1.   Sastanke Komisije saziva predsjednik.

2.   Komisija se u pravilu sastaje jednom tjedno („redovni” sastanci). Sastaje se i kad god to predsjednik smatra potrebnim („izvanredni” sastanci).

3.   U iznimnim okolnostima, ako su neki ili svi članovi Komisije spriječeni i ne mogu osobno sudjelovati na sastanku Komisije, predsjednik ih može pozvati da sudjeluju putem telekomunikacijskih sustava koji omogućuju njihovu identifikaciju i učinkovito sudjelovanje.

4.   Akti se mogu donositi usmenim postupkom na redovnim ili izvanrednim sastancima. Pravila za organizaciju i vođenje sastanaka te postupovna pravila utvrđena su u člancima od 8. do 16.

5.   Na inicijativu predsjednika Komisija može održavati i rasprave o politikama, seminare, neformalne sastanke ili radne sastanke o određenim temama.

1.   Predsjednik utvrđuje dnevni red svakog redovnog i izvanrednog sastanka Komisije.

2.   Kako bi se olakšalo planiranje rada Komisije i uzela u obzir komunikacijska strategija Komisije, glavni tajnik, pod nadležnošću predsjednika, utvrđuje popis točaka koje se planiraju uvrstiti u dnevni red sastanaka Komisije.

3.   Uz stalne točke koje se automatski uvrštavaju u dnevni red svakog sastanka Komisije, kao što su odobravanje zapisnika, međuinstitucijski odnosi, koordinacija vanjskog djelovanja ili administrativna i proračunska pitanja, u dnevni red u pravilu se uvrštavaju politički osjetljiva i/ili važna pitanja i nacrti akata, posebno oni povezani s prioritetima Komisije.

4.   Kako bi se zajamčila učinkovita primjena načela kolegijalnosti, sve točke uvrštene u dnevni red sastanka Komisije odgađaju se za kasniji sastanak:

5.   Na prijedlog predsjednika Komisija može raspravljati o pitanju koje nije na dnevnom redu.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., sljedeće informacije moraju biti dostupne kad se podnosi zahtjev za uvrštenje nacrta akta iz članka 8. stavka 3. u dnevni red:

2.   Uvjeti iz stavka 1. primjenjuju se i na zahtjeve za uvrštenje u dnevni red nacrta akata opće primjene podnesenih u okviru raznih administrativnih i proračunskih pitanja.

3.   Članci 29., 36. i 41. primjenjuju se na zahtjeve za uvrštenje u dnevni red nacrta akata koji se podnose u skladu s postupcima ovlašćivanja i delegiranja.

4.   Osim ako predsjednik odluči drukčije, stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na:

5.   Svaki zahtjev za uvrštenje točke u dnevni red sastanka Komisije predsjedniku mora podnijeti jedan (ili više) članova Komisije najmanje devet radnih dana prije predmetnog sastanka Komisije. U iznimnim okolnostima predsjednik može prihvatiti zakašnjeli zahtjev za uvrštavanje točke u dnevni red. Glavnog tajnika obavješćuje se o svakom zahtjevu za uvrštavanje u dnevni red.

1.   Točke uvrštene u dnevni red redovnog ili izvanrednog sastanka Komisije pripremaju se na tjednom sastanku šefova kabineta kojim predsjeda glavni tajnik.

2.   Posebni sastanci članova kabineta organiziraju se na inicijativu predsjednika radi preliminarne rasprave o određenim pitanjima ili predmetima. Tim sastancima predsjeda član Kabineta predsjednika. Obično se održavaju u tjednu prije sastanka Komisije.

3.   Skupina za međuinstitucijske odnose (13) ispituje stajališta koja Komisija treba zauzeti o međuinstitucijskim pitanjima, a posebno predmetima o kojima se raspravlja u Europskom parlamentu i/ili Vijeću.

4.   Skupina za vanjsku koordinaciju (14) ispituje stajališta koja Komisija treba zauzeti u području vanjskih odnosa i osigurava dosljednost između vanjskih i unutarnjih aspekata rada Komisije.

5.   U načelu, bilo koje pitanje o kojem je postignut dogovor na jednom od pripremnih sastanaka iz stavaka od 1. do 4. ne može se ponovno otvoriti u kasnijoj fazi.

6.   Ako se na tjednom sastanku šefova kabineta postigne dogovor o točki dnevnog reda i ta se točka zadrži na dnevnom redu, dotični akt može se donijeti bez rasprave na sastanku Komisije.

7.   Ako se postigne dogovor na tjednom sastanku šefova kabineta ili na sastanku Komisije, predmetni akt može se donijeti na prijedlog predsjednika pisanim postupkom finalizacije u skladu s člankom 22.

8.   Na svim pripremnim sastancima iz stavaka od 1. do 4. članovi kabineta nastupaju u ime člana Komisije kojeg zastupaju na temelju jasnog mandata.

1.   Glavni tajnik članovima Komisije stavlja na raspolaganje nacrt dnevnog reda najkasnije na radni dan koji prethodi tjednom sastanku šefova kabineta.

2.   Najkasnije na dan koji prethodi redovnom ili izvanrednom sastanku Komisije glavni tajnik članovima Komisije stavlja na raspolaganje dnevni red koji je utvrdio predsjednik. Dnevni red se objavljuje u skladu s člankom 63.

3.   Dokumenti potrebni za raspravu o svakoj točki dnevnog reda moraju se staviti na raspolaganje članovima Komisije najkasnije na radni dan prije tjednog sastanka šefova kabineta.

Osim ako predsjednik odobri odstupanje na temelju propisno obrazloženog pisanog zahtjeva, dokumenti za raspravu na posebnom sastanku članova kabineta moraju se staviti na raspolaganje članovima Komisije najmanje 48 sati prije tog sastanka. U slučaju vrlo dugih dokumenata glavni tajnik, u dogovoru s predsjednikom, može omogućiti više vremena.

Dokumenti se stavljaju se na raspolaganje uz uvjet da glavni tajnik pokrene postupak donošenja nakon što posebno provjeri suglasnost odgovornog člana Komisije i, ovisno o slučaju, suodgovornih ili povezanih članova Komisije.

1.   Kako bi Komisija mogla donijeti valjane odluke na redovnim i izvanrednim sastancima, mora im prisustvovati većina njezinih članova.

