|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2024/2141 |
13.9.2024 |
Pojačani Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane
KRALJEVINA BELGIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA,
ČEŠKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
REPUBLIKA ESTONIJA,
IRSKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA HRVATSKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA CIPAR,
REPUBLIKA LATVIJA,
REPUBLIKA LITVA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
MAĐARSKA,
REPUBLIKA MALTA,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA POLJSKA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
RUMUNJSKA,
REPUBLIKA SLOVENIJA,
SLOVAČKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA,
KRALJEVINA ŠVEDSKA,
ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,
i
EUROPSKA UNIJA,
s jedne strane,
i KIRGISKA REPUBLIKA,
s druge strane,
dalje u tekstu zajednički „stranke”,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoje čvrste veze i zajedničke vrijednosti,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju želju za jačanjem uzajamno korisne suradnje prethodno uspostavljene Sporazumom o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, potpisanim u Bruxellesu 9. veljače 1995.,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju želju da unaprijede svoje odnose kako bi se uzele u obzir nove političke i gospodarske okolnosti i napredak njihova partnerstva,
IZRAŽAVAJUĆI zajedničku volju za učvršćivanjem, produbljivanjem i proširenjem suradnje na svim razinama u bilateralnim, regionalnim i međunarodnim pitanjima od uzajamnog interesa,
PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju odlučnost da jačaju promicanje, zaštitu i provedbu ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštovanje demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja te razvoj parlamentarne demokracije,
POTVRĐUJUĆI svoju predanost načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu „Povelja UN-a”), Općoj deklaraciji o ljudskim pravima donesenoj rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/217 (III) A 10. prosinca 1948. (dalje u tekstu „Opća deklaracija o ljudskim pravima”), aktima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (dalje u tekstu „OESS”), a posebno Helsinškom završnom aktu donesenom 1. kolovoza 1975. u okviru Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (dalje u tekstu „Helsinški završni akt OESS-a”), Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima donesenom rezolucijom Opće skupštine UN-a 2200A (XXI) 16. prosinca 1966. i Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima donesenom rezolucijom Opće skupštine UN-a 2200A (XXI) 16. prosinca 1966. te načelima i normama međunarodnog prava,
PONOVNO ISTIČUĆI svoju predanost aktivnom promicanju međunarodnog mira i sigurnosti te sudjelovanju u djelotvornom multilateralizmu i mirnom rješavanju sporova, osobito suradnjom u okviru UN-a i OESS-a,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju želju za daljnjim razvojem redovitog političkog dijaloga o bilateralnim i međunarodnim pitanjima od uzajamnog interesa,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju predanost međunarodnim obvezama u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i načina njegove isporuke,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju odlučnost da pojačaju suradnju u području pravde, slobode i sigurnosti, među ostalim u borbi protiv korupcije,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju odlučnost da doprinesu, putem sveobuhvatne suradnje u različitim područjima od zajedničkog interesa, političkom, socioekonomskom i institucionalnom razvoju Kirgiske Republike,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju spremnost da ojačaju svoje gospodarske odnose na temelju načela slobodnog tržišnog gospodarstva i da stvore ozračje koje pogoduje širenju bilateralnih trgovinskih i ulagačkih odnosa te povezivosti,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju predanost poštovanju prava i obveza koje proizlaze iz članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (dalje u tekstu „WTO”) te transparentnoj i nediskriminirajućoj provedbi tih prava i obveza,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju odlučnost da poštuju načela održivog razvoja i surađuju radi ostvarivanja ciljeva zaključnog dokumenta sastanka na vrhu UN-a za donošenje programa razvoja za razdoblje nakon 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, donesenog 25. rujna 2015. rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/70/1 (dalje u tekstu „Program održivog razvoja do 2030.”), uzimajući pritom u obzir svoje unutarnje programe,
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju posvećenost osiguravanju okolišne održivosti i zaštite okoliša te provedbi multilateralnih sporazuma o okolišu kojih su stranke, kao i svoju predanost jačanju suradnje u području okoliša i smanjenju rizika od katastrofa te u svim područjima djelovanja u području klime u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma donesenog 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (dalje u tekstu „Pariški sporazum o klimatskim promjenama”),
UZIMAJUĆI U OBZIR svoju predanost promicanju prekogranične i međuregionalne suradnje,
NAPOMINJUĆI da, ako stranke u okviru ovog Sporazuma odluče sklopiti posebne sporazume u području slobode, sigurnosti i pravde koje Europska unija sklapa u skladu s dijelom III. glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe takvih budućih posebnih sporazuma ne bi obvezivale Irsku, osim ako Europska unija, istodobno s Irskom, u pogledu njihovih prethodnih bilateralnih odnosa, obavijesti Kirgisku Republiku da su takvi budući posebni sporazumi postali obvezujući za Irsku kao dio Europske unije u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženim Ugovoru o Europskoj uniji („UEU”) i UFEU-u; napominjući također da sve naknadne unutarnje mjere Europske unije donesene u skladu s dijelom III. glavom V. UFEU-a za provedbu ovog Sporazuma ne bi obvezivale Irsku, osim ako je Irska priopćila svoju želju da sudjeluje u takvim mjerama ili da ih prihvati u skladu s Protokolom br. 21; napominjući nadalje da bi takvi budući sporazumi ili naknadne unutarnje mjere Europske unije bili obuhvaćeni Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom UEU-u i UFEU-u,
SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
GLAVA I.
CILJEVI I OPĆA NAČELA
ČLANAK 1.
Ciljevi
1. Ovim se Sporazumom uspostavljaju pojačano partnerstvo i suradnja stranaka na temelju zajedničkih vrijednosti, zajedničkih interesa i ambicije da ojačaju svoj odnos u svim područjima njegove primjene na uzajamnu korist.
2. Ta je suradnja proces između stranaka koji doprinosi održivom razvoju, miru, stabilnosti i sigurnosti povećanom konvergencijom u području vanjske i sigurnosne politike, djelotvornom političkom i gospodarskom suradnjom i multilateralizmom.
ČLANAK 2.
