute vojne agresije vjerojatno neće i dalje kupovati plin po tako niskim cijenama kao u razdoblju provedbe početnog ispitnog postupka i utvrđivanja najniže uvozne cijene do 2020. i tijekom te godine.

(35)

Nadalje, čak i nakon što su se cijene plina počele stabilizirati početkom 2023., prosječna cijena plina i dalje je bila viša nego što je kontinuirano iznosila u razdoblju prije 2021. U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječna tržišna cijena plina bila je [50 – 60] EUR/MWh (17), odnosno tri puta veća od prosječne cijene u razdoblju od travnja do prosinca 2010. Posljednjeg dana trgovanja u razdoblju ispitnog postupka revizije, odnosno 29. rujna 2023., na TTF-u se trgovalo prirodnim plinom po 41,86 EUR/MWh (18), što je znatno manje od najviše cijene zabilježene u kolovozu 2022., ali je i dalje prilično više od razina zabilježenih do, uključivo, prve polovine 2021.

(36)

U razmatranom razdoblju iz početnog ispitnog postupka, odnosno od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2009., trošak proizvodnje industrije Unije bio je u rasponu od 1 054 EUR do 1 229 EUR po toni (19). U razmatranom razdoblju iz prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera, od 1. siječnja 2012. do 31. ožujka 2016., iznosili su od 1 036 EUR do 1 144 EUR po toni (20). Trošak proizvodnje industrije Unije 2019. iznosio je 980 EUR po toni (21). Stoga je u svim razdobljima koja je Komisija ispitala od 2006. do 2019. trošak proizvodnje industrije Unije po toni melamina bio iznimno stabilan, pri čemu je razlika između najnižeg (980 EUR) i najvišeg (1 229 EUR) bila samo 25,4 %.

(37)

S druge strane, tijekom većine razmatranog razdoblja, od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2023., trošak proizvodnje industrije Unije bio je u rasponu od 1 611 EUR do 3 132 EUR po toni. Iz te perspektive izostavljena je 2020., prva godina razmatranog razdoblja, jer su prilično niski troškovi te godine ostvareni pod utjecajem gospodarskog pada povezanog s pandemijom bolesti COVID-19. To pokazuje u koliko je velikoj mjeri brz rast cijena plina (vidjeti uvodnu izjavu 34.) utjecao na ukupni trošak proizvodnje industrije Unije.

(38)

Podnositelji zahtjeva tvrdili su da prirodni plin, ključni ulazni elementi na bazi prirodnog plina te para, uzimajući u obzir trenutačne cijene plina, zajednički čine 80 – 90 % ukupnih procijenjenih troškova proizvodnje proizvođača iz Unije. CCCMC to nije osporio (22).

(39)

Komisija je na temelju toga zaključila da su se od početnog ispitnog postupka troškovi plina znatno povećali u apsolutnom, a posljedično i relativnom smislu, što se smatra relevantnom promjenom okolnosti u smislu članka 11. stavka 3. osnovne uredbe.

(40)

Podnositelji zahtjeva tvrdili su da su se troškovi usklađivanja s europskim okvirom za zaštitu okoliša od početnog ispitnog postupka povećali. Najvažniji program zaštite okoliša koji se primjenjuje na industriju Unije jest sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Uspostavljen je 2005. To znači da je već postojao u razdoblju početnog ispitnog postupka. No ETS se od tada prilično promijenio, što je izravno znatno povećalo troškove proizvodnje koje snose proizvođači iz Unije.

(41)

CCCMC je napomenuo da udio takvih troškova usklađivanja s propisima o okolišu u ukupnom trošku proizvodnje nije očit u zahtjevu te je općenito doveo u pitanje važnost takvih troškova. U tom je kontekstu CCCMC istaknuo dostupnost besplatnih emisijskih jedinica u okviru sustava za trgovanje emisijama. Osim toga, naveo je da bi se svi troškovi koji proizlaze iz usklađivanja s tim sustavom trebali nadoknaditi novouvedenim mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (23).

(42)

Prema dokazima i projekcijama koje su dostavili podnositelji zahtjeva, troškovi prava na emisiju CO 2 premašit će do 2026. korist od dostupnih besplatnih emisijskih jedinica za emisije nastale proizvodnjom ulaznih materijala potrebnih za proizvodnju melamina. Podaci navedeni u zahtjevu pokazali su da će se projekcije cijena ukupnih emisija onečišćujućih tvari društava od 2021. do 2026. povećati u rasponu od [55 % do 135 %] (24).

(43)

Kad je riječ o troškovima povezanima s okolišem, CCCMC je tvrdio da je Komisijino objavljivanje samo promjene postotka, bez relevantne polazne vrijednosti ili konteksta troškova, besmisleno.

(44)

Komisija je ponovila da je navedeni raspon obuhvatio najmanje i najveće procijenjeno povećanje troškova povezanih s okolišem među proizvođačima iz Unije u uzorku. Nije neuobičajeno da se stope povećanja znatno razlikuju među društvima koja imaju različite politike kupnje emisija. Osim toga, točne brojke za svako društvo smatrale su se povjerljivim poslovnim informacijama.

(45)

Kad je riječ o nadoknadi troškova za industriju Unije u okviru mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, Komisija se složila s podnositeljima zahtjeva i potvrdila da melamin zaista ne ispunjava uvjete za zaštitu u okviru tog mehanizma.

(46)

Podnositelji zahtjeva usto su istaknuli da je od početnog ispitnog postupka zabilježena ukupna inflacija cijena. Inflaciju su prvenstveno uzrokovale strukturne promjene na tržištima plina objašnjene u uvodnoj izjavi 34., ali i uska grla u lancima opskrbe i rast potražnje. Da je najniža uvozna cijena od 1 153 EUR po toni, koja je uvedena u početnom ispitnom postupku, prilagođena prema godišnjim stopama inflacije koje objavljuje Eurostat, najniža uvozna cijena 2022. bila bi najmanje 1 474 EUR. Komisija je navela da je najviša prodajna cijena melamina industrije Unije bila čak 3 196 EUR po toni (prosjek za 2022., vidjeti tablicu 7.), a najviša cijena uvoza iz Kine 1 990 EUR po toni (prosjek za 2022., vidjeti tablicu 3.). Iako su se cijene naknadno smanjile u razdoblju ispitnog postupka revizije, napominje se da je trošak proizvodnje industrije Unije i dalje iznosio 3 069 EUR u tom razdoblju (vidjeti tablicu 7.).

(47)

CCCMC je utvrdio da je stopa inflacije u Uniji dosegnula vrhunac 2022., ali se zatim smanjila jer su nestali temeljni uzroci inflacije kao što su porast cijena plina i potražnje za melaminom nakon pandemije bolesti COVID-19. Komisija se složila s činjenicom da je ukupna inflacija cijena dosegnula vrhunac 2022. i da su se otad stope inflacije smanjile. Međutim, cijene, a time i troškovi, i dalje su na razini koja znatno premašuje onu iz 2009., odnosno iz razdoblja početnog ispitnog postupka. Nema naznaka da bi se ukupni učinak inflacije na cijene u odnosu na 2009. mogao preokrenuti.

(48)

U početnom ispitnom postupku korisnici su izrazili zabrinutost u vezi sa sigurnošću dostatne opskrbe melaminom po pristupačnim cijenama (25).

(49)

U zahtjevu su podnositelji zahtjeva naveli da je proizvodni kapacitet industrije Unije za oko 60 % veći od potrošnje u Uniji te da se od 2009. uvelike povećao. Naveli su i da se prodaji na tržištu Unije daje prednost pred izvoznim tržištima te bi u slučaju potrebe mogli opskrbljivati cijelo tržište EU-a.