2.   U iznimnim okolnostima, ako su neki ili svi članovi Komisije spriječeni i ne mogu osobno sudjelovati na sastanku Komisije, predsjednik ih može pozvati da sudjeluju putem telekomunikacijskih sustava koji omogućuju njihovu identifikaciju i učinkovito sudjelovanje. U tom se slučaju smatraju prisutnima za potrebe kvoruma.

3.   U skladu s načelom kolegijalnosti članovi Komisije dužni su prisustvovati svim redovnim i izvanrednim sastancima Komisije u njihovoj cijelosti.

4.   Predsjednik može osloboditi člana Komisije obveze prisustvovanja redovnom ili izvanrednom sastanku Komisije ako je to opravdano posebno važnim okolnostima, kao što su obveze povezane s drugim institucijama Europske unije ili s vanjskim predstavljanjem Europske unije. Kako bi dobio takvo odobrenje, dotični član Komisije mora predsjedniku pravodobno uputiti obrazložen pisani zahtjev.

5.   Odsutni članovi ne mogu se zamijeniti.

1.   Komisija donosi odluke na temelju prijedloga jednog ili više članova. Odluke se donose većinom glasova njezinih članova.

2.   Pri glasovanju o odluci na inicijativu predsjednika ili na zahtjev jednog ili više članova Komisije primjenjuju se sljedeća pravila:

1.   Sastanci Komisije nisu javni.

2.   Rasprave na sastancima zaštićene su načelom povjerljivosti.

1.   Predsjednik odlučuje kojim je osobama dopušteno prisustvovati raspravama Komisije na redovnim ili izvanrednim sastancima.

2.   Osim ako predsjednik odluči drukčije, sljedeće osobe mogu prisustvovati sastancima Komisije: glavni tajnik, voditelj Kabineta predsjednika, glavni direktor Pravne službe, glavni direktor Glavne uprave za komunikaciju, voditelj Službe glasnogovornika Komisije i direktor uprave Glavnog tajništva nadležne za odlučivanje i kolegijalnost.

Bilo koju osobu iz koja nije u mogućnosti prisustvovati sastanku može zamijeniti zastupnik.

3.   Predsjednik može odlučiti pozvati bilo koju drugu osobu na raspravu o određenoj točki dnevnog reda.

4.   Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev člana Komisije predsjednik može ograničiti prisutnost članova osoblja Komisije i drugih osoba na cijelom ili dijelu sastanka.

5.   Glavni tajnik pomaže predsjedniku osigurati poštovanje pravila iz stavaka od 1. do 4.

1.   Glavni tajnik sastavlja zapisnik svih redovnih i izvanrednih sastanaka Komisije.

2.   U redovnom zapisniku opisuje se odvijanje sastanka, rasprave i donošenje akata, što su informacije koje se objavljuju.

3.   Uz redovni zapisnik može se sastaviti i poseban zapisnik, u kojem se evidentiraju rasprave i akti koji nisu obuhvaćeni stavkom 2., održana glasovanja i izjave za koje su članovi Komisije zatražili da se unesu u zapisnik. Posebni zapisnici su klasificirani.

4.   Nacrt (redovnog i posebnog) zapisnika podnosi se Komisiji na prihvaćanje na sljedećem sastanku. Prihvaćeni zapisnik ovjerava se vlastoručnim ili elektroničkim potpisima predsjednika i glavnog tajnika.

5.   Redovni zapisnik objavljuje se nakon što ga odobri Komisija, u skladu s člankom 63. stavkom 2.

1.   Komisija donosi odluke pisanim postupkom na temelju prijedloga jednog ili više svojih članova.

2.   Nacrt akta koji je prvotno uvršten u dnevni red sastanka Komisije radi donošenja usmenim postupkom može se donijeti pisanim postupkom na prijedlog predsjednika.

3.   Bilo koji član Komisije može predsjedniku poslati obrazloženi zahtjev da se nacrt akta podnesen na donošenje pisanim postupkom spomene na sastanku Komisije ili uvrsti u dnevni red sastanka Komisije. Glavnog tajnika obavješćuje se o takvim zahtjevima.

4.   Svi nacrti akata koji se donose pisanim postupkom stavljaju se na raspolaganje članovima Komisije, pri čemu se navodi datum isteka pisanog postupka.

5.   Tijekom pisanog postupka, u skladu s člancima od 24. do 28. i člankom 41., izvorni nacrt akta, rok ili bilo koji drugi aspekt postupka mogu se izmijeniti. Pisani postupak može se i suspendirati ili se od njega može odustati.

6.   Akt se smatra donesenim po isteku roka ako nacrt akta ispunjava propisane uvjete u pogledu sadržaja i oblika.

7.   Glavni tajnik osigurava neometano odvijanje pisanog postupka i utvrđuje da je postupak dovršen.

1.   Glavni tajnik nadležan je za pokretanje pisanih postupaka. U tu svrhu glavni tajnik provjerava jesu li ispunjeni propisani uvjeti u pogledu sadržaja i oblika, uključujući suglasnost odgovornog člana Komisije, mogućih suodgovornih ili povezanih članova i, prema potrebi, suglasnost predsjednika.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 22., prije pokretanja pisanog postupka potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje Pravne službe, uzimajući u obzir eventualne primjedbe koje je iznijela u vezi sa svojom misijom opisanom u članku 53. stavku 2., te pozitivno mišljenje drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje. Mišljenje Pravne službe i drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje može biti izričito ili prešutno.

1.   Glavni tajnik određuje datume isteka pisanih postupaka.

2.   Rok za redovni pisani postupak ne smije biti kraći od pet radnih dana od dana na koji je nacrt akta stavljen na raspolaganje članovima Komisije.

3.   Međutim, glavni tajnik može odrediti kraći rok, kako je predviđeno člancima 20., 21. i 22.

4.   Glavni tajnik može tijekom postupka odgoditi prvotni datum isteka:

5.   Glavni tajnik može tijekom postupka prvotni datum isteka promijeniti u raniji datum, na zahtjev odgovornog člana Komisije ili na vlastitu inicijativu, ako to zahtijevaju posebne okolnosti. Ako se promjenom datuma isteka u raniji datum mijenja vrsta pisanog postupka, potrebna je prethodna suglasnost predsjednika.

6.   Glavni tajnik dužan je obavijestiti članove Komisije o svakoj promjeni datuma isteka.

1.   Član Komisije odgovoran za nacrt akta može zatražiti ubrzani pisani postupak. Taj zahtjev mora biti propisno opravdan nepredviđenim i/ili iznimnim okolnostima. Ne smije se koristiti kao sredstvo za nadoknadu administrativnog kašnjenja.