Opća načela
1. Poštovanje demokratskih načela te ljudskih prava i temeljnih sloboda kako su utvrđeni posebno u Povelji UN-a, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Helsinškom završnom aktu OESS-a i u drugim relevantnim međunarodnim instrumentima u području ljudskih prava kojih su stranke, te poštovanje načela vladavine prava temelj je za unutarnje i međunarodne politike stranaka i ključan je element ovog Sporazuma.
2. Stranke ponovno potvrđuju svoje poštovanje načela dobrog upravljanja, uključujući borbu protiv korupcije na svim razinama.
3. Stranke ponovno ističu svoju predanost načelima slobodnog tržišnog gospodarstva, promicanju održivog razvoja i borbi protiv klimatskih promjena.
4. Stranke se obvezuju na borbu protiv različitih oblika transnacionalnog organiziranog kriminala i terorizma, borbu protiv širenja oružja za masovno uništenje i načina njegove isporuke te na djelotvorni multilateralizam.
5. Stranke provode ovaj Sporazum na temelju zajedničkih vrijednosti, načelâ dijaloga, uzajamnog povjerenja i poštovanja, regionalne suradnje, djelotvornog multilateralizma i poštovanja svojih međunarodnih obveza, posebno onih koje proizlaze iz njihova članstva u UN-u i OESS-u.
GLAVA II.
POLITIČKI DIJALOG I REFORMA; SURADNJA U PODRUČJU VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE
ČLANAK 3.
Ciljevi političkog dijaloga
Stranke razvijaju učinkovit politički dijalog u svim područjima uzajamnog interesa, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku i unutarnju reformu. Ciljevi su političkog dijaloga:
|
(a) |
povećati djelotvornost političke suradnje i konvergencije u području vanjske i sigurnosne politike te promicati, čuvati i jačati mir i regionalnu i međunarodnu stabilnost i sigurnost na temelju djelotvornog multilateralizma; |
|
(b) |
jačati demokraciju i politički, održivi socioekonomski i institucijski razvoj u Kirgiskoj Republici; |
|
(c) |
jačati poštovanje demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja, ljudskih prava, temeljnih sloboda i načela nediskriminacije te povećati suradnju u tim područjima; |
|
(d) |
razvijati dijalog i produbiti suradnju u području sigurnosti i obrane; |
|
(e) |
promicati mirno rješavanje sukoba i načelâ teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti granica, suvereniteta i neovisnosti; |
|
(f) |
poboljšati uvjete za regionalnu suradnju. |
ČLANAK 4.
Demokracija i vladavina prava
Stranke jačaju dijalog i suradnju radi:
|
(a) |
osiguravanja primjene demokratskih načela i vladavine prava; |
|
(b) |
razvoja, učvršćivanja i povećanja stabilnosti, djelotvornosti i odgovornosti demokratskih institucija; |
|
(c) |
provođenja pravosudne i pravne reforme i djelotvornog funkcioniranja institucija u području izvršavanja zakonodavstva te pravosuđa kako bi se osigurao jednak pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje (uključujući postupovna prava osumnjičenika, optuženika i žrtava) te kako bi se osigurala neovisnost, odgovornost, kvaliteta i učinkovitost pravosuđa, kaznenog progona i izvršavanja zakonodavstva; |
|
(d) |
promicanja e-upravljanja i provedbe reforme javne uprave kako bi se uspostavilo odgovorno, učinkovito i transparentno upravljanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; |
|
(e) |
jačanja izbornih postupaka i kapaciteta tijela za upravljanje izborima; |
|
(f) |
osiguravanja djelotvornosti u borbi protiv korupcije na svim razinama. |
ČLANAK 5.
Ljudska prava i temeljne slobode
Stranke surađuju u promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te jačaju dijalog i suradnju radi:
|
(a) |
osiguravanja poštovanja ljudskih prava, načela nediskriminacije i prava pripadnika manjina i ranjivih skupina; |
|
(b) |
osiguravanja zaštite temeljnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i udruživanja; slobodu medija i slobodu vjeroispovijesti; |
|
(c) |
promicanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava; |
|
(d) |
promicanja rodne ravnopravnosti te promicanja, zaštite i ostvarivanja prava djevojčica i žena, među ostalim osiguravanjem njihova aktivnog sudjelovanja u privatnoj i javnoj sferi; |
|
(e) |
jačanja nacionalnih institucija povezanih s ljudskim pravima, među ostalim njihovim sudjelovanjem u postupcima donošenja odluka; |
|
(f) |
jačanja suradnje unutar tijela Ujedinjenih naroda za ljudska prava i odjela posebnih postupaka Vijeća za ljudska prava, uključujući pravilno praćenje njihovih preporuka u skladu s nacionalnim zakonodavstvom stranaka. |
ČLANAK 6.
Civilno društvo
Stranke surađuju kako bi ojačale civilno društvo i njegovu ulogu u gospodarskom, društvenom i političkom razvoju otvorenog demokratskog društva, osobito:
|
(a) |
jačanjem kapaciteta, neovisnosti i transparentnosti organizacija civilnog društva; |
|
(b) |
poticanjem sudjelovanja civilnog društva u postupcima donošenja zakona i politika uspostavom otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga između javnih institucija s jedne strane i predstavnika civilnog društva s druge strane; |
|
(c) |
poticanjem jačanja kontakata te razmjene informacija i iskustava, među ostalim u okviru seminara i savjetovanja između svih sektora civilnog društva Europske unije i Kirgiske Republike, među ostalim i provedbom ovog Sporazuma. |
ČLANAK 7.
Vanjska i sigurnosna politika
1. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost načelima i normama međunarodnog prava, uključujući one utvrđene u Povelji UN-a i u Helsinškom završnom aktu OESS-a, te svoju predanost promicanju tih načela i normi u svojim bilateralnim i multilateralnim odnosima.
2. Stranke jačaju dijalog i suradnju u području vanjske i sigurnosne politike, uključujući različite aspekte sigurnosne i obrambene politike, te pritom posebnu pozornost posvećuju pitanjima sprečavanja sukoba i upravljanja krizama, smanjenja rizika, kibernetičke sigurnosti, učinkovitog funkcioniranja sigurnosnog sektora, regionalne stabilnosti, razoružanja, neširenja oružja, kontrole oružja i kontrole izvoza.
ČLANAK 8.
Teška kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice
1. Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se tiču cijele međunarodne zajednice ne smiju ostati nekažnjena i da se mora osigurati njihov djelotvoran kazneni progon poduzimanjem mjera na domaćoj i međunarodnoj razini.