(50)

Ispitnim postupkom doista je utvrđeno da se proizvodni kapacitet industrije Unije povećao za više od 20 % od 2009., odnosno razdoblja početnog ispitnog postupka, do trenutačnog razdoblja ispitnog postupka revizije. U razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodni kapacitet industrije Unije bio je 476 874 tone, kako je prikazano u tablici 5., a potrošnja 339 676 tona (vidjeti tablicu 1.). Industrija Unije stoga prema potrebi može opskrbljivati cijelo tržište Unije.

(51)

CCCMC je naveo da je proizvodni kapacitet industrije Unije od 2006. kontinuirano nadmašivao potrošnju u Uniji i da stoga nije došlo do promjene okolnosti povezanih sa sposobnošću industrije Unije da opskrbljuje tržište Unije (26).

(52)

Komisija je odbacila argument CCCMC-a i pristup prema kojem se ukupni neiskorišteni kapacitet industrije Unije od 2009. uzima u obzir odvojeno od drugih relevantnih čimbenika. Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 57. u nastavku, stanje opskrbe na tržištu Unije općenito se poboljšalo s obzirom na povećani kapacitet njezine industrije u kombinaciji s većim uvozom iz trećih zemalja po pravednim cijenama.

(53)

Od 2006. do 2009., odnosno u referentnom razdoblju početnog ispitnog postupka, prosječni tržišni udio industrije Unije bio je 80 % te ni u kojem trenutku manji od 74 %. Slično tome, u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 31. ožujka 2016. taj je tržišni udio u prosjeku bio 77 % (vidjeti tablicu 6. Provedbene uredbe (EU) 2017/1171), dok je 2019., odnosno godine koja je završila prije početka referentnog razdoblja trenutačnog ispitnog postupka, bio 73 % (vidjeti tablicu 7. Provedbene uredbe (EU) 2023/2653).

(54)

U zahtjevu su podnositelji zahtjeva naveli da je tržišni udio industrije Unije smanjen zbog agresivne politike određivanja cijena kineskih proizvođača izvoznika. S obzirom na to da je tržišni udio industrije Unije dugo bio između 73 % i 80 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 53., u razdoblju ovog ispitnog postupka revizije doista je iznosio samo 48,6 % (vidjeti tablicu 6.), što predstavlja znatnu promjenu okolnosti. Komisija je napomenula da se tržišni udio kineskog uvoza povećao sa samo 6,5 % u 2009. na 29,2 % u trenutačnom razdoblju ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56. u nastavku, povećao se i uvoz iz ostalih trećih zemalja, što je pridonijelo gubitku tržišnog udjela industrije Unije, ali u manjoj mjeri nego u slučaju uvoza iz Kine.

(55)

Podnositelji zahtjeva naveli su u zahtjevu da bi eventualan manjak ponude zbog veće potrošnje mogao nadoknaditi uvoz iz trećih zemalja.

(56)

Komisija je napomenula da je ukupni tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim Kine 2009. bio 6,2 % (vidjeti tablicu 12. Uredbe (EU) br. 1035/2010) i da je iznos tog tržišnog udjela u kombinaciji s tadašnjim tržišnim udjelom industrije Unije od 85 % bio jedan od glavnih razloga za promjenu oblika pristojbe u nepromjenjivu pristojbu (27). Tržišni udio uvoza iz trećih zemalja od tada se znatno povećao i u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio 22,3 %, što ukazuje na to da su proizvođači iz trećih zemalja uspostavili kapacitete koji mogu doprinijeti zadovoljavanju potrošnje na tržištu Unije i osiguravanju zdravog okruženja tržišnog natjecanja u ravnopravnim uvjetima.

(57)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da se stanje opskrbe na tržištu Unije bitno promijenilo od početnog ispitnog postupka. Dok je 2009. jedini značajan uvoznik bila Kina te je nakon uvođenja privremenih mjera manjak melamina na tržištu Unije mogao dovesti do znatnih povećanja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 63. Uredbe 457/2011), stanje u razdoblju ispitnog postupka revizije bilo je nesumnjivo drugačije zbog prisutnosti nekoliko važnih uvoznika koji su stvorili pritisak poštene konkurencije te zbog znatno većeg proizvodnog kapaciteta industrije Unije.

(58)

U trenutačnom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da se od početnog ispitnog postupka promijenilo nekoliko okolnosti, osobito u vezi s troškovima proizvodnje industrije Unije kao i opskrbom. Troškovi proizvodnje u Uniji znatno su se povećali od 2021., zbog čega se šteta nanesena industriji Unije dampinškim uvozom iz Kine više nije mogla učinkovito spriječiti najnižim uvoznim cijenama i posebnom pristojbom koja se na temelju troškova i cijena iz 2009. primjenjuje na sva ostala društva. Industrija Unije stoga je pretrpjela štetu kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 134. S druge strane, dok su u početnom ispitnom postupku glavni razlog za uvođenje mjera u postojećem obliku bile nedoumice u vezi s dovoljnom opskrbom melamina korisnicima, sigurnost opskrbe industrije korisnika uvelike se poboljšala od 2009.

(59)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe Komisija je također ispitala može li se razumno smatrati da su promijenjene okolnosti iz odjeljka 3.5.2. trajne.

(60)

Nekoliko je stranaka u svojim podnescima dovelo u pitanje tvrdnju da su promijenjene okolnosti trajne. Neki su podnesci podneseni prije objave bitnih činjenica. Te su tvrdnje sažete u ovom odjeljku.

(61)

Kad je riječ o izrazitom povećanju cijena plina, CCCMC je ustvrdio da su se krajem razdoblja ispitnog postupka revizije cijene prirodnog plina uvelike smanjile u odnosu na prethodne najviše razine. Naveo je da je taj razvoj događaja pokazao da su sve promjene okolnosti, u ovom slučaju drastično povećane cijene plina, bile samo privremene. Usto je ustvrdio da su se cijene prirodnog plina, glavnog ulaznog elementa za proizvodnju melamina, smanjile na gotovo iste razine koje su zabilježene prije sredine 2021.

(62)

U vezi s tim, EPF je podsjetio na to da je glavni čimbenik koji je utjecao na trošak proizvodnje proizvođača melamina bila cijena prirodnog plina. Naveo je da su se cijene prirodnog plina od 2023. brzo i bitno smanjile. Napomenuo je da je raspon promptnih cijena prirodnog plina u Europi u siječnju 2024. bio od 28 do 32 EUR/MWh, dok je 2018. prosjek približno iznosio od 22 do 23 EUR/MWh. Prema EPF-u, financijska su tržišta predviđala da će cijene plina u razdoblju od 2024. do 2026. gotovo dosegnuti prijašnje razine. EPF je ustvrdio da su se cijene plina vratile na prijašnje uobičajene razine i da bi se podnositelji zahtjeva mogli ponovno natjecati u okviru postojećeg oblika mjera.

(63)

EPLF je naveo sličnu projekciju kretanja cijena plina. Dodao je da će se stope inflacije smanjiti nakon što se cijene plina stabiliziraju u skladu s očekivanjima. Ako stope inflacije budu niže, očekuje se da će glavne središnje banke početi smanjivati kamatne stope. To bi uzrokovalo pojeftinjenje hipotekarnih kredita. Nekretnine bi stoga postale cjenovno pristupačnije, što bi omogućilo očekivani oporavak građevinskog sektora, ključnog korisnika proizvoda od melamina.

(64)

Komisija se nije složila ni s jednom od navedenih tvrdnji. Zaključila je da nije vjerojatno da će se cijene prirodnog plina vratiti u raspone zabilježene do 2020.