2.   Predsjednik može ovlastiti glavnog tajnika da odredi minimalni rok od tri radna dana od datuma na koji je nacrt akta stavljen na raspolaganje članovima Komisije.

1.   Član Komisije odgovoran za nacrt akta može zatražiti hitni pisani postupak. Taj zahtjev mora biti propisno obrazložen. Ne smije se koristiti kao sredstvo za nadoknadu administrativnog kašnjenja.

2.   Predsjednik može ovlastiti glavnog tajnika da odredi rok kraći od tri radna dana od datuma na koji je nacrt akta stavljen na raspolaganje članovima Komisije kako bi se omogućilo hitno donošenje akta.

3.   Hitni pisani postupak primjenjuje se za donošenje komunikacije Komisije o stajalištu Vijeća donesenom u okviru redovnog zakonodavnog postupka.

1.   Na prijedlog predsjednika bilo koji nacrt akta koji je uvršten u dnevni red redovnog ili izvanrednog sastanka Komisije radi donošenja usmenim postupkom može se donijeti pisanim postupkom finalizacije ako je o njemu postignut dogovor na tjednom sastanku šefova kabineta i primljeno pozitivno mišljenje Pravne službe ili ako je o njemu postignut dogovor na sastanku Komisije.

Ako je na sastanku Komisije postignut dogovor o nacrtu akta, pisani postupak finalizacije može se pokrenuti čak i ako Pravna služba i druge službe s kojima se savjetovalo nisu dale pozitivno mišljenje.

2.   Rok za pisani postupak finalizacije može biti kraći od pet radnih dana. Datum isteka je nakon sastanka Komisije u čiji je dnevni red nacrt akta prvotno uvršten, a prije sljedećeg sastanka Komisije.

3.   Nacrt akta uvrštava se na popis politički osjetljivih i/ili važnih pisanih postupaka u skladu s člankom 28.

1.   Na zahtjev člana Komisije odgovornog za nacrt akta predsjednik može odobriti pokretanje pisanog postupka u području koordinacije i nadzora ekonomskih i proračunskih politika država članica, posebno onih u europodručju.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 25., svaki član Komisije koji želi suspendirati taj postupak predsjedniku šalje obrazloženi zahtjev nakon nepristrane i objektivne procjene strukture, obrazloženja ili rezultata predloženog nacrta akta.

3.   Ako nakon razmatranja zahtjeva predsjednik smatra da navedeni razlozi nisu utemeljeni, može odbiti suspenziju i odlučiti da se pisani postupak nastavi.

U tom slučaju glavni tajnik traži stajališta ostalih članova Komisije kako bi se, po analogiji, osiguralo poštovanje kvoruma iz članka 250. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

4.   Po isteku utvrđenog roka, koji se prema potrebi produljuje za vrijeme koje je predsjedniku potrebno za razmatranje zahtjeva za suspenziju, a glavnom tajniku za prikupljanje stajališta ostalih članova, Komisija donosi akt.

5.   Predsjednik može nacrt akta uvrstiti i u dnevni red jednog od sljedećih sastanaka Komisije radi njegova donošenja.

1.   Član Komisije odgovoran za nacrt akta može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drugog člana izmijeniti izvorni nacrt akta. Član Komisije može i zatražiti od glavnog tajnika da izmijeni rok u skladu s člankom 19. stavcima 4. i 5. ili bilo koji drugi aspekt postupka koji je u tijeku.

2.   Glavni tajnik obavješćuje članove Komisije o izmjenama i, ako je primjenjivo, stavlja na raspolaganje izmijenjeni nacrt akta i obavješćuje ih, prema potrebi, o novom roku.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 23., svaki član Komisije može glavnom tajniku poslati obrazloženi zahtjev za suspenziju pisanog postupka koji je u tijeku. Glavni tajnik suspendira postupak i o tome obavješćuje članove Komisije.

2.   Glavni tajnik može suspendirati postupak i na vlastitu inicijativu ako utvrdi da nacrt akta ne ispunjava sve propisane uvjete u pogledu sadržaja ili oblika. Glavni tajnik o tome obavješćuje članove Komisije.

1.   Glavni tajnik ponovno pokreće pisani postupak:

2.   Glavni tajnik obavješćuje članove Komisije i, ako je primjenjivo, stavlja im na raspolaganje izmijenjeni nacrt akta. Glavni tajnik prema potrebi određuje novi rok.

1.   Od pisanog se postupka odustaje:

2.   Glavni tajnik obavješćuje članove Komisije da se odustalo od pisanog postupka na temelju stavka 1. točke (a) ili (b).

1.   Komisiju se o politički osjetljivim i/ili važnim nacrtima akata koji su u postupku donošenja pisanim postupkom i o nacrtima akata koji se trebaju donijeti pisanim postupkom finalizacije obavješćuje na prvom sljedećem sastanku.

2.   Uzimajući u obzir prijedloge predsjednika i odgovornih članova, glavni tajnik stavlja na raspolaganje popis nacrta akata za tjedni sastanak šefova kabineta.

3.   Popis se može ažurirati do sastanka Komisije na kojem se Komisiju obavješćuje o predmetnim nacrtima akata.

1.   Komisija može jednom ili više svojih članova dodijeliti opće ovlasti za donošenje rutinskih i ponavljajućih upravnih ili administrativnih akata u njezino ime i pod njezinom odgovornošću.

2.   Ovlašteni član Komisije ostaje odgovoran Komisiji za osiguravanje usklađenosti s uvjetima i pravilima za izvršavanje općih ovlasti.

3.   Predsjednik Komisiji podnosi nacrt odluke o dodjeli općih ovlasti. Suglasnost dotičnog člana ili članova Komisije mora se pribaviti unaprijed. Odluka o dodjeli općih ovlasti donosi se usmenim postupkom ili, kad je to primjereno, pisanim postupkom finalizacije.

4.   Komisija zadržava pravo da sama izvrši ovlasti koje je dodijelila. Može i dati upute članovima Komisije koji izvršavaju opće ovlasti.

5.   Stavci 1. i 2. ne dovode u pitanje pravila o delegiranju u vezi s financijskim pitanjima donesena u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (Financijska uredba) (15) i ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanje i tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu (16).