2. Stranke smatraju da su osnivanje i djelotvorno funkcioniranje Međunarodnog kaznenog suda važno postignuće za međunarodni mir i pravdu. Stranke jačaju suradnju u promicanju mira i međunarodne pravde. Stranke promiču univerzalnost Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda te će raspravljati o pitanju njegove ratifikacije i provedbe, uzimajući pritom u obzir svoje pravne i ustavne okvire.
3. Stranke su suglasne blisko surađivati na sprečavanju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina s pomoću odgovarajućih bilateralnih i multilateralnih okvira.
ČLANAK 9.
Sprečavanje sukoba i upravljanje krizama
Stranke surađuju u sprečavanju sukoba i upravljanju krizama te poduzimaju mjere za sprečavanje sukoba u regiji kako bi stvorile okruženje mira i stabilnosti.
ČLANAK 10.
Regionalna suradnja i mirno rješavanje sukoba
1. Stranke jačaju zajedničke napore za poboljšanje uvjeta za nastavak regionalne suradnje u ključnim područjima kao što su voda, energetika, okoliš i klimatske promjene, integrirano upravljanje vodnim i hidroenergetskim resursima, upravljanje granicama kojim se olakšava prekogranični protok osoba i robe te demokratski i održivi razvoj, čime se doprinosi dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti i sigurnosti u središnjoj Aziji. Stranke se zalažu za mirno rješavanje sukoba.
2. Naporima iz stavka 1. nastoji se ostvariti cilj održavanja međunarodnog mira i sigurnosti, kako je utvrđeno u Povelji UN-a, Helsinškom završnom aktu OESS-a i drugim relevantnim multilateralnim instrumentima kojih se stranke pridržavaju.
ČLANAK 11.
Suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje
1. Stranke smatraju da je širenje oružja za masovno uništenje i načina njegove isporuke državnim i nedržavnim akterima jedna od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i načina njegove isporuke punim poštovanjem i provedbom na nacionalnoj razini postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju, kao i drugih relevantnih međunarodnih obveza. Stranke su suglasne da ova odredba čini ključan element ovog Sporazuma.
2. Stranke su nadalje suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i načina njegove isporuke:
|
(a) |
poduzimanjem mjera za potpisivanje, ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, kao i potpunu provedbu relevantnnih međunarodnih instrumenata; |
|
(b) |
uspostavom djelotvornog sustava nacionalne kontrole izvoza, kojim se kontrolira izvoz kao i provoz robe povezane s oružjem za masovno uništenje, uključujući kontrolu krajnje upotrebe tehnologija dvojne namjene u vezi s oružjem za masovno uništenje, i koji sadržava djelotvorne sankcije za kršenja kontrole izvoza. |
3. Stranke su suglasne uspostaviti redovan politički dijalog koji će pratiti i konsolidirati te elemente.
ČLANAK 12.
Kontrola izvoza malog i lakog oružja te konvencionalnog oružja
1. Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući streljivo za to oružje, kao i njegovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje njime, zalihe osigurane na neodgovarajući način i nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.
2. Stranke su suglasne poštovati i u cijelosti provoditi svoje obveze u borbi protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, kao i svoje obveze u okviru drugih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u ovom području, kao što je Akcijski program UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonitog trgovanja malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima donesen 20. srpnja 2001.
3. Stranke uviđaju važnost domaćih sustava kontrole za prijenos konvencionalnog oružja u skladu s postojećim međunarodnim normama. Stranke prepoznaju važnost odgovorne primjene takvih kontrola kao doprinosa međunarodnom i regionalnom miru, sigurnosti i stabilnosti, smanjenju ljudske patnje te sprečavanju preusmjeravanja konvencionalnog oružja.
4. Stranke se stoga obvezuju surađivati i osigurati koordinaciju, komplementarnost i sinergiju u svojim nastojanjima da urede ili poboljšaju uređenje međunarodne trgovine konvencionalnim oružjem te spriječe, suzbiju i iskorijene nezakonitu trgovinu oružjem. Suglasne su uspostaviti redovan politički dijalog koji će pratiti i konsolidirati te obveze.
GLAVA III.
PRAVOSUĐE, SLOBODA I SIGURNOST
ČLANAK 13.
Zaštita osobnih podataka
1. Stranke prepoznaju važnost promicanja i osiguravanja temeljnih prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka kao središnjeg čimbenika povjerenja građana u digitalno gospodarstvo i ključnog elementa za daljnji razvoj trgovinskih razmjena i suradnje u području izvršavanja zakonodavstva.
2. Stranke surađuju kako bi osigurale djelotvornu zaštitu i ostvarivanje tih prava, među ostalim u kontekstu sprečavanja i suzbijanja terorizma i drugih transnacionalnih kaznenih djela. Suradnja može uključivati izgradnju kapaciteta, tehničku pomoć i razmjenu informacija i stručnog znanja, ali i druge oblike suradnje.
3. Stranke surađuju kako bi osigurale visoku razinu zaštite osobnih podataka, razmjenom primjera najbolje prakse i iskustva, uzimajući u obzir europske i međunarodne pravne instrumente i norme. Kako bi olakšala suradnju, Kirgiska Republika nastojat će pristupiti Konvenciji Vijeća Europe za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka od 28. siječnja 1981. i Dodatnom protokolu uz Konvenciju za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka, koji se odnosi na nadzorna tijela i prekogranični protok podataka, sastavljenom 8. studenoga 2001., te ih provoditi.
ČLANAK 14.
Suradnja u području migracija, azila i upravljanja granicama
1. Stranke ponovno potvrđuju važnost uspostave sveobuhvatnog dijaloga o svim pitanjima povezanima s migracijama, uključujući zakonite migracije prema potrebi, međunarodnu zaštitu i borbu protiv nezakonitih migracija te borbu protiv krijumčarenja ljudi i trgovanja ljudima.
