(1)

Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) izmijenjena je Uredbom (EU) 2019/2115 Europskog Parlamenta i Vijeća (4), kojom su uvedena razmjerna rasterećenja kako bi se potaknula upotreba rastućih tržišta MSP-ova i smanjili prekomjerni regulatorni zahtjevi za izdavatelje koji traže uvrštenje vrijednosnih papira na rastućim tržištima MSP-ova, uz očuvanje odgovarajuće razine zaštite ulagatelja i integriteta tržišta. Međutim, da bi postupak uvrštenja bio racionalniji, a regulatorni tretman društava fleksibilniji i proporcionalniji njihovoj veličini, potrebne su dodatne izmjene Direktive 2014/65/EU.

(2)

Direktivom 2014/65/EU i Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2017/593 (5) utvrđuju se uvjeti pod kojima se investicijska istraživanja koja treće strane provode za investicijska društva koja pružaju usluge upravljanja portfeljem ili druge investicijske ili pomoćne usluge ne smatraju dodatnim poticajem. Kako bi se dodatno potaknula investicijska istraživanja o društvima u Uniji, a posebno poduzećima male i srednje tržišne kapitalizacije, te povećala vidljivost tih društava i mogućnost privlačenja potencijalnih ulagatelja, potrebno je uvesti izmjene u Direktivu 2014/65/EU.

(3)

Odredbama o istraživanju iz Direktive 2014/65/EU investicijskim društvima nalaže se da plaćanja koja prime kao proviziju za brokerske usluge razdvajaju od naknade dobivene za provođenje investicijskog istraživanja („pravila o odvajanju istraživanja”) ili da investicijsko istraživanje financiraju vlastitim sredstvima te da kvalitetu kupljenog istraživanja procjenjuju na temelju strogih kriterija kvalitete i mogućeg doprinosa tog istraživanja boljim odlukama o ulaganjima. Ta su pravila 2021. izmijenjena Direktivom (EU) 2021/338 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kako bi se omogućila objedinjena plaćanja za usluge izvršavanja naloga i istraživanje za izdavatelje čija tržišna kapitalizacija u razdoblju od 36 mjeseci koje je prethodilo istraživanju nije premašila 1 milijardu EUR. Međutim, pad provedbe investicijskih istraživanja nije se usporio.

(4)

Kako bi se revitaliziralo tržište investicijskog istraživanja i omogućila dostatna obuhvaćenost društava istraživanjem, posebno za poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije, potrebno je dodatno prilagoditi pravila o odvajanju istraživanja kako bi se investicijskim društvima pružila veća fleksibilnost u organiziranju plaćanja za usluge izvršavanja naloga i istraživanje, čime bi se ograničile situacije u kojima zasebna plaćanja mogu biti previše složena. U skladu s tim, trebalo bi ukloniti prag tržišne kapitalizacije za društva kod kojih je moguće ponovno objedinjavanje plaćanja za usluge izvršavanja naloga i istraživanje kako bi se investicijskim društvima omogućilo da djeluju na način koji smatraju najprikladnijim kad je riječ o plaćanjima za usluge izvršavanja naloga i istraživanje. Međutim, to bi zahtijevalo transparentnost u odnosu na klijente kad je riječ o načinima plaćanja. Investicijska društva trebala bi stoga obavijestiti svoje klijente o tome primjenjuju li odvojeno ili zajedničko plaćanje za usluge izvršavanja naloga i za istraživanje koje provodi treća strana. Odabir investicijskog društva da primjenjuje odvojeno ili zajedničko plaćanje za usluge izvršavanja naloga i istraživanje trebao bi biti u skladu s politikom tog investicijskog društva. Klijente bi trebalo informirati o navedenoj politici te bi, ovisno o načinu plaćanja koji je društvo odabralo, u njoj trebale biti naznačene informacije o troškovima koji se mogu pripisati istraživanju koje provodi treća strana. Kod zajedničkih plaćanja za usluge izvršavanja naloga i istraživanje klijenti bi trebali imati pravo, na zahtjev i na godišnjoj osnovi, dobiti informacije o ukupnim troškovima koji se mogu pripisati istraživanju koje za investicijsko društvo provodi treća strana, ako je to društvu poznato. Politika investicijskog društva o odvojenom ili zajedničkom plaćanju trebala bi uključivati i informacije o utvrđenim mjerama za sprečavanje sukoba interesa ili upravljanje sukobima interesa koji proizlaze iz korištenja ili pružanja klijentima istraživanja koje je provela treća strana za vrijeme pružanja investicijskih usluga tim klijentima. Neovisno o odabranom načinu plaćanja, investicijsko društvo također bi trebalo provesti procjenu kvalitete, upotrebljivosti i vrijednosti istraživanja kojim se koristi kako bi osiguralo da takvo istraživanje doprinosi poboljšanju postupka odlučivanja o ulaganju klijenata tog društva, ako im se to istraživanje izravno distribuira ili ako se ono koristi u sklopu usluge upravljanja portfeljem koju društvo pruža. Izvješće o prodaji i trgovanju obuhvaća analize tržišnih uvjeta, trgovanja i zamisli o trgovanju, alata za upravljanje trgovanjem te druge ciljane analize povezane s trgovinom financijskim instrumentima. Takvo je izvješće sporedno u odnosu na izvršavanje transakcija financijskim instrumentima jer se njime investicijskim društvima koja nude usluge izvršavanja naloga omogućuje da pokažu kvalitetu izvršavanja koju postižu za svoje klijente. Stoga se izvješće o prodaji i trgovanju ne može odvojiti od usluga izvršavanja naloga te se ne bi trebalo smatrati investicijskim istraživanjem.