(65)

Kad je riječ o tvrdnji iz uvodne izjave 62., Komisija je napomenula da je raspon cijena plina od 28 do 32 EUR/MWh, koji je EPF zabilježio u siječnju 2024., i dalje bio znatno viši od raspona od 22 do 23 EUR koji je zabilježio 2019. Istaknula je da je prosječna cijena plina na TTF-u u prvoj polovini 2024. bila 29,82 EUR/MWh (28), što je za 56 % više od prosječne cijene plina na TTF-u od 19,08 EUR/MWh u razdoblju od travnja do prosinca 2010. (vidjeti bilješku 16. ove Uredbe) te znatno više od prosječne cijene plina na TTF-u u razdoblju od 2011. do 2020. S obzirom na to, čak i ako bi se stanje cijena plina u razdoblju ispitnog postupka revizije smatralo iznimnim, one su i dalje znatno više od prosječne cijene zabilježene do 2020. i tijekom te godine.

(66)

EPF nije dodatno potkrijepio navodne projekcije vjerojatnih cijena plina do 2026. Nadalje, kad je riječ o tvrdnjama iz uvodnih izjava od 61. do 63., Komisija je smatrala da nije vjerojatno da će se cijene plina postojano stabilizirati na razinama zabilježenima do lipnja 2021. zbog promjena u geopolitičkoj situaciji. Većina država članica koje nabavljaju prirodni plin izravno iz Rusije plinovodima počela je 2021. smanjivati takav uvoz. Zbog neopravdane i ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu Europska unija i države članice pojačale su i ubrzale mjere za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. U okviru tih mjera planira se ili gradi najmanje 17 terminala za UPP (29). S obzirom na vrlo velika ulaganja koja su potrebna za izgradnju terminala za UPP i cjelokupne opskrbne infrastrukture te obvezu Unije da okonča ovisnost o ruskom plinu (30), iznimno je malo vjerojatno da će Unija ponovno kupovati ruski plin iz plinovoda u količinama i po cijenama iz razdoblja prije 2021. te će stoga cijene na tržištu vjerojatno biti mnogo više od onih zabilježenih do prve polovine 2021.

(67)

Nakon objave CCCMC je kritizirao činjenicu da je Komisija temeljila usporedbu na cijeni plina posljednjeg dana razdoblja ispitnog postupka revizije, koja je na TTF-u iznosila 41,86 EUR/MWh, i na prosječnoj cijeni u razdoblju ispitnog postupka revizije, koja, prema mišljenju CCCMC-a, nije bila reprezentativna s obzirom na iznimno visoke cijene u tom razdoblju, uključujući vršnu cijenu od 339,20 EUR/MWh, koja je zabilježena 22. kolovoza 2022. (vidjeti uvodne izjave 34. i 35.). Dodao je da su se ti troškovi već vratili ili se očekuje da će se uskoro vratiti na „razine prije krize” s obzirom na korelaciju između cijena prirodnog plina i troškova proizvodnje industrije Unije.

(68)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Podsjetila je da je radi procjene trajnosti utvrđene promjene okolnosti uputila i na prosječnu cijenu plina na TTF-u u prvoj polovini 2024. (vidjeti uvodnu izjavu 65.), kad su se cijene očito smanjile u odnosu na prethodne i iznimne vršne vrijednosti, ali su se stabilizirale na razinama znatno višima od onih koje su prethodile prvoj polovini 2021. Usto je napomenula da je u drugoj polovini 2024. prosječna cijena plina na TTF-u iznosila 29,82 EUR/MWh, što je znatno više od prosječne cijene plina na TTF-u u razdoblju od 2011. do 2020. (vidjeti uvodnu izjavu 65.). Iz toga proizlazi da nema naznaka da će se troškovi proizvodnje industrije Unije stabilizirati na razinama sličnima onima koje su prevladavale od uvođenja mjera do prve polovine 2021.

(69)

Nakon objave EPF je ponovio da će razine cijena prirodnog plina koje se predviđaju za drugu polovinu 2026. biti blizu stvarnim cijenama koje su zabilježene u srpnju 2023. (23 – 25 EUR/MWh). To ne bi bilo daleko od razina zabilježenih 2021. U tom je kontekstu EPF uputio na najnoviju Europsku gospodarsku prognozu od 15. studenog 2024. (31)

(70)

Komisija je napomenula da cijene prirodnog plina koje se predviđaju za razdoblje od drugog tromjesečja 2025. do prvog tromjesečja 2026. iznose od 43,5 do 47,25 EUR/MWh (32). Te su cijene barem 46 % više od prosječne cijene plina na TTF-u koja je zabilježena u prvoj polovini 2024. (vidjeti uvodnu izjavu 65.).

(71)

S obzirom na navedeno, Komisija je potvrdila da se promjena strukture nabave i opskrbe i posljedični viši troškovi prirodnog plina koje snose proizvođači iz Unije smatraju trajnima.

(72)

Kad je riječ o troškovima usklađivanja s propisima o okolišu koje snosi industrija Unije (vidjeti uvodnu izjavu 40.), nema naznaka da će se te regulatorne obveze u području okoliša uskoro poništiti. Štoviše, sve veća usmjerenost na okolišnu održivost, prvenstveno u okviru europskog zelenog plana, vjerojatno će podrazumijevati sve veće troškove usklađenosti industrije za proizvođače iz Unije. Projekcije koje su dosad objavili proizvođači iz Unije (vidjeti uvodnu izjavu 42.) potvrđuju tu tvrdnju. Stoga se očekuje da zabilježene promjene okolnosti budu trajne.

(73)

Nakon objave CCCMC je zatražio informacije o relativnoj važnosti navodnih troškova usklađivanja u odnosu na ukupne jedinične troškove proizvodnje melamina, što je i dalje bilo ključno pitanje pri procjeni stvarnog značaja postotnog povećanja.

(74)

Komisija je navela da su troškovi povezani s okolišem s kojima se industrija Unije suočila činili manji udio ukupnih troškova proizvodnje melamina nego troškovi plina. Međutim, to ne mijenja činjenicu da su zabilježene promjene bile znatne i trajne.

(75)

Kad je riječ o inflaciji (vidjeti uvodnu izjavu 46.), Komisija je napomenula da će zbog trajnog povećanja troškovnih stavki (troškovi plina i troškovi povezani s okolišem) neizbježno doći do rasta cijene izlaznog proizvoda, melamina. Osim toga, nakon što se ponovno uspostave ravnopravni uvjeti, industrija Unije htjet će prilagoditi svoje prodajne cijene u skladu s povećanjem troškovne osnovice jer dugoročno ne može pretrpjeti gubitke poput onih iz 2022. i razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga se očekuje da će viša razina cijena melamina u usporedbi s onima zabilježenima u početnom ispitnom postupku biti trajna.

(76)

Nakon objave CCCMC je osporavao tvrdnje da su troškovi proizvodnje industrije Unije bili viši u razdoblju ispitnog postupka revizije nego u razdoblju početnog ispitnog postupka i da se očekivalo da će viša razina troškova biti trajna.

(77)

Komisija je uputila na protuargument o trajnosti povećanih troškova plina (vidjeti uvodnu izjavu 70.), za koje se očekuje da će, s obzirom na ponder troškova plina u ukupnom trošku proizvodnje melamina, dovesti do jednako trajnog povećanja ukupnih troškova.

(78)

Kad je riječ o povećanom proizvodnom kapacitetu industrije Unije, u ispitnom postupku nije utvrđeno da proizvođači iz Unije u bliskoj budućnosti planiraju smanjiti kapacitete. Stoga se povećani ukupni kapacitet smatra trajnim.