2. Suradnja se temelji na posebnoj procjeni potreba izvršenoj u međusobnom savjetovanju stranaka te se provodi u skladu s njihovim relevantnim važećim zakonodavstvom. Posebno je usmjerena na:
|
(a) |
rješavanje glavnih uzroka migracija; |
|
(b) |
razvoj i provedbu nacionalnog zakonodavstva i prakse u odnosu na međunarodnu zaštitu radi poštovanja odredbi Konvencije o statusu izbjeglica donesene 28. srpnja 1951. i Protokola o statusu izbjeglica sklopljenog 31. siječnja 1967.; |
|
(c) |
podsjećanje na Deklaraciju iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima donesenu 19. rujna 2016. rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/71/1; |
|
(d) |
pravila o prihvatu, prava i status prihvaćenih osoba, pravedno postupanje sa strancima čiji je boravak zakonit i njihovu integraciju, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije; |
|
(e) |
uspostavu djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, uključujući pitanje kako se boriti protiv mreža krijumčara i trgovaca te kako zaštititi žrtve takvog trgovanja u okviru relevantnih međunarodnih instrumenata; |
|
(f) |
pitanja kao što su organizacija, osposobljavanje, najbolje prakse i druge operativne mjere u području upravljanja migracijama, a posebno nezakonitim migracijama, sigurnosti dokumenata, vizne politike te sustavâ za upravljanje granicama i informiranje o migracijama. |
ČLANAK 15.
Ponovni prihvat i borba protiv nezakonitih migracija
1. U okviru suradnje na sprečavanju i suzbijanju nezakonitih migracija stranke su suglasne da:
|
(a) |
Kirgiska Republika ponovno prihvati sve svoje državljane koji ne ispunjavaju ili koji više ne ispunjavaju uvjete na snazi za ulazak, prisutnost ili boravak na državnom području države članice Europske unije, na zahtjev te države članice i bez daljnjih formalnosti; |
|
(b) |
svaka država članica Europske unije ponovno prihvati svoje državljane koji ne ispunjavaju ili koji više ne ispunjavaju uvjete na snazi za ulazak, prisutnost ili boravak na državnom području Kirgiske Republike, na zahtjev Kirgiske Republike i bez daljnjih formalnosti; |
|
(c) |
države članice Europske unije i Kirgiska Republika svojim državljanima osiguravaju odgovarajuće putne isprave u tu svrhu ili prihvaćaju upotrebu europske putne isprave uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2016/1953 Europskog parlamenta i Vijeća (1) za potrebe vraćanja. Ako osoba koju treba ponovno prihvatiti ne posjeduje nikakve isprave ili druge dokaze svojeg državljanstva, nadležna diplomatska ili konzularna predstavništva predmetne države članice ili Kirgiske Republike, na zahtjev Kirgiske Republike ili predmetne države članice, osiguravaju punu suradnju radi utvrđivanja njezina državljanstva. |
2. Stranke su suglasne da se između Europske unije i Kirgiske Republike, na zahtjev, sklopi sporazum kojim se uređuju posebne obveze država članica Europske unije i Kirgiske Republike u pogledu ponovnog prihvata, a koji uključuje detaljne odredbe o ponovnom prihvatu državljana drugih zemalja i osoba bez državljanstva. Ako to uvjeti dopuste, stranke mogu razmotriti i mogućnost pregovora o sporazumu između Europske unije i Kirgiske Republike o pojednostavnjenju postupka izdavanja viza za građane Europske unije i Kirgiske Republike.
ČLANAK 16.
Sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma
1. Stranke surađuju radi sprečavanja i djelotvorne borbe protiv korištenja svojih financijskih institucija i određenih nefinancijskih poduzeća i zanimanja za pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti i financiranje terorizma.
2. U tu svrhu one u okviru svojeg zakonodavstva razmjenjuju informacije i surađuju kako bi se osigurala djelotvorna i potpuna provedba preporuka Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) i drugih normi koje su donijela relevantna međunarodna tijela koja djeluju u tom području. Takva suradnja može, među ostalim, uključivati identifikaciju, praćenje, zapljenu, oduzimanje i povrat imovine ili sredstava koji potječu od prihoda ostvarenih kriminalom.
ČLANAK 17.
Nedopuštene droge
1. Stranke surađuju kako bi osigurale uravnotežen i cjelovit pristup nedopuštenim drogama i novim psihoaktivnim tvarima utemeljen na dokazima.
2. Cilj je politika i djelovanja povezanih s drogama jačanje struktura za sprečavanje i suzbijanje nedopuštenih droga, smanjenje ponude, trgovine i potražnje za nedopuštenim drogama te ublažavanje zdravstvenih i socijalnih posljedica zloporabe droga radi smanjenja štete. Stranke surađuju kako bi spriječile zloupotrebu kemijskih prekursora koji se koriste za nedopuštenu proizvodnju opojnih droga te psihotropnih i novih psihoaktivnih tvari.
3. Stranke se dogovaraju o načinima suradnje koji su potrebni za postizanje ciljeva iz stavka 1. Djelovanja se temelje na zajednički dogovorenim načelima utvrđenima u relevantnim konvencijama UN-a o kontroli droga i na preporukama navedenima u zaključnom dokumentu naslovljenom „Naša zajednička obveza za učinkovito rješavanje i borbu protiv svjetskog problema droge” koji je 19. travnja 2016. donesen rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/S-30/1, kao najnoviji međunarodni konsenzus o međunarodnoj politici u području droga, kako bi se razmotrila provedba obveza preuzetih radi zajedničkog rješavanja i suzbijanja svjetskog problema droga.
ČLANAK 18.
Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije
1. Stranke surađuju u suzbijanju i sprečavanju kriminalnih i nezakonitih aktivnosti, uključujući transnacionalne aktivnosti, organizirane ili ostale, kao što su:
|
(a) |
krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima; |
|
(b) |
krijumčarenje vatrenog oružja i trgovina njime, uključujući malo i lako oružje; |
|
(c) |
krijumčarenje nedopuštenih droga i trgovina njima; |
|
(d) |
krijumčarenje robe i trgovina njome; |
|
(e) |
nezakonite gospodarske i financijske aktivnosti, kao što su krivotvorenje, porezna prijevara i prijevara u javnoj nabavi; |
|
(f) |
pronevjera u projektima koje financiraju međunarodni donatori; |
|
(g) |
aktivna i pasivna korupcija u privatnom i javnom sektoru; |
|
(h) |
krivotvorenje dokumenata i davanje lažnih izjava; |
|
(i) |
kibernetički kriminal. |
2. Stranke jačaju bilateralnu, regionalnu i međunarodnu suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, uključujući osposobljavanje i razmjenu iskustava. Stranke djelotvorno provode relevantne međunarodne norme, posebno one sadržane u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala donesenoj 8. siječnja 2001. rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/55/25 i njezinim protokolima.