1.   U odluci o dodjeli općih ovlasti navode se:

2.   Služba koja podnosi zahtjev dostavlja glavnom tajniku preliminarni nacrt odluke o dodjeli općih ovlasti. Glavni tajnik zatim provodi savjetovanje među službama i poduzima odgovarajuće korake za donošenje odluke Komisije.

1.   Prije izvršavanja općih ovlasti ovlašteni član Komisije na vlastitu inicijativu ili na temelju analize koju je provela nadležna služba određuje treba li akt, na temelju političke procjene ili drugih okolnosti, biti donesen usmenim ili pisanim postupkom. U slučaju dvojbe ovlašteni član Komisije savjetuje se s predsjednikom.

2.   Prije donošenja akata na temelju dodjele općih ovlasti potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje Pravne službe, uzimajući u obzir eventualne primjedbe koje je iznijela u okviru izvršavanja svojih dužnosti opisanih u članku 53. stavku 2., te pozitivno mišljenje drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje. Mišljenje Pravne službe i drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje može biti izričito ili prešutno.

3.   Prije izvršavanja općih ovlasti nadležna služba dužna je zatražiti suglasnost ovlaštenog člana ili članova Komisije i, ako je primjenjivo, svih povezanih članova Komisije.

4.   Prije podnošenja nacrta akta ovlaštenom članu Komisije na donošenje Glavno tajništvo provjerava jesu li ispunjeni propisani uvjeti u pogledu sadržaja i oblika.

5.   Ovlašteni član Komisije donosi nacrt akta i potvrđuje da su zadovoljeni uvjeti i pravila koji se primjenjuju na akte koji se donose.

6.   Akt se smatra donesenim kad se vlastoručni ili elektronički potpis ovlaštenog člana Komisije stavljen za potrebe donošenja registrira u sustavu informacijske tehnologije koji je za to predviđen.

7.   Ako su ovlašteni članovi Komisije spriječeni u izvršavanju općih ovlasti koje su im dodijeljene, može ih izvršiti drugi član Komisije.

1.   Član Komisije kojem su dodijeljene opće ovlasti može sve ili dio svojih delegiranih ovlasti dalje delegirati glavnom direktoru ili voditelju službe, osim ako je to izričito zabranjeno u odluci o dodjeli općih ovlasti. Član Komisije može u bilo kojem trenutku opozvati daljnje delegiranje. Nadležna služba obavješćuje Glavno tajništvo o odluci o daljnjem delegiranju ili opozivu.

2.   Glavni direktor odnosno voditelj službe djeluje pod nadležnošću člana Komisije kojem su dodijeljene ovlasti. Ovlašteni član Komisije ostaje odgovoran Komisiji za osiguravanje usklađenosti s uvjetima i pravilima za izvršavanje općih ovlasti.

3.   U odluci o daljnjem delegiranju utvrđuju se predmet i opseg dalje delegiranih ovlasti, koje ni u kojem slučaju ne smiju biti šire od onih navedenih u odluci o dodjeli općih ovlasti.

4.   Ovlasti prenesene na temelju daljnjeg delegiranja ne mogu se dalje delegirati, osim u slučajevima iz članka 33.

5.   Glavni direktor ili voditelj službe donosi nacrt akta i potvrđuje da su zadovoljeni uvjeti i pravila koji se primjenjuju na akte koji se donose.

6.   Akt se smatra donesenim kad se vlastoručni ili elektronički potpis glavnog direktora ili voditelja službe stavljen za potrebe donošenja registrira u sustavu informacijske tehnologije koji je za to predviđen.

1.   Glavni direktor ili voditelj službe kojem su dodijeljene ovlasti na osnovi daljnjeg delegiranja u skladu s člankom 32. može odlučiti dalje delegirati donošenje određenih odluka o odabiru projekata i određenih pojedinačnih odluka o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi zamjeniku glavnog direktora, direktoru ili, u dogovoru s nadležnim članom Komisije, načelniku odjela.

2.   Zamjenik glavnog direktora, direktor ili načelnik odjela djeluje pod nadležnošću glavnog direktora ili voditelja službe kojem su prenesene ovlasti na osnovi daljnjeg delegiranja. Ovlašteni član Komisije ostaje odgovoran Komisiji za osiguravanje usklađenosti s uvjetima i pravilima za izvršavanje općih ovlasti.

3.   Daljnje delegiranje ovlasti primjenjuje se na donošenje određenih odluka o odabiru projekata i pojedinačnih odluka o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi ako je temeljnim aktom utvrđeno da Komisija donosi odluku samostalno ili nakon savjetovanja s odborom (17), a odbor je dao pozitivno mišljenje. Za takve odluke ne provodi se savjetovanje među službama.

4.   Zamjenik glavnog direktora, direktor ili načelnik odjela kojem su dodijeljene ovlasti na osnovi daljnjeg delegiranja donosi nacrt akta i potvrđuje da su zadovoljeni uvjeti i pravila koji se primjenjuju na akte koji se donose.

5.   Akt se smatra donesenim kad se vlastoručni ili elektronički potpis osobe kojoj su prenesene ovlasti na osnovi daljnjeg delegiranja stavljen za potrebe donošenja registrira u sustavu informacijske tehnologije koji je za to predviđen.

1.   Komisija može na ograničeno vrijeme dodijeliti ad hoc ovlasti jednom ili više svojih članova za donošenje, u dogovoru s predsjednikom, određenih jednokratnih i posebnih mjera, o čijem je sadržaju odlučila Komisija.

2.   Ad hoc ovlasti mogu se dodijeliti kako bi se formalizirali rezultati rasprava s Komisijinih sastanaka, posebno finalizacijom i donošenjem akta koji je prethodno načelno odobren na sastanku Komisije, nakon što postanu dostupne sve propisane jezične verzije, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 4. točki (b).

3.   Svaki zahtjev člana Komisije za ad hoc ovlaštenje mora biti propisno obrazložen i uvršten u dnevni red sastanka Komisije.

4.   Ad hoc ovlasti izvršavaju se, mutatis mutandis, u skladu s postupcima opisanima u članku 31. stavcima od 2. do 6. i uvijek u dogovoru s predsjednikom i u bliskoj suradnji s Glavnim tajništvom.

5.   Ad hoc ovlasti ne smiju se dalje delegirati.

1.   Komisija može jednom ili više glavnih direktora ili voditelja službi izravno delegirati ovlasti za donošenje rutinskih i ponavljajućih upravnih ili administrativnih akata u njezino ime i pod njezinom odgovornošću.

