(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 15. studenog 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom suspenzijskog poli(vinil-klorida) („S-PVC”) podrijetlom iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 2. listopada 2023. podnio Odbor za trgovinu poli(vinil-kloridom) („podnositelji pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije S-PVC-a u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 14. lipnja 2024. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna.

(4)

Komisija je od zainteresiranih strana primila brojne primjedbe.

(5)

Foamalite Ltd („Foamalite”), korisnik S-PVC-a sa sjedištem u Irskoj, izrazio je zabrinutost zbog „problema specifičnog za Irsku” jer se njegov glavni konkurent nalazi u Sjevernoj Irskoj i može uvoziti S-PVC s nižim pristojbama i suočava se s većom konkurencijom korisnika izvan Unije, posebno Turske. Društvo Foamalite izvozi oko trećinu svoje proizvodnje izvan Unije, a velik dio u Ujedinjenu Kraljevinu. Komisija napominje da bi se unutarnjom proizvodnjom u Uniji omogućio uvoz S-PVC-a bez pristojbi pri ponovnom izvozu prerađene robe. Time bi se osiguralo da pristojbe ne utječu na konkurentnost društva Foamalite izvan Unije. Kad je riječ o tržišnom natjecanju s konkurentom koji se nalazi u Sjevernoj Irskoj, Komisija je napomenula da će se na njega primjenjivati iste mjere kao i na Foamalite u Uniji, kako je predviđeno u članku 5. Protokola o Irskoj i Sjevernoj Irskoj u okviru Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (3).

(6)

Komisija je objasnila da se primjedbe društava TCI Sanmar i Foamalite nisu odnosile na točnost temeljnih izračuna dampinga i štete u smislu članka 19.a osnovne Uredbe. Stoga Komisija u privremenoj uredbi nije odgovorila na te primjedbe. Međutim, te su primjedbe razmotrene u uvodnim izjavama 35. i 36. u nastavku.

(7)

Formosa Plastics Corporation („Formosa”), proizvođač iz SAD-a, tvrdio je da je Komisija u svojim izračunima počinila niz administrativnih pogrešaka. Te su primjedbe razmotrene u uvodnoj izjavi 60. u nastavku.

(8)

Komisija je u srpnju 2024. u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2024/1896 (4) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenog poli(vinil-klorida) („PVC”) podrijetlom iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država („privremena uredba”).

(9)

Nakon objave privremenih mjera egipatska vlada i vlada Sjedinjenih Američkih Država, TCI Sanmar Chemicals S.A.E. (TCI Sanmar), Formosa, Oxy Vinyls, LP („Oxy Vinyls”), Westlake Corporation („Westlake”) i podnositelji pritužbe dostavili su podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima u roku predviđenom u članku 2. stavku 1. privremene uredbe.

(10)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanje s društvom Oxy Vinyls održano je 3. listopada 2024.

(11)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(12)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz S-PVC-a podrijetlom iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Vlada Sjedinjenih Američkih Država, TCI Sanmar, Formosa, Oxy Vinyls, Westlake, Shin-tech, Tricon Dry Chemicals i europsko udruženje za profile prozora od PVC-a (EPPA) dostavili su primjedbe u roku.

(13)

Primjedbe koje su strane podnijele na privremenu uredbu i ponovile u primjedbama na konačnu objavu, bez novih bitnih elemenata, razmatraju se jednom u ovoj Uredbi.

(14)

Nakon privremene objave Komisija je od egipatske vlade i vlade SAD-a te društva Formosa primila primjedbe o reprezentativnosti uzorka proizvođača iz Unije. Te su stranke dovele u pitanje reprezentativnost uzorka Unije koji je činio oko 25 % procijenjene proizvodnje S-PVC-a i 26 % prodaje u Uniji. Vlada SAD-a u tom je pogledu uputila na izvješće Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EZ – elementi za pričvršćivanje, u kojem je utvrđeno da domaća industrija koja čini 27 % ukupne procijenjene proizvodnje istovjetnog proizvoda ne zadovoljava kvantitativni prag i nije u skladu s člankom 4.1. Antidampinškog sporazuma WTO-a (5).

(15)

Prvo, Komisija napominje da nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe na uzorak proizvođača iz Unije kad je objavljen u fazi pokretanja postupka. Drugo, predmet koji je navela vlada SAD-a odnosi se na definiciju pojma „većinski udio” i pokretanje postupka u skladu s točkama 4.1. i 5.4. Antidampinškog sporazuma WTO-a, a ne na odabir uzorka. Stoga se ti članci ne primjenjuju na odabir uzorka. U skladu s tim navedena je primjedba odbačena.

(16)

Vlada SAD-a također je od Komisije zatražila objašnjenje o načinu odabira uzorka. Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka (6), Komisija je privremeni uzorak odabrala nakon pokretanja ispitnih postupaka, a informacije o tome mogu se pronaći u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama (7). U bilješci u dokumentaciji navedeni su nazivi društava u uzorku i kriteriji upotrijebljeni za njihov odabir, odnosno količina proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u u razdoblju ispitnog postupka. Strane su dobile priliku dostaviti primjedbe o privremenom uzorku. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe te je potvrdila privremeni uzorak.

(17)

Vlada SAD-a i društvo Formosa također su doveli u pitanje činjenicu da je uzorak uključivao dva prerađivača. Točno je da društva INOVYN Manufacturing Belgium SA i Vynova Wilhelmshaven GmbH proizvode S-PVC na temelju ugovora o preradi. Komisija smatra da proizvodnja S-PVC-a na temelju ugovora o preradi ne znači da ta dva subjekta u uzorku nisu proizvođači, već upravo suprotno. Osim toga, kako je industrija Unije navela u svojem odgovoru na te primjedbe, bilo je potrebno uključiti prerađivače kako bi se obuhvatili različiti poslovni modeli koji se koriste u Uniji. Ta dva subjekta koja proizvode S-PVC na temelju ugovora o preradi među najvećim su proizvođačima S-PVC-a u Uniji. Suprotno onomu što je navela vlada SAD-a, Komisija je uzela u obzir puni trošak proizvodnje proizvođača jer je u tu svrhu dobila pristup računovodstvenim podacima poduzetnika.

(18)

Društvo Formosa također je tvrdilo da u otvorenoj dokumentaciji nije bilo dovoljno informacija o točnim dogovorima između prerađivača i njihovih poduzetnika kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo da procijene reprezentativnost uzorka.

(19)

Međutim, društvo Formosa nije dostavilo primjedbe o predloženom uzorku industrije Unije kad je stavljen na raspolaganje u otvorenoj dokumentaciji niti je dostavilo primjedbe o potpunosti otvorene dokumentacije tijekom ispitnog postupka. U svakom slučaju, otvorena dokumentacija ispitnog postupka sadržavala je dovoljno pojedinosti na temelju kojih se moglo utvrditi prerađivače u ranijoj fazi postupka, uključujući njihovu različitu strukturu prodaje, pa su zainteresirane strane mogle procijeniti reprezentativnost uzorka. Stoga se te tvrdnje odbacuju.

(20)

Vlada SAD-a i društvo Formosa tvrdili su da Komisija pri odabiru uzorka nije uzela u obzir zemljopisnu rasprostranjenost industrije Unije. U odgovoru na tu primjedbu Komisija je ponovila da je uzorak proizvođača iz Unije u potpunosti odabran u skladu s člankom 17. osnovne uredbe jer se sastoji od tri najveća proizvođača iz Unije u smislu proizvodnje i prodaje u Uniji. Nadalje, svi ti proizvođači iz Unije nalaze se u različitim državama članicama (Belgija, Njemačka i Nizozemska), čime se osigurava primjerena zemljopisna rasprostranjenost uzimajući u obzir udio država članica proizvođača. Stoga se te primjedbe odbacuju.

(21)

Zato su odbačene i primjedbe o reprezentativnosti uzorka Unije.

(22)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi o odabiru uzorka, potvrđuju se uvodne izjave od 8. do 15. privremene uredbe.

(23)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuje se uvodna izjava 16. privremene uredbe.

(24)

Vlada SAD-a kritizirala je podnositelje pritužbe zbog „prekomjernog redigiranja” dokumenata i smatrala je da zbog njega strane iz SAD-a ne mogu iznijeti primjedbe o ključnim elementima pritužbe. To bi predstavljalo kršenje članaka 6.4. i 6.5. Antidampinškog sporazuma WTO-a.

(25)

Komisija je razmotrila to pitanje. Utvrdila je da je vlada SAD-a pogrešno prikazala situaciju navodeći da su „svi prilozi pritužbi u cijelosti povjerljivi” iako to nije bio slučaj. Otvorena verzija mnogih priloga identična je njihovoj povjerljivoj verziji. Kad je riječ o većini drugih priloga, verzija koja nije povjerljiva pravilno odražava informacije navedene u povjerljivoj verziji, uzimajući u obzir osjetljive informacije o trgovačkim društvima. U nekim posebnim slučajevima nije bilo moguće dostaviti sažetak koji nije povjerljiv zbog prirode predmetnih informacija. U takvim su slučajevima strane koje su dostavile informacije to opravdale, a Komisija je procijenila i prihvatila zahtjev za povjerljivost. Stoga je Komisija zaključila da je verzija pritužbe koja nije povjerljiva u skladu s odredbama članka 19. stavka 2. osnovne uredbe i članaka 6.4. i 6.5. Antidampinškog sporazuma WTO-a.

(26)

Vlada SAD-a također je kritizirala činjenicu da je Komisija zanemarila primjedbe društva Oxy Vinyls o pretjerano redigiranom materijalu koji je dostavila industrija EU-a. U tom se pogledu napominje da je Komisija nastavno na primjedbe društva Oxy Vinyls stupila u kontakt s proizvođačem iz Unije u uzorku koji je zatim dostavio revidiranu verziju odgovora na upitnik koja nije povjerljiva u roku koji je propisala Komisija.

(27)

S obzirom na prethodno navedene zaključke potvrđene su uvodne izjave od 17. do 29. privremene uredbe.

(28)

Vlada SAD-a i Formosa dostavili su primjedbe o ograničenim produljenjima roka koja su proizvođačima izvoznicima odobrena za odgovaranje na antidampinški upitnik i nedostatku fleksibilnosti pri određivanju rasporeda provjere, što je uzrokovalo nepotrebne poteškoće za ispitanike iz SAD-a. Kako bi potkrijepila te tvrdnje, vlada SAD-a ukazala je na vrijeme od produljenog roka za dostavljanje odgovora na upitnik do uvođenja privremenih mjera te od provedbe provjere na licu mjesta do izdavanja izvješća o toj provjeri.

(29)

Komisija je odbacila te tvrdnje smatrajući navedene primjere nebitnima jer je proizvođačima izvoznicima omogućila da odgovore na upitnik nakon isteka roka od 37 dana propisanog u Obavijesti o pokretanju postupka, zbog praznika Komisije, a osim toga je i pažljivo utvrdila raspored provjera kako bi u najvećoj mogućoj mjeri uzela u obzir želje proizvođača izvoznika. Istaknula je i činjenicu da je cijeli ispitni postupak dugotrajan i da je proizvođačima izvoznicima nakon dostave odgovora na upitnik pruženo nekoliko dodatnih mogućnosti za dostavljanje podataka koji nedostaju i/ili dodatnih podataka sve do provjere na licu mjesta, uključujući i tijekom provjere na licu mjesta.