(5)

Prilagodba pravila o odvajanju sama po sebi neće biti dovoljna za revitalizaciju tržišta investicijskog istraživanja i rješavanje pitanja dugotrajne nedovoljne obuhvaćenosti poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije istraživanjem. Trebalo bi uvesti dodatne mjere kako bi se povećala obuhvaćenost poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije istraživanjem.

Uspostavom organizacijskih aranžmana kojima se osigurava da se istraživanje koje financira izdavatelj provodi u skladu s EU-ovim kodeksom ponašanja za istraživanja koja financira izdavatelj trebalo bi se povećati povjerenje u tu vrstu istraživanja, kao i njegova upotreba. Taj bi EU-ov kodeks ponašanja trebalo utvrditi na temelju regulatornih tehničkih standarda koje treba izraditi europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

Još jedna mjera za povećanje obuhvaćenosti poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije istraživanjem trebala bi biti da se izdavateljima koji plaćaju istraživanje koje financira izdavatelj omogući da takvo istraživanje učine vidljivijim javnosti tako što će navedeno istraživanje moći dostaviti relevantnom tijelu za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća (8), pod uvjetom da se uz njega prilože potrebni metapodaci. Takve mjere ne bi trebale spriječiti države članice ili ESMA-u da razmotre i procijene dodatne mjere koje se temelje na javnim ili privatnim inicijativama, kao što su uspostava namjenskih istraživačkih tržišta i oslanjanje na uspješne inicijative pokrenute posljednjih godina u nekoliko financijskih centara, kako bi se revitalizirala obuhvaćenost poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije istraživanjem i povećala njihova vidljivost.

(6)

Kako bi se povećalo priznavanje istraživanja koje financira izdavatelj i koje je pripremljeno u skladu s EU-ovim kodeksom ponašanja za istraživanja koja financira izdavatelj te kako bi se izbjeglo da se takvo istraživanje zamijeni s drugim oblicima preporuka koji nisu u skladu s tim EU-ovim kodeksom ponašanja, trebalo bi odobriti da se jedino istraživanja koja financira izdavatelj i koja su pripremljena u skladu s EU-ovim kodeksom ponašanja za istraživanja koja financira izdavatelj mogu označiti kao takva. Preporuke obuhvaćene člankom 3. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 596/2014 (9) koje ne ispunjavaju potrebne uvjete za istraživanje koje financira izdavatelj trebale bi se smatrati promidžbenim sadržajem za potrebe Direktive 2014/65/EU i biti prepoznatljive kao takav sadržaj.

(7)

Kako bi se osiguralo da je istraživanje koje financira izdavatelj i koje je označeno kao takvo pripremljeno u skladu s EU-ovim kodeksom ponašanja za istraživanja koja financira izdavatelj, nadležnim tijelima trebalo bi dodijeliti nadzorne ovlasti kako bi mogla provjeriti jesu li investicijska društva koja pripremaju ili distribuiraju takvo istraživanje uspostavila organizacijske aranžmane kojima se osigurava takva usklađenost. Ako se ta društva ne pridržavaju tog EU-ova kodeksa ponašanja, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti za suspendiranje distribucije takvih istraživanja i upozoravanje javnosti da unatoč njegovoj oznaci istraživanje koje financira izdavatelj nije pripremljeno u skladu s EU-ovim kodeksom ponašanja za istraživanja koja financira izdavatelj. Tim nadzornim ovlastima ne bi se trebale dovoditi u pitanje opće nadzorne ovlasti i ovlast za donošenje sankcija.