(79)

Međutim, CCCMC je tvrdio da nije došlo do znatne (ili trajne) promjene proizvodnog kapaciteta industrije Unije ili njezine sposobnosti da opskrbljuje tržište EU-a.

(80)

Komisija je pojasnila da je kapacitet industrije Unije dovoljan da pokrije potrošnju u Uniji. U tom je kontekstu Komisija uputila na podatke prikupljene u ovom ispitnom postupku (vidjeti tablice 1. i 5.). Kapacitet je iznosio najmanje 476 874 tone godišnje (kako je zabilježeno u razdoblju ispitnog postupka revizije), a potrošnja nikad nije premašila 427 309 tona godišnje (kako je zabilježeno 2021.).

(81)

CCCMC je dodao da smanjenje tržišnog udjela industrije Unije na manje od 30 % u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. nije bilo trajno jer je bilo uzrokovano iznimnim okolnostima kao što su poteškoće u proizvodnji na razini proizvođača iz Unije i istodobna povećana potražnja korisnika. Kako bi nadoknadili manjak ponude, korisnici su se morali osloniti na veći uvoz, uglavnom iz Kine.

(82)

Komisija je napomenula da je znatno smanjenje tržišnog udjela industrije Unije bilo činjenično i stoga ga CCCMC nije osporavao. Komisija je smatrala da je smanjenje tržišnog udjela uglavnom bilo posljedica eksponencijalnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine, koji je doveo do sniženja cijena industrije Unije (vidjeti uvodnu izjavu 102.).

(83)

S obzirom na prethodno navedeno odbačene su primjedbe CCCMC-a.

(84)

Nakon objave SGE je ustvrdio da se okolnosti na kojima se temelje postojeće mjere u obliku nepromjenjive pristojbe i najniže uvozne cijene nisu znatno i trajno promijenile. Kad je riječ o dostupnosti uvoza melamina iz trećih zemalja, SGE je iznio primjedbu da su cijene iz trećih zemalja u nekim razdobljima bile niže od kineskih te da opskrba iz trećih zemalja nije bila stabilna i nije mogla zamijeniti uvoz iz Kine.

(85)

Komisija je napomenula da su uvozne cijene iz trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja općenito pratile tržišna kretanja. Što je još važnije, kako je prikazano u tablici 4., tržišni udio ukupnog uvoza iz trećih zemalja kretao se u relativno malom rasponu od 19,2 % do 22,3 % u razmatranom razdoblju, što znači da cijene nisu naštetile tržišnom udjelu industrije Unije u istoj mjeri kao kineske cijene (vidjeti tablicu 2.). Tržišni udio od 19,2 % do 22,3 % također je bitno veći od kineskog tržišnog udjela u razmatranom razdoblju u okviru ispitnog postupka na kojem su se temeljile mjere koje su predmet revizije te se Komisija stoga nije složila sa SGE-om. Komisija je utvrdila da je ukupni uvoz iz trećih zemalja stabilan alternativni čimbenik opskrbe tržišta Unije.

(86)

SGE je ponovio tvrdnju korisnika KRP od 30. listopada 2024. (33) da europski proizvodni kapacitet ne može samostalno zadovoljiti potražnju. Slično tome, EPF je u svojim primjedbama na objavu doveo u pitanje podatke o kapacitetu koje je ocijenila Komisija i koji su navedeni u tablici 5. u nastavku. EPF je tvrdio da su dva postrojenja za proizvodnju melamina društva BASF u Ludwigshafenu trajno zatvorena od kraja travnja 2023. (34) Osim toga, uputio je na podatke o tržištu koje je dobio od svojih članova, prema kojima su 2024. melamin proizvodila samo društva OCI i LAT Nitrogen uz smanjen kapacitet. Prema EPF-u, puni proizvodni kapacitet tih proizvođača bio je ukupno 290 000 tona godišnje.

(87)

Komisija zbog zaštite povjerljivih poslovnih podataka nije mogla objaviti podatke o proizvodnom kapacitetu pojedinačnih proizvođača iz Unije. Međutim, potvrdila je da su podaci o proizvodnom kapacitetu iz tablice 5. propisno provjereni. Komisija je napomenula i da relevantna postrojenja društva BASF nisu trajno zatvorena, kako tvrdi EPF, nego su ponuđena na prodaju na tržištu (35). Osim toga, pristup EPF-a na temelju kojeg se izostavljaju kapaciteti koji su privremeno neiskorišteni ili ponuđeni na prodaju nije u skladu s ustaljenom praksom Komisije. Činjenicu da su proizvođači iz Unije smanjili proizvodnju jer se nisu mogli nositi s uvozom iz Kine po nepravednim cijenama, koji se probio na tržište Unije u dosad nezabilježeno velikim količinama, ne treba tumačiti kao trajno smanjenje proizvodnog kapaciteta. Stoga je tvrdnja EPF-a odbačena. KRP-ova tvrdnja nije dodatno potkrijepljena te je stoga također odbijena.

(88)

Komisija je na temelju prethodno navedenog i u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe zaključila da su se okolnosti iz odjeljka 3.2.2. promijenile od početnog ispitnog postupka i da su te promjene trajne.

(89)

Prema informacijama koje su dostupne u zahtjevu istovjetni su proizvod u razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodila tri podnositelja zahtjeva i dva druga proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Dva proizvođača navedena u zahtjevu koji nisu uključeni u uzorak su BASF AG, Ludwigshafen (Njemačka) i S.C. Azomures, Targu Mures (Rumunjska). Samo se BASF registrirao kao zainteresirana strana. Nijedan od ta dva proizvođača nije dostavio primjedbe ni prigovore tijekom ispitnog postupka.

(90)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 175 786 tona. Ta je brojka izračunana na temelju odgovora na upitnik triju proizvođača iz Unije u uzorku i odgovora na upitnik o makropokazateljima koje su dostavili podnositelji zahtjeva.

(91)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., Komisija je odabrala konačni uzorak proizvođača iz Unije koji čine približno 83 % ukupne procijenjene proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Tri proizvođača u uzorku podnositelji su zahtjeva.

(92)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) podataka podnositelja zahtjeva koji se odnose na prodaju istovjetnog proizvoda industrije Unije, djelomično provjerenih u odnosu na prodaju koju su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku i (b) uvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju iz svih trećih zemalja kako je navedeno u bazi podataka Comext (Eurostat).

(93)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(94)

Revizija je pokazala da se potrošnja u Uniji od 2020. do 2021. povećala za 18 % kao rezultat oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Potrošnja u Uniji ukupno se smanjila za 7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(95)

Komisija je količinu proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata. Kineski tržišni udio utvrđen je usporedbom uvoza s potrošnjom u Uniji kako je navedeno u tablici 2.

(96)

Uvoz iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(97)

Količina proizvoda uvezenih iz Kine povećala se za više od 80 puta od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Premda se 2020. ne može smatrati reprezentativnom zbog gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, uvoz iz Kine ipak se gotovo učetverostručio od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(98)

U relativnom smislu (vidjeti indekse u tablici 2.) tržišni udio uvoza iz Kine povećao se još više od količine uvezenih proizvoda i u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegnuo je gotovo 30 %. U usporedbi s 2021. tržišni udio povećao se za više od četiri puta.

(99)

Komisija je prosječne cijene proizvoda uvezenih iz Kine utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata.

(100)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih iz Kine kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(101)

Prosječne cijene melamina uvezenog iz Kine povećale su se od 2020. do 2022. za 108 %. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije cijene su se znatno smanjile, i to za 32 %.