(30)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 30. i 31. privremene uredbe.

(31)

Društvo Oxy Vinyls navelo je da je Komisija odabrala razdoblje ispitnog postupka kako bi osigurala najgori mogući ishod za izvoznike iz SAD-a iz perspektive štete, što je vidljivo iz razlike između ugovornih cijena SAD-a i Unije. Komisija je napomenula da je razdoblje ispitnog postupka odabrano u skladu s njezinom stalnom praksom te člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(32)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuje se uvodna izjava 32. privremene uredbe.

(33)

Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 33. do 38. privremene uredbe.

(34)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 50. do 58. privremene uredbe.

(35)

Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da postoji važna pogreška u izračunu jer prijavljene vrijednosti CIF koje je upotrijebila Komisija nisu cijene CIF na granici Unije jer u tablicama prodaje nisu navedeni troškovi prijevoza i povezani troškovi za sve transakcije izvršene na temelju cijena FAS ili FCA.

(36)

Komisija napominje da su, u skladu s njezinom dosljednom praksom i kako bi prikupila podatke potrebne za procjenu izvoznih cijena i dampinških marži u skladu s primjenjivim odredbama osnovne uredbe, proizvođači izvoznici obvezni za svaku izvoznu transakciju dostaviti ne samo stvarnu cijenu s računa nego i zasebnu cijenu CIF za istu transakciju. Ako uvjet isporuke osnovne transakcije nije CIF, proizvođač izvoznik mora procijeniti tu vrijednost CIF. Naime, Komisija se u ovom predmetu oslonila na vrijednosti CIF koje je dostavilo društvo TCI Sanmar. Ako je uvjet isporuke predmetne transakcije bio CIF, Komisija je vrijednost CIF koju je društvo TCI Sanmar pogrešno prijavilo uskladila sa stvarnom vrijednošću računa. Primjedba i objašnjenje Komisije odnosili su se mutatis mutandis i na cijenu CIF upotrijebljenu za izračun marže štete (vidjeti uvodne izjave 129. i 130. privremene uredbe).

(37)

Nakon konačne objave društvo TCI Sanmar ponovilo je svoje primjedbe o tom pitanju i tvrdilo da se Komisija oslonila na neprimjerene vrijednosti CIF te da je kasnija pogreška u izračunu djelomično nastala zbog zahtjeva Komisije za izmjenu podataka koje je društvo TCI Sanmar dostavilo u svojem prvom odgovoru na upitnik. Društvo TCI Sanmar dodalo je da je prema podacima Eurostata vrijednost CIF 926 EUR po toni, što je znatno više od vrijednosti koju je Komisija upotrijebila u svojim izračunima, među ostalim i zato što su vrijednosti CIF Eurostata uključivale maržu trgovca (i druge troškove) za razliku od vrijednosti CIF koje je upotrijebila Komisija.

(38)

Komisija objašnjava da u skladu sa svojom dosljednom praksom prednost daje podacima koje pojedina društva dostave u odgovorima na upitnik, uključujući odgovore na dopise za dopunu podataka, pred općim i javnim statističkim podacima, posebno ako ih upotrebljava za izračun specifičan za društvo. Statistički podaci nisu specifični za društvo, a nisu dostupni ni podaci za svaku pojedinu transakciju. Komisija je objasnila i da je u konačnici svaka strana koja je predmet ispitnog postupka odgovorna za dostavljanje točnih podataka.

(39)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 59. i 60. privremene uredbe.

(40)

Podsjeća se da je u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(41)

Kako bi se neto uobičajena vrijednost smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove pakiranja.

(42)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i pakiranja. Prilagodbe su izvršene zbog troškova kredita ako su ti troškovi utjecali na cijene i usporedivost cijena (vidjeti i uvodnu izjavu 47. ove Uredbe i uvodnu izjavu 67. privremene uredbe).

(43)

Nakon uvođenja privremenih mjera društvo TCI Sanmar ponovilo je prethodne tvrdnje i navelo da bi uobičajene vrijednosti trebalo smanjiti s obzirom na učinke valutne krize na gospodarstvo Egipta u razdoblju ispitnog postupka. U tu je svrhu društvo TCI Sanmar uputilo na uvodnu izjavu 64. privremene uredbe, u kojoj je sažeta prethodna tvrdnja društva TCI Sanmar u kojoj se u načelu navodi namjera da se za izračun dampinga u pogledu transakcija izvršenih u razdoblju ispitnog postupka, tj. od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023., upotrijebi devizni tečaj koji je 6. ožujka 2024. odredila Egipatska središnja banka („CBE”). Društvo TCI Sanmar dodalo je da su temeljne okolnosti devalvacije EGP-a pokazale da je u razdoblju ispitnog postupka stvarna vrijednost EGP-a bila znatno niža od objavljene stope CBE-a. U svojem podnesku nakon privremene objave društvo TCI Sanmar tvrdilo je da Komisija nije razmotrila argument društva TCI Sanmar u privremenoj uredbi.

(44)

Egipatska vlada dostavila je nakon objave privremenih mjera i podnesak u kojem je uputila na tvrdnju društva TCI Sanmar iz uvodne izjave 43. i dodala da su dostavljeni dokazi (prilagodba deviznog tečaja od 6. ožujka 2024.) relevantni za ovaj ispitni postupak. U svojem je podnesku egipatska vlada nejasno uputila na izvješće Žalbenog tijela WTO-a u predmetu Argentina – keramičke pločice, u kojem je Žalbeno tijelo WTO-a utvrdilo da dokaze iz razdoblja nakon ispitnog postupka koji su izravno povezani s transakcijama u razdoblju ispitnog postupka ne bi trebalo odbaciti kao nerelevantne.

(45)

Komisija upućuje na uvodne izjave 65. i 66. privremene uredbe u kojima su te primjedbe u potpunosti razmotrene i opovrgnute. Komisija je smatrala da je tvrdnja egipatske vlade manjkava jer je CBE u cijelom razdoblju ispitnog postupka određivao primjenjive devizne tečajeve koje bi stoga trebalo primijeniti na transakcije izvršene u dotičnom razdoblju ispitnog postupka. Očito je da se tečaj utvrđen 6. ožujka 2024. ne bi trebao primjenjivati na transakcije izvršene u razdoblju ispitnog postupka od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. U tom se pogledu čini da primjena deviznog tečaja koji je predložilo društvo TCI Sanmar nije u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 10. točke (j) osnovne uredbe.

(46)

Nakon konačne objave društvo TCI Sanmar ponovno je tvrdilo da službeni devizni tečajevi koje je utvrdio CBE za razdoblje ispitnog postupka ne odražavaju stvarno stanje na tržištu. Komisija napominje da ponovljena tvrdnja nije dovoljna za izmjenu prethodne ocjene Komisije utvrđene u uvodnim izjavama 65. i 66. privremene uredbe i uvodnoj izjavi 45. ove Uredbe.

(47)

Društvo TCI Sanmar dostavilo je drugu tvrdnju o usporedbi uobičajenih vrijednosti i izvoznih cijena na koju se Komisija osvrnula u uvodnoj izjavi 67. privremene uredbe. Komisija je tu tvrdnju, zbog osjetljive prirode temeljnih činjenica, razmotrila samo s društvom TCI Sanmar.

(48)

Nakon konačne objave društvo TCI Sanmar ponovilo je tvrdnju iz prethodne uvodne izjave o prilagodbi troškova kredita. S obzirom na osjetljivu prirodu temeljnih činjenica Komisija je i u ovom slučaju potvrdila pobijanje te tvrdnje samo za društvo TCI Sanmar.

(49)

Egipatska vlada ponovila je tvrdnju društva TCI Sanmar na koju se upućuje u uvodnoj izjavi 47. navodeći da bi na temelju dostavljenih dokaza trebalo povećati izvozne cijene egipatskog izvoznika TCI Sanmar. Tom je tvrdnjom društvo TCI Sanmar namjeravalo postići povećanje izvozne cijene, ali Komisijina analiza te tvrdnje dovela je do njezina smanjenja. Egipatska vlada smatrala je da je odbijanje Komisije da odobri povećanje izvoznih cijena društva TCI Sanmar u suprotnosti s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe kojim se predviđa načelo primjerene usporedbe uobičajenih vrijednosti i izvoznih cijena. U tom je pogledu egipatska vlada uputila na izvješće Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – elementi za pričvršćivanje (Kina), u kojem je izražena potreba za primjerenom usporedbom na temelju članka 2.4. Antidampinškog sporazuma.

(50)

Komisija potvrđuje da je osigurala primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena. Temeljne pojedinosti mogle su se podijeliti samo izravno s društvom TCI Sanmar zbog povjerljivosti.

(51)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 61. do 68. privremene uredbe.

(52)

Budući da nije bilo prihvaćenih tvrdnji o izračunu dampinške marže, potvrđuje se uvodna izjava 72. privremene uredbe.

(53)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(54)

Društvo Westlake u svojem je odgovoru na upitnik navelo konsolidirani trošak proizvodnje klora i kaustične sode te je odbilo prihod ostvaren prodajom kaustične sode. Komisija je u privremenoj fazi odbila tu prilagodbu. Razlozi za taj pristup detaljno su opisani u pojedinačnoj objavi društvu Westlake kako slijedi:

(55)

Nakon privremene objave društvo Westlake osporilo je pristup Komisije tom pitanju. Navelo je da je ključno prikazati činjenicu da su S-PVC i kaustična soda međusobno povezani u proizvodnji i da se temelje na zajedničkoj dobiti. Kako bi potkrijepilo tu tvrdnju, društvo je uputilo na Komisijin opis proizvodnje PVC-a iz njezine odluke o ispitnom postupku o koncentracijama INEOS/Solvay/JV (8). Komisija je u toj odluci kaustičnu sodu opisala kao nusproizvod proizvodnje PVC-a.

(56)

Kao prvo, Komisija je napomenula da društvo Westlake nije iznijelo argumente koji bi osporili točke od ii. do iv. uvodne izjave 54. koje su uključene u njegovu pojedinačnu objavu. Samo je komentiralo točku v. (te implicitno i točku i.), navodeći da se ne slaže s time da se kaustična soda smatra suproizvodom. Društvo Westlake je tvrdilo da bi se kaustična soda umjesto toga trebala smatrati nusproizvodom, kako je Komisija utvrdila u spomenutom ispitnom postupku o koncentracijama.

(57)

Kad je riječ o predmetu INEOS/Solvay/JV, Komisija je napomenula da odluke njezine Glavne uprave za tržišno natjecanje donesene u ispitnim postupcima o koncentracijama nisu obvezujuće za ispitne postupke trgovinske zaštite koje Glavna uprava za trgovinu provodi u skladu s drugim skupom pravila. U svakom slučaju, objavljena odluka u predmetu INEOS/Solvay/JV zapravo potvrđuje da je kaustična soda nusproizvod elektrolize soli i vode, a ne S-PVC-a. Također navodi da je kaustična soda gospodarski najrelevantniji nusproizvod u samom vertikalnom lancu PVC-a, a ne samo S-PVC-a (9).