3. Stranke surađuju u sprečavanju i borbi protiv korupcije u skladu s relevantnim međunarodnim normama, posebno onima sadržanima u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije donesenoj 31. listopada 2003. rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/58/4 i preporukama koje proizlaze iz procjena na temelju te konvencije.
ČLANAK 19.
Borba protiv terorizma
1. Stranke ponovno potvrđuju važnost suzbijanja i sprečavanja terorizma te su suglasne surađivati na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini radi sprečavanja i suzbijanja terorizma u svim njegovim oblicima i pojavama.
2. Stranke su suglasne da je ključno da se suzbijanje terorizma provodi uz potpuno poštovanje vladavine prava te u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno pravo u području ljudskih prava, međunarodno pravo u području izbjeglica i međunarodno humanitarno pravo, načela Povelje UN-a i sve relevantne međunarodne instrumente povezane s borbom protiv terorizma.
3. Stranke naglašavaju važnost univerzalne ratifikacije i provedbe svih konvencija i protokola UN-a koji se odnose na borbu protiv terorizma. Stranke su suglasne promicati dijalog o nacrtu sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu i surađivati u provedbi Globalne protuterorističke strategije Ujedinjenih naroda donesene 8. rujna 2006. rezolucijom Opće skupštine UN-a A/RES/60/288 i svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.
4. Stranke ponovno potvrđuju važnost pristupa borbi protiv terorizma u okviru izvršavanja zakonodavstva i pravosuđa te su suglasne surađivati na sprečavanju i suzbijanju terorizma, posebno:
|
(a) |
razmjenom informacija o terorističkim skupinama i pojedincima te njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom, posebno u pogledu zaštite podataka i privatnosti; |
|
(b) |
razmjenom iskustava u pogledu sprečavanja i suzbijanja terorizma, sredstava i metoda i njihovih tehničkih aspekata, kao i u osposobljavanju, u skladu s primjenjivim pravom; |
|
(c) |
razmjenom stajališta o radikalizaciji i novačenju te načinima suzbijanja radikalizacije i promicanja deradikalizacije i rehabilitacije; |
|
(d) |
razmjenom stajališta i iskustava o prekograničnom kretanju i putovanju osumnjičenika za terorizam, kao i o terorističkim prijetnjama; |
|
(e) |
dijeljenjem primjera najbolje prakse u području zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma, posebno u pogledu kaznenih postupaka; |
|
(f) |
osiguravanjem kriminalizacije kaznenih djela terorizma i poduzimanjem mjera za borbu protiv financiranja terorizma; |
|
(g) |
poduzimanjem mjera protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih terorističkih prijetnji te potrebnih mjera za sprečavanje stjecanja, prijenosa i upotrebe kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala u svrhu terorizma, kao i za sprečavanje nezakonitih radnji u kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim postrojenjima s visokom razinom rizika. |
5. Suradnja se temelji na relevantnim raspoloživim procjenama i odvija se putem međusobnog savjetovanja stranaka.
ČLANAK 20.
Pravosudna i pravna suradnja
1. Stranke jačaju postojeću suradnju u području uzajamne pravne pomoći i izručenja na temelju relevantnih međunarodnih sporazuma. Stranke jačaju postojeće mehanizme i, prema potrebi, razmatraju razvoj novih mehanizama za olakšavanje međunarodne suradnje u tom području. Takva suradnja, prema potrebi, obuhvaća pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima i njihovu provedbu te bližu suradnju s Eurojustom.
2. Stranke razvijaju pravosudnu i pravnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima, posebno u odnosu na pregovore, ratifikaciju i provedbu multilateralnih konvencija o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, uključujući konvencije Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.
ČLANAK 21.
Konzularna zaštita
Diplomatska i konzularna tijela država članica Europske unije koje imaju predstavništvo pružaju zaštitu državljanima svake države članice Europske unije koja nema stalno predstavništvo u Kirgiskoj Republici koje bi im u takvom slučaju moglo djelotvorno pružiti konzularnu zaštitu, uz iste uvjete kao i državljanima te države članice.
Kako bi se uspostavio koordinirani postupak kojim se državljanima Kirgiske Republike omogućuje dobivanje konzularne zaštite u državama članicama Europske unije u kojima Kirgiska Republika nema stalno predstavništvo koje bi im u takvom slučaju moglo djelotvorno pružiti konzularnu zaštitu, na konzularna predstavništva Kirgiske Republike u državi članici Europske unije ne primjenjuje se obveza obavješćivanja na temelju članka 7. Bečke konvencije o konzularnim odnosima donesene 24. travnja 1963.
GLAVA IV.
TRGOVINA I PITANJA POVEZANA S TRGOVINOM
POGLAVLJE 1.
HORIZONTALNE ODREDBE
ČLANAK 22.
Ciljevi
Ciljevi su ove glave sljedeći:
|
(a) |
širenje, diversifikacija i olakšavanje trgovine između stranaka, posebno odredbama o carini i olakšavanju trgovine, tehničkim preprekama u trgovini te sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, uz očuvanje prava svake stranke da donosi propise kako bi se ostvarili ciljevi javne politike; |
|
(b) |
olakšavanje trgovine uslugama i ulaganja između stranaka, uključujući slobodnim prijenosom tekućih plaćanja i kretanja kapitala; |
|
(c) |
djelotvorno i uzajamno otvaranje tržišta javne nabave stranaka; |
|
(d) |
promicanje inovacija i kreativnosti osiguravanjem odgovarajuće i djelotvorne zaštite svih prava intelektualnog vlasništva; |
|
(e) |
promicanje uvjeta kojima se potiče nenarušeno tržišno natjecanje u gospodarskim djelatnostima stranaka, osobito u smislu trgovine i ulaganja među njima; |
|
(f) |
razvoj međunarodne trgovine na način koji doprinosi održivom razvoju u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji; |
|
(g) |
uspostava djelotvornog, pravednog i predvidljivog mehanizma za rješavanje sporova o tumačenju i primjeni ove glave. |
ČLANAK 23.
