1.   Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za stvaranje i djelotvorno funkcioniranje jedinstvenog europskog neba kako bi se ojačalo standarde sigurnosti u zračnom prometu te kako bi se doprinijelo održivom razvoju sustava zračnog prijevoza i poboljšalo cjelokupne performanse upravljanja zračnim prometom i usluga u zračnoj plovidbi za opći zračni promet u Europi u cilju ispunjavanja zahtjeva svih korisnika zračnog prostora. Jedinstveno europsko nebo uključuje usklađenu paneuropsku mrežu, postupno sve integriraniji zračni prostor, upravljanje mrežom i sustave za upravljanje zračnim prometom koji se temelje na sigurnosti, učinkovitosti, interoperabilnosti i tehnološkoj modernizaciji na dobrobit svih korisnika zračnog prostora, građana i okoliša.

2.   Primjenom ove Uredbe ne dovodi se u pitanje suverenitet država članica nad njihovim zračnim prostorom i zahtjevi država članica u vezi s pitanjima javnog reda, javne sigurnosti i obrane, kako je navedeno u članku 55. Ova Uredba ne odnosi se na vojne operacije i obuku. Osigurava se koordinacija s vojnim tijelima kako bi se utvrdili mogući učinci primjene ove Uredbe na vojne aktivnosti i odgovorilo na njih.

3.   Primjenom ove Uredbe ne dovode se u pitanje prava i dužnosti država članica koji proizlaze iz Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. (Čikaška konvencija). U tom je kontekstu cilj ove Uredbe, u područjima koja su njome obuhvaćena, pomoći državama članicama u ispunjavanju njihovih obveza koje proizlaze iz Čikaške konvencije, pružanjem osnove za zajedničko tumačenje i ujednačenu provedbu njezinih odredaba, te osiguravanjem da se te odredbe propisno uzimaju u obzir u ovoj Uredbi i pravilima za njezinu provedbu.

4.   Ova se Uredba primjenjuje na zračni prostor unutar regije EUR ICAO-a u kojem su države članice nadležne za pružanje usluga u zračnom prometu. Države članice mogu također primjenjivati ovu Uredbu na zračni prostor pod svojom nadležnošću unutar drugih regija ICAO-a, uz uvjet da o tome obavijeste Komisiju i druge države članice.

1.   Države članice, zajednički ili pojedinačno, imenuju ili uspostavljaju tijelo ili tijela kao svoje nacionalno nadzorno tijelo koje preuzima zadaće koje se takvom tijelu dodjeljuju ovom Uredbom.

2.   Nacionalno nadzorno tijelo svoje ovlasti izvršava nepristrano, neovisno i transparentno te je u skladu s tim organizirano, vođeno i financirano i raspolaže odgovarajućim osobljem.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., nacionalna nadzorna tijela neovisna su od svih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u organizacijskom i hijerarhijskom smislu i u pogledu donošenja odluka te su pravno ili funkcionalno odvojena od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Nadalje, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi nemaju ovlast za donošenje odluka o raspodjeli proračuna nacionalnih nadzornih tijela. Pod uvjetom da je takva neovisnost zajamčena, nacionalno nadzorno tijelo može biti dio istog nacionalnog ministarstva ili uprave kao pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

4.   Ako nacionalno nadzorno tijelo nije pravno odvojeno od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, dotična država članica obavješćuje Komisiju o mjerama koje je poduzela kako bi osigurala da nacionalno nadzorno tijelo ispunjava zahtjeve iz stavka 3. te dokumentira kako je njegova neovisnost postignuta, dokazujući stvarnu neovisnost. U tu svrhu, ako su nacionalno nadzorno tijelo i pružatelj usluga u zračnoj plovidbi dio iste uprave, nacionalno nadzorno tijelo ne traži i ne prima naputke s hijerarhijske razine te uprave koja je nadređena pružatelju usluga u zračnoj plovidbi u pogledu svojih zadaća na temelju članka 5. i povezanih odluka.

5.   Nacionalno nadzorno tijelo može se udružiti s drugim regulatornim tijelom, kao što je nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje iz članka 11. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (19), pod uvjetom da se odluke koje se odnose na zadaće dodijeljene nacionalnom nadzornom tijelu na temelju ove Uredbe donose neovisno o drugim zadaćama dodijeljenima zajedničkom tijelu. U tom slučaju zajedničko tijelo ispunjava zahtjeve u pogledu neovisnosti utvrđene u ovom članku.

Nacionalno nadzorno tijelo zastupljeno je u pitanjima povezanima sa zadaćama iz članka 5. ove Uredbe na način kojim se osigurava neovisnost njegovih odluka.

6.   Ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo o zapošljavanju javnih službenika, države članice osiguravaju da se osoblje njihovih nacionalnih nadzornih tijela, uključujući privremeno osoblje, zapošljava u okviru jasnih i transparentnih postupaka zapošljavanja, čime se osigurava njihova neovisnost, i da se osoblje nacionalnih nadzornih tijela bira na temelju posebnih kvalifikacija, uključujući odgovarajuće kompetencije i relevantno iskustvo, ili se na odgovarajući način osposobljava, za djelotvorno obavljanje zadaća utvrđenih u članku 5.

Države članice utvrđuju pravila za izbjegavanje sukoba interesa za osoblje, uključujući osobe koje donose odluke o izvršavanju ovlasti iz poglavlja III. ove Uredbe, kako bi nacionalna nadzorna tijela mogla neovisno obavljati zadaće iz članka 5.

7.   Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 3., države članice osiguravaju da nacionalna nadzorna tijela imaju potrebna financijska sredstva i mogućnosti za učinkovito i pravodobno obavljanje zadaća iz članka 5.

8.   Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama nacionalnih nadzornih tijela, kao i o njihovim promjenama, te o mjerama koje su poduzete kako bi se osigurala usklađenost s ovim člankom.

1.   Nacionalno nadzorno tijelo izvršava zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/1139 te provedbenim aktima donesenima na temelju njih. Posebno, nacionalno nadzorno tijelo:

Za potrebe točke (a) država članica može odlučiti da ocjenjivanje i nadzor usklađenosti pružateljâ usluga u zračnoj plovidbi sa zahtjevima utvrđenima u toj točki dodijeli svojem nacionalnom nadležnom tijelu i, u tom slučaju, osigurava da to nacionalno nadležno tijelo raspolaže dostatnim resursima i stručnim znanjem za izvršavanje tih zadaća te o tome obavješćuje Komisiju.

2.   Svako nacionalno nadzorno tijelo u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 5., provodi potrebne aktivnosti praćenja, uključujući, prema potrebi, inspekcijske preglede i audite, kako bi utvrdilo moguću neusklađenost subjekata koji podliježu njegovu nadzoru na temelju ove Uredbe sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe, nacionalno nadzorno tijelo nacionalnom nadležnom tijelu dostavlja svoju procjenu usklađenosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi sa zahtjevima navedenima u točki 7. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2018/1139 u pogledu financijske stabilnosti, odgovornosti, pokrivenosti osiguranjem, vlasništva i organizacijske strukture. Ta procjena prema potrebi uključuje preporuku za izmjenu, ograničavanje, privremeno oduzimanje ili ukidanje certifikata na temelju članka 41. Uredbe (EU) 2018/1139.

U slučaju neusklađenosti subjekata koji podliježu njegovu nadzoru na temelju ove Uredbe s drugim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, nacionalno nadzorno tijelo izvršava potrebne korektivne mjere.

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori zračnih luka i pružatelji CIS-a na koje se to odnosi poštuju mjere za osiguravanje provedbe propisa koje u tom kontekstu poduzimaju nacionalna nadzorna tijela.

3.   Države članice osiguravaju da odluke koje nacionalna nadzorna tijela donose na temelju ovog članka podliježu pravu na žalbu, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

1.   Nacionalna nadzorna tijela u okviru Odbora za suradnju nacionalnih nadzornih tijela iz članka 18. razmjenjuju informacije relevantne za druga nacionalna nadzorna tijela, posebno informacije koje se odnose na njihov rad i postupak donošenja odluka, najbolju praksu i postupke u primjeni ove Uredbe.

2.   Nacionalna nadzorna tijela surađuju, prema potrebi, putem radnih aranžmana, u svrhu pružanja uzajamne pomoći u svojim zadaćama utvrđenima u članku 5. te provođenja istraga i pregleda.

3.   U slučaju prekograničnog pružanja usluga u zračnoj plovidbi u zračnim prostorima pod nadležnošću dviju ili više država članica, dotične države članice osiguravaju sklapanje potrebnih sporazuma za nadzor tih usluga. Dotična nacionalna nadzorna tijela pružateljima usluga u zračnoj plovidbi olakšavaju pružanje tih prekograničnih usluga i mogu utvrditi odgovarajuće radne aranžmane ili planove nadzora kojima se određuje provedba njihove suradnje.

4.   Pri pružanju prekograničnih usluga u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru pod nadležnošću neke druge države članice, sporazumima iz stavka 3. predviđa se uzajamno priznavanje, od strane svake države članice ili njihovih tijela, obavljanja zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi te rezultata obavljanja tih zadaća. U tim sporazumima također se navodi koje će nacionalno nadzorno tijelo biti zaduženo za zadaće iz članka 5. stavka 1.

5.   Ako to dopušta nacionalno pravo i radi regionalne suradnje, nacionalna nadzorna tijela mogu također sklopiti sporazume o raspodjeli odgovornosti u pogledu zadaća nadzora.

6.   Dotične države članice obavješćuju Komisiju o sporazumima iz ovog članka.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 8. i 10. te članak 11. stavak 6. ove Uredbe, subjekt koji ispunjava zahtjeve iz članaka 40. i 41. Uredbe (EU) 2018/1139 te iz provedbenih i delegiranih akata iz članaka 43. odnosno 47. te uredbe ima pravo za korisnike zračnog prostora pružati usluge u zračnoj plovidbi u Uniji pod nediskriminirajućim uvjetima.