(58)

Na temelju prethodno navedenog, odbačen je zahtjev društva Westlake u pogledu prilagodbe za kaustičnu sodu.

(59)

Društvo Formosa iznijelo je niz tvrdnji u vezi s izračunom uobičajene vrijednosti. Prva tvrdnja odnosila se na navodnu pogrešku koju je Komisija počinila kad je prvo, u fazi prethodnog objavljivanja, revidirala financijske prihode i troškove navedene u tablici profitabilnosti društva Formosa, a zatim pri uvođenju privremenih mjera nije uzela u obzir primjedbe društva Formosa o toj reviziji. Druga navodna pogreška odnosila se na procjenu troškova povezanih s prijevozom koji su navedeni u istoj tablici. Treća tvrdnja odnosila se na postupanje s popustima na prodaju. Četvrta se tvrdnja odnosila na izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova kad se mora izračunati uobičajena vrijednost. Posljednja se tvrdnja odnosila na metodologiju izračuna profitabilne prodaje društva u izračunu dampinga.

(60)

Od navedenih tvrdnji četiri su odbačene, a jedna je prihvaćena. Razlozi za njihovo odbijanje i prihvaćanje jedne tvrdnje objavljeni su samo dotičnom društvu jer primjedbe nisu bile sažete u otvorenoj verziji.

(61)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 73. do 81. privremene uredbe.

(62)

Nakon konačne objave društvo Formosa ponovilo je dvije tvrdnje o izračunu uobičajene vrijednosti iz uvodne izjave 59., posebno tvrdnju o zahtjevu za reviziju raspodjele financijskih sredstava i troškova navedenih u tablici profitabilnosti i tvrdnju o metodologiji koju bi Komisija trebala primijeniti za izračun postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova.

(63)

Komisija je odbacila obje tvrdnje na temelju objašnjenja koja su već dostavljena u Prilogu III. posebnim dokumentima o objavi koji su 29. listopada 2024. poslani društvu Formosa (10). Ukratko, za prvu se tvrdnju Komisija oslonila na provjerene podatke. Kad je riječ o drugoj tvrdnji, Komisija je potvrdila da je postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova izračunan u skladu s utvrđenom metodologijom za izračun dampinga kao postotak prometa od prodaje na razini franko tvornica koji je naveden u tablici profitabilnosti.

(64)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 83. privremene uredbe, u slučaju neizravne prodaje preko nepovezanih trgovaca u SAD-u izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se predmetni proizvod prodavao tim trgovcima.

(65)

Društvo Westlake tvrdilo je da u trenutku prodaje tim nepovezanim trgovcima nije znalo jesu li određena prodana roba ili njezine količine bile namijenjene Uniji. Stoga je tvrdilo da cijene za tu prodaju nisu bile specifične za tržište Unije i da se nije moglo smatrati da ta prodaja odražava izvozne cijene za Uniju. Navedeno je društvo stoga tvrdilo da ta prodaja nije trebala biti uzeta u obzir u izračunu dampinga. Komisija je podsjetila da je tijekom ispitnog postupka prikupila informacije koje su joj omogućile da utvrdi odredište u EU-u za velik broj transakcija s tim nepovezanim trgovcima i da su u izračun izvozne cijene uključene samo one transakcije za koje se moglo utvrditi odredište u EU-u. Pri izračunu dampinga izostavljena je neizravna izvozna prodaja za koju se nije moglo potvrditi da ima odredište u EU-u. Komisija je utvrdila da nije važno je li društvo Westlake bilo svjesno konačnog odredišta te izvozne prodaje u trenutku prodaje nepovezanom domaćem trgovcu. Činjenice su pokazale da su te prodajne transakcije bile prodaje u Uniju te su zato uključene u izračun dampinga. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(66)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 82. i 83. privremene uredbe.

(67)

Podsjeća se da je u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(68)

Kako bi se neto uobičajena vrijednost smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove manipulacije, utovara i popratne troškove te troškove prijevoza i osiguranja. Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, troškovi pakiranja, popusti i druge olakšice, ako je primjenjivo.

(69)

Kako bi se neto cijena izvoza smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove manipulacije, utovara i popratne troškove te troškove prijevoza i osiguranja. Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, troškovi pakiranja i popusti, ako je primjenjivo.

(70)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 84. i 85. privremene uredbe.

(71)

Djelomično prihvaćena tvrdnja društva Formosa dovela je do neznatne promjene njegove dampinške marže, koja je porasla sa 70,3 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 87. privremene uredbe, na 71,2 %.

(72)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(73)

Nakon objave privremene uredbe društvo Formosa tvrdilo je da je činjenica da se nekoliko pokazatelja štete temeljilo na procjenama dovela u pitanje pouzdanost tih pokazatelja.

(74)

U odgovoru na tu primjedbu Komisija je napomenula da je procijenila makroekonomske pokazatelje za procjenu štete, kao što su količina proizvodnje i količina prodanih proizvoda itd., na temelju podataka primljenih od proizvođača iz Unije u uzorku i onih koji nisu odabrani u uzorak i Eurostata, kako je u osnovi objašnjeno u uvodnoj izjavi 100. privremene uredbe. Nadalje, društvo Formosa nije utvrdilo nikakve posebne probleme s tim procjenama niti je dostavilo alternativne procjene.

(75)

Na temelju prethodno navedenog tvrdnje društva Formosa su odbačene.

(76)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, potvrđene su uvodne izjave od 92. do 93. privremene uredbe.

(77)

Nakon objave privremene uredbe društva Westlake i Oxy Vinyls ponovila su svoju tvrdnju da bi prihode i dobit od kaustične sode trebalo uzeti u obzir u analizi štete te da su S-PVC i kaustična soda međusobno povezani u proizvodnji i na tržištima. Konkretno, društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da Komisija nije navela dostatne razloge zbog kojih je odbila tvrdnju da bi se u procjeni štete trebalo uzeti u obzir i poslovanje s kaustičnom sodom. Nadalje, društvo Westlake tvrdilo je da se proizvođači S-PVC-a koji su uključeni u proizvodnju klora oslanjaju na zajedničku dobit.

(78)

Komisija napominje da društva Westlake i Oxy Vinyls nisu dostavila nikakve dodatne dokaze kojima bi se doveli u pitanje nalazi iz uvodne izjave 97. privremene uredbe i privremeni nalazi kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 55. do 58. U svakom slučaju, Komisija podsjeća da nisu svi proizvođači iz Unije uključeni u proizvodnju klora. Nadalje, S-PVC i kaustična soda suproizvodi su procesa klor-alkalne elektrolize, a kaustična soda nije suproizvod ni nusproizvod proizvodnje S-PVC-a, pa bi je trebalo zasebno obraditi.

(79)

Primjedba društva Oxy Vinyls da Komisija nije navela dostatne razloge za odbijanje uključenja kaustične sode u analizu štete bila je vrlo nejasna i nije sadržavala relevantne čimbenike koji bi utjecali na industriju Unije zbog tog odbijanja. Komisija se ne slaže s prethodno navedenom izjavom društva Oxy Vinyls iz sljedećih razloga. U uvodnim izjavama 96. i 97. privremene uredbe Komisija je jasno objasnila postupak proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka koji provode različiti proizvođači iz Unije u uzorku i važnost kaustične sode u tom postupku. Komisija ponovno napominje da su svi proizvođači iz Unije u uzorku kupovali klor od zasebnih povezanih ili nepovezanih pravnih subjekata. To znači da je proizvodnja kaustične sode bila odvojena od postupka proizvodnje S-PVC-a i nije utjecala na trošak proizvodnje ili profitabilnost proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena. Društvo Oxy Vinyls također je tvrdilo da je Komisija bila dužna analizirati segmentaciju tržišta proizvoda iz ispitnog postupka. U tom je pogledu Komisija utvrdila da nije bilo segmentacije tržišta za S-PVC, kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 98. i 99. privremene uredbe. Proizvođač izvoznik nije dostavio nove dokaze kojima bi se doveo u pitanje privremeni zaključak o segmentaciji tržišta te je zato ta tvrdnja odbačena.

(80)

Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 94. do 99. privremene uredbe.

(81)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls ponovilo je svoju tvrdnju da je Komisija trebala obraditi PVC i kaustičnu sodu kao povezane industrije, zbog čega bi se mogle zajedno razmatrati u procjeni štete. Kako bi potkrijepilo tu tvrdnju, uputilo je na Komisijin opis proizvodnje PVC-a iz njezine odluke o ispitnom postupku o koncentracijama INEOS/Solvay/JV.

(82)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija ostaje pri svojem stajalištu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 57. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(83)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 100. do 103. privremene uredbe.

(84)

Egipatska vlada i društva TCI Sanmar i Westlake osporili su kumulativnu procjenu učinaka uvoza iz Egipta i SAD-a jer je prema njihovoj procjeni tržišni udio egipatskog uvoza bio zanemariv. U prilog svojoj tvrdnji društva Westlake i TCI Sanmar uputila su i na presudu Suda Europske unije u predmetu Eurofer protiv Komisije (11), u kojoj je Sud objasnio da zahtjev za 1 % iz članka 5. stavka 7. i članka 9. stavka 3. osnovne uredbe nije obvezni prag iznad kojeg Komisija ne može zaključiti da je uvoz iz određene zemlje zanemariv.

(85)

Komisija ponavlja da su ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe. Komisija napominje i da je uvoz iz predmetnih zemalja također bio iznad praga zanemarivosti navedenog u Antidampinškom sporazumu WTO-a (12). Komisija je podsjetila da je uvoz iz Egipta u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo tržišni udio od 1,92 %, što je očito iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Nadalje, u predmetu Eurofer protiv Komisije Sud Europske unije naveo je da se tržišni udio „neznatno” veći od 1 % može smatrati zanemarivim, čime se Komisiji ostavlja određeno diskrecijsko pravo da procijeni što bi se u pojedinom slučaju smatralo zanemarivim. U ovom konkretnom ispitnom postupku tržišni udio od 1,92 % u razdoblju ispitnog postupka nije bio „neznatno” veći od 1 % pa se nije smatrao zanemarivim.

(86)

Na temelju gore navedenog potvrđene su uvodne izjave od 104. do 107. privremene uredbe.