(8)

Direktivom 2014/65/EU uvedena je kategorija rastućih tržišta MSP-ova kako bi se poboljšali vidljivost i profil tržišta specijaliziranih za trgovanje vrijednosnim papirima MSP-ova i potaknula izrada zajedničkih regulatornih standarda u Uniji za tržišta specijalizirana za MSP-ove. Rastuća tržišta MSP-ova odgovaraju na potrebe manjih izdavatelja i olakšavaju njihov pristup kapitalu. Kako bi se potaknuo razvoj takvih specijaliziranih tržišta, a investicijskim društvima ili tržišnim operaterima koji upravljaju multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-ovi) ograničilo organizacijsko opterećenje, određenom segmentu MTP-a treba omogućiti podnošenje zahtjeva za registraciju kao rastuće tržište MSP-ova pod uvjetom da je taj segment jasno odvojen od ostatka MTP-a.

(9)

Kako bi se smanjio rizik od fragmentacije likvidnosti dionica MSP-ova, i s obzirom na nižu likvidnost tih instrumenata, člankom 33. stavkom 7. Direktive 2014/65/EU zahtijeva se da se financijskim instrumentom koji je uvršten za trgovanje na jednom rastućem tržištu MSP-ova može trgovati i na drugom rastućem tržištu MSP-ova samo kada je izdavatelj financijskog instrumenta o tome obaviješten i kada ne uloži prigovor. Međutim, tim člankom trenutačno nije predviđen odgovarajući zahtjev da izdavatelj ne ulaže prigovor ako je to drugo mjesto trgovanja zapravo mjesto trgovanja koje nije rastuće tržište MSP-ova. Stoga bi zahtjev da se osigura da izdavatelj ne ulaže prigovor u vezi s uvrštenjem za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova njegovih instrumenata koji su već uvršteni za trgovanje na nekom drugom rastućem tržištu MSP-ova trebalo proširiti na sva druga mjesta trgovanja kako bi se dodatno smanjio rizik od fragmentacije likvidnosti tih instrumenata. Ako se financijskim instrumentom uvrštenim za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova trguje i na nekom drugom mjestu trgovanja, izdavatelj bi trebao poštovati sve obveze koje se odnose na korporativno upravljanje ili početno, stalno ili ad hoc objavljivanje u pogledu tog drugog mjesta trgovanja.

(10)

Direktivom 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) utvrđuju se pravila o uvrštenju na tržišta u Uniji. Cilj je te direktive uskladiti pravila o uvrštenju vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze i o informacijama koje treba objaviti o tim vrijednosnim papirima kako bi se ulagateljima pružila jednaka zaštita na razini Unije. Tom se direktivom utvrđuju i pravila regulatornog i nadzornog okvira za primarna tržišta u Uniji. Direktiva 2001/34/EZ znatno je izmijenjena nekoliko puta. Direktivom 2003/71/EZ (11) i Direktivom 2004/109/EZ (12) Europskog parlamenta i Vijeća zamijenjena je većina odredaba o usklađivanju uvjeta za dostavu informacija u pogledu zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze i informacija o vrijednosnim papirima uvrštenima za trgovanje, pa su stoga veći dijelovi Direktive 2001/34/EZ postali suvišni. S obzirom na te promjene i činjenicu da Direktiva 2001/34/EZ kao direktiva o minimalnom usklađivanju državama članicama daje prilično široko diskrecijsko pravo da odstupe od pravila utvrđenih u toj direktivi, Direktivu 2001/34/EZ trebalo bi staviti izvan snage kako bi se postigla jedinstvena pravila na razini Unije.

(11)

Direktivom 2014/65/EU, kao i Direktivom 2001/34/EZ, uređuju se tržišta financijskih instrumenata i jača zaštita ulagatelja u Uniji. Direktivom 2014/65/EU utvrđuju se i pravila o uvrštenju financijskih instrumenata za trgovanje. Proširenjem područja primjene Direktive 2014/65/EU kako bi se obuhvatile određene odredbe iz Direktive 2001/34/EZ zadržat će se sve relevantne odredbe iz Direktive 2001/34/EZ. Nadležna tijela izvršavaju niz odredaba iz Direktive 2001/34/EZ, uključujući zahtjeve u pogledu distribucije javnosti i tržišne kapitalizacije koji se i dalje primjenjuju, koje sudionici na tržištu smatraju važnim pravilima za traženje uvrštenja dionica za trgovanje na uređenim tržištima u Uniji. Stoga je ta pravila potrebno prenijeti u Direktivu 2014/65/EU kako bi se u njezinoj novoj odredbi utvrdili posebni minimalni uvjeti za uvrštenje dionica za trgovanje na uređenim tržištima. Primjenom te nove odredbe trebale bi se dopuniti opće odredbe o uvrštenju financijskih instrumenata za trgovanje utvrđene u Direktivi 2014/65/EU.