Definicije
Za potrebe ove glave:
|
(a) |
„Sporazum o poljoprivredi” znači Sporazum o poljoprivredi iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(b) |
„Sporazum o postupcima izdavanja uvoznih dozvola” znači Sporazum o postupcima izdavanja uvoznih dozvola iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(c) |
„Antidampinški sporazum” znači Sporazum o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(d) |
„dani” znači kalendarski dani, uključujući vikende i praznike; |
|
(e) |
„Ugovor o energetskoj povelji” znači Ugovor o energetskoj povelji sklopljen u Lisabonu 17. prosinca 1994.; |
|
(f) |
„postojeći” znači onaj koji je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma; |
|
(g) |
„GATT iz 1994.” znači Opći sporazum o carinama i trgovini iz 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(h) |
„GATS” znači Opći sporazum o trgovini uslugama iz Priloga 1.B Sporazumu o WTO-u; |
|
(i) |
„mjera” uključuje svaku mjeru stranke, u obliku zakona, drugog propisa, pravila, postupka, odluke, upravnog akta ili u bilo kojem drugom obliku (2); |
|
(j) |
„mjere stranke” znači mjere koje donose ili provode (3):
|
|
(k) |
„osoba” znači fizička osoba ili pravna osoba; |
|
(l) |
„revidirana Konvencija iz Kyota” znači Međunarodna konvencija o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka, sastavljena u Kyotu 18. svibnja 1973., kako je izmijenjena; |
|
(m) |
„Sporazum o zaštitnim mjerama” znači Sporazum o zaštitnim mjerama iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(n) |
„Sporazum o SCM-u” znači Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(o) |
„Sporazum o SPS-u” znači Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(p) |
„Sporazum o TBT-u” znači Sporazum o tehničkim preprekama u trgovini iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(q) |
„treća zemlja” znači zemlja ili područje izvan zemljopisnog područja primjene ovog Sporazuma; |
|
(r) |
„Sporazum o olakšavanju trgovine” znači Sporazum o olakšavanju trgovine iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u; |
|
(s) |
„Sporazum o TRIPS-u” znači Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva iz Priloga 1.C Sporazumu o WTO-u; |
|
(t) |
„Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora” znači Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora, potpisana u Beču 23. svibnja 1969.; |
|
(u) |
„Deklaracija iz Arushe Svjetske carinske organizacije” znači Deklaracija Vijeća za carinsku suradnju o dobrom upravljanju i integritetu u području carine, kako je zadnje izmijenjena u lipnju 2003.; |
|
(v) |
„WTO” znači Svjetska trgovinska organizacija; |
|
(w) |
„Sporazum o WTO-u” znači Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, potpisan 15. travnja 1994. |
ČLANAK 24.
Odnos prema drugim međunarodnim sporazumima
1. Stranke potvrđuju međusobna prava i obveze koje proizlaze iz Sporazuma o WTO-u i drugih sporazuma čije su stranke.
2. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao da se od stranaka zahtijeva da postupaju protivno svojim obvezama iz Sporazuma o WTO-u.
ČLANAK 25.
Upućivanja na zakone i druge propise te druge sporazume
1. Svako upućivanje u ovoj glavi na zakone i druge propise, općenito ili upućivanjem na određeni zakon, uredbu ili direktivu, smatra se upućivanjem na zakone i druge propise kako su izmijenjeni, osim ako je drukčije navedeno.
2. Za svako upućivanje ili uključivanje upućivanjem u ovoj glavi na druge sporazume ili pravne instrumente u cijelosti ili djelomično smatra se, osim ako je drukčije navedeno, da uključuje:
|
(a) |
povezane priloge, protokole, bilješke, bilješke o tumačenju i bilješke s objašnjenjima; i |
|
(b) |
sporazume koji zamjenjuju sporazume čije su stranke ovog Sporazuma stranke ili izmjene koje obvezuju stranke, osim ako se upućivanjem potvrđuju postojeća prava. |
ČLANAK 26.
Pravo na poduzimanje mjera na temelju domaćeg zakonodavstva
Stranka ne predviđa pravo na poduzimanje mjera protiv druge stranke u skladu sa svojim zakonodavstvom na osnovi toga da mjera druge stranke nije u skladu s ovim Sporazumom.
ČLANAK 27.
Posebne zadaće Vijeća za suradnju koje djeluje u sastavu za trgovinu
1. Kad Vijeće za suradnju obavlja neku od zadaća koje su mu dodijeljene u vezi s ovom glavom, ono se sastoji od predstavnika stranaka odgovornih za pitanja povezana s trgovinom, u skladu s pravnim okvirima stranaka, ili njihovih zamjenika.
2. Vijeće za suradnju koje djeluje u sastavu za trgovinu:
|
(a) |
ovlašteno je, na temelju zajedničkog pristanka te nakon završetka odgovarajućih unutarnjih postupaka stranaka, kako je predviđeno njihovim zakonodavstvom, donositi odluke radi ažuriranja ili izmjene sljedećeg:
takva ažuriranja i izmjene potvrđuju se razmjenom diplomatskih nota između stranaka i stupaju na snagu nakon razmjene tih diplomatskih nota, osim ako se stranke dogovore drukčije; |
|
(b) |
može donositi odluke o tumačenju odredbi ove glave; |
|
(c) |
može donositi odluke o osnivanju dodatnih pododbora uz one osnovane na temelju ove glave, koji se sastoje od predstavnika stranaka, i dodijeliti im zadaće u okviru svoje nadležnosti; ono također može odlučiti izmijeniti funkcije koje su dodijeljene pododborima koje osniva, kao i raspustiti ih. |
3. Vijeće za suradnju koje djeluje u sastavu za trgovinu donosi odluke i daje odgovarajuće preporuke nakon završetka odgovarajućih unutarnjih postupaka stranaka, kako je predviđeno njihovim zakonodavstvom.
4. Ako nije moguće održati sastanke Vijeća za suradnju, odluke iz stavka 2. mogu se donijeti pisanim postupkom.
ČLANAK 28.
Posebne zadaće Odbora za suradnju koji djeluje u sastavu za trgovinu
1. Kad Odbor za suradnju obavlja bilo koju od zadaća koje su mu dodijeljene na temelju ove glave, sastoji se od predstavnika stranaka odgovornih za pitanja povezana s trgovinom ili njihovih zamjenika.