(87)

Nakon konačne objave TCI je ponovio svoj zahtjev za dekumulaciju, pozivajući se na presudu Suda u predmetu Eurofer protiv Komisije. Komisija smatra da je propisno ispitala njegovu tvrdnju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 85. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(88)

Društvo Westlake dovelo je u pitanje metodologiju Komisije odabranu za procjenu količine uvoza E-PVC-a obuhvaćenog oznakom KN 3904 10 00 . Konkretno, društvo Westlake dovelo je u pitanje način na koji je donesen zaključak da 4 % količine uvezenih proizvoda pod navedenom oznakom KN predstavlja količinu uvoza E-PVC-a u EU. U tom pogledu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 102. privremene uredbe, Komisija je podjelu uvoza pod oznakom KN 3904 10 00 između dvije vrste PVC-a provela na temelju tržišnih podataka navedenih u pritužbi. Nadalje, Komisija napominje da društvo Westlake nije dostavilo nikakve dokaze da su procjene Komisije pogrešne niti je dostavilo alternativnu, primjereniju metodologiju za izračun udjela E-PVC-a. Osim toga, puko izražavanje sumnji bez utvrđivanja bilo kakvih problema nije dovoljno da bi se pristup Komisije koji se temelji na istraživanju tržišta doveo u pitanje. Društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da nije došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz SAD-a jer se uvoz u cijelom razdoblju ispitnog postupka smanjivao. Komisija napominje da se taj argument temelji na tromjesečnim podacima o uvozu iz SAD-a u razdoblju ispitnog postupka, a s obzirom na to da je uvoz tijekom posljednjeg tromjesečja razdoblja ispitnog postupka bio najniži, zaključila je da se uvoz smanjivao. U tablici 1 prikazano je tromjesečno kretanje uvoza. U sva četiri tromjesečja razdoblja ispitnog postupka, uvoz iz predmetnih zemalja bio je veći od tromjesečnog uvoza zabilježenog prethodne godine.

Tablica 1.

Količina uvezenih proizvoda iz predmetnih zemalja (u tonama), tromjesečno kretanje

(89)

S obzirom na navedeno, Komisija je odbila primjedbe i potvrdila zaključke iz uvodnih izjava 108. i 110. privremene uredbe.

(90)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da Komisija nije odgovorila na njegovu tvrdnju o navodnom pretovaru uvoza iz SAD-a u Ujedinjenu Kraljevinu preko država članica EU-a, zbog čega je zabilježena veća količina uvoza iz SAD-a u ovom postupku.

(91)

Komisija je napomenula da podaci o uvozu iz Eurostata ne uključuju robu koja dolazi u luke Unije i pretovaruje se u okviru postupka provoza do drugih odredišta, već se odnose na robu koja se pušta u slobodni promet na carinskom području Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(92)

Društvo Oxy Vinyls nadalje je tvrdilo da nije došlo do stvarnog povećanja dampinškog uvoza iz SAD-a, nego da se svako povećanje podudaralo sa slučajevima više sile, što upućuje na to da je služilo samo za rješavanje manjka opskrbe na tržištu Unije.

(93)

U tom pogledu Komisija je utvrdila da je do većine slučajeva više sile došlo početkom razmatranog razdoblja, odnosno 2020. i 2021., te da ti slučajevi ne mogu poslužiti kao objašnjenje za štetu koja je u razdoblju ispitnog postupka nastala nakon naglog porasta dampinškog uvoza od druge polovine 2022.

(94)

S obzirom na prethodno navedeno tvrdnje društva Oxy Vinyls nakon konačne objave odbačene su.

(95)

Nakon objave privremene uredbe društvo TCI Sanmar tvrdilo je da činjenica da su uvozne cijene bile niže od cijena Unije u razdoblju ispitnog postupka nije dovoljna da bi se dokazalo da je industrija Unije pretrpjela štetu u razdoblju ispitnog postupka. Društvo je pozvalo Komisiju da primijeni isti pristup kao u odluci o pentaeritritolu (13) i završi ispitni postupak.

(96)

Predmet koji je navelo društvo TCI Sanmar uopće nije bio primjenjiv na predmetni ispitni postupak jer se činjenično stanje u odluci o pentaeritritolu uvelike razlikovalo od stanja u tom predmetu. U tom se ispitnom postupku količina dampinškog uvoza povećala za 8 % u razdoblju ispitnog postupka, dok je u ovom ispitnom postupku povećanje dampinškog uvoza od 2022. do razdoblja ispitnog postupka iznosilo 91 % jer se količina povećala dva puta u razdoblju ispitnog postupka (od 2020. do 2022. količina dampinškog uvoza povećala se za 131 286 tona, dok se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka količina dampinškog uvoza povećala za dodatnih 157 119 tona). U svakom slučaju, činjenice svakog antidampinškog postupka ispituju se zasebno i Komisija nije dužna donositi odluke u skladu sa zaključcima donesenima u drugim predmetima. (14) Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(97)

Osim toga, društvo Oxy Vinyls pozvalo je na dinamičnu procjenu sniženja cijena za cijelo razmatrano razdoblje tvrdeći da procjena koju je provela Komisija nije primjerena jer je statična. Društvo Oxy Vinyls citiralo je u prilog tome nekoliko izvješća WTO-a (15). Ista je strana tvrdila da postoji zamjetna razlika između promptnih i ugovornih cijena proizvođača iz SAD-a i Unije te da je Komisija trebala usporediti štetu i dampinške cijene koristeći isti skup cijena.

(98)

Naposljetku, vlada SAD-a tvrdila je da se Komisijina analiza sniženja cijena temeljila isključivo na cijenama CIF dobivenima od proizvođača iz SAD-a u uzorku u razdoblju ispitnog postupka i da se oslanjanjem na isto razdoblje od 12 mjeseci za analizu sniženja cijena i izračune dampinške marže nisu uzele u obzir temeljne razlike između tih dviju analiza.

(99)

Komisija napominje da je njezina analiza sniženja cijena provedena u skladu s člankom 3. stavkom 3. osnovne uredbe. Osim toga, Komisija je provela usporedbu cijena za cijelo razmatrano razdoblje ispitujući kretanje cijena i kombinirajući ga s detaljnim izračunima sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena na temelju podataka specifičnih za društvo, kako na strani proizvođača izvoznika, tako i na strani industrije Unije, za razdoblje ispitnog postupka. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 115. i 116. privremene uredbe, marža sniženja cijena izračunana je na razini vrste proizvoda, a u upitnicima za proizvođače izvoznike i proizvođače iz Unije u uzorku Komisija je od tih strana zatražila da dostave podatke o prodaji na temelju vrsta proizvoda samo za razdoblje ispitnog postupka. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe na upitnik ni tvrdila da bi Komisija trebala zatražiti od proizvođača izvoznika i proizvođača iz Unije u uzorku da dostave podatke o prodaji na razini vrste proizvoda za cijelo razmatrano razdoblje, niti je ijedna strana iznijela primjedbe na činjenicu da struktura kontrolnog broja proizvoda (PCN) ne zahtijeva razlikovanje promptne i ugovorne prodaje. Na temelju prethodno navedenog primjedbe o sniženju cijena su odbačene.

(100)

Društva Oxy Vinyls i Westlake također su tvrdila da nema dokaza o korelaciji cijena industrije Unije i uvoza, već da su proizvođači iz Unije morali smanjiti cijene zbog dinamike tržišta, a ne učinka uvoza. Osim toga, društva TCI Sanmar i Oxy Vinyls tvrdila su da nema dokaza o sprečavanju rasta cijena. Isto tako, vlada SAD-a tvrdila je da je Komisija zaključila da su uvozi iz Egipta i SAD-a potisnuli istovjetni proizvod samo u razdoblju ispitnog postupka.

(101)

Komisija je utvrdila da postoji jasna korelacija između povećanja količine uvezenih proizvoda iz predmetnih zemalja i postupnog smanjenja uvoznih cijena tijekom razmatranog razdoblja. Zbog toga industrija Unije nije mogla prodavati po cijenama koje pokrivaju trošak proizvodnje pa je u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti gubitke. Ta je korelacija jasna kad se promatraju razlike između 2022. i razdoblja ispitnog postupka, kad se uvoz povećao za 91 % u količini i 116 % u tržišnom udjelu, što je uzrokovalo smanjenje cijena industrije Unije od 28 %. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(102)

Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 111. do 117. privremene uredbe.

(103)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls ponovilo je svoju tvrdnju o dinamičnoj procjeni sniženja cijena. Komisija ostaje pri svojim nalazima, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 99.

(104)

Osim nekoliko primjedbi o posebnim pokazateljima štete koje su razmotrene u zasebnom odjeljku, Komisija je primila primjedbe društva Formosa o svojoj ukupnoj analizi štete. Društvo Formosa tvrdilo je da Komisija nije dostavila čvrste dokaze o šteti za proizvođače iz Unije jer za nekoliko pokazatelja štete, kao što su proizvodni kapacitet, cijene i profitabilnost, nije zabilježeno negativno kretanje, već pozitivno ili barem stabilno. Nadalje, smanjenje tržišnog udjela može se smatrati samo marginalnim jer je industrija Unije čak i u razdoblju ispitnog postupka ostala na udjelu većem od 80 %.

(105)

Komisija nije razmatrala različite pokazatelje zasebno, nego je sve pokazatelje štete uzela u obzir zajedno i, suprotno tvrdnjama društva Formosa, većina je tih pokazatelja zabilježila negativno kretanje. Nadalje, za utvrđivanje materijalne štete nije pravni uvjet da svi pokazatelji štete bilježe negativno kretanje.

(106)

Budući da nije bilo drugih posebnih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđene su uvodne izjave od 118. do 122. privremene uredbe.

(107)

Vlada SAD-a kritizirala je Komisiju jer je privremeno upotrijebila službene statističke podatke iz 2022. za procjenu proizvodnje S-PVC-a u Uniji u razdoblju ispitnog postupka.

(108)

Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke za procjenu proizvodnje S-PVC-a u Uniji. Nadalje, vlada SAD-a nije dostavila nikakve dokaze kojima bi se dovela u pitanje pouzdanost podataka koje je Komisija upotrijebila ni novije podatke za procjenu proizvodnje.

(109)

Nakon objave privremene uredbe Eurostat je objavio najnovije podatke o proizvodnji predmetnog proizvoda za 2023. (16) Nakon tog ažuriranja relativni ponder proizvođača S-PVC-a iznosio je 65 % ukupne proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. Zaključno, analiza koju je Komisija provela na temelju podataka za 2022., u kojoj je udio proizvođača S-PVC-a iznosio 66 %, bila je valjana i za utvrđivanje proizvodnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(110)

Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 123. do 127. privremene uredbe.

(111)

Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da činjenica da je industrija Unije izgubila gotovo monopolistički status na tržištu Unije nije posljedica štetnog dampinga, već samo odražava uobičajeni konkurentski proces i cikličku prirodu industrije s fluktuacijama u potražnji i promjenama u udjelu ponude. Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da je u predmetu društva Hubei (17) Opći sud u svojoj presudi naveo da se smanjenje tržišnog udjela mora razmotriti s obzirom na činjenicu da je industrija imala znatan tržišni udio.