2.   Glavni direktor ili voditelj službe kojem su delegirane ovlasti odgovara Komisiji za osiguravanje usklađenosti s uvjetima i pravilima koji se odnose na izvršavanje izravno delegiranih ovlasti.

3.   Predsjednik Komisiji podnosi nacrt odluke o izravnom delegiranju. Suglasnost dotičnog člana ili članova Komisije mora se pribaviti unaprijed. Odluka o izravnom delegiranju donosi se usmenim postupkom ili, ako je to primjereno, pisanim postupkom finalizacije.

4.   Komisija zadržava pravo da sama izvrši ovlasti koje je dodijelila. Osim toga, može davati i upute glavnom direktoru ili voditelju službe koji izvršava izravno delegirane ovlasti.

5.   Osim u slučajevima iz članka 39., ovlasti koje su izravno delegirane glavnom direktoru ili voditelju službe ne smiju se dalje delegirati.

6.   Stavci 1. i 2. ne dovode u pitanje pravila o delegiranju u vezi s financijskim pitanjima donesena u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (Financijska uredba) ni ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanje i tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu.

1.   U odluci o izravnom delegiranju navode se:

2.   Služba koja podnosi zahtjev šalje preliminarni nacrt odluke o izravnom delegiranju glavnom tajniku. Glavni tajnik zatim provodi savjetovanje među službama i poduzima odgovarajuće korake za donošenje odluke Komisije.

1.   Prije izvršavanja izravno delegiranih ovlasti glavni direktor ili voditelj službe kojem su delegirane ovlasti određuje treba li akt, zbog političke procjene ili drugih okolnosti, biti donesen usmenim ili pisanim postupkom. U slučaju dvojbe glavni direktor ili voditelj službe savjetuje se s članom Komisije u čijoj je nadležnosti predmetno područje djelovanja.

2.   Prije donošenja akata na temelju izravnog delegiranja potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje Pravne službe, uzimajući u obzir eventualne primjedbe koje je iznijela u okviru izvršavanja dužnosti opisanih u članku 53. stavku 2., kao i pozitivno mišljenje drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje. Mišljenje Pravne službe i drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje može biti izričito ili prešutno.

3.   Glavni direktor ili voditelj službe kojem su delegirane ovlasti donosi nacrt akta i potvrđuje da su zadovoljeni uvjeti i pravila koji se primjenjuju na akte koji se donose.

4.   Akt se smatra donesenim kad se vlastoručni ili elektronički potpis glavnog direktora ili voditelja službe stavljen za potrebe donošenja registrira u sustavu informacijske tehnologije koji je za to predviđen.

5.   Ako je glavni direktor ili voditelj službe kojem su izravno delegirane ovlasti spriječen u izvršavanju tih ovlasti, može ih izvršiti dužnosnik imenovan u skladu s člankom 52.

1.   Glavni direktor ili voditelj službe kojem su delegirane ovlasti na temelju članka 36. može odlučiti dalje delegirati donošenje određenih odluka o odabiru projekata i određenih pojedinačnih odluka o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi zamjeniku glavnog direktora, direktoru ili, u dogovoru s nadležnim članom Komisije, načelniku odjela.

2.   Zamjenik glavnog direktora, direktor ili načelnik odjela kojem su prenesene ovlasti na temelju daljnjeg delegiranja djeluje pod nadležnošću glavnog direktora ili voditelja službe kojem su delegirane ovlasti. Glavni direktor ili voditelj službe ostaje odgovoran Komisiji za osiguravanje usklađenosti s uvjetima i pravilima za izvršavanje izravno delegiranih ovlasti.

3.   Daljnje delegiranje ovlasti primjenjuje se na donošenje određenih odluka o odabiru projekata i pojedinačnih odluka o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi ako je temeljnim aktom utvrđeno da Komisija donosi odluku samostalno ili nakon savjetovanja s odborom (18), a odbor je dao pozitivno mišljenje. Za takve odluke ne provodi se savjetovanje među službama.

4.   Zamjenik glavnog direktora, direktor ili načelnik odjela kojem su dodijeljene ovlasti na osnovi daljnjeg delegiranja donosi nacrt akta i potvrđuje da su zadovoljeni uvjeti i pravila koji se primjenjuju na akte koji se donose.

5.   Akt se smatra donesenim kad se vlastoručni ili elektronički potpis zamjenika glavnog direktora, direktora ili načelnika odjela stavljen za potrebe donošenja registrira u sustavu informacijske tehnologije koji je za to predviđen.

1.   Svi nacrti akata koji se donose usmenim postupkom, pisanim postupkom, izvršavanjem općih ili ad hoc ovlasti ili izvršavanjem izravno delegiranih ovlasti moraju biti dostupni, ovisno o slučaju:

2.   Svi nacrti akata o kojima će se raspravljati na sastanku Komisije stavljaju se na raspolaganje članovima Komisije na jezicima koji su propisani stavkom 1.

3.   Svi nacrti akata koji se donose pisanim postupkom stavljaju se na raspolaganje članovima Komisije na početku postupka na jeziku ili jezicima koji su propisani stavkom 1. točkom (a), a prije isteka postupka na jeziku ili jezicima koji su propisani stavkom 1. točkom (b). Ako uvjet iz stavka 1. točke (b) nije ispunjen, glavni tajnik produljuje rok ili suspendira pisani postupak.

4.   Ako Pravna služba provede pravno-jezičnu redakturu nacrta akta, sve potrebne jezične verzije moraju biti pravodobno dostupne.

5.   U slučaju nacrta akata koji se donose usmenim ili pisanim postupkom predsjednik procjenjuje sve posebne i/ili izvanredne okolnosti u kojima se neke jezične verzije propisane stavkom 1. točkom (a) ne mogu staviti na raspolaganje zbog propisno obrazloženih razloga. Posebno u slučaju nacrta akata koji se donose usmenim postupkom predsjednik može odlučiti, ovisno o okolnostima, da se predmetna točka uvrsti u dnevni red nekog od sljedećih sastanaka.

6.   Ako se nacrti akata donose izvršavanjem općih ili ad hoc ovlasti ili izvršavanjem izravno delegiranih ovlasti, akt se može donijeti tek kad budu dostupne jezične verzije iz stavka 1. točke (b).