(102)

Komisija je sniženje cijena procijenila usporedbom (a) ponderiranih prosječnih statističkih cijena proizvoda uvezenih iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije, utvrđenih na temelju cijena CIF, uz odgovarajuće prilagodbe za konvencionalnu stopu carine, antidampinšku pristojbu (36) i troškove nakon uvoza, i (b) ponderiranih prosječnih prodajnih cijena triju proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije. Tako izračunana marža sniženja cijena iznosila je 8,5 %.

(103)

Komisija je zatim razmotrila druge učinke na cijene, osobito mogući znatan pad cijena. Komisija je primijetila da je do pada cijena došlo jer je industrija Unije od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije morala sniziti svoje prodajne cijene za oko 53 % (vidjeti tablicu 7.), na razinu koja je znatno niža od njezinih troškova proizvodnje, što je dovelo do gubitka od –100,1 % u razdoblju ispitnog postupka revizije (vidjeti tablicu 10.).

(104)

Komisija je utvrdila količine i cijene proizvoda uvezenih iz trećih zemalja primjenjujući istu metodologiju kao za NRK (vidjeti odjeljak 3.3.3.1.).

(105)

Količina proizvoda uvezenih iz trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(106)

Najvažniji izvori uvoza osim Kine uključivali su Katar, Trinidad i Tobago i Indiju. Uvoz iz svake od tih zemalja u razmatranom se razdoblju povećao za najmanje 54 % (Katar) i najviše 360 % (Indija). Međutim, uvoz iz Indije bio je 2020. na znatno nižoj razini u odnosu na druge dvije zemlje. Tržišni udio ukupnog uvoza iz svih trećih zemalja, ne uključujući Kinu, povećao se samo za 5 % u razmatranom razdoblju.

(107)

U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječne cijene proizvoda uvezenih iz sva tri najvažnija izvora osim Kine bile su više od prosječnih cijena proizvoda uvezenih iz NRK-a. Relativno blizu bile su samo cijene proizvoda uvezenih iz Trinidada i Tobaga, ali su one i dalje bile više od cijena proizvoda uvezenih iz Kine (1 379 EUR/tona u odnosu na 1 361 EUR/tona). Ipak, količina proizvoda uvezenih iz Trinidada i Tobaga iznosila je manje od 20 % količine uvezene iz Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(108)

Očito je da je povećanje tržišnog udjela trećih zemalja za 2,5 postotnih bodova u razmatranom razdoblju neznatno u odnosu na povećanje tržišnog udjela uvoza iz Kine, koje je iznosilo 28,9 postotnih bodova. Prosječna cijena proizvoda uvezenih iz trećih zemalja u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je znatno viša i od prodajne cijene industrije Unije (vidjeti tablicu 7.) i od prosječne cijene proizvoda uvezenih iz Kine (vidjeti tablicu 3.).

(109)

Za procjenu je li nastala šteta Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka i informacija iz odgovora podnositelja zahtjeva na upitnik, propisno provjerenih u odnosu na informacije u zahtjevu i odgovore na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, te na temelju Eurostatovih statističkih podataka. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(110)

Makroekonomski su pokazatelji u ovom predmetu sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost i produktivnost.

(111)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične prodajne cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(112)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(113)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 56 % u razmatranom razdoblju. Proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je gotovo isti u razmatranom razdoblju s tek minimalnim smanjenjem od 1 %. Zbog toga se iskorištenost kapaciteta smanjila za 56 %.

(114)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(115)

Količina proizvoda koje je industrija Unije prodala nepovezanim kupcima povećala se za 9 % od 2020. do 2021., ali se od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 52 postotna boda, na razinu koja je za 43 % niža od razine iz 2020.

(116)

U skladu s istim trendom tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 79,9 % na 48,6 %.

(117)

U razmatranom razdoblju potrošnja u Uniji smanjila se za 7 % (vidjeti tablicu 1.), a količina proizvoda koje je industrija Unije prodala nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 43 % (vidjeti tablicu 6.). Stoga je industrija Unije izgubila znatne tržišne udjele (vidjeti tablicu 6.) u odnosu na uvoz iz Kine (vidjeti tablicu 2.).

(118)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji i jedinični trošak proizvodnje u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje

(119)

Jedinični trošak proizvodnje eksponencijalno se povećao na razinu koja je 2022. bila 250 % iznad razine zabilježene 2020., a u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje 239 % iznad te razine. To naglo povećanje troška proizvodnje bilo je prije svega posljedica vrlo velikog povećanja cijena plina koje je započelo 2021.

(120)

Prodajne cijene slijedile su sličan trend do 2022., kad su dosegnule razinu koja je bila 244 % iznad razine iz 2020. U razdoblju ispitnog postupka revizije prodajne cijene smanjile su se za više od 50 % u odnosu na 2022. U podnesku od 23. kolovoza 2024. (37) podnositelji zahtjeva naglasili su da je u razdoblju ispitnog postupka revizije količina prodanih proizvoda industrije Unije pala na neodržive razine, dok su se troškovne osnovice znatno povećale.

(121)

Zaposlenost, produktivnost i prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(122)

Budući da je industrija Unije počela smanjivati radnu snagu zbog nepovoljnog stanja na tržištu, broj zaposlenika smanjio se za više od 9 % od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(123)

Produktivnost rada smanjila se za 56 % u razmatranom razdoblju u skladu s naglim padom proizvodnje (vidjeti tablicu 5.).

(124)

Prosječni troškovi rada povećali su se za 23 % u razmatranom razdoblju jer su nadnice i plaće prilagođene s obzirom na inflaciju i prethodni rast.

(125)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(126)

Razine zaliha znatno su varirale u razmatranom razdoblju. U 2021. razina zaliha bila je 56 % ispod razine iz 2020. U 2022. bila je 165 % iznad razine iz 2020. Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se gotovo peterostruko od 2020. do 2022. i više nego trostruko od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije. To je dodatni pokazatelj toga da je pri kraju razmatranog razdoblja industrija Unije sve teže prodavala svoje proizvode zbog dramatičnog povećanja uvoza iz Kine.

(127)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(128)

Komisija je utvrdila dobit proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje melamina nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Industrija Unije samo je 2021. ostvarila dobit, koja je iznosila 12,3 %. U 2020. i 2022. prodajom su stvoreni gubici u iznosu od –4,1 % u 2020. i –5,6 % u 2022. U razdoblju ispitnog postupka revizije gubitak je iznosio –100,1 %.

(129)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje novčanog toka bilo je pozitivno 2021. U 2022. i u razdoblju ispitnog postupka revizije industrija Unije ostvarila je negativan novčani tok kao posljedica negativnog trenda profitabilnosti.

(130)

Razina ulaganja industrije Unije u razmatranom se razdoblju povećala za 194 %. Prema rezultatima ispitnog postupka ulaganja su se gotovo isključivo odnosila na zamjenu potpuno amortizirane i istrošene imovine. Ta su ulaganja zapravo slučajno bila koncentrirana u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, ulaganja su bila relativno mala u odnosu na druge pokazatelje, kao što je ukupna vrijednost prodaje. Zato Komisija taj pokazatelj ne smatra vrlo bitnim za ovaj konkretni slučaj.

(131)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, a kretao se slično kao analizirane stope profitabilnosti.

(132)

S obzirom na sve veće troškove proizvodnje i nestabilnost cijena industrija Unije u razmatranom je razdoblju izgubila znatne tržišne udjele u odnosu na NRK. Uvoz iz Kine eksponencijalno se povećao i ušao na tržište Unije po cijenama koje su bile znatno snižene u odnosu na cijene industrije Unije. Zbog tog pritiska industrija Unije nije mogla prenijeti povećane troškove proizvodnje na svoje prodajne cijene, pa je pretrpjela nezapamćeno velike i neodržive gubitke.