(112)

Komisija podsjeća da okolnosti ispitnog postupka na kojem se temelji presuda u predmetu društva Hubei nisu bile jednake kao u ovom predmetu. Konkretno, u navedenoj presudi navodi se da „kao što u biti valjano smatra tužitelj, osim razvoja tržišnog udjela proizvodnje Zajednice, prethodno navedeni ekonomski pokazatelji su svi pozitivni i zajedno upućuju na profil industrije u stanju snage, a ne slabosti ili ranjivosti” (18). Stoga Komisija smatra da se iz te presude ne može zaključiti da bi ocjena Općeg suda o tržišnom udjelu bila relevantna za ovaj ispitni postupak, u kojem je nekoliko negativnih čimbenika upućivalo na štetu, uz gubitak tržišnog udjela i činjenicu da je, za razliku od proizvodnje bešavnih cijevi i cijevi od željeza ili čelika, industrija PVC-a cikličke prirode i da je u ovom predmetu imala stabilan proizvodni kapacitet, kako je navedeno u uvodnim izjavama 126., 127. i 187. privremene uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(113)

Na temelju gore navedenog potvrđene su uvodne izjave od 128. do 132. privremene uredbe.

(114)

Nisu zaprimljene primjedbe o tom pokazatelju. Stoga je potvrđena uvodna izjava 133. privremene uredbe.

(115)

Nisu zaprimljene primjedbe o tim pokazateljima. Stoga su potvrđene uvodne izjave od 134. do 138. privremene uredbe.

(116)

Nisu zaprimljene primjedbe o visini dampinške marže i oporavku od prethodnog dampinga. Stoga su potvrđene uvodne izjave 139. i 140. privremene uredbe.

(117)

Vlada SAD-a uputila je na dokaze koje je dostavilo društvo Oxy Vinyls u vezi s činjenicom da se trošak etilena na tržištu EU-a povećao za gotovo 50 % i da je trošak etilena na tržištu EU-a bio više nego trostruko veći od troška etilena na tržištu SAD-a u prvoj polovini 2023. te činjenicu da to nije uzeto u obzir u privremenoj uredbi. Istodobno je društvo Oxy Vinyls potvrdilo da je znatno povećanje troškova etilena u Uniji dosegnulo vrhunac 2022.

(118)

U tom se pogledu napominje da je etilen, glavna sirovina u proizvodnji S-PVC-a, propisno uzet u obzir zajedno s drugim čimbenicima proizvodnje u tablici 7 privremene uredbe. Međutim, budući da je šteta bila vidljivija u razdoblju ispitnog postupka, kad se uvoz iz predmetnih zemalja gotovo udvostručio u usporedbi s 2022., vrhunac troškova etilena 2022. nije bio štetan čimbenik za stanje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. Napominje se i da je industrija Unije, da nije bilo dampinškog uvoza, mogla povećati cijene kako bi nadoknadila svoje troškove (za više pojedinosti vidjeti tablicu 1 za tromjesečni razvoj uvoza iz predmetnih zemalja).

(119)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da su troškovi etilena 2023. nastavili rasti, što je neprestano stvaralo pritisak na proizvođače iz Unije. Iako Oxy Vinyls nije dostavio nikakve popratne dokaze za tu tvrdnju, Komisija je pregledom javno dostupnih statističkih podataka utvrdila da je prosječna cijena etilena na svjetskoj razini u razdoblju ispitnog postupka bila 16 % niža od prosječne cijene 2022. (19) Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(120)

Društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da proizvođači iz Unije nisu postali „prihvatitelji cijena” u razdoblju ispitnog postupka, nego da su morali sniziti svoje cijene u razdoblju ispitnog postupka zbog dinamike tržišta. Društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da su nakon tri godine stalnog povećavanja cijena proizvođači iz Unije jednostavno počeli riskirati otuđenje svojih kupaca koji su poslovali na tržištu koje se stalno smanjivalo. Uočeno je da u razdoblju ispitnog postupka industrija Unije nije mogla povećati cijene kako bi pokrila troškove zbog naglog porasta dampinškog uvoza, a ne zbog druge tržišne dinamike ili otuđenja kupaca, kako tvrdi društvo Oxy Vinyls. Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 141. do 143. privremene uredbe.

(121)

Nisu zaprimljene primjedbe o troškovima rada. Stoga su potvrđene uvodne izjave od 144. do 146. privremene uredbe.

(122)

Nisu zaprimljene primjedbe o zalihama. Stoga su potvrđene uvodne izjave 147. i 148. privremene uredbe.

(123)

Vlada SAD-a i društva Oxy Vinyls i TCI Sanmar tvrdili su da su štetu koju je uočila industrija Unije uzrokovala visoka ulaganja u razdoblju ispitnog postupka. Tvrdili su da su ta ulaganja imala negativne posljedice na troškove proizvodnje i dobit proizvođača iz Unije u uzorku.

(124)

Komisija je potvrdila da je do znatnih ulaganja došlo zbog potrebe da se osigura usklađenost s primjenjivim propisima (drugim riječima, da se nastavi poslovanje). Međutim, utvrđena šteta ne može se pripisati tim ulaganjima jer se takva ulaganja amortiziraju tijekom dugih razdoblja i nisu povećala trenutačne troškove amortizacije te zato nisu pridonijela uočenoj šteti zbog koje je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka bilježila gubitke.

(125)

Kako bi se prikazala pogreška u argumentaciji koju su iznijele te strane, u sljedećoj tablici prikazani su iznosi ulaganja i troškovi amortizacije u razmatranom razdoblju. Iz tablice je vidljivo da se, iako su se ulaganja povećala, ukupna amortizacija troška proizvodnje S-PVC-a za proizvođače u uzorku smanjila za 14 postotnih bodova u razmatranom razdoblju jer su društva odgodila ulaganja. To pokazuje da se gubici koje je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka ne mogu povezati s razinom izvršenih ulaganja.

Tablica 2.

Ulaganja i troškovi amortizacije (EUR)

(126)

Na temelju gore navedenog potvrđene su uvodne izjave od 149. do 154. privremene uredbe.

(127)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da sve veći troškovi usklađivanja povezani s brojnim okolišnim i socijalnim nastojanjima Unije znatno utječu na štetu s kojom bi se industrija Unije mogla suočiti te je zatražilo da Komisija to na odgovarajući način uzme u obzir u svojoj procjeni. Nadalje je tvrdilo da su proizvođači iz Unije raspodijelili sredstva za potrebe usklađivanja krajem razmatranog razdoblja, kad je nastala navodna šteta. Tvrdilo je i da su ti troškovi pridonijeli smanjenju povrata ulaganja za proizvođače iz Unije na kraju razmatranog razdoblja.

(128)

Komisija prvo upućuje na uvodne izjave 124. i 125. u kojima se analiziraju troškovi usklađivanja u obliku amortizacije. Njihov učinak na ulaganja propisno je razmotren u analizi štete. Povrat ulaganja procijenjen je u uvodnim izjavama 153. i 159. privremene uredbe, u kojima je bilo očito da se kretao negativno s obzirom na gubitke proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(129)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da u konačnoj objavi nije razmotrena njegova tvrdnja nakon privremene objave da se nemogućnost proizvođača iz Unije da prikupe kapital ne može razumno pripisati uvozima iz SAD-a.

(130)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 154. privremene uredbe, Komisija je razmotrila posebnu situaciju društava u uzorku i utvrdila različite razloge zbog kojih je tim društvima bilo teško ostvariti korist od preraspodjele sredstava na razini grupe. Doista, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 154., Komisija je uzela u obzir da se prednost daje ulaganjima u drugim regijama svijeta, da se ne poduzimaju mjere za uklanjanje uskih grla u proizvodnom procesu kao i izvanredne i kontinuirane proračunske rezove i drugo. Međutim, nije mogla zanemariti ulogu dampinškog uvoza zbog njegova učinka na gubitke tih proizvođača u razdoblju ispitnog postupka i posljedičnu neizvjesnost za budućnost. Stoga je tvrdnja društva Oxy Vinyls odbačena.

(131)

Odbačene su sve tvrdnje strana iznesene nakon privremene uredbe. Komisija je stoga na temelju nalaza objavljenih u privremenoj uredbi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe te su zato potvrđene uvodne izjave od 155. do 161. privremene uredbe.

(132)

Društvo TCI Sanmar osporilo je tvrdnju da je dampinškim uvozom prouzročena materijalna šteta industriji Unije tvrdeći i. da je „naglo” povećanje količine uvezenih proizvoda mjereno s iznimno niske početne točke od 1 % tržišnog udjela i da je industrija Unije zadržala golem tržišni udio od 80 % u razdoblju ispitnog postupka, ii. da cijene uvoza nisu bile štetne i da je industrija bila profitabilna tijekom cijelog razmatranog razdoblja, osim razdoblja ispitnog postupka, i iii. da je uzrok gubitaka industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka bila visoka razina ulaganja. Komisija je smatrala da su ti elementi razmotreni u drugim odjeljcima: vidjeti uvodne izjave 85., 96., 99., 124. i 125.

(133)

Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 163. do 170. privremene uredbe.

(134)

Društvo Formosa osporilo je da je uvoz iz trećih zemalja ostao relativno stabilan te je pozvalo Komisiju da pažljivije ispita kretanja uvoza.

(135)

Komisija je potvrdila da je uvoz iz svih trećih zemalja osim predmetnih zemalja bio stabilan u razdoblju ispitnog postupka kao i 2020. (322 205 tona u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 317 781 tonu 2020. u apsolutnim brojkama) i da se tržišni udio tog uvoza tek umjereno povećao (s 8 % 2020. na 10 % u razdoblju ispitnog postupka). Nadalje, Komisija napominje da društvo Formosa nije objasnilo što je točno Komisija trebala drugačije analizirati niti je dostavilo dokaze kojima bi se doveo u pitanje zaključak Komisije o uvozu iz trećih zemalja. Stoga je ta tvrdnja društva Formosa odbačena.

(136)

Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da je uvoz iz Meksika znatan i da je teško razumjeti kako je Komisija mogla smatrati da uvoz iz predmetnih zemalja sprečava rast cijena, ali ne i uvoz iz Meksika. Cijena uvoza iz Meksika bila je nešto viša od cijene uvoza iz Egipta u razdoblju ispitnog postupka, ali i dalje je bila niža od cijene industrije Unije. Društvo TCI Sanmar pozvalo je Komisiju da ispravi svoj propust te da na odgovarajući način razmotri je li uvoz iz Meksika, drugog najvećeg izvoznika u Uniju, u razdoblju ispitnog postupka umanjio uzročno-posljedičnu vezu.

(137)

Komisija upućuje na tablicu 11. u privremenoj uredbi u kojoj je jasno navedeno da je količina uvezenih proizvoda iz Meksika u razdoblju ispitnog postupka bila 9 % niža nego 2020. i da je tržišni udio tog uvoza ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja. S obzirom na ta kretanja Komisija ostaje pri stajalištu da ukupni uvoz iz Meksika i zemalja koje nisu predmetne zemlje nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza.

(138)

Društvo TCI Sanmar također je napomenulo da se uvoz iz Južne Koreje povećao tijekom razmatranog razdoblja s 0 % u 2020. na 2 % u razdoblju ispitnog postupka. Društvo TCI Sanmar navelo je da je povećanje količine i tržišnog udjela slično povećanju egipatskog uvoza te da Komisija nije u dovoljnoj mjeri ispitala povećanje uvoza iz Južne Koreje.