7.   Ako se akt koji se donosi mora službeno proslijediti drugim institucijama Unije i/ili se objavljuje u Službenom listu Europske unije, tekst mora biti dostupan na svim službenim jezicima.

1.   Autonomno doneseni nezakonodavni akti Komisije ovjeravaju se pri njihovu donošenju ili nakon donošenja i, prema potrebi, prije njihova priopćenja adresatima ili objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Akti iz stavka 1. ovjeravaju se kako slijedi:

3.   Akti iz stavka 2. na vjerodostojnom jeziku ili jezicima prilažu se sažecima ili dnevnim bilješkama iz tog stavka, prema potrebi i u elektroničkom obliku, na način da se ne mogu od njih odvojiti.

1.   Smatra se da je predsjednik Komisije potpisao nezakonodavne akte koje Komisija donosi usmenim postupkom i pisanim postupkom u obliku uredaba, direktiva ili odluka, kad u potonjima nije određeno kome su upućene, u smislu članka 297. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kad predsjednik potpiše sažetak iz članka 42.

2.   Ako predsjednik primijeni članak 7. stavak 3., a okolnosti ne dopuštaju potpisivanje sažetka, njegova izričita pisana suglasnost može iznimno zamijeniti njegov potpis te se prilaže sažetku.

3.   Smatra se da je član Komisije nadležan za područje djelovanja potpisao nezakonodavne akte koje Komisija donosi usmenim postupkom ili pisanim postupkom u obliku odluka, kad u potonjima nije određeno kome su upućene, kad glavni tajnik stavi potpis iz članka 43. stavka 2. točke (a) odnosno (b).

4.   Za akte iz stavka 1. koji se donose pisanim postupkom, a koji se moraju hitno objaviti kako bi stupili na snagu, zbog čega nije moguće čekati potpisivanje sažetka na sljedećem sastanku Komisije, smatra se da ih je predsjednik potpisao u smislu prethodno navedenog članka 297. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kad glavni tajnik stavi potpis iz članka 43. stavka 2. točke (b).

5.   Potpisivanje akata donesenih postupkom ovlašćivanja, postupkom delegiranja ili daljnjim delegiranjem u jednom od oblika iz prethodno navedenog članka 297. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije delegira se, ovisno o slučaju, članu Komisije koji je za to ovlašten ili glavnom direktoru, zamjeniku glavnog direktora, direktoru ili načelniku odjela kojem su delegirane ili dalje delegirane ovlasti. Potpis se stavlja u skladu s pravilima iz članka 43. stavka 2. točaka (c) i (d).

1.   Komisija je dužna uspostaviti organizacijsku strukturu koja se sastoji od glavnih uprava i drugih službi Komisije te ureda čija je zadaća obavljanje administrativnih i pomoćnih zadaća (ekvivalentne službe). Oni zajedno čine jedinstvenu upravu i dijele kolektivnu odgovornost za usklađenost svih politika. Glavne uprave, ostale službe i ekvivalentne službe u pravilu se dijele na uprave, a uprave na odjele.

2.   Zadaća je svih službi pomagati Komisiji u pripremi i izvršavanju njezinih zadaća i u ostvarivanju njezinih prioriteta.

1.   Predsjednik može uspostaviti posebne funkcije ili strukture za potrebe obavljanja određenih zadaća i zadovoljenja posebnih potreba koje pojedina služba Komisije ne može optimalno riješiti, kao što su radne skupine koje objedinjuju stručna znanja iz različitih službi.

2.   Predsjednik određuje njihov mandat, sastav, trajanje, nadležnog člana Komisije, razinu na kojoj je uspostavljena funkcija voditelja predmetne strukture i administrativnu pripadnost funkcije ili posebne strukture.

Odlukom Komisije mogu se utvrditi uvjeti provedbe, osobito kad je riječ o resursima i funkcioniranju predmetne posebne funkcije ili strukture.

1.   Članovi Komisije i službe Komisije poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje kontinuiteta poslovanja u skladu s odredbama koje su u tu svrhu donijeli Komisija ili predsjednik.

2.   U slučaju općeg poremećaja koji utječe na službe Komisije predsjednik može aktivirati Komisijin plan kontinuiteta poslovanja.

3.   U slučaju poremećaja ograničenog na određene službe glavni direktori ili voditelji službi mogu aktivirati planove kontinuiteta poslovanja donesene u tu svrhu.

4.   Članovi Komisije dužni su osigurati pripravnost u određenim razdobljima godine kako bi Komisija mogla obavljati svoje osnovne funkcije, kao što su unutarnja koordinacija, odlučivanje, zastupanje i komunikacija.

5.   Slično tome, osoblje Komisije dužno je podupirati Komisijine mehanizme pripravnosti tijekom cijele godine kako bi se zajamčio kontinuitet poslovanja i osigurala neprekinuta pomoć Komisiji u pripremi i izvršavanju njezinih zadaća.

1.   Glavni tajnik pomaže predsjedniku u ostvarivanju Komisijinih prioriteta, u kontekstu političkih smjernica koje je odredio predsjednik. Glavni tajnik osigurava usklađenost nacrta akata s tim prioritetima. Glavni tajnik pravodobno obavješćuje predsjednika o svim nacrtima akata koji zbog svoje važnosti ili sadržaja zahtijevaju posebnu pozornost predsjednika.

2.   Glavni tajnik pomaže predsjedniku u pripremi i vođenju sastanaka Komisije. Osim toga, glavni tajnik pomaže članovima Komisije koji usmjeravaju rad skupina članova iz članka 3. stavka 6. u pripremi i vođenju sastanaka. Glavni tajnik osigurava usluge tajništva za te skupine.

3.   Glavni tajnik pomaže osigurati opću usklađenost politika. U tu svrhu glavni tajnik obavlja zadaće planiranja i koordinacije prije i nakon odluka Komisije, posebno putem sastanaka među službama i sastanaka kabineta i dotičnih službi.

4.   Glavni tajnik osigurava neometani tijek postupka odlučivanja. Osim u posebnim slučajevima, glavni tajnik poduzima potrebne korake kako bi osigurao da se akti Komisije priopće dotičnim stranama i/ili da se objave u Službenom listu Europske unije. Glavni tajnik osigurava i da se akti proslijede drugim institucijama i tijelima Europske unije i nacionalnim parlamentima.