2. Odbor za suradnju koji djeluje u sastavu za trgovinu posebno ima sljedeće zadaće:
|
(a) |
pomaže Vijeću za suradnju u obavljanju njegovih zadaća povezanih s trgovinskim pitanjima; |
|
(b) |
odgovoran je za pravilnu provedbu i primjenu ove glave; u tom smislu i ne dovodeći u pitanje prava utvrđena u poglavlju 14., svaka stranka može uputiti na raspravu u okviru Odbora za suradnju bilo koje pitanje koje se odnosi na primjenu ili tumačenje ove glave; |
|
(c) |
prema potrebi, nadzire daljnju razradu ove glave i evaluira rezultate dobivene njezinom primjenom; |
|
(d) |
nastoji pronaći odgovarajuće načine sprečavanja i rješavanja problema koji bi inače mogli nastati u područjima obuhvaćenima ovom glavom; i |
|
(e) |
nadzire rad svih pododbora osnovanih na temelju ove glave. |
3. Pri obavljanju svojih zadaća iz stavka 2. ovog članka Odbor za suradnju može podnijeti prijedloge o potrebi donošenja odluka o ažuriranju ili izmjenama kako je navedeno u članku 27. stavku 2. točki (a) ili odluka o tumačenju kako je navedeno u članku 27. stavku 2. točki (b) ako u tom trenutku nije moguće održati sastanke Vijeća za suradnju.
4. Odbor za suradnju koji djeluje u sastavu za trgovinu donosi odluke i daje odgovarajuće preporuke nakon završetka odgovarajućih unutarnjih postupaka stranaka, kako je predviđeno njihovim zakonodavstvom.
ČLANAK 29.
Koordinatori
1. Europska unija i Kirgiska Republika imenuju po jednog koordinatora za ovu glavu u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma i međusobno se obavješćuju o podacima za kontakt koordinatora.
2. Koordinatori zajednički utvrđuju dnevni red i provode sve druge potrebne pripreme za sastanke Vijeća za suradnju i Odbora za suradnju u skladu s ovim poglavljem te, prema potrebi, poduzimaju daljnje mjere na temelju odluka tih tijela.
ČLANAK 30.
Pododbori
1. Pododbori su sastavljeni od predstavnika Europske unije, s jedne strane, i predstavnika Kirgiske Republike, s druge strane.
2. Pododbori se sastaju u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga jednom godišnje ili na zahtjev bilo koje stranke ili Odbora za suradnju na odgovarajućoj razini. Fizički sastanci održavaju se naizmjenično u Bruxellesu ili Biškeku. Sastanci se ujedno mogu održavati putem bilo kojeg tehnološkog sredstva koje je dostupno strankama.
3. Pododborima supredsjedaju predstavnici stranaka.
POGLAVLJE 2.
TRGOVINA ROBOM
ČLANAK 31.
Područje primjene
Osim ako je ovim Sporazumom predviđeno drukčije, ovo se poglavlje primjenjuje na trgovinu robom stranke.
ČLANAK 32.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
|
(a) |
„konzularne transakcije” znači postupak dobivanja od konzula stranke uvoznice na državnom području stranke izvoznice, ili na državnom području treće strane, konzularnog računa ili konzularne vize za trgovački račun, potvrde o podrijetlu, manifesta, izvozne deklaracije pošiljatelja ili druge carinske dokumentacije povezane s uvozom robe; |
|
(b) |
„carine” znači carine ili pristojbe bilo koje vrste koje su uvedene na uvoz ili u vezi s uvozom robe; ne uključuje:
|
|
(c) |
„postupak izdavanja izvoznih dozvola” znači upravni postupak u okviru kojeg se zahtijeva da se relevantnom upravnom tijelu ili relevantnim upravnim tijelima, kao preduvjet za izvoz s državnog područja stranke izvoznice, podnese zahtjev ili druga dokumentacija (osim onih koji se zahtijevaju za potrebe carinjenja); |
|
(d) |
„roba stranke” znači domaća roba kako se to tumači u GATT-u iz 1994.; |
|
(e) |
„harmonizirani sustav” ili „HS” znači Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe, uključujući sve njegove pravne napomene i izmjene koje je izradila Svjetska carinska organizacija; |
|
(f) |
„postupak izdavanja uvoznih dozvola” znači upravni postupak u okviru kojeg se zahtijeva da se relevantnom upravnom tijelu ili relevantnim upravnim tijelima, kao preduvjet za uvoz na državno područje stranke uvoznice, podnese zahtjev ili druga dokumentacija (osim onih koji se zahtijevaju za potrebe carinjenja); |
|
(g) |
„obnovljeni proizvod” znači roba razvrstana u poglavlja 84., 85., 87., 90. ili tarifni broj 9402 Harmoniziranog sustava:
|
ČLANAK 33.
Tretman najpovlaštenije nacije
1. Svaka stranka odobrava za robu druge stranke tretman najpovlaštenije nacije u skladu s člankom I. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene i dodatne odredbe koje se mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se u odnosu na povlašteni tretman koji je jedna od stranaka dodijelila za robu treće zemlje u skladu sa Sporazumom o WTO-u.
ČLANAK 34.
Nacionalni tretman
Svaka stranka odobrava nacionalni tretman za robu druge stranke u skladu s člankom III. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene i dodatne odredbe. U tu se svrhu članak III. GATT-a iz 1994. te njegove napomene i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
ČLANAK 35.
Uvozna i izvozna ograničenja
Nijedna stranka ne smije donijeti ni provoditi bilo kakvu zabranu ili ograničenje, osim carina, poreza ili drugih pristojbi, bilo da se provode kvotama, uvoznim ili izvoznim dozvolama ili drugim mjerama, na uvoz robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz robe s odredištem na državnom području druge stranke, osim u skladu s člankom XI. GATT-a iz 1994. i njegovim napomenama i dodatnim odredbama. U tu se svrhu članak XI. GATT-a iz 1994. te njegove napomene i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
ČLANAK 36.