(139)

Komisija doista potvrđuje da se uvoz iz Južne Koreje povećao za 48 368 tona tijekom razmatranog razdoblja te je u razdoblju ispitnog postupka ostvario tržišni udio od 1,6 %. Također napominje da su uvozne cijene Južne Koreje u razdoblju ispitnog postupka uistinu bile 14 % niže od cijena proizvođača iz Unije u uzorku, no s druge su strane bile 7 % više od uvoznih cijena predmetnih zemalja. Istodobno su uvozne cijene iz Južne Koreje stalno bile više od cijena proizvođača iz Unije u svim ostalim dijelovima razmatranog razdoblja. Iako priznaje da je uvoz iz Južne Koreje možda pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka, posebno uzimajući u obzir njegovo povećanje tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja, Komisija potvrđuje zaključak iz uvodne izjave 175. privremene uredbe da uvoz iz trećih zemalja (uključujući Južnu Koreju) nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(140)

Na temelju prethodno navedenog potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 171. do 175. privremene uredbe.

(141)

Nakon konačne objave društvo TCI Sanmar nije se složilo s procjenom Komisije da uvoz iz Južne Koreje nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu, prvenstveno zbog toga što su cijene uvoza iz Južne Koreje bile niže od cijena proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka, ali i zato što se Komisija oslonila na podatke iz drugih razdoblja, a ne samo iz razdoblja ispitnog postupka.

(142)

Komisija je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 139., priznala da je uvoz iz Južne Koreje možda pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije, ali je tvrdila da se njegov pojedinačni učinak ne može smatrati znatnim u smislu količina i cijena te da nije mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(143)

Društva Formosa i Oxy Vinyls također su tvrdila da su upućivanje na izvoz u Švicarsku po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti i tvrdnja da „jeftin” uvoz iz SAD-a i Egipta preplavljuje tržišta trećih zemalja, kao što su Ujedinjena Kraljevina i Švicarska, neutemeljeni.

(144)

Međutim, taj se zaključak temeljio na ocjeni podataka o prodaji koje su dostavili proizvođači iz SAD-a i nepovezani trgovci te upućivanju na statističke podatke o uvozu Švicarske i Ujedinjene Kraljevine. Nadalje, ispitnim postupkom koji je u tijeku u Ujedinjenoj Kraljevini, a posebno nakon odluke o evidentiraju uvoza od 26. srpnja 2024. (20), potvrđeno je da zaključci Komisije nisu neutemeljeni.

(145)

Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 176. do 184. privremene uredbe.

(146)

Društvo Westlake tvrdilo je da su razlog za nisku iskorištenost kapaciteta industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka i sve pretrpljene negativne posljedice koje iz toga proizlaze povezani s činjenicom da industrija Unije ima mnogo više kapaciteta nego što bi domaće tržište moglo apsorbirati. Društvo Westlake tvrdilo je da je instalirani kapacitet industrije Unije bio znatno veći od potražnje u Uniji čak i kad je potražnja dosegnula vrhunac 2021. tijekom snažnog gospodarskog oporavka u EU-u, da je kapacitet proizvođača iz Unije te godine premašio potražnju u Uniji za 22,5 % i da je takav stalni višak kapaciteta morao imati negativne učinke na proizvođače iz Unije, no nije pokazatelj štete prouzročene dampinškim uvozom.

(147)

Slično tomu, društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da je Komisija, iako je priznala „relativno visoku razinu viška kapaciteta”, odbacila taj problem kao nevažan za stanje industrije Unije, tvrdeći na prilično nedorečen način da je takav višak kapaciteta na neki način uobičajen. Društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da nije u redu promatrati višak kapaciteta u inozemstvu sa sumnjom i poduzimati mjere protiv njega, a s druge strane smatrati višak kapaciteta kod kuće benignim.

(148)

Komisija je u tom pogledu napomenula da društvo Westlake u svojim primjedbama ne uzima u obzir izvozne rezultate industrije Unije pri mjerenju viška kapaciteta. Budući da se prema tim primjedbama mjeri samo višak kapaciteta u odnosu na potražnju Unije, one se odbacuju. Osim toga, brojke navedene u njihovoj tvrdnji nisu točne. Nadalje, i kad je riječ o primjedbama društva Oxy Vinyls, Komisija je napomenula da industrija Unije nije pokazivala znakove niskih stopa iskorištenosti kapaciteta prije naglog porasta dampinškog uvoza krajem 2022. (21) te da je relativno visoka razina viška kapaciteta industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka bila izravna posljedica naglog porasta dampinškog uvoza i privremenog gospodarskog pada koji se razmatrao zasebno u odjeljku 5.2.5.

(149)

Na temelju prethodno navedenog potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 185. do 190. privremene uredbe.

(150)

Vlada SAD-a tvrdila je da je Komisija u uvodnoj izjavi 192. privremene uredbe potvrdila da se povećanje cijena istovjetnog proizvoda 2022. može pripisati energetskoj krizi te godine. Također je navela da je na industriju Unije 2022. utjecala energetska kriza, što je dovelo do povećanja cijena istovjetnog proizvoda.

(151)

Egipatska vlada tvrdila je da „Komisija nije na odgovarajući način uzela u obzir znatne učinke energetske krize i gospodarskog pada na tržištu Unije” jer „zaključak Komisije da su uvozne cijene uzrokovale štetu nije potkrijepljen, s obzirom na to da su proizvođači iz Unije zabilježili povećane troškove zbog energetske krize, ali su te troškove prenijeli na kupce bez materijalne štete”.

(152)

Društvo Formosa zatražilo je od Komisije da revidira svoju procjenu i razmotri štetni učinak energetske krize bez pripisivanja takve štete dampinškom uvozu. Društvo Formosa također je tvrdilo da se Komisija pretjerano oslanjala na podatke iz 2021. i prve polovine 2022. te da je neopravdano zanemarila učinak energetske krize u kasnijim mjesecima 2022. i početkom 2023.

(153)

Kad je riječ o prethodno navedenom, Komisija je napomenula da u uvodnoj izjavi 193. privremene uredbe upućuje na to da je industrija Unije 2022. mogla prenijeti povećane troškove, uključujući povećane troškove energije, na korisnike. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 142. privremene uredbe, stanje se promijenilo krajem 2022. kad su proizvođači iz Unije u uzorku teško mogli prodajnim cijenama pokriti sve troškove.

(154)

Komisija je ponovila da je energetska kriza utjecala na troškove industrije Unije počevši od 2022. Međutim, industrija Unije uspijevala je prenijeti te povećane troškove sve dok dampinški uvoz nije naglo porastao krajem 2022. i 2023. (odnosno u razdoblju ispitnog postupka). Naposljetku, Komisija je smatrala da je analizom uvoza iz trećih zemalja potvrđeno da bi se očekivalo znatno povećanje tržišnog udjela za uvoz iz drugih zemalja da je štetu uzrokovala energetska kriza, a ne dampinški uvoz i da je industrija Unije mogla prenijeti te troškove energije. Međutim, znatna povećanja tržišnog udjela uočena su samo za dampinški uvoz.

(155)

Društvo Westlake osporilo je izjavu podnositelja pritužbe o završetku energetske krize krajem 2022. U tom pogledu Komisija je napomenula da su podnositelji pritužbe i Komisija smatrali da se energetska kriza odnosila na razdoblje u kojem su se cijene energije stalno povećavale, dok su društvo Westlake i drugi proizvođači iz SAD-a, kao što je Formosa, smatrali da se energetska kriza odnosila na razdoblje u kojem su cijene energije u Uniji bile znatno više nego u SAD-u. Komisija nije osporila činjenicu da su cijene energije u SAD-u bile niže nego u Uniji (i još uvijek jesu), ali činjenica je i da su cijene energije u Uniji prestale rasti. Komisija je napomenula da se zbog zajedničkog djelovanja država članica cijena plina (izvora energije koji je najviše pogođen agresijom Rusije protiv Ukrajine) „znatno smanjila krajem 2022. i ostala relativno stabilna 2023.” (22) Komisija je stoga ponovila da na podatke za razdoblje ispitnog postupka nije utjecao stalni porast cijena energije u Uniji. Naprotiv, stabilizacija cijena potvrdila je da podaci za razdoblje ispitnog postupka nisu bili pod utjecajem promjena cijena energije.

(156)

Stoga su zaključci iz uvodnih izjava od 191. do 194. privremene uredbe potvrđeni.

(157)

Društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da bi svaku navodnu štetu nanesenu industriji Unije prouzročilo smanjenje tržišta Unije. Zatražilo je od Komisije da završi ispitni postupak na toj osnovi, u skladu s dosadašnjom praksom. Društvo Formosa zatražilo je od Komisije da revidira svoju procjenu i razmotri štetni učinak općeg gospodarskog pada industrije bez pripisivanja takve štete navodnom dampinškom uvozu. Društvo TCI Sanmar tvrdilo je i da nalazi Komisije narušavaju njezinu ocjenu i pokazuju da Komisija nije propisno razmotrila je li smanjenje potražnje umanjilo uzročno-posljedičnu vezu.

(158)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 196. privremene uredbe, potražnja S-PVC-a na tržištu Unije smanjila se za 18 % tijekom razmatranog razdoblja. U uvodnoj izjavi 197. Komisija je dodatno objasnila da je razlog tome kombinacija visoke inflacije i troškova zaduživanja koji su utjecali na gospodarstvo općenito i ograničili potražnju građevinskog sektora, odnosno glavnog tržišta PVC-a. Nadalje, u uvodnoj izjavi 200. privremene uredbe potvrđeno je da je smanjenje imalo ograničen učinak, ali da nije prekinulo ni umanjilo uzročno-posljedičnu vezu. U tom se pogledu može naglasiti da je šteta uočena u razdoblju ispitnog postupka i da je smanjenje potražnje u odnosu na 2022. iznosilo 11 %, dok se dampinški uvoz iz Egipta i SAD-a u istom razdoblju povećao za 91 % u apsolutnim količinama i za 116 % u tržišnom udjelu, a njegove su cijene bile 20 % niže od cijena proizvođača iz Unije. Te brojke jasno pokazuju da je, čak i ako je smanjenje potražnje pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije, glavni uzrok štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije bio nagli porast dampinškog uvoza, a smanjenje potražnje nije oslabilo tu vezu.

(159)

Društvo Westlake tvrdilo je da činjenica da se proizvodnja u Uniji smanjila tijekom relevantnog razdoblja nije pokazatelj štete uzrokovane dampinškim uvozom, već jednostavno logična posljedica smanjenja potražnje u Uniji 2022. i poslije.

(160)

Argument društva Westlake bio je u suprotnosti s činjenicom da se u situaciji u kojoj se potražnja smanjila za 18 % uvoz iz predmetnih zemalja povećao osam puta te zabilježio povećanje tržišnog udjela od 9,2 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja, dok se prodaja industrije Unije smanjila za 28 %. Nadalje, proizvodnja u Uniji smanjila se za 4 postotna boda više u odnosu na smanjenja potrošnje, što se objašnjava gubitkom tržišnog udjela u korist tržišnog udjela dampinškog uvoza.