5.   Glavni tajnik osigurava pravilno funkcioniranje instrumenata koordinacije unutar Komisije i prema potrebi komentira pitanja povezana s koordinacijom među službama.

6.   U slučaju neslaganja među službama glavni tajnik može pod nadležnošću predsjednika poduzeti mjere posredovanja ili arbitraže.

7.   Glavni tajnik pomaže osigurati usklađenost Komisije s odredbama o boljoj regulativi, pri čemu se posebno oslanja na rad Odbora za nadzor regulative.

8.   Glavni tajnik pomaže osigurati da Komisija djeluje kolegijalno. Glavni tajnik osigurava usklađenost s procedurama i prati kvalitetu nacrta akata podnesenih Komisiji.

9.   Osim toga, glavni tajnik pomaže osigurati usklađenost nacrta akata s vanjskim i međuinstitucijskim obvezama Komisije.

10.   Glavni tajnik, pod nadležnošću predsjednika, osigurava da su informativne bilješke u skladu sa zahtjevima iz članka 9. stavka 4. točke (b) prije nego što se stave na raspolaganje Komisiji, bez obzira na to jesu li uvrštene u dnevni red.

11.   Glavni tajnik koordinira i osigurava opću dosljednost službenih odnosa s drugim institucijama i tijelima Europske unije i s nacionalnim parlamentima.

12.   Glavni tajnik obavješćuje Komisiju o stanju unutarnjih i međuinstitucijskih postupaka.

1.   Glavni direktori i voditelji službi pomažu predsjedniku i drugim članovima Komisije pod čijom nadležnošću rade u ostvarivanju Komisijinih prioriteta, razvoju politika koje su im povjerene i učinkovitoj provedbi tih politika.

2.   Glavni direktori i voditelji službi savjetuju predsjednika i druge članove Komisije o pitanjima za koja su odgovorni i zaduženi su za dobro upravljanje i organizaciju rada službi pod svojom nadležnošću, u skladu s pravilima i standardima koje je utvrdila Komisija, među ostalim kako bi Komisija mogla ispunjavati svoje pravne i financijske obveze.

3.   Glavni direktori i voditelji službi oblikuju organizacijske strukture svojih službi na temelju organizacijskih shema koje je donijela Komisija. Odgovorni su za raspodjelu ljudskih i financijskih resursa unutar svojih službi.

4.   Glavni direktori i voditelji službi odgovorni su za izvršenje dijela općeg proračuna Europske unije koji im je dodijeljen u skladu s važećim financijskim pravilima.

5.   Glavni direktori i voditelji službi sastavljaju godišnje planove upravljanja u kojima se utvrđuju rezultati koje treba ostvariti svake godine i načini njihova ostvarivanja kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva utvrđenih u višegodišnjem strateškom planu, u skladu s Komisijinim prioritetima.

Glavni direktori i voditelji službi sastavljaju i godišnja izvješća o radu u kojima se opisuje napredak ostvaren svake godine u ostvarivanju strateških ciljeva te potvrđuje zakonitost i pravilnost financijskih transakcija izvršenih pod njihovom odgovornošću.

Glavni direktori i voditelji službi utvrđuju i procjenjuju rizike povezane s postizanjem njihovih ciljeva. Prema potrebi uvode odgovarajuće mjere za ograničavanje tih rizika.

6.   Osim toga, glavni direktori i voditelji službi obavljaju sve druge zadaće podrške, upravne i administrativne zadaće koje nisu u nadležnosti Kolegija u svrhu svakodnevnog upravljanja službama i njihovim radom kako bi pomogli Komisiji u pripremi i izvršavanju njezine misije i u provedbi njezinih prioriteta.

1.   Ako je nositelj funkcije spriječen u obavljanju svojih dužnosti ili ako je radno mjesto ispražnjeno:

2.   Ako nije određena zamjena, funkcije se izvršavaju na sljedeći način:

1.   Pravna služba pruža pravne savjete Komisiji.

2.   Pravna služba odgovorna je za neovisno i objektivno preispitivanje zakonitosti te provjerava usklađenost svih nacrta prijedloga pravnih akata, svih nacrta akata koje donosi Komisija i svih drugih dokumenata koji mogu imati pravne posljedice s pravom Europske unije, uključujući Povelju o temeljnim pravima, i međunarodnim pravom. Nadzire oblik akata i prema potrebi provodi pravno-jezičnu redakturu.

3.   Pravna služba ima isključivu nadležnost za zastupanje Komisije pred svim sudovima i arbitražnim tijelima.

1.   Koordinacija među službama odražava načelo kolegijalnosti, na kojem se temelji postupak odlučivanja Komisije. Doprinosi usklađenosti s političkim smjernicama koje je odredio predsjednik i prioritetima Komisije te osigurava dosljednost akata i učinkovitost djelovanja Komisije, u skladu s politikom bolje regulative.

2.   Nadležna služba surađuje sa službama koje su povezane s područjem djelovanja ili prirodom nacrta akta. One od samog početka blisko surađuju i koordinirano sudjeluju u pripremi nacrta.

3.   Službe surađuju i u skupinama za koordinaciju među službama ili drugim odgovarajućim strukturama, koje mogu pripremati važne, složene ili međusektorske prijedloge, među ostalim radi provedbe povezanih evaluacija, provjera primjerenosti, javnih savjetovanja i procjena učinka.

4.   Koordinacija među službama provodi se prije i nakon službenog savjetovanja među službama iz članka 55. Nastavlja se nakon donošenja akata Komisije, posebno tijekom međuinstitucijskog postupka, te za vrijeme provedbe zakonodavstva Unije.

5.   Nadležna služba osigurava kvalitetu teksta i oblika nacrta akata ili stajališta koje razmatraju Skupina za međuinstitucijske odnose i Skupina za vanjsku koordinaciju.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 4., službe moraju pribaviti suglasnost Pravne službe, Glavnog tajništva i svih drugih relevantnih službi prije nego što predstavnici Komisije stajalište Komisije, neslužbene dokumente i sve druge oblike dokumenata koje pripremaju jedna ili više službi Komisije predstave nacionalnim tijelima, institucijama Unije, međunarodnim organizacijama ili trećim zemljama.

1.   Kad je nacrt akta u dovoljno naprednoj fazi pripreme, nadležna služba službeno se savjetuje sa službama s legitimnim interesom s obzirom na prirodu, predmet ili učinak nacrta akta.