2.   Ne dovodeći u pitanje nacionalne aranžmane koji proizlaze iz članka 4. stavka 5. ni članak 5. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe, nacionalna nadzorna tijela države članice čije je nacionalno nadležno tijelo odgovorno za certifikaciju iz članka 41. Uredbe (EU) 2018/1139, na temelju članka 62. te uredbe, odgovorna su za zadaće utvrđene u ovom članku koje se odnose na procjenu usklađenosti s bitnim zahtjevima u pogledu financijske stabilnosti, odgovornosti, pokrivenosti osiguranjem, vlasništva i organizacijske strukture navedenima u točki 7. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2018/1139.

3.   Ne dovodeći u pitanje nacionalne aranžmane koji proizlaze iz članka 4. stavka 5. ni članak 5. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe, kako bi se utvrdilo ispunjava li subjekt bitne zahtjeve u pogledu financijske stabilnosti, odgovornosti, pokrivenosti osiguranjem, vlasništva i organizacijske strukture navedene u točki 7. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2018/1139 te zahtjeve utvrđene u provedbenim aktima iz članka 43. te uredbe, nacionalna nadzorna tijela:

4.   Neovisno o stavku 1. ovog članka i podložno uvjetima utvrđenima u članku 2. stavku 5. Uredbe (EU) 2018/1139, države članice mogu vojsci dopustiti pružanje usluga u zračnoj plovidbi iz članka 2. stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) 2018/1139 u cijelom zračnom prostoru pod njihovom nadležnošću ili njegovu dijelu bez certifikacije ako vojska takve usluge nudi ponajprije za kretanja zrakoplova koja nisu opći zračni promet. U tim slučajevima dotična država članica o svojoj odluci obavješćuje Komisiju i druge države članice.

1.   Države članice osiguravaju pružanje usluga u zračnom prometu na isključivoj osnovi unutar određenih blokova zračnog prostora u zračnom prostoru pod njihovom nadležnošću. U tu svrhu države članice, pojedinačno ili zajednički, imenuju jednog ili više pružatelja usluga u zračnom prometu. Države članice imaju diskrecijske ovlasti za imenovanje pružatelja usluga u zračnom prometu pod uvjetom da takvi pružatelji usluga u zračnom prometu ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovom članku, ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 3.

2.   Pružatelji usluga u zračnom prometu ispunjavaju sljedeće kumulativne uvjete:

Odstupajući od točaka (c) i (d), država članica može imenovati pružatelja usluga u zračnom prometu koji ima glavno mjesto poslovanja u trećoj zemlji ili ne ispunjava uvjete u pogledu vlasništva i kontrole iz točke (d) za pružanje usluga u zračnom prometu u ograničenom dijelu zračnog prostora pod nadležnošću te države članice ako taj dio zračnog prostora graniči sa zračnim prostorom pod nadležnošću te treće zemlje.

3.   Imenovanje pružatelja usluga u zračnom prometu ne podliježe uvjetu kojim se od tog pružatelja zahtijeva da:

ako primjena takvog uvjeta podrazumijeva ograničenje slobode pružanja usluga ili slobode poslovnog nastana koje nije opravdano s obzirom na legitiman cilj od općeg interesa, kao što je javni poredak, javna sigurnost ili zaštita, i nije proporcionalna tom cilju.

4.   Ako je relevantno, države članice utvrđuju prava i obveze pružatelja usluga u zračnom prometu imenovanih u skladu s ovim člankom. Te obveze mogu uključivati uvjete za pravodobno dostavljanje relevantnih informacija koje omogućuju identifikaciju svih kretanja zrakoplova u zračnom prostoru pod njihovom nadležnošću.

5.   Države članice ocjenjuju prava i obveze iz stavka 4. i usklađenost s obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/1139 periodično ili kad god utvrde relevantne promjene u pružanju usluga te, ako se to smatra potrebnim, donose odgovarajuće odluke o imenovanju dotičnih pružatelja usluga u zračnom prometu, ne dovodeći u pitanje kontinuitet usluga.

6.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o bilo kojoj odluci donesenoj na temelju ovog članka u pogledu imenovanja pružatelja usluga u zračnom prometu unutar određenih blokova zračnog prostora u odnosu na zračni prostor koji je pod njihovom nadležnošću.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 4. ove Uredbe, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi mogu se koristiti uslugama drugih pružatelja usluga koji su certificirani ili su dali izjavu o vlastitoj sposobnosti u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) 2018/1139. Takva suradnja odvija se u skladu s člankom 11. ove Uredbe ako je to primjenjivo.

Za pružatelje usluga u zračnom prometu koji su imenovani u skladu s člankom 8. i pružatelje MET-a koji su imenovani u skladu s člankom 10. takva suradnja podliježe odobrenju dotičnih država članica.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji usluga u zračnoj plovidbi formaliziraju svoje radne odnose pisanim sporazumima ili jednakovrijednim pravnim aranžmanima u kojima se utvrđuju posebne dužnosti, uključujući primjenjive financijske nagodbe i funkcije koje preuzima svaki pružatelj usluga. O tim sporazumima ili aranžmanima obavješćuje se dotično nacionalno nadzorno tijelo i nacionalno nadležno tijelo.

1.   Države članice mogu imenovati, pojedinačno ili zajednički, pružatelja MET-a na isključivoj osnovi u cijelom zračnom prostoru pod njihovom nadležnošću ili njegovu dijelu, uzimajući u obzir sigurnosne aspekte.

2.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.

1.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20) i Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21), ako je to primjenjivo, imenovani pružatelji usluga u zračnom prometu mogu odlučiti nabaviti usluge CNS, AIS ili ADS, ili MET u slučajevima kada države članice nisu imenovale pružatelja MET-a u skladu s člankom 10., pod tržišnim uvjetima, među ostalim putem javne nabave, ili drugim oblicima sporazuma u slučajevima kada se te direktive ne primjenjuju, uzimajući u obzir posebne situacije kao što su nedostatak rješenja dostupnih na tržištu i razmatranja povezana s javnim interesom.

2.   Države članice mogu dopustiti operatorima zračnih luka ili skupini operatora zračnih luka da nabavljaju usluge u zračnom prometu za aerodromsku kontrolu i/ili za prilaznu kontrolu pod tržišnim uvjetima. U tu svrhu države članice mogu od operatora zračnih luka zahtijevati odgovarajuće opravdanje da će se time omogućiti povećanje kvalitete usluga u korist korisnikâ zračnog prostora, uz istodobno zadržavanje potrebne razine sigurnosti.

3.   Ako je nabava iz stavka 2. dopuštena, relevantni operator zračne luke ili skupina operatora zračnih luka osigurava da tehnički zahtjevi u natječajnim specifikacijama uključuju zahtjeve u pogledu kvalitete usluge. Države članice imenuju pružatelja usluga odabranog slijedom nabave iz ovog stavka.

4.   Ako se usluge u zračnoj plovidbi nabavljaju po tržišnim uvjetima, postupci nabave za pružanje usluga u zračnoj plovidbi provode se u skladu s načelima jednakog postupanja, nediskriminacije i transparentnosti te primjenjivim odredbama Ugovora i u skladu s direktivama 2014/24/EU i 2014/25/EU, ako je to primjenjivo.

5.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se pri pružanju rutnih usluga u zračnom prometu poštuje zahtjev koji se odnosi na odvajanje računa iz članka 36. stavka 3.

Osim toga, ako pružatelj usluga u zračnoj plovidbi namjerava sudjelovati u postupcima nabave za pružanje usluga u zračnoj plovidbi u skladu sa stavcima 1. i 2., odgovarajuća država članica poduzima primjerene mjere kako bi se izbjeglo unakrsno subvencioniranje s drugim uslugama u zračnoj plovidbi.

6.   Pružatelj usluga CNS, AIS, ADS, MET ili usluga u zračnom prometu za aerodromsku kontrolu ili za prilaznu kontrolu može biti odabran i, prema potrebi, imenovan za pružanje usluga u državi članici slijedom nabave na temelju stavka 1., 2. ili 3. samo ako ispunjava sljedeće kumulativne uvjete:

Odstupajući od ovog stavka, pružatelj globalnih satelitskih usluga kojem je na temelju članka 41. Uredbe (EU) 2018/1139 dodijeljen certifikat za pružanje usluga unutar Unije prije stupanja ove Uredbe na snagu može biti odabran za pružanje usluga u Uniji čak i ako ne ispunjava uvjete iz točaka (b) i (c).

7.   Članci 23., 24., 25. i 27. te provedbena pravila koja se odnose na te članke iz članka 28. ne primjenjuju se na pružatelje usluga u zračnom prometu imenovane na temelju postupka nabave provedenog u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka. Dotični pružatelji usluga u zračnom prometu nacionalnom nadzornom tijelu pružaju podatke o performansama usluga u zračnoj plovidbi u ključnim područjima performansi iz članka 21. stavka 3. točke (a) i u području sigurnosti. Nacionalno nadzorno tijelo te informacije bez odgode dostavlja Komisiji.

8.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/25/EU ili Direktivu 2014/24/EU, prvi put kad se u određenoj zračnoj luci nabavlja usluga zračnog prometa za prilaznu ili aerodromsku kontrolu u skladu sa stavkom 2. ovog članka i kada bi bitni uvjeti zahtijevali promjenu natječajnih specifikacija, države članice osiguravaju provjeru tehničkih zahtjeva u pogledu kvalitete usluge uključenih u natječajne specifikacije za određenu uslugu.

1.   Ako se pruža CIS, podaci koji se prosljeđuju moraju u pogledu integriteta i kvalitete biti takvi da omogućuju sigurno i zaštićeno pružanje usluga za upravljanje prometom bespilotnih zrakoplova na način koji omogućuje zajedničko korištenje zračnim prostorom zajedno sa zrakoplovima s posadom.