(161)

Komisija je napomenula da ta kretanja potvrđuju njezinu procjenu štete uzrokovane dampinškim uvozom u kontekstu ograničene potražnje.

(162)

Na temelju prethodno navedenog potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 195. do 200. privremene uredbe.

(163)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da je industrija Unije otuđila kupce svojom strategijom određivanja cijena, koju su obilježila uzastopna povećanja cijena do 2022., te da je bila prisiljena smanjiti ih jer kupci nisu željeli prihvatiti daljnja povećanja. Nadalje je tvrdilo da je ta kombinacija visokih cijena i smanjenja potražnje u konačnici dovela do gubitaka u prodaji industrije Unije. Kako bi potkrijepilo tu tvrdnju, uputilo je na presudu Suda o potrebi za procjenom ponašanja proizvođača iz Unije u utvrđivanju štete (23).

(164)

Komisija je u tom pogledu napomenula da je u uvodnim izjavama od 195. do 200. privremene uredbe uzela u obzir smanjenje potražnje u razdoblju ispitnog postupka i priznala da je to imalo određeni učinak na štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, suprotno tvrdnji društva Oxy Vinyls, Komisija je utvrdila da su se cijene zapravo znatno smanjivale u razdoblju ispitnog postupka (– 28 %), što se podudara sa znatnim naglim porastom dampinškog uvoza (+ 91 %) u odnosu na 2022. Kad je riječ o dokazima o otuđenju koje je dostavilo društvo Oxy Vinyls, ta tvrdnja nije potkrijepljena i u njoj se ne uzima u obzir činjenica da se industrija Unije ne sastoji samo od jednog proizvođača. Naposljetku, budući da industriju Unije čini niz proizvođača iz Unije, tvrdnja društva Oxy Vinyls upućivala bi na to da su kolektivno postupali suprotno pravilima tržišnog natjecanja.

(165)

Na temelju prethodno navedenog primjedbe društva Oxy Vinyls nakon konačne objave odbačene su.

(166)

Društvo Oxy Vinyls navelo je da se povećanje uvoza iz SAD-a u razdoblju od 2021. do 2022. i od 2022. do razdoblja ispitnog postupka podudaralo s razdobljem u kojem su proizvođači iz Unije u više navrata proglasili slučajeve više sile te da je uvoz iz SAD-a samo popunio prazninu u opskrbi S-PVC-om za korisnike iz Unije. Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da su proglašenja više sile možda negativno utjecala na odnos povjerenja između kupaca i proizvođača iz Unije, što je motiviralo kupce da potraže pouzdane poslovne partnere u predmetnim zemljama.

(167)

Komisija je podsjetila da strane u ispitnom postupku nisu dostavile dokaze o tim argumentima. Komisija je napomenula da su slučajevi više sile uobičajeni u industriji S-PVC-a koja je raspodijeljena na više lokacija u Uniji i da se ta industrija oslanjala na industrije na početku proizvodnog lanca za ključne sirovine, ali da još nisu dostavljeni dokazi kojima bi se slučajevi više sile povezali s naglim porastom dampinškog uvoza. Većina slučajeva više sile proglašena je 2020. i 2021., znatno prije naglog porasta dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(168)

Kako bi pokazala manjkavost navedenih tvrdnji, Komisija je napomenula i da su sva tri proizvođača S-PVC-a iz SAD-a 2021. proglasila slučajeve više sile (24), čime se potvrđuje da ta proglašenja nisu bila jedinstvena za industriju Unije i ukazuje na to da takvi događaji ne mogu utjecati na odnos između korisnika i proizvođača. Nadalje, kako je jasno navedeno u uvodnoj izjavi 203. privremene uredbe, većina slučajeva više sile u industriji Unije dogodila se rano u razmatranom razdoblju (proglašeni su 2020. i 2021.), znatno prije naglog porasta dampinškog uvoza u razdoblju ispitnog postupka.

(169)

Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 201. do 206. privremene uredbe.

(170)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls dostavilo je informacije o proglašenjima više sile iz 2022. i 2023. u kojima je tvrdilo da, suprotno stajalištu Komisije, slučajevi više sile nisu ograničeni na 2020. i 2021. Komisija je priznala da su slučajevi više sile uobičajeni u industriji koja ima više proizvodnih lokacija, ali činjenica je da je većina slučajeva više sile proglašena 2020. i 2021., prije naglog porasta dampinškog uvoza, kako su tijekom ispitnog postupka prijavili i uvoznici koji surađuju (25).

(171)

Nadalje, s obzirom na višak kapaciteta industrije Unije, Komisija je tijekom ispitnog postupka pronašla dokaze da su proizvođači iz Unije pogođeni višom silom uspjeli iskoristiti proizvodni kapacitet svojih povezanih proizvođača (vidjeti uvodnu izjavu 205. privremene uredbe). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(172)

Odbačene su sve tvrdnje strana iznesene nakon privremene uredbe. Komisija je stoga na temelju nalaza objavljenih u privremenoj uredbi zaključila da je dampinški uvoz iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država prouzročio materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu oslabili ni prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(173)

Kao što je propisano člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodne objave, Komisija je analizirala kretanje količine uvezenih proizvoda kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodne objave opisanom u uvodnoj izjavi 3. te kako bi se dodatna šteta nastala takvim povećanjem odrazila pri određivanju marže štete.

(174)

Na temelju podataka Eurostata količina uvezenih proizvoda iz Egipta i Sjedinjenih Američkih Država u razdoblju od četiri tjedna prethodnog objavljivanja bila je 35 % niža od prosječne količine uvezenih proizvoda u razdoblju ispitnog postupka od četiri tjedna. Na temelju toga Komisija je zaključila da tijekom razdoblja prethodne objave nije došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(175)

Komisija stoga u tom pogledu nije prilagodila razinu uklanjanja štete.

(176)

Vlade Egipta i SAD-a dostavile su primjedbe o prilagodbi nakon uvoza. Komisija je provela svoje izračune uzimajući u obzir opreznu procjenu troškova nakon uvoza u iznosu od 1,0 % vrijednosti CIF koja je objavljena izvoznicima u uzorku i nisu zaprimljene primjedbe o tom aspektu određivanja marže štete.

(177)

Komisija je primila primjedbe vlade SAD-a i proizvođača izvoznika koji surađuje u kojima se upućuje na prekomjernu ciljnu dobit. U argumentima se tvrdilo da ciljna dobit od 13,1 % ne odgovara ciljnoj dobiti koja se može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja jer su se iznadprosječni rezultati iz 2021. nastavili veći dio 2022. Društvo Westlake obrazložilo je primjedbe navodeći da se količina uvoza iz Egipta i SAD-a 2022. već počela povećavati.

(178)

Kao odgovor na te tvrdnje Komisija prvo ponavlja argumente iznesene u uvodnim izjavama od 217. do 219. privremene uredbe, odnosno da je dobit ostvarena 2022. najprikladniji izbor za ciljnu dobit u godinama u razmatranom razdoblju. Komisija osim toga navodi da je oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19, koji je snažno obilježio 2021., bio završen do 2022. Nadalje, Komisija priznaje da je dampinški uvoz već bio prisutan na tržištu 2022. i da je mogao utjecati na dobit koju je ostvarila industrija Unije. Međutim, ako je utjecao na dosegnutu razinu dobiti, imao je negativan učinak i smanjio dobit, što bi za proizvođače izvoznike moglo biti korisno samo pri upotrebi te dobiti za izračun razine uklanjanja štete.

(179)

Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da je industrija 2022. ostvarila korist od snažnog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 i da se zato dobit zabilježena te godine ne bi trebala upotrebljavati kao ciljna dobit. Komisija se nije složila s tom izjavom jer se potrošnja 2022. smanjila za 18,3 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(180)

Društva Westlake i TCI Sanmar predložila su da se upotrijebi dobit zabilježena za industriju Unije 2019. Komisija je smatrala dvojbenim da je upotreba ciljne dobiti na temelju rezultata izvan razmatranog razdoblja primjerenija od upotrebe profitne marže iz 2022., godine u kojoj je industrija Unije bila pogođena energetskom krizom i počela trpjeti posljedice dampinškog uvoza.

(181)

Na temelju gore navedenog potvrđene su uvodne izjave od 216. do 224. privremene uredbe.

(182)

Nakon konačne objave društvo TCI Sanmar tvrdilo je da je neštetna cijena od 1 405,48 EUR/tona znatno uvećana, pozivajući se na izvješća društva Platts o PVC-u u razdoblju od siječnja 2014. do ožujka 2024. Nadalje, ponovilo je svoju tvrdnju o neprikladnosti ciljne dobiti za 2022. i prijedlog da se upotrijebi dobit iz 2019.

(183)

Komisija je napomenula da je neštetna cijena izračunana u skladu s člankom 7. stavcima 2.c i 2.d osnovne uredbe i da se ne može temeljiti na izvješćima ili drugim vrstama vanjskih izvora.

(184)

Kad je riječ o ciljnoj dobiti, uz obrazloženje iz uvodne izjave 180., Komisija je utvrdila da je industrija Unije 2019. bilježila gubitke i da zato dobit 2019. nije prikladan izbor za ciljnu dobit.

(185)

Nakon konačne objave društvo Oxy Vinyls tvrdilo je da je razlog visoke marže štete za izvoznike iz SAD-a činjenica da je Komisija uspoređivala izvozne cijene SAD-a na promptnom tržištu s ugovornim cijenama Unije ili je utvrdila ciljnu cijenu koja uključuje „višu” profitnu maržu za ugovorne cijene.

(186)

Društvo Oxy Vinyls tvrdilo je i da je ciljna cijena koju je upotrijebila Komisija preuveličana jer je premašila prodajne cijene Unije 2020., 2021. i u razdoblju ispitnog postupka. Predložilo je upotrebu prosječne profitne marže i troška proizvodnje u sva četiri dijela razmatranog razdoblja, što bi dovelo do troška proizvodnje od 1 040 EUR/tona i profitne marže od 7,9 %.

(187)

Prvo, Komisija podsjeća da je neštetna cijena izračunana na temelju troška proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku i da taj postupak nije uključivao usporedbu cijena. Osim toga, ciljna dobit ne može se temeljiti na razdobljima s gubicima, kakvo je razdoblje ispitnog postupka koje je predložilo društvo Oxy Vinyls.

(188)

Drugo, kad je riječ o ciljnoj dobiti, Komisija je napomenula da bi, čak i da je upotrijebila najnižu dobit od 6 % predviđenu u članku 7. stavku 2.c osnovne uredbe umjesto 13,1 %, dampinške marže za sve izvoznike iz SAD-a bile niže od odgovarajućih marži štete. To znači da se razina antidampinških pristojbi koje se primjenjuju na izvoznike iz SAD-a ne bi promijenila.

(189)

Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

(190)

Nisu zaprimljene primjedbe o interesu industrije Unije. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 227. do 232. privremene uredbe.

(191)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu interesa nepovezanih uvoznika, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 233. do 235. privremene uredbe.