(133)

U osnovi su za sve pokazatelje štete, kao što su proizvodnja, stope iskorištenosti kapaciteta, količina prodanih proizvoda, jedinične prodajne cijene, tržišni udjeli, profitabilnost i novčani tok, zabilježeni izrazito negativni trendovi u razmatranom razdoblju.

(134)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije u razmatranom razdoblju pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 1. osnovne uredbe.

(135)

Nakon što je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, Komisija je s obzirom na uvodnu izjavu 27. ispitala nanose li primjenjiva najniža uvozna cijena i nepromjenjiva pristojba ozbiljnu i trajnu štetu industriji Unije.

(136)

Komisija je najprije podsjetila na to da najniža uvozna cijena proizvođačima izvoznicima omogućuje da, kad cijene dosegnu razine koje su dovoljno iznad najniže uvozne cijene, izvoze gotovo neograničene količine predmetnog proizvoda bez plaćanja antidampinških pristojbi u Uniji. To se pokazalo točnim za 2022. i razdoblje ispitnog postupka revizije, kad su tržišne cijene dosegnule te razine (vidjeti tablicu 2. i uvodne izjave 97. i 98.).

(137)

Zatim je Komisija utvrdila da je uvoz iz Kine nanio materijalnu štetu industriji Unije. Naime, taj se uvoz eksponencijalno povećao u razmatranom razdoblju, i to za 8013 % (vidjeti tablicu 2.), što je dovelo do znatnog povećanja tržišnih udjela s 0,3 % u 2020. na 29,2 % u razdoblju ispitnog postupka revizije na štetu industrije Unije, čiji su se tržišni udjeli u tom razdoblju smanjili sa 79,9 % na 48,6 %. Nadalje, proizvodi iz Kine uvozili su se po sve nižim cijenama (vidjeti tablicu 3., od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije) i po cijenama nižima od cijena industrije Unije (vidjeti uvodnu izjavu 102.), što je industriji Unije nanijelo materijalnu štetu. Osim toga, uvoz iz Kine vršio je znatan pritisak na cijene industrije Unije. Naime, od 2021. cijene uvoza znatno su niže od cijena industrije Unije i, što je još važnije, od 2022. niže su od troška proizvodnje industrije Unije. Zbog zabilježenog sprečavanja rasta cijena industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u razdoblju ispitnog postupka revizije u skladu s povećanjem troškova, što je dovelo do znatnih gubitaka. Drugi čimbenici, kao što su cijene plina, koje su bile glavni uzrok povećanja troškova proizvodnje na razinu iznad prodajnih cijena (vidjeti podatke iz tablice 7. za 2022. i razdoblje ispitnog postupka revizije), isto su tako pridonijeli toj šteti, ali nisu umanjili utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu. Tržišni udio ukupnog uvoza iz trećih zemalja u razmatranom se razdoblju povećao za 13 % (vidjeti tablicu 4.), što je neznatno u odnosu na više nego osamdeseterostruko povećanje uvoza iz Kine u istom razdoblju (vidjeti tablicu 2.). Slično tomu, ukupni uvoz iz ostalih trećih zemalja u razdoblju ispitnog postupka revizije u prosjeku je bio skuplji od uvoza iz Kine za gotovo 200 EUR po toni. Stoga uvoz iz trećih zemalja nije umanjio utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(138)

Nakon objave CCCMC je naveo da su glavni razlog zbog kojeg proizvođači iz Unije nisu mogli povećati svoje cijene kako bi pokrili svoje troškove proizvodnje i održali profitabilnost bile iznimne okolnosti na unutarnjem tržištu EU-a u drugoj polovini 2022. i tijekom 2023., a ne uvoz iz Kine.

(139)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Ispitni postupak pokazao je da je 2021. i u određenoj mjeri 2022. industrija Unije uspjela povećati cijene u skladu s rastom troškova proizvodnje kad je uvoz iz Kine ušao na tržište po cijenama od 1 627 EUR i 1 990 EUR po toni. Tek u razdoblju ispitnog postupka revizije, kad su se uvozne cijene smanjile na 1 361 EUR po toni, industrija Unije više nije mogla prodavati po cijenama koje pokrivaju troškove. To je jasno pokazalo da mjere nisu postigle svoj željeni učinak jer je uvoz iz Kine po povoljnim cijenama i u većim količinama bio glavni uzrok štete industriji Unije.

(140)

U skladu s navedenim Komisija je zaključila da je najniža uvozna cijena u osnovi omogućila kineskim proizvođačima da povećaju izvoz po nižim cijenama, što je pak nanijelo materijalnu štetu industriji Unije.

(141)

Svi poznati nepovezani uvoznici i korisnici obaviješteni su o pokretanju postupka revizije.

(142)

Komisija je primila odgovor na upitnik od jednog nepovezanog uvoznika, no ta je stranka odbila dostaviti verziju odgovora koja nije povjerljiva. Zbog toga se dostavljene informacije nisu mogle analizirati.

(143)

Tri korisnika i grupa Unilin (koju čine dva korisnika) dostavili su odgovore na upitnik. Navedena tri korisnika nisu dostavila smislene otvorene verzije svojih odgovora na upitnik, pa se ti podnesci nisu mogli analizirati. Samo je grupa Unilin nastavila surađivati tijekom cijelog ispitnog postupka i čak je omogućila provjeru na licu mjesta u svojim poslovnim prostorima (kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18.).

(144)

Međutim, grupa Unilin tvrdila je da ne može dostaviti potpunu verziju svojih podnesaka koja nije povjerljiva jer joj sa stajališta tržišnog natjecanja ne odgovara da se određene informacije objave široj publici. Grupa Unilin stoga se pozvala na „iznimne okolnosti” u smislu članka 19. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je primila na znanje tvrdnju grupe Unilin. Na temelju dostavljenih informacija mogla je samo utvrditi da ni količina proizvoda koju je grupa Unilin kupovala od industrije Unije ni njezin uvoz iz Kine nisu reprezentativni za sektor korisnika u cjelini i da promjena oblika mjera ne bi neopravdano naštetila predmetnoj stranci.

(145)

Nakon objave EPF je izrazio zabrinutost zbog Komisijine procjene interesa korisnika jer se činilo da se temelji samo na dva odgovora na upitnik koje je dostavila grupa Unilin. Dodao je da se zbog povećanja troškova melamina od studenog 2022. do studenog 2023. znatno povećala razlika u cijeni između sirovih i prevučenih ploča, s prosječno 30 – 50 % na 60 – 124 %.

(146)

Komisija je pojasnila da se u svojoj procjeni može osloniti samo na provjerljive podatke koje dostave zainteresirane strane koje surađuju. Stupila je u kontakt s približno 80 korisnika koji su obaviješteni o reviziji nakon što je pokrenuta. Podaci koje je dostavila grupa Unilin bili su jedini provjerljivi podnesak korisnika koji je naposljetku bio dostupan Komisiji. Komisija nije proširila zaključak do kojeg je došla u vezi s grupom Unilin na sve korisnike, ali bez drugih korisnika koji surađuju nije raspolagala drugim dostupnim informacijama za analizu.

(147)

Osim toga, pristup EPF-a prema kojem se troškovi ulaznih elemenata u proizvodnji melamina izvode iz razlike u cijeni izlaznih proizvoda smatra se manjkavim. Razlike u cijeni mogu se pripisati mnogim drugim razlozima, primjerice percepciji kupaca itd., a ne nužno i ne isključivo povećanju jednog troškovnog elementa.