2.   Pružatelj CIS-a ispunjava sljedeće kumulativne zahtjeve:

3.   Ako CIS pruža samo jedan pružatelj CIS-a kojeg je država članica imenovala za određeni U-space zračni prostor, cijena za te usluge temelji se na fiksnim i varijabilnim troškovima pružanja dotične usluge i može, osim toga, uključivati maržu u skladu s odgovarajućim odnosom rizika i povrata. Ako CIS ne pruža samo jedan pružatelj CIS-a, pojedinačni CIS pruža se besplatno.

4.   Troškovi na osnovi kojih se utvrđuje cijena za CIS navode se na računu odvojenom od računa za sve druge aktivnosti dotičnog pružatelja usluga i dostupni su dotičnom nacionalnom nadzornom tijelu. Ti se troškovi objavljuju ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 3.

5.   Cijena koju utvrđuje pružatelj CIS-a podliježe ocjeni i odobrenju odgovornog nacionalnog nadzornog tijela. Cijena takvih usluga javno je dostupna.

6.   Podatke potrebne za operacije bespilotnih zrakoplova u U-space zračnom prostoru pružatelji usluga u zračnoj plovidbi stavljaju na raspolaganje na nediskriminirajućoj osnovi, ne dovodeći u pitanje nacionalnu sigurnost, javni red i interese obrambene politike. Pružatelji CIS-a i pružatelji U-space usluge upotrebljavaju te podatke samo za operativne svrhe usluga koje pružaju.

Cijene pristupa tim podacima temelje se na dodatnim troškovima stavljanja tih podataka na raspolaganje i trošku generiranja podataka, ako troškovi generiranja podataka nisu obuhvaćeni člankom 30. i osim ako države članice upotrebljavaju druga financijska sredstva za pokrivanje takvih troškova.

1.   Osniva se neovisni i nepristrani savjetodavni Odbor za reviziju performansi (PRB). PRB predstavlja njegov predsjednik, a podupire ga tajništvo.

2.   Uloga je PRB-a pomagati Komisiji u izvršavanju zadaća Komisije povezanih s detaljnim funkcioniranjem shema performansi i sustava naknada utvrđenih u člancima od 21. do 27. odnosno u člancima od 29. do 32., kao i u članku 34., te u provedbenim aktima iz članaka 28. i 33. U tu svrhu PRB Komisiji dostavlja mišljenja, preporuke, smjernice i izvješća, u skladu s prioritetima koje je utvrdila Komisija.

3.   PRB izdaje smjernice za potporu nacionalnim nadzornim tijelima i, na zahtjev, pomaže tim tijelima u provedbi shema performansi i sustava naknada.

4.   Mišljenja, preporuke, izvješća i smjernice koje je donio ili dostavio PRB nisu obvezujući. PRB ima isključivo savjetodavnu ulogu. Nema regulatornu funkciju ili druge ovlasti za donošenje odluka, osim za donošenje svojih mišljenja, preporuka, smjernica i izvješća.

1.   PRB se sastoji od sedam članova, uključujući predsjednika. Članovi PRB-a državljani su Unije ili državljani trećih zemalja s kojima je Unija sklopila sporazum na temelju kojeg te zemlje primjenjuju relevantna pravila prava Unije u području upravljanja zračnim prometom te shema performansi i sustava naknada. Neobnovljiv mandat članova PRB-a traje pet godina.

2.   Članovi PRB-a, uključujući predsjednika, imenuju se na temelju postignuća te vještina i iskustva relevantnih za upravljanje zračnim prometom, usluge u zračnoj plovidbi ili gospodarsku regulaciju mrežnih industrija, u skladu s kriterijima odabira i prihvatljivosti utvrđenima u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 20. Postupkom imenovanja tih članova osigurava se uravnotežena zastupljenost kompetencija i stručnog znanja te roda i zemljopisnog podrijetla.

3.   Komisija nakon javnog poziva na iskaz interesa utvrđuje popis kandidata za članove i predsjednika PRB-a koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 2.

Članove i predsjednika PRB-a Komisija imenuje s tog popisa nakon savjetovanja s državama članicama i nakon postupka odabira utvrđenog na temelju članka 20.

4.   Komisija može sastaviti popis rezervnih kandidata na temelju popisa iz stavka 3. prvog podstavka.

Člana koji više nije sposoban djelotvorno doprinositi radu PRB-a, koji podnese ostavku ili koji više ne ispunjava uvjete utvrđene u ovom članku zamjenjuje se osobom s popisa rezervnih kandidata i imenuje u skladu s postupkom iz stavka 3. drugog podstavka za razdoblje do kraja mandata tog člana.

5.   Komisija obavješćuje države članice o rezultatima poziva na podnošenje prijava i o popisima iz stavaka 3. i 4.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 6., članovi PRB-a ne smiju tražiti niti primati upute ni od koje vlade, institucije, osobe ili tijela. PRB je potpuno neovisan pri donošenju svojih mišljenja, preporuka, izvješća i smjernica.

2.   Članovi PRB-a nepristrani su, djeluju neovisno o bilo kakvom vanjskom utjecaju i djeluju u javnom interesu.

U tu svrhu dokazuju neovisnost i nepostojanje sukoba interesa te podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s pravilima utvrđenima u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 20.

1.   PRB odlučuje običnom većinom svojih članova, nastojeći pritom postići konsenzus. Svaki član, uključujući predsjednika, ima jedan glas.

2.   PRB donosi svoj poslovnik i utvrđuje svoje radne aranžmane, u skladu s internim pravilima Komisije za stručne skupine.

3.   Komisija može prisustvovati sastancima PRB-a bez prava glasa, uz iznimku završnih rasprava PRB-a s ciljem donošenja njegovih mišljenja, preporuka, izvješća i smjernica. Relevantni dionici iz članka 49. stavka 3. mogu biti pozvani na sastanke PRB-a na ad hoc osnovi, bez prava glasa, uz iznimku završnih rasprava PRB-a s ciljem donošenja njegovih mišljenja, preporuka, izvješća i smjernica.

4.   PRB radi na temelju godišnjeg programa rada koji PRB utvrđuje u skladu s prioritetima Komisije. Tim se programom rada u potpunosti poštuje uloga PRB-a utvrđena u članku 13. stavku 2. i on uključuje sve aktivnosti, u okviru raspoloživog proračuna, potrebne za pomoć Komisiji u vezi sa zadaćama Komisije iz članka 13. stavka 2., među ostalim kako bi se Komisiji omogućilo da poštuje potrebne rokove za provedbu svojih zadaća. PRB donosi program rada nakon savjetovanja s Komisijom. PRB Komisiji dostavlja godišnje izvješće kako bi ga objavila. Komisija državama članicama dostavlja godišnji program rada i godišnje izvješće. Godišnje izvješće obuhvaća sve aktivnosti PRB-a i sadržava informacije o troškovima PRB-a.

5.   Komisija PRB-u odobrava pristup svim relevantnim informacijama za izvršavanje njegove savjetodavne uloge.

6.   Komisija prati rad PRB-a i njegovu usklađenost s ovom Uredbom te redovito obavješćuje države članice o napretku rada PRB-a.

1.   Komisija PRB-u osigurava tajništvo, uključujući potrebnu analitičku, administrativnu i tehničku potporu, uzimajući u obzir potrebe koje je naveo PRB.

2.   Glavna je zadaća tajništva doprinijeti neovisnom izvršavanju zadaća PRB-a. Za potrebe pripreme sadržaja i smjernica za mišljenja, preporuke, izvješća i smjernice PRB-a, tajništvo PRB-u pruža potporu bez prihvaćanja bilo kakvih uputa, osim od PRB-a, kako bi mu se omogućilo da ispuni svoju ulogu. Tajništvo mora na raspolaganju imati odgovarajuća sredstva za obavljanje svojih zadaća.

1.   Osniva se Odbor za suradnju nacionalnih nadzornih tijela.

2.   Odbor za suradnju nacionalnih nadzornih tijela:

3.   Odbor za suradnju nacionalnih nadzornih tijela sastoji se od predstavnika i zamjenika iz nacionalnog nadzornog tijela svake države članice, a oboje imenuje nacionalno nadzorno tijelo. Odbor za suradnju nacionalnih nadzornih tijela među svojim članovima bira predsjednika i zamjenika predsjednika. Odbor za suradnju nacionalnih nadzornih tijela donosi odluke običnom većinom svojih članova. Komisija može prisustvovati sastancima Odbora za suradnju nacionalnih nadzornih tijela bez prava glasa. PRB može biti pozvan na te sastanke na ad hoc osnovi, bez prava glasa. Treće zemlje mogu biti pozvane na te sastanke na ad hoc osnovi, bez prava glasa, podložno suglasnosti članova Odbora za suradnju nacionalnih nadzornih tijela.

4.   Tajništvo iz članka 17. pruža potrebnu administrativnu i tehničku potporu Odboru za suradnju nacionalnih nadzornih tijela.

1.   Radi poboljšanja performansi usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja mrežom u jedinstvenom europskom nebu, primjenjuje se shema performansi za usluge u zračnoj plovidbi i upravljanje mrežom u skladu s ovim člankom i člancima od 22. do 28.

2.   Ovaj članak i članci od 22. do 28. ne primjenjuju se na terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju u zračnim lukama na državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor, s manje od 80 000 IFR kretanja u zračnom prijevozu godišnje. Međutim, država članica može odlučiti da takve terminalne usluge u zračnoj plovidbi podliježu tim člancima.

3.   Shema performansi primjenjuje se u referentnim razdobljima, ne kraćima od tri godine i ne dužima od pet godina. Shema performansi uključuje:

4.   Shema performansi iz stavaka 1. i 3. temelji se na:

Pozitivni financijski poticaji i destimulacije iz točke i. proporcionalni su razmjeru odstupanja postignutih performansi od cilja. Njima se u obzir uzimaju utjecaj na mrežu i mjera u kojoj pružatelj usluga u zračnoj plovidbi ima razumna sredstva za ublažavanje utjecaja vanjskih čimbenika. Poticaji i destimulacije utvrđuju se na razini kojom se djelotvorno potiče pružanje kvalitete usluga te se njima ne narušava sposobnost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi da ispuni svoje obveze iz Uredbe (EU) 2018/1139, među ostalim u pogledu financijske stabilnosti.

Kako bi utvrdila opća načela iz točke (l), Komisija preispituje postojeće nacionalne kriterije za raspodjelu troškova koji su zajednički rutnim i terminalnim uslugama u zračnoj plovidbi te se savjetuje s nacionalnim nadzornim tijelima i dionicima. Na temelju tog preispitivanja Komisija utvrđuje ili, prema potrebi, ažurira ta opća načela najkasnije 12 mjeseci prije početka svakog referentnog razdoblja.

5.   Pri utvrđivanju ciljeva performansi uključenih u planove performansi, pripremi i ocjenjivanju nacrta planova performansi te praćenju i sustavnom vrednovanju performansi usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja mrežom u obzir se uzimaju utjecaj lokalnih okolnosti i vanjski čimbenici za koje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi nema razumnih sredstava za ublažavanje, ako je primjereno.

Utjecaj lokalnih okolnosti već uzetih u obzir pri utvrđivanju ciljeva performansi na razini Unije, u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (d), i pri utvrđivanju vrijednosti na temelju raščlambe utvrđenih na temelju članka 22. stavka 1., naknadno se ne uzima u obzir pri ocjenjivanju usklađenosti ciljeva performansi iz nacrta plana performansi s ciljevima performansi na razini Unije kako bi se opravdalo odstupanje tih prethodnih ciljeva od tih potonjih ciljeva. Utjecaj lokalnih okolnosti već uzetih u obzir za utvrđivanje ciljeva performansi navedenih u nacrtu plana performansi naknadno se ne uzima u obzir pri praćenju ostvarenja tih ciljeva.

6.   Razina ciljeva performansi iz stavka 3. točke (c) podtočke iii. utvrđuje se uzimajući u obzir lokalne okolnosti, posebno zahtjeve lokalne okolišne politike.

7.   Za potrebe provedbe sheme performansi uspostavljene ovom Uredbom, uzima se u obzir činjenica da rutne usluge u zračnoj plovidbi, terminalne usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije imaju različite značajke te se stoga s njima postupa na odgovarajući način, uključujući, prema potrebi, u svrhu mjerenja performansi.

1.   U skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju ciljevi performansi na razini Unije za rutne usluge u zračnoj plovidbi u ključnim područjima performansi iz članka 21. stavka 3. točke (a) za svako referentno razdoblje te definira trajanje tog razdoblja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

U vezi s tim ciljevima performansi na razini Unije Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatne polazne vrijednosti, pragovi upozorenja, vrijednosti na temelju raščlambe i referentne skupine. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

2.   Ciljevi performansi na razini Unije iz stavka 1. i ciljevi performansi za rutne i terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje su države članice utvrdile na nacionalnoj razini iz članka 21. stavka 3. točke (c) definiraju se na temelju sljedećih ključnih kriterija:

3.   Za potrebe pripreme svojih odluka o ciljevima performansi na razini Unije i, ako su definirani primjenom članka 22. stavka 1., o dopunskim polaznim vrijednostima i vrijednostima na temelju raščlambe ili referentnim skupinama, Komisija se savjetuje s nacionalnim tijelima, Eurocontrol-om, upraviteljem mreže i operativnim dionicima te prikuplja njihove doprinose.

1.   Države članice za svako referentno razdoblje na temelju ovog članka donose nacrt plana performansi.

2.   Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani na temelju članaka 8. i 10. za svako referentno razdoblje i za usluge u zračnoj plovidbi koje pružaju i, ako je to primjenjivo, nabavljaju od drugih pružatelja usluga, pripremaju doprinose za nacrt plana performansi i podnose ih nacionalnom nadzornom tijelu.

Nacionalno nadzorno tijelo može zatražiti da ti doprinosi budu u obliku nacrta plana performansi.

Takve doprinose pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani na temelju članaka 8. i 10. pripremaju nakon utvrđivanja ciljeva performansi na razini Unije, i to na vrijeme kako bi nacionalno nadzorno tijelo moglo poštovati rok utvrđen u stavku 5. ovog članka.

3.   Ako su imenovani u skladu s člankom 10., pružatelji usluga MET-a nacionalnom nadzornom tijelu dostavljaju i doprinose o svojoj troškovnoj osnovici.

4.   Doprinosi, koje na temelju stavaka 2. i 3. ovog članka dostavljaju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani na temelju članaka 8. i 10. i koji se odnose na raspodjelu troškova uključenih u planove performansi, temelje se na općim načelima iz članka 21. stavka 4. točke (l).

5.   Nacionalno nadzorno tijelo preispituje informacije koje je na temelju stavaka 2., 3. i 4. ovog članka dostavio svaki pružatelj usluga u zračnoj plovidbi imenovan na temelju članaka 8. i 10. te ih odobrava ili prema potrebi uvodi potrebne promjene. Slijedom toga, na temelju tih informacija i, prema potrebi, doprinosa drugih nacionalnih tijela, nacionalno nadzorno tijelo priprema jedinstveni nacionalni nacrt plana performansi. Taj nacionalni nacrt plana performansi donosi država članica.

Nacrt plana performansi izrađuje nacionalno nadzorno tijelo prije početka dotičnog referentnog razdoblja.

6.   Nacionalna nadzorna tijela osiguravaju da je pri izradi planova performansi raspodjela troškova uključena u nacrt plana performansi u skladu s općim načelima iz članka 21. stavka 4. točke (l).

7.   S ciljem poboljšanja razine performansi upravljanja zračnim prometom, više država članica može izraditi zajednički plan performansi za rutne usluge u zračnoj plovidbi i, prema potrebi, za terminalne usluge u zračnoj plovidbi. Taj plan pokriva trajanje najmanje jednog referentnog razdoblja, obuhvaća najmanje jedan zajednički cilj performansi i uključuje prekograničnu suradnju. Prekogranična suradnja može uključivati zajedničku nabavu s ciljem poboljšanja interoperabilnosti i zajedničkog upravljanja kako bi se optimizirala upotreba zračnog prostora.

8.   Nacrt plana performansi iz stavka 1. uključuje relevantne informacije, posebno predviđanja prometa i operativne podatke, koje dostavljaju Eurocontrol i upravitelj mreže ili, ako je to primjereno i opravdano i nakon savjetovanja s dotičnim korisnicima zračnog prostora i dotičnim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, druga predviđanja prometa.

Pri izradi nacrta plana performansi nacionalno nadzorno tijelo savjetuje se s predstavnicima korisnika zračnog prostora i, ako je relevantno, vojnim vlastima, operatorima zračnih luka i koordinatorima zračnih luka te s nacionalnim nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje nacionalne aranžmane koji proizlaze iz članka 4. stavka 5. ove Uredbe. Provjerava se usklađenost s Uredbom (EU) 2018/1139 te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe.

9.   Nacrt plana performansi prema potrebi sadržava ciljeve performansi za rutne usluge u zračnoj plovidbi u ključnim područjima performansi iz članka 21. stavka 3. točke (a), u skladu s ciljevima performansi na razini Unije, te ciljeve performansi za terminalne usluge u zračnoj plovidbi, u ključnim područjima performansi povezanima s troškovnom učinkovitošću i kapacitetom te, podložno uvjetima utvrđenima u članku 21. stavku 3. točki (c) podtočki iii., u ključnom području performansi povezanom s klimom i okolišem. Nacrti planova performansi sadržavaju opis načina na koji se primjenjuju opća načela iz članka 21. stavka 4. točke (l) za raspodjelu takvih zajedničkih troškova.

U nacrtima planova performansi u obzir se uzimaju europski glavni plan ATM-a, međuovisnosti među ključnim područjima performansi iz članka 21. stavka 3. točke (a) te lokalne okolnosti.

10.   Ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 3., doneseni nacrti planova performansi javno su dostupni.

11.   Doneseni nacrti planova performansi dostavljaju se Komisiji na procjenu i odobrenje u skladu s člankom 24.

1.   Komisija ocjenjuje donesene nacrte planova performansi iz članka 23., uključujući usklađenost ciljeva performansi za rutne usluge u zračnoj plovidbi s ciljevima performansi na razini Unije, u skladu s kriterijima i uvjetima utvrđenima u provedbenim aktima iz članka 28. točke (b), te raspodjelu zajedničkih troškova između rutnih i terminalnih usluga u zračnoj plovidbi u skladu s općim načelima iz članka 21. stavka 4. točke (l). Pri ocjenjivanju usklađenosti ciljeva performansi za rutne usluge u zračnoj plovidbi s ciljevima performansi na razini Unije u obzir se uzimaju poboljšanja performansi tijekom vremena. Komisija preispituje ciljeve performansi za terminalne usluge u zračnoj plovidbi s obzirom na elemente određene u provedbenom aktu iz članka 28. točke (b).

2.   Pri ocjenjivanju usklađenosti ciljeva performansi za rutne usluge u zračnoj plovidbi s ciljevima performansi na razini Unije Komisija propisno uzima u obzir lokalne okolnosti i međuovisnosti među ključnim područjima performansi iz članka 21. stavka 3. točke (a).

Komisija može dopustiti odstupanje ciljeva performansi za rutne usluge u zračnoj plovidbi od ciljeva performansi na razini Unije u odnosu na ključno područje performansi ako se to smatra potrebnim i proporcionalnim kako bi se osigurala usklađenost ciljeva performansi za te usluge s ciljevima performansi na razini Unije s obzirom na druga ključna područja performansi.

3.   Ako Komisija utvrdi da doneseni nacrt plana performansi ispunjava kriterije i uvjete iz članka 24. stavka 1. utvrđene u provedbenim aktima iz članka 28. točke (b) u vezi sa stavkom 2. ovog članka, ona donosi provedbeni akt kojim ga odobrava. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 48. stavka 2.

4.   Ako Komisija utvrdi da postoje sumnje u to ispunjava li doneseni nacrt plana performansi te kriterije i uvjete, u vezi sa stavkom 2. ovog članka, ona pokreće detaljno ispitivanje tog nacrta plana performansi i prema potrebi od dotične države članice zahtijeva dodatne informacije.

5.   Ako, nakon što provede detaljno ispitivanje, utvrdi da doneseni nacrt plana performansi ispunjava te kriterije i uvjete, u vezi sa stavkom 2. ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt kojim ga odobrava. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 48. stavka 2.

Ako utvrdi da doneseni nacrt plana performansi ne ispunjava te kriterije i uvjete, Komisija donosi provedbeni akt u obliku odluke kojom se od dotične države članice zahtijeva da dostavi revidirani nacrt plana performansi koji je u skladu s tim kriterijima i uvjetima te, ako je relevantno potrebi, utvrđuje korektivne mjere koje ta država članica treba poduzeti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

Dotična država članica Komisiji priopćuje mjere koje je poduzela na temelju te odluke, kao i informacije kojima se dokazuje da su te mjere u skladu s tom odlukom.

Ako Komisija utvrdi da su te mjere dovoljne za osiguravanje usklađenosti s njezinom odlukom, o tome obavješćuje dotičnu državu članicu i donosi provedbeni akt za odobrenje nacrta plana performansi. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 48. stavka 2.

Ako Komisija utvrdi da te mjere nisu dovoljne za osiguravanje usklađenosti s odlukom, o tome obavješćuje dotičnu državu članicu.

Komisija prema potrebi poduzima djelovanja za odgovor na neusklađenosti, među ostalim djelovanjima predviđenima u članku 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

6.   Dotične države članice nacrte planova performansi koje je Komisija odobrila u skladu s ovim člankom donose kao konačne planove i ti se planovi objavljuju ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 3.

1.   Nacionalno nadzorno tijelo procjenjuje, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje nacionalne aranžmane koji proizlaze iz članka 4. stavka 5., ispunjavaju li usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju u zračnom prostoru pod njegovom nadležnošću ciljeve performansi sadržane u planovima performansi odobrenima u skladu s člankom 24. i jesu li ti planovi pravilno provedeni te provodi programe poticaja iz članka 21. stavka 4. točke i.

2.   Nacionalno nadzorno tijelo objavljuje redovita izvješća o praćenju performansi usluga u zračnoj plovidbi koje pružaju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani na temelju članaka 8. i 10. te ih stavlja na raspolaganje Komisiji. Rezultati tih procjena objavljuju se ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 3.

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani na temelju članaka 8. i 10. nacionalnom nadzornom tijelu dostavljaju informacije i podatke potrebne za takvo praćenje. To uključuje informacije i podatke o stvarnim troškovima pruženih i nabavljenih usluga te o povezanim prihodima.

3.   U mjeri u kojoj pružatelj usluga u zračnoj plovidbi ima razumna sredstva za ublažavanje utjecaja vanjskih čimbenika, ako ciljevi performansi sadržani u planovima performansi nisu postignuti ili plan performansi nije pravilno proveden, nacionalno nadzorno tijelo zahtijeva da dotični pružatelji usluga u zračnoj plovidbi provedu korektivne mjere. Te korektivne mjere primjerene su za poboljšanje performansi te su razmjerne, posebno uzimajući u obzir međuovisnosti sa sigurnošću i među područjima performansi te utjecaj na mrežu.

Ako se izrečene korektivne mjere ne primjenjuju pravilno, dotična država članica poduzima odgovarajuće mjere i o tome obavješćuje Komisiju. U slučaju trajnih nezadovoljavajućih performansi Komisija može poduzeti djelovanja u skladu s člankom 34. stavcima 2. i 3.

4.   Komisija prati performanse pružanja usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija na temelju izvješća nacionalnih nadzornih tijela i analize primljenih podataka te provodi redovite procjene cjelokupnog ostvarenja ciljeva performansi na razini Unije i predstavlja rezultate odboru iz članka 48. stavka 1.

1.   Za svako referentno razdoblje upravitelj mreže, u skladu s kooperativnim postupkom donošenja odluka iz članka 38. stavka 11., sastavlja nacrt plana performansi mreže.

Nacrt plana performansi mreže donosi se nakon utvrđivanja ciljeva performansi na razini Unije, prije početka dotičnog referentnog razdoblja. Taj nacrt sadržava ciljeve performansi u ključnim područjima performansi iz članka 21. stavka 3. točke (a).

2.   Nacrt plana performansi mreže podnosi se Komisiji na procjenu i donošenje.

3.   Komisija procjenjuje nacrt plana performansi mreže na temelju sljedećih ključnih kriterija:

4.   Ako Komisija utvrdi da je nacrt plana performansi mreže potpun i da pokazuje odgovarajuća poboljšanja performansi, donosi nacrt plana performansi mreže kao konačni plan. U suprotnom Komisija od upravitelja mreže traži da podnese izmijenjeni nacrt plana performansi mreže.

1.   Ako tijekom referentnog razdoblja ciljevi performansi na razini Unije više nisu prikladni, zbog znatno izmijenjenih okolnosti ili sigurnosnih razloga i ako su revizije jednog cilja ili više njih potrebne i razmjerne, Komisija revidira te ciljeve performansi na razini Unije. Članak 22. primjenjuje se na tu odluku.

Ako nakon takve revizije ciljevi performansi sadržani u planovima performansi donesenima na temelju članka 24. stavka 6. više nisu u skladu s ciljevima performansi na razini Unije, nacionalno nadzorno tijelo revidira te planove u odnosu na dotične ciljeve performansi. Članci 23., 24. i 25. primjenjuju se na reviziju tih planova. Za potrebe ovog podstavka savjetovanje iz članka 23. stavka 8. može se ograničiti na ciljeve performansi i dijelove nacrta planova performansi na koje revizija izravno ili neizravno utječe.

Nakon revizije iz prvog podstavka nacionalna nadzorna tijela pripremaju nove nacrte planova performansi, na koje se primjenjuju članci 23., 24. i 25. Upravitelj mreže sastavlja novi nacrt plana performansi mreže, na koji se primjenjuje članak 26.

2.   Odluka o revidiranim ciljevima performansi na razini Unije iz stavka 1. uključuje prijelazne odredbe za razdoblje do početka primjene konačnih revidiranih planova performansi. Revidirani ciljevi performansi na razini Unije i prijelazne odredbe ne primjenjuju se retroaktivno.

3.   U slučaju krize mreže, kao što su geopolitički sukobi, zdravstvene krize ili prirodne katastrofe, koja sprečava izdavanje pouzdanih predviđanja prometa, prijelazne odredbe koje je Komisija donijela u skladu sa stavkom 2. mogu uključivati privremenu suspenziju ili prilagodbu sheme performansi dok ne završi kriza mreže i dok ne budu dostupna nova pouzdana predviđanja. U tom slučaju Komisija u odluci iz stavka 1. utvrđuje povezane uvjete, uključujući potrebne prilagodbe primjenjivih naknada.

4.   Države članice, podložno odobrenju od strane Komisije, mogu revidirati jedan ili više ciljeva performansi tijekom referentnog razdoblja ako su dosegnuti pragovi upozorenja ili ako je dokazano da početni podaci, pretpostavke i obrazloženja na kojima se temelje ciljevi performansi u znatnoj i trajnoj mjeri nisu više točni zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme donošenja plana performansi. Komisija odobrava tu reviziju ako zaključi da je revizija potrebna i razmjerna te da su revidirani ciljevi performansi u skladu s ciljevima performansi na razini Unije.

U tom slučaju države članice revidiraju planove performansi u odnosu na dotične ciljeve u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 23. i 24. Za potrebe ovog stavka savjetovanje iz članka 23. stavka 8. može se ograničiti na ciljeve performansi i dijelove planova performansi na koje revizija izravno ili neizravno utječe.

1.   Ne dovodeći u pitanje mogućnost država članica da pružanje usluga u zračnoj plovidbi obuhvaćenih ovim člankom financiraju javnim sredstvima u mjeri u kojoj je to u skladu s pravilima Ugovora o tržišnom natjecanju, ako su primjenjiva, naknade za usluge u zračnoj plovidbi utvrđuju se, uvode i obvezno naplaćuju od korisnika zračnog prostora.

Sustav naknada uspostavljen na temelju ovog članka i članaka od 30. do 32. mora biti u skladu s člankom 15. Čikaške konvencije. Kad je riječ o rutnim naknadama, sustav naknada uspostavljen na temelju ove Uredbe i provedbenih akata iz članka 33. i sustav naplate rutnih naknada Eurocontrol-a moraju biti u skladu.

2.   Članci od 29. do 36. ne primjenjuju se na terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju u zračnim lukama na državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor, s manje od 80 000 IFR kretanja u zračnom prijevozu godišnje. Međutim, država članica može odlučiti da takve terminalne usluge u zračnoj plovidbi podliježu tim člancima.

3.   Naknade se temelje na troškovima pružatelja usluga u zračnoj plovidbi imenovanih na temelju članaka 8. i 10. koji nastaju u vezi s uslugama i funkcijama u korist korisnika zračnog prostora tijekom fiksnih referentnih razdoblja kako je definirano u članku 21. stavku 3. Ti troškovi mogu uključivati razuman prinos na imovinu.

4.   Naknadama se potiče sigurno, učinkovito, djelotvorno i održivo pružanje usluga u zračnoj plovidbi radi postizanja visoke razine sigurnosti i troškovne učinkovitosti, smanjujući pri tom utjecaj zrakoplovstva na okoliš.

5.   Prihodi koje je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi imenovan na temelju članaka 8. i 10. primio od naknada uvedenih za korisnike zračnog prostora u skladu s ovim člankom ne smiju se koristiti za financiranje usluga koje taj pružatelj usluga u zračnoj plovidbi pruža po tržišnim uvjetima u skladu s člankom 11. niti za financiranje bilo koje druge komercijalne aktivnosti koju provodi taj pružatelj.

6.   Financijski podaci o utvrđenim troškovima, stvarnim troškovima i povezanim prihodima imenovanih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi dostavljaju se nacionalnim nadzornim tijelima. Kako bi se Komisiji omogućilo da obavlja svoje zadaće na temelju ove Uredbe, nacionalna nadzorna tijela izvješćuju Komisiju o tim podacima u skladu s načinima utvrđenima u provedbenom aktu iz članka 33. Financijski podaci o utvrđenim troškovima, stvarnim troškovima i povezanim prihodima stavljaju se na raspolaganje korisnicima zračnog prostora te se objavljuju u skladu s člankom 52. stavkom 3.

1.   Troškovne osnovice za naknade za usluge u zračnoj plovidbi sastoje se od utvrđenih troškova, kako je određeno u planovima performansi donesenima u skladu s člankom 24. stavkom 6., koji su povezani s pružanjem tih usluga u dotičnoj zoni naplate rutnih naknada i zoni naplate terminalnih naknada.

2.   Utvrđeni troškovi iz stavka 1. uključuju troškove odgovarajućih objekata i usluga, trošak kapitala i amortizaciju sredstava te troškove održavanja, rada, upravljanja i administracije, uključujući troškove osoblja.

3.   Utvrđeni troškovi iz stavka 1. uključuju i sljedeće troškove:

4.   Utvrđeni troškovi ne uključuju troškove sankcija koje države članice određuju u skladu s člankom 53.

5.   Troškovi koji pripadaju rutnim uslugama u zračnoj plovidbi i terminalnim uslugama u zračnoj plovidbi raspodjeljuju se u skladu s općim načelima iz članka 21. stavka 4. točke (l). Unakrsno subvencioniranje između troškova rutnih usluga u zračnoj plovidbi i terminalnih usluga u zračnoj plovidbi nije dopušteno. Unakrsno subvencioniranje između različitih usluga u zračnoj plovidbi unutar bilo koje od tih dviju kategorija dopušteno je samo kada je to opravdano iz objektivnih razloga, podložno transparentnom utvrđivanju u skladu s člankom 36. stavkom 3.

6.   Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani na temelju članaka 8. i 10. nacionalnom nadzornom tijelu dostavljaju pojedinosti o svojoj troškovnoj osnovici. U te se svrhe troškovi raščlanjuju uz razlikovanje troškova osoblja, operativnih troškova koji nisu troškovi osoblja, troškova amortizacije, troška kapitala, izvanrednih troškova i troškova iz članka 30. stavka 3. Kako bi se Komisiji omogućilo da obavlja svoje zadaće na temelju ove Uredbe, nacionalno nadzorno tijelo dostavlja te informacije Komisiji u skladu s načinima utvrđenima u provedbenom aktu iz članka 33.

1.   Jedinične cijene utvrđuju se za kalendarsku godinu i za svaku zonu naplate, na temelju utvrđenih troškova i predviđanja prometa utvrđenih u planovima performansi te primjenjivih prilagodbi izvedenih iz prethodnih godina i drugih prihoda, posebno javnih sredstava, uključujući financijsku potporu iz programa pomoći Unije.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 5., države članice prije početka referentnog razdoblja utvrđuju zone naplate za usluge u zračnoj plovidbi i određuju pružatelje usluga u zračnom prometu obuhvaćene područjem primjene svake zone naplate. Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju uvjeti pod kojima države članice mogu izmijeniti ili uspostaviti novu zonu naplate terminalnih naknada tijekom referentnog razdoblja. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

3.   Države članice utvrđuju jedinične cijene, a Komisija provjerava jesu li u skladu s člankom 29., člankom 30. i ovim člankom.

Ako Komisija utvrdi da jedinična cijena nije u skladu s tim zahtjevima, dotična država članica u skladu s tim preispituje tu jediničnu cijenu i mijenja je kako bi se ti zahtjevi ispunili.

Jedinične cijene se objavljuju.

4.   Države članice mogu utvrditi zajedničke zone naplate i u takvim slučajevima utvrđuju zajedničke jedinične cijene za te zone naplate.

1.   Korisnicima zračnog prostora za pružanje usluga u zračnoj plovidbi naplaćuju se naknade po nediskriminirajućim uvjetima i uzimajući u obzir relativne produktivne mogućnosti različitih tipova zrakoplova. Pri zaračunavanju naknada različitim korisnicima zračnog prostora za upotrebu iste usluge ne smiju postojati nikakve razlike u odnosu na nacionalnost ili kategoriju korisnika.

2.   Rutna naknada za usluge u zračnoj plovidbi za određeni let u određenoj zoni naplate rutnih naknada izračunava se na temelju jedinične cijene koja je utvrđena za tu zonu naplate rutnih naknada i jedinica rutnih usluga za taj let.

3.   Terminalna naknada za usluge u zračnoj plovidbi za određeni let u određenoj zoni naplate terminalnih naknada izračunava se na temelju jedinične cijene koja je utvrđena za tu zonu naplate terminalnih naknada i jedinica terminalnih usluga za taj let. Za svrhe izračunavanja terminalne naknade prilaženje i odlazak leta računaju se kao jedan let.

4.   Određeni korisnici zračnog prostora ili letovi, posebno oni koji se služe lakim zrakoplovima i državnim zrakoplovima, mogu biti izuzeti od naknada u zračnoj plovidbi uz uvjet da se troškovi takvih izuzeća podmiruju iz drugih sredstava i ne preraspodjeljuju na druge korisnike zračnog prostora.

5.   Komisija, uz savjetovanje s državama članicama, pružateljima usluga u zračnom prometu i korisnicima zračnog prostora, provodi studiju o doprinosu prilagodbe naknada postizanju ciljeva jedinstvenog europskog neba, definiranih u članku 1. stavku 1. ove Uredbe, i Uredbe (EU) 2021/1119. U toj se studiji također procjenjuje izvedivost te prilagodbe i njezin utjecaj na zračni promet, pružanje usluga, administrativne troškove i dionike.

6.   Na temelju rezultata studije iz stavka 5. ovog članka Komisiji će se pružiti ključne informacije kako bi utvrdila treba li donijeti provedbeni akt u skladu s člankom 48. stavkom 3. kojim bi se osigurala ujednačena primjena prilagodbe rutnih naknada kako bi se korisnike zračnog prostora potaknulo da podupru poboljšanja u pogledu utjecaja na okoliš i klimu, kao što su upotreba dostupnih ruta s najučinkovitijom potrošnjom goriva, povećana upotreba alternativnih čistih pogonskih tehnologija, uključujući održiva alternativna goriva, uz istodobno održavanje optimalne razine sigurnosti.

7.   Prilagodba iz stavka 6. sastoji se od financijskih pogodnosti ili nepogodnosti i trebala bi biti prihodovno neutralna za pružatelje usluga u zračnom prometu.

8.   Uz prilagodbu naknada iz stavka 6. države članice mogu prilagoditi naknade kako bi potaknule pružatelje usluga u zračnom prometu i korisnike zračnog prostora da podrže poboljšanja kvalitete usluga kao što su povećani kapacitet, smanjena kašnjenja i održivi razvoj.

1.   Komisija redovito preispituje usklađenost država članica s člancima od 21. do 27. i člancima od 29. do 32. te provedbenim aktima iz članaka 28. i 33. Pri provedbi tog preispitivanja Komisija procjenjuje osiguravaju li države članice, u skladu sa svojom obvezom lojalne suradnje, da pružatelji usluga u zračnoj plovidbi ispunjavaju svoje obveze na temelju tih članaka. Komisija djeluje uz savjetovanje s PRB-om i s nacionalnim nadzornim tijelima.

2.   Ako Komisija utvrdi postojanje naznaka o neusklađenosti s odredbama iz stavka 1., može pokrenuti istragu. Istragu mora zaključiti u roku od četiri mjeseca, nakon saslušanja države članice i dotičnog nacionalnog nadzornog tijela.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 1., Komisija dijeli rezultate istrage s državom članicom i, ako je primjereno, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi imenovanima na temelju članaka 8. i 10. i može dati mišljenje o tome je li ta država članica postupila u skladu s člancima od 21. do 27. i od 29. do 32. te provedbenim aktima iz članaka 28. i 33. Svoje mišljenje dostavlja dotičnoj državi članici.

1.   Članci od 21. do 34. ne primjenjuju se na vojne snage koje pružaju usluge u zračnoj plovidbi ponajprije za kretanja zrakoplova koja nisu opći zračni promet.

Međutim, države članice mogu odlučiti primjenjivati te članke na vojne snage koje pružaju usluge u zračnoj plovidbi ponajprije za kretanja zrakoplova koja nisu opći zračni promet.

Ako se odredbe članaka od 21. do 34. ne primjenjuju na vojne snage koje pružaju usluge u zračnoj plovidbi, troškovi povezanih usluga nisu dio utvrđenih troškova iz članka 30. stavka 1.

2.   Članci od 21. do 34. primjenjuju se na vojne snage koje pružaju usluge u zračnoj plovidbi ponajprije za opći zračni promet u odnosu na usluge koje one pružaju za opći zračni promet.

1.   Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dužni su, neovisno o njihovu vlasničkom sustavu ili pravnoj strukturi, svake godine sastavljati i objavljivati financijske izvještaje. Ti izvještaji moraju biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima koje je donijela Unija.

Ako zbog pravnog statusa pružatelja usluga u zračnoj plovidbi potpuna usklađenost s međunarodnim računovodstvenim standardima nije moguća, pružatelj usluga takvu usklađenost ostvaruje u najvećoj mogućoj mjeri. Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi objavljuju godišnje izvješće te se redovito podvrgavaju neovisnom auditu za račune navedene u ovom stavku.

2.   Nacionalna nadzorna tijela imaju pravo pristupiti računima pružatelja usluga u zračnoj plovidbi pod njihovim nadzorom. Države članice mogu odlučiti dodijeliti nacionalnim nadzornim tijelima drugih država članica pristup tim računima. Ako je to potrebno kako bi Komisija mogla obavljati svoje zadaće na temelju ove Uredbe, nacionalna nadzorna tijela dostavljaju te informacije Komisiji.

3.   Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi u svojem internom računovodstvu drže zasebne račune za svaku uslugu u zračnoj plovidbi kao što bi se to zahtijevalo ako bi te usluge pružala zasebna poduzeća kako bi se spriječila diskriminacija, unakrsno subvencioniranje i narušavanje tržišnog natjecanja. Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi također drži zasebne račune za svaku aktivnost ako:

Utvrđeni i stvarni troškovi usluga u zračnoj plovidbi raščlanjuju se na troškovne kategorije u skladu s člankom 30. stavkom 6. te moraju biti javno dostupni, ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 3.

4.   Financijski podaci dostavljeni u skladu s člankom 29. stavkom 6. i druge informacije koje su relevantne za izračun jedinične cijene podložni su auditu ili provjeri nacionalnog nadzornog tijela ili subjekta koji je neovisan od dotičnog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi te ih odobrava nacionalno nadzorno tijelo. Zaključci tog audita objavljuju se ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 3.

1.   Mrežne funkcije upravljanja zračnim prometom moraju rezultirati održivom i učinkovitom upotrebom zračnog prostora i ograničenih resursa. Ujedno osiguravaju da korisnici zračnog prostora mogu upotrebljavati putanje i profile leta koji su optimizirani za zaštitu okoliša i klime, omogućavajući pritom pravedan i razuman pristup zračnom prostoru i uslugama u zračnoj plovidbi te svodeći zagušenja na najmanju razinu. Mrežne funkcije navedene u stavku 2. ovog članka podupiru neometan pristup korisnika zračnog prostora uslugama u zračnoj plovidbi kao i ostvarivanje ciljeva performansi na razini Unije iz članka 21. stavka 3. točke (b) te se temelje na operativnim zahtjevima. Pri provedbi tih mrežnih funkcija poštuju se odredbe iz članka 1. te se njima ne dovodi u pitanje suverenitet država članica nad njihovim zračnim prostorom ni njihovi zahtjevi u vezi s pitanjima javnog reda, javne sigurnosti i obrane.

2.   Mrežne funkcije navedene u stavku 1. jesu sljedeće:

3.   Države članice i svi relevantni operativni dionici izvršavaju mrežne funkcije uz doprinos upravitelja mreže, kako je definirano u članku 38. stavku 6. i provedbenom aktu iz članka 38. stavka 10.

4.   Funkcije navedene u stavku 2. ne uključuju donošenje obvezujućih općenitih mjera ili ostvarivanje političke diskrecije. Izvode se u koordinaciji s civilnim i vojnim tijelima, osobito u skladu s dogovorenim postupcima koji se odnose na fleksibilnu upotrebu zračnog prostora. Mjere koje se poduzimaju za provedbu funkcija navedenih u stavku 2. isključivo su operativne ili tehničke prirode i ne uzimaju u obzir posebnosti država članica.

5.   Kako bi se osigurala ujednačena provedba odredaba iz ovog članka i usklađenost s njima, u cilju postizanja ciljeva utvrđenih u članku 1. Komisija donosi provedbene akte, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3., kojima se utvrđuju detaljna pravila za izvršavanje mrežnih funkcija, među ostalim za upravljanje krizama.

1.   Kako bi se postigli ciljevi iz članka 37. stavka 1. ove Uredbe, Komisija, uz potporu Agencije i u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139 osigurava to da upravitelj mreže doprinosi izvršavanju mrežnih funkcija iz članka 37. stavka 2. ove Uredbe izvršavanjem zadaća iz stavka 6. ovog članka. Komisija nadzire pravilno izvršavanje zadaća upravitelja mreže.

2.   Komisija imenuje neovisno, nepristrano i stručno tijelo za obavljanje zadaća upravitelja mreže.

3.   U tu svrhu Komisija donosi provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

U toj su odluci o imenovanju navedeni uvjeti imenovanja, uključujući financiranje upravitelja mreže.

4.   Kako bi se osigurala ujednačena provedba odredaba iz stavka 2. i usklađenost s njima, Komisija u cilju postizanja ciljeva iz članka 1. donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljne odredbe, među ostalim:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

5.   Upravitelj mreže izvršava svoje zadaće na nepristran i troškovno učinkovit način te podliježe odgovarajućim zahtjevima u pogledu upravljanja i neovisnosti. Ako tijelo imenovano kao upravitelj mreže ima i regulatorne funkcije, osigurava se organizacijsko odvajanje od takvih funkcija. Pri obavljanju svojih zadaća upravitelj mreže uzima u obzir potrebe cjelokupne mreže ATM-a, pri čemu štiti obrambene sposobnosti i u potpunosti uključuje sve operativne dionike.

6.   Nakon primjene provedbenog akta iz stavka 3. ovog članka upravitelj mreže, u okviru ograničenja iz članka 37. stavka 4., doprinosi izvršavanju mrežnih funkcija sljedećim zadaćama:

7.   Upravitelj mreže doprinosi izvršavanju mrežnih funkcija mjerama za potporu usmjerenima na sigurno i učinkovito planiranje i rad operativnih dionika u okviru mreže u normalnim uvjetima i u uvjetima krize mreže te mjerama usmjerenima na kontinuirano poboljšavanje mrežnih operacija u jedinstvenom europskom nebu i općenitih performansi mreže, posebno u smislu provedbe sheme performansi, među ostalim u pogledu klime i okoliša. Upravitelj mreže u svojem radu vodi računa o potrebi da se zračne luke u potpunosti integriraju u mrežu te nastoji osigurati postupanje u skladu s planovima performansi i ciljevima performansi imenovanih pružatelja usluga u zračnom prometu.

8.   Upravitelj mreže blisko surađuje s Komisijom kako bi omogućio da se ciljevi performansi iz članka 21. na odgovarajući način odražavaju u planiranju ukupnog kapaciteta, kao i u kapacitetima koje trebaju isporučiti pojedinačni pružatelji usluga u zračnom prometu i u vezi s kojima postoji dogovor upravitelja mreže i tih pružatelja usluga u zračnom prometu u okviru NOP-a.

9.   Upravitelj mreže:

10.   Kako bi se osigurala ujednačena provedba odredaba iz stavaka od 6. do 9. ovog članka, Komisija u cilju postizanja ciljeva utvrđenih u članku 1. donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za provedbu zadaća upravitelja mreže, kako je utvrđeno u tim stavcima.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

11.   Pri izvršavanju svojih zadaća upravitelj mreže poduzima mjere putem postupka kooperativnog donošenja odluka. Strane u postupku kooperativnog donošenja odluka u najvećoj mogućoj mjeri djeluju u cilju poboljšavanja funkcioniranja i performansi mreže, što uključuje postizanje ciljeva performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s klimom i okolišem. Postupkom kooperativnog donošenja odluka promiče se interes mreže tako što se uzimaju u obzir ključni sigurnosni i obrambeni interesi te drugi lokalni ili regionalni uvjeti, kao što su zemljopisni, topografski i meteorološki uvjeti.

Države članice u potpunosti su uključene u odluke od strateške važnosti, posebno u oblikovanje strateškog plana mreže.

12.   Postupak kooperativnog donošenja odluka iz stavka 11. posebno se temelji na postupku savjetovanja s operativnim dionicima, koordinatorima slotova u zračnim lukama, državama članicama i, ako je relevantno, Agencijom i Komisijom, u vezi s radnim aranžmanima i operativnim postupcima te mehanizmima za rješavanje sporova, koji prema potrebi uključuju Upravni odbor mreže.

Kada je posrijedi suverenitet države članice nad njezinim zračnim prostorom, zahtijeva se suglasnost te države članice.

13.   Kako bi se osigurala ujednačena provedba odredaba iz stavaka 11. i 12. i usklađenost s njima, Komisija u cilju postizanja ciljeva iz članka 1. donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljne odredbe u pogledu postupka kooperativnog donošenja odluka, uključujući:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

14.   Osniva se Upravni odbor mreže u cilju osiguravanja odgovarajućeg upravljanja provedbom mrežnih funkcija.

Upravni odbor mreže odgovoran je za:

Komisija odobrava NSP u obliku provedbenog akta. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

Upravni odbor mreže ima članove s pravom glasa i bez njega. Sastoji se od predstavnikâ operativnih dionika, predstavnikâ Komisije, predstavnikâ upravitelja mreže i predstavnikâ Eurocontrola.

15.   Kako bi se osigurala ujednačena provedba odredaba iz stavka 14. ovog članka i usklađenost s njima, Komisija u cilju postizanja ciljeva iz članka 1. donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila u pogledu Upravnog odbora mreže, posebno za:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

16.   Ne dovodeći u pitanje članak 37. stavak 2. točku (a) ove Uredbe ni članke 44. i 46. Uredbe (EU) 2018/1139 te delegirane i provedbene akte donesene na temelju te uredbe, države članice imaju potpunu nadležnost za razvoj, odobravanje i uspostavu ruta i struktura zračnog prostora za zračni prostor pod njihovom nadležnošću. U tom pogledu države članice uzimaju u obzir potrebe zračnog prometa, sezonalnost i složenost zračnog prometa i planova performansi. Prije odlučivanja o tim pitanjima uzimaju u obzir potrebe dotičnih korisnika zračnog prostora ili skupina koje predstavljaju te korisnike zračnog prostora te vojnih tijela, prema potrebi.

1.   Financijski izvještaji upravitelja mreže sastavljaju se i objavljuju na godišnjoj osnovi. Ti izvještaji moraju biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima koje je donijela Unija. Ako zbog pravnog statusa upravitelja mreže potpuna usklađenost s međunarodnim računovodstvenim standardima nije moguća, upravitelj mreže takvu usklađenost ostvaruje u najvećoj mogućoj mjeri.

2.   Upravitelj mreže objavljuje godišnji izvještaj o svojim aktivnostima i nad njim se redovito provodi neovisni audit.

1.   U pogledu općeg zračnog prometa, svi pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, korisnici zračnog prostora, zračne luke i upravitelj mreže stavljaju na raspolaganje relevantne operativne podatke u stvarnom vremenu, u interoperabilnom obliku i na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi te ne dovodeći u pitanje interese nacionalne sigurnosti, javnog reda i obrambene politike, među ostalim na prekograničnoj osnovi i na razini Unije. To stavljanje na raspolaganje koristi ovlaštenim ili prijavljenim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, subjektima koji imaju dokazani interes za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, vojnim subjektima zaduženima za sigurnosne i obrambene aktivnosti, vojnim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, korisnicima zračnog prostora i zračnim lukama te upravitelju mreže. Podaci se upotrebljavaju samo u operativne svrhe.

2.   Cijene usluge iz stavka 1. temelje se na općim načelima i zajedničkim pravilima određivanja cijena koja se utvrđuju u provedbenom aktu iz stavka 4.

3.   Pristup relevantnim operativnim podacima iz stavka 1. ovog članka odobrava se bez naknade tijelima nadležnima za nadzor sigurnosti, nadzor performansi, nadzor mreže, sigurnost, javni red i obranu, uključujući Agenciju, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni zahtjevi za stavljanje na raspolaganje podataka i pristup podacima u skladu sa stavcima 1. i 3. ovog članka, uključujući dotične posebne operativne podatke, opća načela i zajednička pravila određivanja cijena za utvrđivanje cijena kako je navedeno u stavku 2. ovog članka te zahtjeve za utvrđivanje subjekata koji imaju dokazani interes za razmatranje pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

1.   Uzimajući u obzir značajke i prirodu vojne aktivnosti u svakoj državi članici te organizaciju vojnih pitanja pod njihovom odgovornošću, države članice unutar jedinstvenog europskog neba osiguravaju primjenu koncepta fleksibilne upotrebe zračnog prostora kako bi se olakšalo upravljanje zračnim prostorom i upravljanje zračnim prometom u okviru zajedničke prometne politike i, ako je primjereno, u skladu s europskim glavnim planom ATM-a.

2.   Države članice jedanput godišnje izvješćuju Komisiju o primjeni, u okviru zajedničke prometne politike, koncepta fleksibilne upotrebe zračnog prostora u odnosu na zračni prostor pod njihovom odgovornošću.

3.   Ako su, posebno na temelju izvješća koja dostave države članice, potrebni ujednačeni uvjeti za primjenu koncepta fleksibilne upotrebe zračnog prostora unutar jedinstvenog europskog neba, Komisija u granicama zajedničke prometne politike i ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 2. donosi provedbene akte kojima se utvrđuju takvi ujednačeni uvjeti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

4.   U slučajevima znatnih operativnih poteškoća pri primjeni ovog članka kojima se ugrožava zaštita bitnih interesa sigurnosne ili obrambene politike, države članice mogu privremeno suspendirati takvu primjenu pod uvjetom da o tome bez odgode obavijeste Komisiju i druge države članice. Nakon uvođenja privremene suspenzije za zračni prostor pod nadležnošću dotične države članice mogu se izraditi prilagodbe pravila donesenih u skladu sa stavkom 3. Privremena suspenzija i sve takve prilagodbe ukidaju se kada te operativne poteškoće prestanu.

1.   Komisija na temelju potrebe za sinkronizacijom među dionicima može uspostaviti zajedničke projekte radi provedbe ključnih operativnih promjena utvrđenih u europskom glavnom planu ATM-a koje imaju učinak na cijelu mrežu i koje su se dostatno razvile za provedbu kako bi omogućile interoperabilne kapacitete u svim državama članicama u cilju poboljšanja performansi jedinstvenog europskog neba.

2.   Komisija može uspostaviti i mehanizme upravljanja zajedničkim projektima i njihovom provedbom. Svi relevantni civilni i vojni dionici uključeni su u te mehanizme u najvećoj mogućoj mjeri i, kada je to moguće i primjereno, imaju vodeću ulogu.

3.   Zajednički projekti mogu biti prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije unutar višegodišnjeg financijskog okvira. U tu svrhu i ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica za odlučivanje o uporabi njihovih financijskih sredstava, Komisija provodi neovisnu analizu troškova i koristi te odgovarajuća savjetovanja s državama članicama i relevantnim dionicima u skladu s člankom 49., razmatrajući pritom određivanje prioriteta i sve odgovarajuće načine za financiranje njihove provedbe.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se uspostavljaju zajednički projekti i mehanizmi upravljanja iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 3.

1.   Komisiji pomaže Odbor za jedinstveno nebo, dalje u tekstu „Odbor”, sastavljen od dvaju predstavnika svake države članice i kojim predsjedava Komisija. Odbor osigurava da se na odgovarajući način uvaže interesi svih kategorija korisnika. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.   Ako Odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

1.   Države članice, nacionalna nadzorna tijela, PRB i upravitelj mreže te Agencija s obzirom na njezine zadaće iz članka 21. stavaka 3. i 4. i članka 38. stavka 1. uspostavljaju mehanizme savjetovanja za odgovarajuće savjetovanje s dionicima.

2.   Komisija uspostavlja mehanizam na razini Unije radi savjetovanja s relevantnim dionicima o pitanjima u vezi s provedbom ove Uredbe.

U savjetovanju sudjeluje posebni Odbor za sektorski dijalog uspostavljen Odlukom 98/500/EZ. Za potrebe stavka 3. točke (e) ovog članka, ako je potrebno savjetovanje u vezi s vojnim aspektima, Komisija se osim s državama članicama savjetuje i s Europskom obrambenom agencijom i nacionalnim vojnim tijelima.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2. i ako je to relevantno, provodi se savjetovanje barem sa sljedećim operativnim i neoperativnim dionicima:

1.   Nacionalna nadzorna tijela, djelujući u skladu sa svojim nacionalnim pravom, nacionalna nadležna tijela, Komisija, PRB, upravitelj mreže i Agencija ne smiju otkrivati informacije povjerljive prirode, posebno informacije o pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, njihovim poslovnim odnosima ili njihovim stavkama troškova i prihoda.

2.   Stavkom 1. ne dovodi se u pitanje pravo nacionalnih nadzornih tijela i Komisije da otkriju informacije ako je to bitno za ispunjavanje njihovih dužnosti. U tom slučaju takvo otkrivanje mora biti razmjerno i mora uvažavati legitimne interese pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora i drugih odgovarajućih dionika u vezi sa zaštitom njihovih poslovno osjetljivih informacija.

3.   Informacije i podaci dostupni na temelju članka 12. stavka 4., članka 23. stavka 10., članka 24. stavka 6., članka 25. stavka 2., članka 36. stavka 3. i članka 36. stavka 4. ili o kojima se izvješćuje na temelju članka 29. stavka 6., a posebno u pogledu utvrđenih troškova i stvarnih troškova imenovanih pružatelja usluga u zračnom prometu, javno se objavljuju, podložno zaštiti javne sigurnosti, obrambenih i vojnih pitanja ili komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo, osim ako za otkrivanje postoji prevladavajući javni interes.

1.   Komisija provodi evaluaciju kako bi ocijenila pravne, socijalne, gospodarske i okolišne učinke ove Uredbe i njezinu dodanu vrijednost na nacionalnoj i europskoj razini nakon isteka petog referentnog razdoblja, a najkasnije tri godine nakon završetka tog referentnog razdoblja. Kada je to u tu svrhu opravdano, Komisija može od država članica, uključujući vojna tijela, tražiti informacije relevantne za primjenu ove Uredbe.

2.   Komisija dostavlja svoje nalaze Europskom parlamentu i Vijeću. Nalazi evaluacije iz stavka 1. objavljuju se.

1.   Članak 4. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 i članak 12. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 550/2004 nastavljaju se primjenjivati do 2. prosinca 2026.

2.   Tijelo za reviziju izvedbe imenovano na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 nastavlja s obavljanjem svojih funkcija do 2. lipnja 2025.

3.   Članak 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004, osim stavka 2. tog članka, i članak 15. Uredbe (EZ) br. 550/2004 te provedbeni akti doneseni na temelju njih nastavljaju se primjenjivati za potrebe provedbe sheme performansi i sustava naknada koji se odnose na treće i četvrto referentno razdoblje.

4.   Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/709 (23) nastavlja se primjenjivati do kraja četvrtog referentnog razdoblja ili do donošenja provedbenog akta u skladu s člankom 38. stavkom 3. ove Uredbe, ovisno o tome što nastupi ranije.

5.   Članak 9. Uredbe (EZ) br. 549/2004 nastavlja se primjenjivati do 2. prosinca 2026.