(192)

Društvo TCI Sanmar tvrdilo je da Komisija nije uzela u obzir štetan učinak uvođenja pristojbi na korisnike tvrdeći da proizvođači iz Unije imaju gotovo monopolističku opskrbu na tržištu Unije i da su mogli povećati cijene znatno iznad troškova u razdoblju oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 te da će pristojbe ograničiti mogućnost korisnika da se opskrbljuju iz predmetnih zemalja kako bi održali određeni konkurentski pritisak na proizvođače iz Unije.

(193)

Komisija ponavlja da bi korisnici u konačnici imali koristi od konkurentnog tržišta Unije na kojem sudjeluje više proizvođača S-PVC-a, što će biti moguće samo ako se riješi problem nepoštenog tržišnog natjecanja dampinškog uvoza. Nadalje, Komisija podsjeća da industrija S-PVC-a u Uniji obuhvaća dvanaest proizvođača i da svojstva proizvoda čine tržište iznimno konkurentnim. Nadalje, na tržištu Unije dostupni su i alternativni izvori, primjerice uvoz iz Meksika, Južne Koreje, Norveške i Ujedinjene Kraljevine. U svakom slučaju, svrha pristojbi nije prekid uvoza iz predmetnih zemalja, već ponovna uspostava jednakih uvjeta na tržištu Unije.

(194)

Društvo TCI Sanmar uputilo je na situaciju gotovo monopolističke opskrbe S-PVC-om na tržištu Unije. Komisija napominje da je ta izjava u suprotnosti s primjedbama društva TCI Sanmar o ciljnoj profitnoj marži jer je S-PVC roba i s činjenicom da tri najveća pogona / pravna subjekta koji proizvode S-PVC u Uniji kontroliraju samo četvrtinu proizvodnje u Uniji. Nadalje, postoje izvori opskrbe iz drugih trećih zemalja kako je prikazano u uvodnoj izjavi 171. privremene uredbe.

(195)

Društvo Westlake tvrdilo je da će „uvođenje tako visokih pristojbi sigurno imati vrlo negativan učinak na korisnike i industrije na kraju proizvodnog lanca u EU-u koje se oslanjaju na PVC”. Društvo Westlake ponovilo je primjedbe koje je prethodno iznijelo društvo Rehau Industries SE & Co (Rehau), jedan od korisnika koji je dostavio primjedbe nakon pokretanja postupka, o šteti za industrije Unije na kraju proizvodnog lanca za koje je S-PVC glavni materijal, posebno zbog visokih cijena koje naplaćuje industrija Unije i poremećaja u opskrbi. Društvo Oxy Vinyls iznijelo je slične primjedbe u kojima je istaknulo važnost uvoza iz SAD-a za osiguravanje opskrbe S-PVC-om.

(196)

U tom pogledu Komisija priznaje da su korisnici mogli kupiti S-PVC iz predmetnih zemalja po nižim cijenama, uglavnom zbog dampinških praksi. Međutim, Komisija primjećuje nedosljednost navedenih tvrdnji jer se s jedne strane navodi korist tih nižih cijena, a s druge strane se zagovara izbjegavanje poremećaja u opskrbi. Komisija ponavlja da bi štetu prouzročenu dampinškim uvozom trebalo otkloniti upravo zbog interesa industrija na kraju proizvodnog lanca da imaju sigurnu opskrbu S-PVC-om. Nema sumnje da bi bez korektivnih mjera industrija Unije imala negativne izglede te da bi korisnicima bio dostupan smanjen broj proizvođača u Uniji i da bi opskrba bila koncentrirana na manji broj proizvođača. Takav pad broja proizvođača iz Unije doista bi mogao stvoriti problem za sigurnost opskrbe S-PVC-om u Uniji.

(197)

Petnaest uvoznika/korisnika i europsko trgovinsko udruženje dobavljača prozorskih sustava od PVC-a (EPPA) i svi proizvođači izvoznici javili su se nakon uvođenja privremenih mjera tvrdeći da će biti izloženi vrlo visokim cijenama na tržištu EU-a jer će se predmetni uvoz istisnuti s tržišta, a proizvođači iz Unije bit će zaštićeni od svakog učinka inozemnog tržišnog natjecanja. Tvrdili su i da će mjere utjecati i na dostupnost S-PVC-a na tržištu EU-a jer su proizvođači iz Unije posljednjih nekoliko godina postali neučinkoviti, više je proizvodnih pogona zatvoreno i općenito ne posvećuju dovoljno pozornosti potrebama kupaca.

(198)

U prethodno navedenim i odbijenim argumentima ponavljaju se prijašnji argumenti koje smo razmotrili u privremenoj uredbi, posebno navodeći da industrija S-PVC-a u Uniji uključuje dvanaest proizvođača i da je tržište iznimno konkurentno zbog svojstava proizvoda. Konkretno, argument koji se odnosi na zatvaranje proizvodnih pogona već je razmotren u uvodnim izjavama 126., 127. i 187. privremene uredbe. Nadalje, kad je riječ o inozemnoj konkurenciji, na tržištu Unije dostupni su i alternativni izvori, primjerice uvoz iz Meksika, Južne Koreje, Norveške i Ujedinjene Kraljevine. U svakom slučaju, svrha pristojbi nije prekid uvoza iz predmetnih zemalja, već ponovna uspostava jednakih uvjeta na tržištu Unije.

(199)

Odbačene su primjedbe o interesu korisnika. Stoga su potvrđene uvodne izjave od 236. do 241. privremene uredbe.

(200)

Nakon konačne objave EPPA je tvrdila da je predložena razina mjera pretjerano visoka. Umjesto toga, predložila je pristojbe koje ne premašuju 25 %. Nadalje, tvrdila je da uz te mjere njezina opskrba nije osigurana zbog slučajeva više sile proizvođača iz Unije i zbog toga što druge zemlje proizvođači nisu zainteresirane za tržište EU-a ili su prvenstveno usmjerene na opskrbu domaćih tržišta. Osim toga, tvrdila je da će prema njezinim procjenama domaće cijene u Uniji porasti za 40 % – 50 % i dosegnuti nezabilježeno visoke razine.

(201)

U prilog tim tvrdnjama uputila je na slučajeve više sile iz 2021. i statističke podatke o izvozu PVC-a za Meksiko i Južnu Koreju. Za Južnu Koreju dostavila je i novinski članak prema kojem „zbog većih troškova prijevoza i duljeg vremena isporuke nabava PVC-a iz Azije postaje manje održiva za europske kupce”.

(202)

U odgovoru na te tvrdnje Komisija napominje da su slučajevi više sile propisno razmotreni u uvodnim izjavama od 168. do 171. i uvodnim izjavama od 201. do 206. privremene uredbe. Za Južnu Koreju Komisija je napomenula da su europska odredišta bila dobro zastupljena u njezinim statističkim podacima o izvozu PVC-a, dok je Meksiko bio stalno i stabilno prisutan na tržištu Unije, kako je utvrđeno za cijelo razmatrano razdoblje (vidjeti tablicu 11 privremene uredbe). Naposljetku, procjene EPPA-e o navodnom visokom porastu cijena u Uniji nisu potkrijepljene.

(203)

EPPA je nadalje tvrdila da će povećanje cijena S-PVC-a s obzirom na pristojbe dovesti do većih troškova gradnje, smanjene cjenovne pristupačnosti stanovanja i kašnjenja projekata izgradnje stambenih objekata.

(204)

Te su tvrdnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 202., ostale nepotkrijepljene, pa su odbačene.

(205)

Na temelju prethodno navedenog potvrđen je zaključak iz uvodne izjave 242.

(206)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(207)

Društvo Westlake predložilo je da bi Komisija zbog interesa korisnika trebala razmotriti „manje ograničavajući oblik mjere … i, konkretnije, pristojbu ad valorem ograničenu najnižom uvoznom cijenom”. Podnositelji pritužbe osporili su mogućnost takve mjere jer najniže uvozne cijene nisu primjerena mjera s obzirom na činjenicu da su sirovine za proizvodnju S-PVC-a koje čine oko 80 % troška proizvodnje nestabilne, da postoji rizik od izbjegavanja i apsorpcije mjera zbog prisutnosti neizravne prodaje preko nepovezanih trgovaca te zbog velikog neiskorištenog kapaciteta u Uniji kojim se osigurava sigurnost opskrbe korisnika.

(208)

Komisija se složila da najniža uvozna cijena ne bi bila primjerena jer na cijene S-PVC-a utječe nestabilnost cijena energije zbog koje je cijena sirovina nestabilna. Komisija je također smatrala da se takvom najnižom cijenom korisnicima i proizvođačima ne bi pružila sigurnost u pogledu dostupnosti S-PVC-a jer navedena cijena ne bi odražavala dinamiku tržišta.

(209)

Nakon konačne objave društvo Westlake i tri druga proizvođača izvoznika (Oxy Vinyls, Shin-tech i Tricon) objasnili su taj zahtjev. Naveli su da će se početna najniža uvozna cijena utvrditi na razini ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti, uključujući troškove prijevoza dvaju proizvođača iz SAD-a u uzorku u razdoblju ispitnog postupka, te da će se primjenjivati na sav uvoz iz SAD-a. Uvoz ispod najniže uvozne cijene podlijegao bi pojedinačnoj pristojbi ad valorem koja bi pokrivala razliku između uvozne cijene i najniže uvozne cijene. Kako bi se uzela u obzir nestabilnost cijena sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju PVC-a i odrazila dinamika tržišta, predložili su da Komisija redovito indeksira najnižu uvoznu cijenu (tromjesečno ili polugodišnje) na temelju cijena etilena u zapadnoj Europi koje objavljuje društvo Chemical Market Analytics.

(210)

Nadalje, tvrdili su da su se razlike između izvoznih cijena SAD-a i cijena EU-a na promptnom tržištu znatno povećale 2022. i u razdoblju ispitnog postupka te da su se u razdoblju nakon ispitnog postupka vratile na uobičajeno slične razine. Zatražili su da se, u slučaju uvođenja mjera, automatski pokrene privremena revizija nakon dvije godine.

(211)

Komisija je analizirala taj zahtjev. Utvrdila je da jedinstvena najniža uvozna cijena za proizvođače čije se dampinške marže znatno razlikuju ne bi odražavala različite razine dampinga utvrđene za stranke pa bi mogla ugroziti učinkovitost mjera. Nadalje, predloženi mehanizam bilo bi vrlo teško provesti jer bi zahtijevao mnogo opetovanih administrativnih i zakonodavnih ažuriranja. Zbog toga se prijedlog nipošto nije mogao prihvatiti.

(212)

Kad je riječ o zahtjevu za automatsku privremenu reviziju za dvije godine, Komisija je napomenula da se on temelji na informacijama iz razdoblja nakon ispitnog postupka koje se nisu mogle primjereno i na odgovarajući način provjeriti. U svakom slučaju, u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe, svaki izvoznik ili uvoznik može zatražiti privremenu reviziju ako je prošla godina dana od uvođenja konačnih mjera.

(213)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(214)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Egipta ili Sjedinjenih Američkih Država”.

(215)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (26). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(216)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Egipta ili Sjedinjenih Američkih Država”.

(217)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(218)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(219)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(220)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(221)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (27), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(222)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036,