2.   Službeni postupak savjetovanja među službama primjenjuje se i na radne dokumente službi Komisije.

3.   Neovisno o procedurama koje utvrđuje predsjednik, sve politički osjetljive i/ili važne nacrte akata odobravaju odgovorni članovi Komisije prije pokretanja službenog savjetovanja među službama.

1.   S Glavnim tajništvom obavlja se savjetovanje o svim nacrtima akata koje Komisija donosi usmenim postupkom, osim onih koji se podnose u okviru raznih administrativnih i proračunskih pitanja pojedinačnog područja primjene, kao i o sljedećim nacrtima akata, bez obzira na vrstu postupka odlučivanja:

2.   S Glavnim tajništvom obavlja se savjetovanje o svim stajalištima koja Komisiju mogu obvezati u odnosu na druge institucije i tijela Unije, treće zemlje ili međunarodne ili regionalne organizacije te o svim zajedničkim inicijativama Komisije i Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

3.   S Glavnim tajništvom obavlja se savjetovanje o radnim dokumentima službi Komisije.

1.   Savjetovanje s Pravnom službom obvezno je za sve nacrte akata, radne dokumente službi Komisije i sve dokumente koji bi mogli imati pravne posljedice.

2.   Međutim, za nacrte akata ponavljajuće prirode nije obvezno savjetovanje s Pravnom službom. Za takva izuzeća potrebna je formalna prethodna suglasnost Pravne službe.

1.   Obvezno je savjetovanje sa svim službama s legitimnim interesom, u skladu s člankom 55. stavkom 1.

2.   Savjetovanje s glavnom upravom nadležnom za proračun obvezno je za sve nacrte akata ili dokumente koji bi mogli utjecati na proračun i financije, uključujući nepredviđene obveze, ili na tumačenje i primjenu općih financijskih pravila EU-a.

3.   Savjetovanje s glavnom upravom nadležnom za ljudske resurse i sigurnost obvezno je za sve nacrte akata i radne dokumente službi Komisije koji bi mogli utjecati na osoblje i administraciju.

1.   Službe s kojima se savjetuje imaju rok od najmanje deset radnih dana za dostavu mišljenja, sa ili bez primjedbi, računajući od datuma na koji su dokumenti stavljeni na raspolaganje.

2.   U iznimnim slučajevima dotične službe mogu dogovoriti dulji rok.

3.   Pozitivno mišljenje Pravne službe i drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje može biti izričito ili prešutno.

Ako služba s kojom je obavljeno savjetovanje ne odgovori u roku, smatra se da je dala pozitivno mišljenje (prešutna suglasnost).

4.   Nadležna služba može zatražiti kraći rok pod uvjetima utvrđenima u članku 60. za ubrzano savjetovanje i u članku 61. za posebno savjetovanje među službama.

1.   U iznimnim slučajevima, zbog opravdanih i hitnih razloga, nadležna služba može od Glavnog tajništva zatražiti ubrzano savjetovanje među službama, čime se omogućuje da se savjetovanje dovrši u kraćem roku od roka navedenog u članku 59. stavku 1. Ubrzano savjetovanje može se obaviti na sastanku ili u pisanom obliku.

Nadležna služba Glavnom tajništvu šalje propisno obrazložen zahtjev za primjenu ubrzanog savjetovanja, navodeći format – na sastanku ili u pisanom obliku – koji smatra najprikladnijim. Svrha takvog zahtjeva ne smije biti nadoknada administrativnog kašnjenja. Glavno tajništvo odlučuje o primjerenosti ubrzanog savjetovanja i o tome obavješćuje predsjednika. Odobrenje tekstova koje su odgovorni članovi dali prije početka savjetovanja, kako je utvrđeno u članku 55. stavku 3., i dalje vrijedi.

Ako Glavno tajništvo smatra da je zahtjev za primjenu ubrzanog savjetovanja opravdan, utvrđuje treba li se ono obaviti na sastanku ili u pisanom obliku.

2.   Ako se ubrzano savjetovanje odvija na sastanku, dokumenti se stavljaju na raspolaganje službama s kojima se savjetuje najmanje 48 sati prije sastanka (21), osim ako Glavno tajništvo odredi drukčije.

Službe s kojima se savjetuje izražavaju mišljenje na sastanku ili u pisanom obliku prije sastanka.

Glavno tajništvo predsjeda sastankom i bilježi rezultate i mišljenja službi s kojima se savjetuje u zapisniku sastanka.

Savjetovanje završava završetkom sastanka.

3.   Ako se ubrzano savjetovanje obavlja u pisanom obliku, rok u kojem službe s kojima se savjetuje mogu dostaviti mišljenje utvrđuje se zajedničkim dogovorom između Glavnog tajništva i nadležne službe, a ne smije biti kraći od 48 sati, osim ako Glavno tajništvo odredi drukčije.

Službe s kojima se savjetuje u tom roku izražavaju mišljenje u pisanom obliku. Ako služba s kojom se savjetuje ne odgovori u utvrđenom roku, to se smatra pozitivnim mišljenjem (prešutna suglasnost).

1.   Za savjetovanja ponavljajuće prirode Glavno tajništvo može na zahtjev nadležne službe odobriti uspostavu „posebnog” savjetovanja među službama, čija se pravila razlikuju od pravila savjetovanja iz članka 55., posebno u odnosu na rok i službe s kojima se savjetuje.

2.   Nakon što se odobri, posebno savjetovanje se sustavno primjenjuje na savjetovanja o svim nacrtima akata koji su obuhvaćeni njegovim područjem primjene.

1.   Nakon završetka savjetovanja među službama nadležna služba revidira nacrt akta i/ili radni dokument službi uzimajući u obzir primljene primjedbe.

2.   Nadležna služba pravodobno stavlja na raspolaganje revidirani nacrt akta i/ili radni dokument službi službama s kojima se savjetuje. Prije pokretanja postupka donošenja obavješćuje ih o eventualnim razlozima zbog kojih njihove primjedbe nisu uzete u obzir.

3.   Prije podnošenja nacrta provedbenog akta na glasovanje predstavnicima država članica u odborima osnovanima radi praćenja izvršavanja provedbenih ovlasti Komisije potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje Pravne službe, uzimajući u obzir eventualne primjedbe koje je iznijela u okviru izvršavanja dužnosti opisanih u članku 53. stavku 2., kao i pozitivno mišljenje drugih službi s kojima je obavljeno savjetovanje.