(148)

Nakon pokretanja postupka EPF je tvrdio da je europska industrija prerade drva donosila promet od više od 500 milijardi EUR godišnje i osigurala 4 milijuna izravnih radnih mjesta u Uniji. Industrija drvenih ploča donijela je 9 % tog prometa, a njezina se ključna uloga očitovala u davanju vrijednosti nusproizvodima iz sječe i prerade drva, koji su pretvoreni u visokokvalitetne, lagane i cjenovno pristupačne proizvode za sektor izrade namještaja i građevinski sektor. Stoga bi svaka promjena oblika mjera negativno utjecala na višestruko veći broj zaposlenika (koji rade kod proizvođača drvenih ploča iz EU-a i u lancu vrijednosti njihovih korisnika na nizvodnom tržištu) od broja zaposlenika proizvođača melamina iz Unije kojima bi koristila.

(149)

Komisija je smatrala da EPF nije dokazao koji se dio navodnog godišnjeg prometa odnosio na prodaju proizvoda koji sadržavaju melamin, koliko je relevantan trošak melamina povezan s tim proizvodima i koliko je zaposlenika bilo uključeno u proizvodnju i prodaju tih proizvoda. Zbog toga se nije mogao utvrditi učinak promjene oblika mjere, pa je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(150)

Nakon objave EPF je izračunao da je oko 650 000 radnih mjesta u industriji drvenih ploča i povezanim sektorima u cjelokupnom lancu opskrbe povezano s upotrebom melamina te da bi sva ta radna mjesta bila bitno ugrožena ako bi se oblik mjera promijenio. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer EPF nije obrazložio zašto bi pristojbe ad valorem na jednu sirovinu iz jedne određene zemlje bile štetne za te gospodarske sektore, za razliku od nepromjenjive pristojbe i najniže uvozne cijene.

(151)

EPLF je tvrdio da kineski proizvođači izvoznici na koje se primjenjuje nepromjenjiva pristojba od 415 EUR po toni nisu mogli izvoziti u Uniju jer je ta pristojba bila ograničavajuća i da ukupni kapacitet triju kineskih proizvođača na koje se primjenjuje najniža uvozna cijena nije bio veći od 300 000 tona, što nije bilo dovoljno za opskrbu europskog tržišta. EPLF je nadalje tvrdio da se korisnici iz Unije ne bi mogli osloniti samo na europsku proizvodnju melamina, posebno kad se tržište oporavilo.

(152)

Komisija je odbacila te tvrdnje EPLF-a. Potrošnja nikad nije bila veća od približno 430 000 tona godišnje. Na primjer, 2021. iznosila je 427 185 tona. Svojim kapacitetom većim od 476 000 tona (koji je zabilježen u razdoblju ispitnog postupka revizije, vidjeti tablicu 5.) industrija Unije zasigurno bi mogla sama pokriti tu potrošnju.

(153)

EPLF je dodao da su njegovi članovi izloženi sve jačoj konkurenciji iz Turske jer su turski proizvođači laminatnih podnih obloga mogli nastaviti uvoziti melamin iz Kine bez plaćanja antidampinških pristojbi i tako snositi niže troškove od proizvođača laminatnih podnih obloga iz Unije.

(154)

EPLF nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnje o jačoj konkurenciji iz Turske. Osim toga, nije bilo naznaka da bi promjena oblika mjera neopravdano naštetila korisnicima općenito (vidjeti i uvodnu izjavu 144.). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(155)

SGE je naveo da bi stope pristojbi koje bi nastale promjenom oblika antidampinških mjera u pristojbe ad valorem znatno povećale troškove uvoza proizvoda iz postupka revizije iz Kine. Povrh toga, zbog tako visokih stopa kineski izvoznici mogli bi postati nekonkurentni, što bi ih moglo prisiliti da se povuku s tržišta Unije. To bi uvoznicima i korisnicima iz Unije ograničilo mogućnosti nabave, prvenstveno na podnositelje zahtjeva, zbog čega bi tržište EU-a bilo manje konkurentno. Lanac opskrbe postao bi neuravnotežen, a kupovne cijene melamina vjerojatno bi znatno porasle.

(156)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Komisija je potvrdila da će se tržišne cijene melamina vjerojatno povećati jer su cijene zabilježene u razdoblju ispitnog postupka revizije bile neodržive za industriju Unije, a mjere u obliku najniže uvozne cijene i nepromjenjive pristojbe nisu dovoljno zaštitile industriju Unije od nepoštenih trgovinskih praksi proizvođača izvoznika, što je uvelike smanjilo njezine prodajne cijene (vidjeti tablicu 7.). Međutim, Komisija je u obzir uzela i činjenicu da će, uz primjenu pristojbi ad valorem u rasponu od 12 % do 65,2 %, ovisno o utvrđenoj razini dampinga, korisnici općenito moći kupiti kineski melamin po cijenama, uključujući pristojbe, koje omogućuju ravnopravno tržišno natjecanje s prodajnim cijenama proizvođača iz Unije. Osim toga, korisnici ga mogu nabavljati i iz drugih zemalja izvan Unije, kao što su to činili tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti tablicu 4.).

(157)

Nakon objave EPF je ukazao na ograničen proizvodni kapacitet u Kini. Prema njegovim podacima izvoz iz Kine u Uniju dosegnuo je vrhunac 2022., što znači da nije vjerojatno da će premašiti količine zabilježene te godine.

(158)

Komisija je napomenula da EPF nije dostavio potkrijepljene podatke o stvarnim i rezervnim kapacitetima u Kini. U svakom slučaju, količina izvoza iz Kine u Uniju 2022. i u razdoblju ispitnog postupka revizije već je bila vrlo štetna za industriju Unije, što najbolje pokazuju podaci o profitabilnosti u tablici 10.

(159)

Komisija je primjedbe nakon objave primila i od društva KRP, korisnika melamina koji je registriran kao zainteresirana strana, ali nije dostavio odgovor na upitnik.

(160)

Društvo KRP navelo je da najniža uvozna cijena osigurava pošteno tržišno natjecanje jer se tako postavlja donja granica cijene. To proizvođačima iz Unije omogućuje da ostvare dobit, a korisnicima da imaju pristup stabilnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi. Stoga društvo KRP smatra da je zadržavanje najniže uvozne cijene u interesu Unije. Dodatno je ustvrdilo da bi zamjena postojeće mjere pristojbama ad valorem drastično povećala njegove troškove melamina, što bi pak znatno povećalo troškove proizvodnje. To bi narušilo njegovu konkurentnost ne samo na domaćem tržištu nego i na međunarodnim tržištima, što bi ugrozilo njegovo poslovanje.

(161)

Društvo KPR nije potkrijepilo nijednu od dostavljenih tvrdnji te su stoga obje odbačene.

(162)

Komisija je s obzirom na nedostatak daljnje suradnje korisnika i udruženja korisnika zaključila da promjena oblika mjera ne bi neopravdano naštetila korisnicima.

(163)

Zbog toga je Komisija zaključila da nema naznaka da bi negativni učinak predložene promjene oblika mjera na korisnike i/ili uvoznike nadmašio pozitivni učinak mjera.

(164)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da promjena oblika mjera uvedenih na uvoz melamina podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije.

(165)

U skladu sa zaključkom u uvodnoj izjavi 134. industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga postojeći oblik mjera više nije primjeren za zaštitu industrije Unije od uvoza iz Kine, koji je na tržište Unije ušao u nezapamćeno velikim količinama i po sniženim cijenama.