(12)

Minimalna razina dionica koje su distribuirane javnosti od 25 % koja se zahtijeva Direktivom 2001/34/EZ smatra se prekomjernom i više nije prikladna. Kako bi se izdavateljima omogućila veća fleksibilnost i povećala konkurentnost tržišta kapitala u Uniji, minimalni zahtjev u pogledu distribucije javnosti trebalo bi smanjiti na 10 % jer se tim pragom osigurava dostatna razina likvidnosti na tržištu. Međutim, kako bi se bolje uzele u obzir značajke i veličine izdanja dionica, države članice trebale bi moći omogućiti alternativne načine mjerenja je li javnosti distribuiran dovoljan broj dionica. Usklađenost s pragom od 10 %, ili s alternativnim zahtjevima predviđenima na nacionalnoj razini za osiguravanje minimalne razine dionica koje su distribuirane javnosti, trebalo bi procijeniti u trenutku uvrštenja za trgovanje. Zahtjev u pogledu distribucije javnosti utvrđen u Direktivi 2001/34/EZ prema kojem se dovoljan broj dionica mora distribuirati javnosti u jednoj ili više država članica ne bi trebalo zadržati jer se Direktivom 2014/65/EU ne predviđa takvo geografsko ograničenje za financijske instrumente uvrštene za trgovanje.

Određeni zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2001/34/EZ već su obuhvaćeni odredbama drugih zakonodavnih akata Unije koji su na snazi, ili su pak zastarjeli. Stoga te zahtjeve ne bi trebalo prenositi u Direktivu 2014/65/EU. Primjerice, zahtjev da društvo objavi ili podnese svoje godišnje financijske izvještaje za određeno razdoblje već je uključen u Uredbu (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Slično tome, Direktiva 2014/65/EU već sadržava odredbe o imenovanju nadležnih tijela. Nadalje, zahtjev u pogledu minimalnog iznosa kredita za dužničke vrijednosne papire više nije u skladu s tržišnom praksom. Stoga te odredbe ne bi trebalo prenositi u Direktivu 2014/65/EU.

(13)

Koncept uvrštenja vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze iz Direktive 2001/34/EZ zbog tržišnih kretanja više ne prevladava, a Direktivom 2014/65/EU već je uveden koncept „uvrštenja financijskih instrumenata za trgovanje na uređenom tržištu”. Dok se u nekim državama članicama koncepti „uvrštenje u službenu kotaciju” i „uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu” upotrebljavaju kao sinonimi, u drugim državama članicama koncept „uvrštenje u službenu kotaciju” i dalje ima važnu ulogu uz koncept „uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu”, osobito pružanjem alternative izdavateljima vrijednosnih papira, posebno dužničkih vrijednosnih papira, koji traže veću vidljivost, ali za koje uvrštenje za trgovanje nije relevantna ili održiva opcija. Stavljanjem izvan snage Direktive 2001/34/EZ ne bi se trebali dovoditi u pitanje valjanost i nastavak režima uvrštenja u službenu kotaciju burze u onim državama članicama koje bi željele nastaviti primjenjivati taj režim. U svakom slučaju, države članice trebale bi zadržati mogućnost da predvide i reguliraju takve režime u okviru nacionalnog zakonodavstva (14).

(14)

Kako bi se povećala vidljivost uvrštenih društava, osobito poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije, i prilagodili uvjeti uvrštenja radi poboljšanja zahtjeva za izdavatelje, Komisiji bi za izmjenu Direktive 2014/65/EU trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Da bi donošenje pravila o uvrštenju u Uniji bilo učinkovito i promicalo tržišno natjecanje, trebalo bi odražavati i tržišnu praksu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(15)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, odnosno olakšavanje pristupa poduzeća male i srednje tržišne kapitalizacije tržištima kapitala i povećanje usklađenosti pravila Unije o uvrštenju, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezinih poboljšanja ili traženih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(16)

Direktivu 2014/65/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 4. stavku 1. točka 12. zamjenjuje se sljedećim:

;

2.

članak 24. mijenja se kako slijedi:

3.

članak 33. mijenja se kako slijedi:

4.

umeće se sljedeći članak:

5.

u članku 69. stavku 2. prvom podstavku dodaju se sljedeće točke:

;

6.

članak 89. mijenja se kako slijedi:

7.

u članku 90. dodaje se sljedeći stavak: