REZOLUCIJA (EU) 2024/2225 EUROPSKOG PARLAMENTA

od 23. travnja 2024.

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće

EUROPSKI PARLAMENT,

—	uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

—	uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—	uzimajući u obzir pismo Odbora za ustavna pitanja,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0071/2024),

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno nastaviti jačati demokratski legitimitet institucija Unije s pomoću veće transparentnosti i odgovornosti te provedbom koncepta izrade proračuna utemeljenog na uspješnosti i dobrom upravljanju ljudskim resursima;

B.	budući da u skladu s člankom 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Parlament ima isključivu nadležnost za davanje razrješnice za izvršenje općeg proračuna Unije i budući da je proračun Europskog vijeća i Vijeća dio proračuna Unije;

C.	budući da, u skladu s člankom 15. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Europsko vijeće ne izvršava zakonodavne funkcije;

budući da u skladu s člankom 317. UFEU-a Komisija izvršava proračun Unije na vlastitu odgovornost, uzimajući u obzir načela dobrog financijskog upravljanja, i budući da, u skladu s okvirom na snazi, Komisija dodjeljuje ostalim institucijama Unije potrebne ovlasti za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose;

E.	budući da u skladu s člankom 235. stavkom 4. i člankom 240. stavkom 2. UFEU-a Europskom vijeću i Vijeću („Vijeće”) pomaže Glavno tajništvo Vijeća te budući da je glavni tajnik Vijeća u potpunosti odgovoran za dobro upravljanje odobrenim sredstvima unesenima u dio II. proračuna Unije;

budući da već gotovo dvadeset godina Parlament provodi ustaljenu i poštovanu praksu davanja razrješnice svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te budući da se Komisija slaže da bi trebalo nastaviti s praksom davanja razrješnice svakoj instituciji, tijelu, uredu i agenciji Unije za njihove administrativne rashode;

G.	budući da, prema članku 59. stavku 1. Financijske uredbe, Komisija dodjeljuje ostalim institucijama Unije potrebne ovlasti za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose;

H.	budući da je Parlament od 2009. zbog izostanka suradnje Vijeća u postupku davanja razrješnice prisiljen odbiti davanje razrješnice glavnom tajniku Vijeća;

I.	budući da bi Europsko vijeće i Vijeće, kao institucije Unije i kao primatelji općeg proračuna Unije, trebali biti transparentni i demokratski odgovorni prema građanima Unije te podlijegati demokratskoj kontroli trošenja javnih sredstava;

budući da je u preporuci Europskog ombudsmana („Ombudsman”) u strateškoj istrazi OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća navedeno da su prakse Vijeća u pogledu transparentnosti u zakonodavnom postupku predstavljale nepravilnost i da bi ih trebalo riješiti kako bi se građanima omogućilo praćenje zakonodavnog postupka Unije;

budući da sudska praksa Suda Europske unije potvrđuje pravo poreznih obveznika i javnosti da budu informirani o upotrebi javnih prihoda te da je Opći sud u svojoj presudi od 25. siječnja 2023. u predmetu T-163/21 (1), De Capitani protiv Vijeća, u pogledu transparentnosti u zakonodavnom postupku Unije ustvrdio da dokumenti koje je Vijeće izradilo u svojim radnim skupinama nisu tehničke prirode nego zakonodavni te da stoga podliježu zahtjevima za pristup dokumentima;

konstatira da je proračun Vijeća obuhvaćen naslovom 7. VFO-a „Europska javna uprava”, koji je 2022. iznosio 11,6 milijardi EUR (što predstavlja 5,9 % ukupnog proračuna Unije); konstatira da proračun Vijeća od približno 0,6 milijardi EUR predstavlja 5,3 % ukupnih administrativnih rashoda Unije;

konstatira da je Revizorski sud u godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. ispitao uzorak od 60 transakcija u području „Uprava”, koliko ih je ispitao i za 2021.; nadalje prima na znanje da Revizorski sud navodi da administrativni rashodi obuhvaćaju rashode za ljudske resurse, uključujući rashode za mirovine, koji su 2022. činili oko 70 % ukupnih administrativnih rashoda, te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju te da njegov rad tijekom mnogo godina upućuje na to da je ta potrošnja općenito niskorizična;

napominje da je 14 (23 %) od 60 transakcija sadržavalo pogreške, ali da Revizorski sud, na temelju pet kvantificiranih pogrešaka, procjenjuje da je stopa pogreške ispod praga značajnosti;

sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. napominje da nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi s Vijećem;

Postojeće stanje u postupku davanja razrješnica

duboko žali zbog toga što je Parlament od 2009. i ponovno za financijsku godinu 2021. morao odbiti davanje razrješnice Vijeću jer Vijeće i dalje odbija surađivati s Parlamentom u postupku davanja razrješnice, sprečavajući Parlament da donese informiranu odluku na temelju ozbiljnog i temeljitog nadzora nad izvršenjem proračuna Vijeća;

napominje da su relevantne službe Parlamenta, u ime izvjestitelja za postupak davanja razrješnice, 28. rujna 2023. proslijedile Tajništvu Vijeća upitnik koji sadržava 74 važna pitanja Parlamenta za provedbu temeljitog nadzora nad izvršenjem proračuna Vijeća i upravljanjem Vijećem; nadalje napominje da su slični upitnici poslani svim drugim institucijama i da su sve one Parlamentu dostavile detaljne odgovore na sva pitanja;

žali zbog toga što je 12. listopada 2023. Glavno tajništvo Vijeća ponovno obavijestilo Parlament da neće odgovoriti na upitnik Parlamenta i da Vijeće neće sudjelovati na saslušanju koje je bilo sazvano za 25. listopada 2023. u okviru postupka davanja razrješnice i na kojem su sudjelovale sve druge pozvane institucije;

ističe ovlast Parlamenta da daje razrješnicu u skladu s člankom 319. UFEU-a te primjenjivim odredbama Financijske uredbe i Poslovnika Europskog parlamenta u skladu s trenutačnim tumačenjem i praksom, odnosno ovlast za davanje razrješnice kako bi se održala transparentnost i osigurala demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije;

naglašava da se u članku 59. stavku 1. Financijske uredbe navodi da Komisija dodjeljuje ostalim institucijama Unije potrebne ovlasti za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose te stoga smatra neshvatljivim da je prema mišljenju Vijeća primjereno da se razrješnica za izvršenje proračuna Vijeća daje Komisiji;

10.

ističe ustaljenu i poštovanu praksu davanja razrješnice svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije koju Parlament provodi već gotovo dvadeset godina; podsjeća da je Komisija izjavila da ne može nadzirati izvršenje proračuna drugih institucija Unije; ističe ponovljeno stajalište Komisije da je potrebno da Parlament nastavi s praksom davanja razrješnice svakoj instituciji Unije za njezine administrativne troškove;

11.

naglašava da trenutačna situacija omogućava Parlamentu da provjeri samo izvješća Revizorskog suda i Ombudsmana, kao i javno dostupne informacije na internetskim stranicama Vijeća, jer Vijeće nastavlja sa svojom lošom praksom nesuradnje s Parlamentom zbog čega Parlament ne može propisno izvršavati svoje dužnosti i donijeti informiranu odluku o davanju razrješnice;

12.

žali zbog toga što Vijeće već više od desetljeća pokazuje da nema političku volju surađivati s Parlamentom u kontekstu godišnjeg postupka davanja razrješnice; ističe da to ima trajan negativan učinak na obje institucije, da diskreditira upravljanje proračunom Unije i njegov demokratski nadzor te da je narušilo povjerenje građana u Uniju kao transparentnog subjekta;

13.

ponavlja da sudska praksa Suda Europske unije podržava pravo poreznih obveznika i javnosti da budu informirani o korištenju javnih prihoda; stoga zahtijeva puno poštovanje ovlasti i uloge Parlamenta kao jamca načela demokratske odgovornosti; poziva Vijeće da propisno slijedi preporuke koje je donio Parlament u kontekstu postupka davanja razrješnice za proračun;

14.

poziva Vijeće da što prije nastavi pregovore s Parlamentom na najvišoj razini, uključujući glavne tajnike i predsjednike obiju institucija, kako bi se prekinuo zastoj i pronašlo rješenje uz poštovanje uloga Parlamenta i Vijeća u postupku davanja razrješnice i jamčenje transparentnosti i odgovarajućeg demokratskog nadzora nad izvršenjem proračuna;

15.

naglašava da bi, iako se trenutačna situacija mora poboljšati boljom međuinstitucijskom suradnjom u okviru Ugovorâ, revizija Ugovorâ mogla učiniti postupak davanja razrješnice jasnijim i transparentnijim tako što bi se Parlamentu dala izričita nadležnost za pojedinačno davanje razrješnice svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije; naglašava, međutim, da se u očekivanju takve revizije trenutačna situacija mora unaprijediti boljom međuinstitucijskom suradnjom unutar postojećeg okvira Ugovora te potiče Vijeće da aktivno surađuje s Parlamentom u rješavanju trenutačne situacije;

16.

konstatira da je Parlament, unatoč tome što Vijeće nije voljno surađivati u postupku davanja razrješnice, u ovoj Rezoluciji ipak istaknuo neke političke prioritete te iznio neke primjedbe u vezi s proračunskim i financijskim upravljanjem Vijeća, kao i druge primjedbe relevantne za postupak davanja razrješnice;

17.

podsjeća da su se Unija i njezine države članice obvezali na pružanje pomoći Ukrajini i njezinu narodu otkako je Rusija 24. veljače 2022. počela provoditi nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat protiv Ukrajine; podsjeća na inicijativu za streljivo, čiji je prvotni cilj bio Ukrajini do ožujka 2024. osigurati milijun granata kalibra 155 mm, ali je do tog datuma isporučena tek otprilike polovica tog iznosa; potiče Komisiju i države članice da bez odgode znatno ubrzaju proizvodnju, nabavu i isporuku streljiva Ukrajini; ističe da je ukrajinska vlada zatražila od svojih europskih saveznika da Ukrajini osiguraju sedam od oko 30 proturaketnih sustava Patriot dostupnih u državama članicama kako bi se civilna infrastruktura bolje zaštitila od ruske agresije; žali zbog toga što se dosad samo jedna država članica obvezala na isporuku dodatnog sustava i potiče Europsko vijeće da ubrza postupak donošenja odluka i dodijeli sredstva kako bi se Ukrajini pružile potrebne sposobnosti zračne obrane; ističe da Parlament neće dati razrješnicu Vijeću zbog neprovođenja preporuka Parlamenta i sve dok potrebna potpora Ukrajini ne bude financirana odgovarajućim proračunom; ponovno potvrđuje svoju solidarnost s Ukrajinom i ističe važnost odlučnog djelovanja europskih čelnika kako bi se odgovorilo na hitne sigurnosne potrebe naših ukrajinskih partnera;

Politički prioriteti

18.

žali zbog toga što Vijeće izvršava svoje ovlasti u postupcima kandidiranja i imenovanja za brojne institucije, tijela, urede i agencije Unije, a da pritom ne uzima u obzir stajališta zainteresiranih strana ili preporuke Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

19.

ističe da tradicija Vijeća da ne dovodi u pitanje imenovanja pojedinih država članica za većinu položaja znači da se stručne kvalifikacije kandidata ne provjeravaju temeljito; stoga ustraje u tome da je potrebno preispitati izvršavanje ovlasti Vijeća radi jamčenja i jačanja sudjelovanja relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija te povećanja legitimiteta imenovanih osoba; predlaže da bi jedna od mogućnosti da se osigura da kandidati imaju potrebne kvalifikacije bilo osnivanje neovisnih stručnih povjerenstava koja provode takve provjere;

20.

podsjeća da u skladu s člankom 286. stavkom 2. UFEU-a Vijeće imenuje članove Revizorskog suda nakon savjetovanja s Parlamentom; žali što Vijeće u više navrata nije uzelo u obzir preporuke za imenovanja članova Revizorskog suda koje je Parlament dao u svojoj savjetodavnoj ulozi;

21.

ističe ozbiljnu rodnu neravnotežu u okviru Revizorskog suda, koji je na kraju 2022. imao samo devet ženskih članica u odnosu na 17 muških članova; primjećuje poteškoće u postizanju rodne ravnoteže na Revizorskom sudu zbog postojećeg postupka imenovanja; ponavlja svoj poziv Vijeću da ponovno razmotri postupak kandidiranja kako bi se taj problem riješio konkretnim mjerama, na primjer uvođenjem obveze u skladu s kojom bi države članice trebale imenovati barem dvoje kandidata različitog spola za svako slobodno mjesto;

22.

žali što je Vijeće dosad zanemarivalo Rezoluciju Parlamenta od 17. prosinca 2020. o potrebi za posebnim sastavom Vijeća za rodnu ravnopravnost (2) te ustraje u tome da bi se namjenskim institucijskim forumom osigurala jača integracija rodne ravnopravnosti u politike i strategije Unije, kao i nužna koordinacija i napredak u glavnim predmetima koji se odnose na rodnu ravnopravnost;

23.

žali što postupak donošenja odluka u Vijeću još uvijek nije potpuno transparentan, što utječe na povjerenje građana u Uniju kao transparentan subjekt i time ugrožava ugled Unije u cjelini; podsjeća na preporuke Ombudsmana o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća u okviru strateške istrage OI/2/2017/TE te ih podržava; apelira na Vijeće da bez nepotrebne odgode poduzme sve potrebne mjere za provedbu preporuka Ombudsmana i relevantnih presuda Suda Europske unije; budući da je Opći sud u svojoj presudi u predmetu T-163/21, De Capitani/Vijeće naglasio da će biti potrebna veća zakonodavna transparentnost u Vijeću kada je riječ o pristupu zakonodavnim dokumentima što bi bilo u skladu s obvezom Vijeća u pogledu javnog nadzora i odgovornosti suzakonodavaca kao temelja svakog demokratskog legitimiteta;

24.

izražava duboku zabrinutost zbog sve važnije uloge Europskog vijeća u zakonodavnim predmetima unatoč tome što nema ni zakonodavnu ni izvršnu funkciju, niti primjenjuje iste standarde transparentnosti kao Vijeće, što znači da se od njega ne može tražiti preuzimanje odgovornosti;

25.

napominje da primjena postupka jednoglasnog odlučivanja u Vijeću o određenim područjima politika može negativno utjecati na postupak donošenja odluka Unije te je na taj način čini podložnom ucjenjivanju od strane država članica, posebno onih koje ne poštuju vladavinu prava; poziva Vijeće da primjenjuje postupak glasovanja kvalificiranom većinom predviđen Ugovorima; napominje da bi prelazak na postupak glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću mogao biti jedini način prema učinkovitijem oblikovanju politika;

26.

žali zbog činjenice da je sudjelovanje stalnih predstavnika država članica u obveznom registru transparentnosti, uspostavljenom Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (3), potpuno dobrovoljno i ustraje u tome da bi sva stalna predstavništva trebala aktivno sudjelovati u obveznom registru transparentnosti prije, tijekom i nakon predsjedanja svoje države članice Vijeću; smatra da bi trebalo ojačati i uskladiti postojeća etička pravila o sukobima interesa, rotirajućim vratima i transparentnosti u pogledu lobiranja te da predstavnicima država članica koji imaju izravnu korist od subvencija Unije preko poduzeća čiji su vlasnici ne bi trebalo dopustiti sudjelovanje u raspravama o politikama ili proračunu i glasovanju povezanima s tim subvencijama;

27.

žali zbog toga što Vijeće ne koristi u potpunosti obvezni registar transparentnosti povrh njegovih trenutačnih ograničenja, odbijajući bilo kakvu preporuku za poboljšanja; ponavlja svoj poziv Vijeću da odbije sastajati se s neregistriranim lobistima;

28.

u skladu sa zaključcima radionice koju je 27. lipnja 2023. održao Odbor Parlamenta za proračunski nadzor poziva rotirajuća predsjedništva Vijeća da prestanu upotrebljavati korporativno sponzorstvo kako bi doprinijela pokrivanju svojih troškova; shvaća da se financijska sredstva iz nacionalnih proračuna znatno razlikuju među državama članicama te da bi svaka država članica, neovisno o njezinoj veličini i dostupnom proračunu, trebala imati jednake mogućnosti za organizaciju uspješnog predsjedanja Vijeću, no smatra da prihvaćanje korporativnih sponzorstava nanosi štetu ugledu jer sa sobom nosi rizik od sukoba interesa; ponavlja svoj poziv Vijeću da predsjedanje Vijeću uvrsti u proračun kako bi se osigurali primjereni i jedinstveni standardi učinkovitosti i djelotvornosti rada Vijeća općenito; u tom je pogledu razočaran neobvezujućim smjernicama Vijeća o korporativnim sponzorstvima;

29.

žali zbog toga što, unatoč nizu zahtjeva Parlamenta, kodeks ponašanja za predsjednika Europskog vijeća nije usklađen s kodeksima ponašanja Parlamenta i Komisije, posebno u pogledu aktivnosti koje se trebaju odobriti nakon što predsjednik prestane obavljati dužnosti;

30.

ponavlja da se Odlukom Europskog vijeća (EU) 2023/2061 (4) ne dovode u pitanje ovlasti Parlamenta i Vijeća u godišnjem proračunskom postupku te da se uvodna izjava br. 5 te odluke odnosi na pitanja koja nisu obuhvaćena nadležnostima Europskog vijeća na temelju članka 15. stavka 1. UEU-a i pravnom osnovom za utvrđivanje sastava Parlamenta u skladu s člankom 14. stavkom 2. UEU-a; ustraje u tome da, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 314. UFEU-a, samo Parlament i Vijeće odlučuju o sadržaju proračuna Unije;

Upravljanje proračunom i financijama

31.

konstatira da je proračun Vijeća za 2022. iznosio 611 473 556 EUR, što predstavlja povećanje od 2,9 % u odnosu na 2021., što je znatno više nego kada se proračun za 2021. povećao za 0,6 % u odnosu na 2020.;

32.

ponovno izražava žaljenje zbog toga što proračun Europskog vijeća i Vijeća nije podijeljen na dva jasno odvojena proračuna kako je Parlament preporučio u prethodnim rezolucijama o razrješnici i to radi poboljšanja transparentnosti i odgovornosti, osobito u pogledu Europskog vijeća, s obzirom na to da je trenutačno nemoguće dobiti pouzdane informacije o troškovima te institucije;

33.

sa žaljenjem konstatira da Glavno tajništvo Vijeća objavljuje izvješće o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji i niz godišnjih izvješća o radu različitih dijelova Glavnog tajništva, ali da je teško dobiti sažet i lako dostupan pregled svih aktivnosti Glavnog tajništva Vijeća jer ne postoji jedinstveno izvješće u kojem se sažima i predstavlja dosljedan pregled aktivnosti Vijeća;

34.

sa zadovoljstvom napominje da računovodstveni službenik Vijeća može potvrditi da je godišnja računovodstvena dokumentacija Vijeća za 2022. pripremljena u skladu s glavom XIII. Financijske uredbe i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije, što se zahtijeva od svih institucija i tijela, ureda i agencija Unije, te da je računovodstveni službenik imao odgovarajuće jamstvo da su financijsko stanje, rezultati operacija i novčani tokovi Vijeća u svim bitnim aspektima u računovodstvenoj dokumentaciji za 2022. točno iskazani;

35.

konstatira da je Vijeće 2022. izvršilo 64 prijenosa proračunskih sredstava i to u svim slučajevima na temelju članka 29. Financijske uredbe, što je znatno povećanje u odnosu na 43 iz 2021.; nadalje napominje da je šest prijenosa uključivalo obavješćivanje proračunskog tijela i da su glavni razlog za te prijenose bili povećani troškovi vode, plina, električne energije i grijanja te povećanja plaća;

36.

napominje da su prijenosi podrazumijevali i smanjenje troškova službenih putovanja za Glavno tajništvo Vijeća u iznosu od 300 000 EUR, što odgovara 9 %, te slično povećanje troškova službenih putovanja osoblja povezanog s Europskim vijećem u iznosu od 300 000 EUR, što odgovara iznosu od 20 %; traži od Vijeća da osigura potpunu transparentnost u pogledu putovanja predsjednika Europskog vijeća, uključujući prijevozna sredstva, opravdanost odabranih sredstava i prateće osoblje;

37.

kritizira znatno povećanje proračuna za putovanja predsjednika Europskog vijeća tijekom niza godina i zabrinut je zbog toga što se, prema medijskim izvješćima, predsjednik Europskog vijeća koristio komercijalnim zrakoplovima samo na 18 od 112 službenih putovanja od početka svojeg mandata 2019. do prosinca 2022.; naglašava da bi komercijalni zrakoplovi trebali biti standardna opcija i za predsjednika Europskog vijeća kad god je takva alternativa dostupna i u skladu s dnevnim redom i lokacijom predmetnih sastanaka te ističe da bi čelnici institucija Unije trebali biti uzori za javnost, među ostalim u pogledu jamčenja politika klimatske održivosti;

Unutarnje upravljanje, uspješnost i unutarnja kontrola

38.

konstatira da su tijekom 2022. izvanredne mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19 postupno ukinute i da su nastavljene uobičajene aktivnosti sastanaka; u tom pogledu napominje da se broj videokonferencija u korist fizičkih sastanaka smanjio od 2021., kada je 35 % sastanaka bilo u obliku videokonferencije, a 65 % u obliku fizičkih sastanaka, do 2022., kada je 15 % sastanaka bilo u obliku videokonferencije, a 85 % su bili fizički sastanci;

39.

napominje da je ukupni broj službenih sastanaka 2022. iznosio 4 415, što je povećanje od 2,9 % u odnosu na 4 291 tijekom 2021. i što uključuje znatno povećanje fizičkih sastanaka od preko 150 %;

40.

napominje da je 2022. Glavno tajništvo Vijeća pokrenulo 44 nova postupka javne nabave i da su potpisana 42 ugovora u ukupnom iznosu od 123 863 392 EUR, što je znatno smanjenje u odnosu na 2021. kada su pokrenuta 62 nova postupka javne nabave i potpisana 102 ugovora u ukupnom iznosu od 416 013 813 EUR;

41.

pozdravlja činjenicu da je Glavno tajništvo Vijeća dostavilo sažeto izvješće o broju i vrsti unutarnjih revizija provedenih u Glavnom tajništvu Vijeća tijekom 2022. te sažetak preporuka i mjera poduzetih na temelju tih preporuka u skladu s člankom 118. stavkom 8. Financijske uredbe; napominje da je unutarnji revizor uspostavio trogodišnji program rada za razdoblje 2022. – 2024., koji se raščlanjuje na godišnje programe rada; nadalje konstatira da je 2022. provedeno sedam unutarnjih revizija; sa zabrinutošću napominje da je na kraju 2022. provedeno samo 72 % preporuka iz programa rada za razdoblje 2019. – 2021., a 27 % preporuka i dalje je otvoreno;

42.

pozdravlja činjenicu da su unutarnje revizije provedene u širokom rasponu područja; nadalje pozdravlja činjenicu da su prihvaćene sve preporuke koje se odnose na šest od sedam revizija; žali zbog toga što rezultati revizije upravljanja kriptovalutama nisu priopćeni jer je revizijsko izvješće bilo klasificirano; naglašava da Parlament ima uvedene sustave za postupanje s klasificiranim informacijama i da su rezultati revizije upravljanja kriptovalutama mogli biti priopćeni s pomoću tih sustava;

Ljudski resursi, jednakost i dobrobit osoblja

43.

napominje da se, s obzirom na nedostatak suradnje Vijeća s Parlamentom, opažanja u ovom odjeljku ponajprije temelje na objedinjenim informacijama objavljenima na internetskim stranicama Vijeća, koje pružaju ograničene pojedinosti;

44.

napominje da je Vijeću u proračunu za 2022. dodijeljeno 3 029 radnih mjesta, što je isto kao i za 2021., ali da se raspodjela među kategorijama promijenila jer se broj radnih mjesta administratora (AD) povećao s 1 493 na 1 519, broj radnih mjesta asistenata (AST) smanjio se s 1 320 na 1 284, a broj radnih mjesta tajnika (SC) povećao sa 180 na 190; traži od Vijeća da pruži više pojedinosti o sprečavanju sindroma izgaranja na poslu za svoje osoblje, posebno dok se broj asistenata smanjuje;

45.

primjećuje da je, prema izvješću o financijskim aktivnostima za 2022., Glavno tajništvo Vijeća do 31. prosinca 2022. imalo 2 924 popunjena radna mjesta; nadalje napominje da se na internetskim stranicama Vijeća navodi da je Tajništvo Vijeća 1. siječnja 2023. imalo 3 108 članova osoblja (dužnosnici, privremeno i ugovorno osoblje te upućeni nacionalni stručnjaci); poziva Vijeće da izbjegava objavljivanje nepodudarnih informacija u svojim javno dostupnim izvorima;

46.

napominje da su od 3 108 zaposlenika 1 783 (57 %) bile žene, a 1 325 (43 %) muškarci; žali zbog toga što su u kategoriji „više rukovodstvo” od 51 zaposlenog samo 18 bile žene, odnosno 35 %; nadalje žali zbog toga što to predstavlja pad udjela žena u višem rukovodstvu s 38 % u 2021.;

47.

napominje da su u kategoriji „srednje rukovodstvo” od 83 ukupno zaposlenih 37 bile žene, odnosno 45 %, što predstavlja mali porast u odnosu na 44 % prošle godine; naposljetku napominje da su od ukupno 1 462 zaposlenih u skupini AD, 814 bile žene, što čini 56 %, što je također malo povećanje u odnosu na 55 % u 2021. te napominje da su od 1 411 zaposlenih u funkcijskoj skupini AST i SC, 882 bile žene, što čini 63 %, jednako kao i 2021.;

48.

žali zbog rodne neravnoteže na višim rukovodećim položajima u Glavnom tajništvu Vijeća; poziva Vijeće da poduzme hitne i konkretne mjere za postizanje rodne ravnoteže na svim hijerarhijskim razinama;

49.

napominje da je svih 27 država članica zastupljeno među osobljem, ali da postoje ozbiljne geografske neravnoteže jer 527 članova osoblja ima belgijsko državljanstvo, odnosno 17 %, dok samo 0,2 % ima ciparsko i 0,3 % luksemburško državljanstvo; ističe važnost pravedne geografske ravnoteže među članovima osoblja na svim razinama, osobito na srednjim i višim rukovodećim položajima, te istodobno važnost ispunjavanja zahtjeva iz Pravilnika o osoblju u pogledu kompetencija i zasluga kandidata;

50.

žali zbog manjka informacija o provedbi akcijskog plana Vijeća za rodnu ravnopravnost i o mjerama poduzetima radi osiguranja jednakih mogućnosti osobama s invaliditetom zaposlenima u Vijeću; poziva Vijeće da Parlamentu dostavi informacije o ravnoteži spolova, zemljopisnoj raspodjeli i invaliditetu njegovih članova osoblja te o povezanim unutarnjim politikama;

51.

žali zbog toga što, s obzirom na to da Vijeće nije odgovorilo na upitnik Parlamenta, Parlament nema informacije o broju stažista u Vijeću tijekom 2022. i o tome jesu li bili plaćeni tijekom stažiranja; podsjeća na zahtjev Parlamenta upućen svim institucijama da bi svi stažisti trebali primati plaću osim ako su već plaćeni iz drugih izvora;

Etički okvir i transparentnost

52.

ponavlja da etičko ponašanje doprinosi dobrom financijskom upravljanju i povećava povjerenje javnosti te da, kako je Revizorski sud istaknuo u svojem Tematskom izvješću br. 13/2019, ima prostora za poboljšanje etičkih okvira institucija Unije, što je ključno jer bilo kakvo neetičko ponašanje osoblja i zastupnika izaziva veliko zanimanje javnosti i smanjuje povjerenje u Uniju;

53.

žali zbog toga što Parlament nema mogućnost postavljati pitanja u vezi s etičkim okvirom koji je na snazi u Vijeću jer Vijeće ne želi odgovarati na pitanja Parlamenta i stoga nema informacija o kodeksu ponašanja koji se primjenjuje na sve članove osoblja Vijeća;

54.

podsjeća na preporuku Revizorskog suda iz Tematskog izvješća br. 13/2019 za poboljšanje etičkog okvira Vijeća; izražava zabrinutost zbog nepostojanja zajedničkog etičkog okvira Unije kojim bi se regulirao rad predstavnika država članica u Vijeću kako je utvrdio Revizorski sud;

55.

konstatira da Glavno tajništvo Vijeća objavljuje godišnje izvješće s informacijama o profesionalnim aktivnostima bivših viših dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća nakon odlaska iz službe (članak 16. treći i četvrti stavak Pravilnika o osoblju); prima na znanje da su, prema izvješću za 2022., četiri viša dužnosnika izjavila da namjeravaju obavljati profesionalne djelatnosti tijekom 2022. i da su dva bivša viša dužnosnika krajem 2021. podnijela prijave, koje su također ispitane 2022.; konstatira da za niti jedan od zahtjeva nije utvrđeno da je obuhvaćen područjem primjene članka 16.;

56.

sa zadovoljstvom prima na znanje da su svi nadležni glavni direktori Vijeća u svojim godišnjim izvješćima o radu izjavili da im tijekom 2022. nije prijavljen nijedan slučaj prijevare ili nepravilnosti;

Digitalizacija, kibernetička sigurnost i zaštita podataka

57.

konstatira da je prvotno proračun Vijeća za IT sustave i telekomunikacije 2022. iznosio 48 115 000 EUR, što je povećanje od 2,1 % u odnosu na 2021.; napominje, međutim, da je tijekom 2022. u proračun preneseno dodatnih 6 805 000 EUR, ali da su stvarna plaćanja bila znatno niža i iznosila 27 096 067 EUR, što predstavlja samo oko 50 % ukupnih konačnih odobrenih sredstava;

58.

pozdravlja činjenicu da je elektronička obrada računa 2022. dosegnula 97 %, što je znatno povećanje u odnosu na 89 % tijekom 2021.;

59.

ponovno poziva Vijeće da razmotri načine za što širu upotrebu tehnologija otvorenoga koda i da izvijesti o napretku u korištenju takvih sustava;

Zgrade

60.

napominje da su ukupna plaćanja za zgrade 2022. iznosila 45 435 994 EUR, što je znatno povećanje u odnosu na 35 709 119 EUR 2021., što je povećanje od 27,2 %; napominje da su glavni razlog za to povećanje plaćanja za vodu, plin, električnu energiju i grijanje, koja su se povećala s 2 565 008 EUR 2021. na 11 233 088 EUR 2022., što je povećanje od 338 %;

61.

pozdravlja činjenicu da je Vijeće 2022. uspjelo smanjiti potrošnju energije u usporedbi s prethodnim godinama, među ostalim i zbog politike koju su donijele sve institucije Unije kako bi se temperatura u zgradama smanjila na 19 stupnjeva; ipak potiče Tajništvo Vijeća da utvrdi daljnje inicijative za smanjenje potrošnje energije;

62.

žali zbog toga što, s obzirom na to da Vijeće nije odgovorilo na upitnik Parlamenta, Parlament nema informacije o inicijativama u Vijeću tijekom 2022. koje se odnose na bolji pristup njihovim zgradama za osobe s invaliditetom i drugim mogućim inicijativama za osobe s invaliditetom;

Okoliš i održivost

63.

napominje da je i dalje teško dobiti ažurirane i sveobuhvatne informacije o svim inicijativama Vijeća koje se odnose na okoliš i održivost te razvoj opće potrošnje, uključujući korištenje vode, plina, električne energije i papira; potiče Vijeće da u okviru svojega godišnjeg izvješćivanja sustavno izvješćuje o elementima svojeg rada povezanima s okolišem i održivosti; sa zadovoljstvom prima na znanje nekoliko raspršenih inicijativa navedenih u godišnjem izvješću, kao što su kupnja četiriju električnih automobila i poticanje uvršćivanja klauzula povezanih s okolišem u postupke javne nabave;

64.

poziva Vijeće da uspostavi sustav, ako već nije uspostavljen, kojim bi se osoblje potaknulo na korištenje javnog prijevoza ili drugih vrsta prijevoza s niskom razinom emisija, kao što je bicikl, kako bi se smanjio ugljični otisak Vijeća;

65.

konstatira da se u godišnjem financijskom izvještaju Vijeća navodi da je krajem 2022. Vijeće posjedovalo 773,4 zelena energetska certifikata u usporedbi s 2 589,2 krajem 2021., zahvaljujući energiji koju proizvode fotonaponske ploče smještene na krovu zgrada Vijeća; napominje da je vrijednost svakog certifikata 65 EUR; nastavlja tražiti od Vijeća da ga detaljnije izvijesti o prodaji takvih certifikata na otvorenom tržištu i planiranoj uporabi ostvarenih prihoda;

Međuinstitucijska suradnja

66.

naglašava potrebu za revizijom članka 319. UFEU-a u okviru izmjene tog Ugovora kako bi se izričito odredilo da Parlament, osim davanja razrješnice Komisiji, daje i razrješnicu drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u vezi s izvršenjem njihovih dijelova općeg proračuna ili njihovih proračuna;

Komunikacija

67.

konstatira da je 2022. bila rekordna godina s više od 24,5 milijuna posjeta internetskim stranicama Vijeća, što je povećanje od 16 % u odnosu na 2020., te da se broj pratitelja na Facebooku povećao za 8 %, dok se broj pratitelja na X-u (bivšem Twitteru) povećao za 19 %, na Instagramu za 17 %, a na LinkedInu za 33 %;

68.

potiče Vijeće da surađuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka kako bi se iskoristile dvije platforme društvenih medija otvorenoga koda, EU Voice i EU Video, koje su pokrenute kao javni pilot-projekt za promicanje korištenja besplatnih društvenih mreža otvorenoga koda; potiče Vijeće da kao alternativu vrlo velikim internetskim platformama koristi decentralizirane društvene mreže, kao što je Mastodon.

(1) Presuda Općeg suda od 25. siječnja 2023., De Capitani/Vijeće, T-163/21, ECLI:EU:T:2023:15.

(2) SL C 445, 29.10.2021., str. 150.

(3) SL L 207, 11.6.2021., str. 1.

(4) Odluka Europskog vijeća (EU) 2023/2061 od 22. rujna 2023. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (SL L 238, 27.9.2023., str. 114.).