(166)

S obzirom na procijenjene promjene okolnosti postojeći oblik mjera, koji je za više od 80 % ukupnog uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije podrazumijevao pristojbu na temelju najniže uvozne cijene od 1 153 EUR po toni, što znači da nije naplaćena nikakva pristojba, dok je za preostali uvoz podrazumijevao nepromjenjivu pristojbu od 415 EUR po toni, više ne može ukloniti utvrđenu materijalnu štetu koju je industrija Unije pretrpjela zbog kineskog uvoza. Konkretno, mjerom u obliku najniže uvozne cijene nije se moglo ispraviti postojanje znatnog pritiska na cijene industrije Unije (vidjeti uvodnu izjavu 102.) i pad cijena utvrđen u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(167)

U obje prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera zaključilo se da industrija Unije više ne trpi štetu jer postojeće mjere pružaju učinkovitu zaštitu (vidjeti uvodnu izjavu 128. Provedbene uredbe (EU) 2017/1171 i uvodnu izjavu 277. Provedbene uredbe (EU) 2023/1776). S druge strane, u okviru trenutačne djelomične privremene revizije Komisija je zaključila da mjere u postojećem obliku više nisu dovoljne za suzbijanje dampinga koji uzrokuje štetu.

(168)

Nestabilnost cijena melamina znatno se povećala od 2020., jednako kao i nestabilnost cijena plina, glavnog ulaznog elementa za proizvodnju melamina. U određenim su razdobljima cijene melamina dosegnule razine kakve nisu zabilježene barem od početnog ispitnog postupka. Nakon što su dosegnule te visoke razine, cijene su naglo pale s obzirom na drastično povećanje uvoza iz Kine po nižim cijenama. Zbog toga je industrija Unije bila prisiljena prodavati po cijenama koje su znatno niže od njezina troška.

(169)

Iz navedenog proizlazi da postojeći oblik mjera više nije mogao pružiti dovoljnu zaštitu da se spriječi nanošenje štete industriji Unije, koju je pružao u razdobljima ispitanima u prethodnim revizijama zbog predstojećeg isteka mjera. Kineski proizvođači prodavali su izvezene proizvode u Uniju po cijenama koje su bile niže od prodajnih cijena industrije Unije, ali su premašivale primjenjivu najnižu uvoznu cijenu i stoga nisu podlijegale antidampinškim pristojbama.

(170)

Iz toga slijedi da se šteta ponovila zbog promijenjenih okolnosti i da je postojeći oblik mjera postao nedovoljan za zaštitu industrije Unije od uvoza po sniženim cijenama.

(171)

Na temelju navedenih zaključaka, a posebno onih o postojanju materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije, o promjenama okolnosti u odnosu na početni ispitni postupak i o trajnosti tih promjena, kao i zaključka o interesu Unije, Komisija je smatrala da postojeći oblik antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine više nije primjeren za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom.

(172)

Stoga je Komisija odlučila ponovno uvesti pristojbe ad valorem za sva društva.

(173)

Nakon objave društva SGE i KRP navela su da je ponovno uvođenje pristojbi ad valorem koje su utvrđene prije više od deset godina nepravedno. Smatrala su da promjena okolnosti u kojima je prvotno uvedena najniža uvozna cijena znači da su te početne okolnosti zastarjele i u kontekstu uvođenja pristojbi ad valorem. Nadalje, neke pristojbe ad valorem koje se namjeravaju ponovno uvesti izračunane su na temelju podataka iz 2009., a samo je jedna izračunana na temelju podataka iz 2022. Stoga je ponovno uvođenje pristojbi ad valorem bilo nepravedno prema kineskim proizvođačima izvoznicima čije su stope pristojbi izračunane na temelju podataka iz početnog ispitnog postupka koji su zastarjeli i nisu u skladu s trenutačnim tržišnim uvjetima.

(174)

Komisija je smatrala da su te tvrdnje neutemeljene. Pristojbe ad valorem standardni su oblik antidampinških mjera koji Komisija koristi pri uvođenju mjera nakon ispitnog postupka. Uvođenje drugih oblika mjera obično je potrebno posebno opravdati u okviru odgovarajućih provedbenih uredbi, a uvođenje pristojbi ad valorem nije. U ovoj Uredbi Komisija je dovoljno obrazložila da okolnosti koje su dovele do iznimnog uvođenja pristojbi na temelju najnižih cijena u skladu s izvornom uredbom više ne postoje.

(175)

Komisija je također podsjetila na činjenicu da su postojeće mjere izmijenjene Provedbenom uredbom (EU) 2023/2653, kojom je društvu Xinjiang uvedena antidampinška pristojba ad valorem od 12 %. Komisija je u okviru ove privremene revizije pravno obvezna preispitati sve postojeće mjere, uključujući sve izmjene kao što je ona uvedena Provedbenom uredbom (EU) 2023/2653. Stoga se s izmijenjenom mjerom uvedenom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2023/2653 mora postupati jednako kao s izvornim mjerama.

(176)

Društva SGE i KRP predložila su da se najniža uvozna cijena prilagodi s 1 153 EUR po toni na raspon od 1 300 do 1 400 EUR po toni na temelju najnovijih podataka o promptnim cijenama koje je prikupilo i objavilo društvo Independent Commodity Intelligence Services (ICIS (38)). Taj predloženi raspon cijena proizlazi iz prosječne cijene melamina za razdoblje od srpnja 2024. do prosinca 2024., prema podacima ICIS-a. Na saslušanju nakon objave društvo SGE navelo je da će se cijene u okviru predloženog sustava najniže uvozne cijene stalno prilagođavati na temelju navedenih podataka ICIS-a. U tom je kontekstu društvo SGE smatralo da Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/82 (39) predstavlja presedan koji je relevantan za ovaj ispitni postupak.

(177)

Komisija je podsjetila na to da je ova privremena revizija bila ograničena na oblik mjera. Međutim, prijedlog društava SGE i KRP podrazumijevao je izmjenu razine mjera, točnije povećanje najniže uvozne cijene od 1 153 EUR po toni na najmanje 1 300 EUR po toni. Nadalje, Komisija je smatrala da je upućivanje društva SGE na Provedbenu uredbu (EU) 2015/82 pogrešno jer se ona ne odnosi samo na djelomičnu privremenu reviziju ograničenu na ispitivanje oblika mjera (vidjeti uvodnu izjavu 8. treću alineju te uredbe) nego i na djelomičnu privremenu reviziju ograničenu na štetu (vidjeti uvodnu izjavu 8. četvrtu alineju te uredbe). Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 181. te uredbe, Komisija je u okviru djelomične privremene revizije ograničene na štetu utvrdila novu neštetnu cijenu za industriju Unije i na temelju toga novu najnižu uvoznu cijenu (jer su se mjere temeljile na šteti). Budući da je ova djelomična privremena revizija ograničena na oblik mjera, izmjena razine mjera nije moguća. Stoga su prijedlozi društava SGE i KRP morali biti odbačeni.

(178)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih stopa pristojbe. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(179)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene pojedinačnih stopa pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(180)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od pojedinačnih stopa pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe ili promjenom okolnosti u smislu članka 11. stavka 3. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ili ispitni postupak privremene revizije. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(181)

Pojedinačne stope pristojbe propisane člankom 1. stavkom 2. ove Uredbe primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(182)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (40). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije koje dokazuju da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(183)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravala preporučiti promjena oblika mjera. Svim strankama odobren je i rok u kojem su mogle podnijeti prigovore nakon te objave i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(184)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (41), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(185)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 dao je pozitivno mišljenje,