Izvozne carine, porezi ili druge pristojbe
1. Nijedna stranka ne smije uvesti ni primjenjivati carine, poreze ili druge naknade bilo koje vrste koje se uvode na izvoz robe u drugu stranku ili u vezi s izvozom robe u drugu stranku ili bilo koje druge mjere s istovjetnim učinkom osim za robu u skladu s rasporedom utvrđenim u Prilogu 2. ovom Sporazumu. Ova se odredba ne primjenjuje na robu u provozu preko državnog područja stranke u smislu članka V. GATT-a iz 1994. ili na robu koja je, u skladu s međunarodnim sporazumom između Kirgiske Republike i treće strane, uvezena u Kirgisku Republiku bez uvođenja izvoznih carina koje bi ta treća strana inače mogla uvesti za izvoz u Europsku uniju u skladu s, prema potrebi, rasporedom koncesija te treće strane priloženim GATT-u iz 1994. ili bilateralnim obvezama koje proizlaze iz sporazuma s Europskom unijom.
2. Ništa iz ovog članka ne sprečava stranku da na izvoz robe drugoj stranci uvede naknadu ili pristojbu koja je dopuštena na temelju članka 38.
ČLANAK 37.
Kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom
Stranke razmjenjuju informacije i primjere dobre prakse o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom radi promicanja usklađivanja kontrola izvoza Europske unije i Kirgiske Republike.
ČLANAK 38.
Naknade i formalnosti
1. Članak VIII. GATT-a iz 1994. i njegove napomene za tumačenje te sve iznimke i izuzeća od obveza utvrđenih u članku VIII. GATT-a iz 1994., kao i oslobođenja od njih, koji se primjenjuju na temelju Sporazuma o WTO-u, mutatis mutandis se ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
2. Svaka stranka odmah objavljuje sve naknade i pristojbe koje naplaćuje u vezi s uvozom ili izvozom u obliku koji državnim tijelima, trgovcima i drugim zainteresiranim stranama omogućuje da se o njima informiraju.
3. Svaka stranka periodički preispituje svoje naknade i pristojbe radi smanjenja njihova broja i raznolikosti, ako je to izvedivo.
4. Nijedna stranka ne smije zahtijevati konzularne transakcije, uključujući s time povezane naknade i pristojbe, za uvoz bilo koje robe druge stranke.
ČLANAK 39.
Obnovljeni proizvodi
1. Stranka za obnovljene proizvode druge stranke nastoji odobriti tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava za istovjetne nove proizvode.
2. Ako stranka donese ili zadrži uvozne i izvozne zabrane ili ograničenja za rabljene proizvode, nastojat će te mjere ne primjenjivati na obnovljene proizvode.
3. Stranka može zahtijevati da obnovljeni proizvodi budu označeni kao takvi za distribuciju ili prodaju na njezinu državnom području te da ispunjavaju sve primjenjive tehničke zahtjeve koji se primjenjuju na istovjetne nove proizvode.
ČLANAK 40.
Privremeni uvoz robe
Stranka odobrava drugoj stranci oslobođenje od uvoznih pristojbi i carina na privremeno uvezenu robu, u slučajevima i u skladu s postupcima utvrđenima bilo kojom međunarodnom konvencijom o privremenom uvozu robe, koja je za nju obvezujuća. To se oslobođenje primjenjuje u skladu sa zakonodavstvom svake stranke.
ČLANAK 41.
Provoz
Članak V. GATT-a iz 1994. ugrađuje se u ovaj Sporazum i postaje njegov sastavni dio. Stranke poduzimaju sve potrebne mjere za olakšavanje provoza energetske robe, u skladu s načelom slobodnog provoza i člankom 7. stavcima 1. i 3. Ugovora o energetskoj povelji.
ČLANAK 42.
Uvozni i izvozni monopoli
Nijedna stranka ne smije odrediti ni održavati određeni uvozni ili izvozni monopol. Za potrebe ovog članka uvozni ili izvozni monopol znači isključivo pravo ili ovlasti koje stranka dodijeli subjektu za uvoz robe iz druge stranke ili izvoz robe u drugu stranku (4).
ČLANAK 43.
Označivanje podrijetla
1. Ako Kirgiska Republika zahtijeva oznaku podrijetla za uvoz proizvoda iz Europske unije, prihvaća oznaku podrijetla „Made in EU” ili jednakovrijednu oznaku na jeziku u skladu sa zahtjevima za označivanje podrijetla Kirgiske Republike pod uvjetima koji nisu manje povoljni od onih koji se primjenjuju na oznake podrijetla država članica Europske unije.
2. Za potrebe oznake podrijetla „Made in EU” Kirgiska Republika tretira Europsku uniju kao jedinstveno područje.
ČLANAK 44.
Postupci izdavanja uvoznih dozvola
Svaka stranka donosi i provodi postupke izdavanja uvoznih dozvola u skladu s člancima 1., 2. i 3. Sporazuma o postupcima izdavanja uvoznih dozvola. U tu se svrhu članci 1., 2. i 3. Sporazuma o postupcima izdavanja uvoznih dozvola mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
ČLANAK 45.
Postupci izdavanja izvoznih dozvola (5)
1. Svaka stranka u skladu sa svojim nadležnostima (6) osigurava transparentnost postupaka izdavanja izvoznih dozvola i objavljuje sve nove postupke izdavanja izvoznih dozvola ili izmjene postojećeg postupka izdavanja izvoznih dozvola na način kojim se vladama, trgovcima i drugim zainteresiranim stranama omogućuje da se upoznaju s njima. Takve se informacije, kad je to izvedivo, objavljuju najkasnije 30 dana prije stupanja na snagu novog postupka izdavanja izvoznih dozvola ili izmjene postojećeg postupka izdavanja izvoznih dozvola, a u svakom slučaju najkasnije na datum na koji takav postupak ili izmjena stupi na snagu.
2. Objave postupaka izdavanja izvoznih dozvola sadržavaju sljedeće:
|
(a) |
tekstove postupaka izdavanja izvoznih dozvola ili njihove izmjene; |
|
(b) |
robu koja podliježe svakom postupku izdavanja izvoznih dozvola; |
|
(c) |
opis svakog postupka podnošenja zahtjeva za izvoznu dozvolu i sve kriterije koje podnositelj zahtjeva mora ispuniti kako bi imao pravo podnijeti zahtjev za izvoznu dozvolu, primjerice posjedovanje dozvole za obavljanje djelatnosti, početak ili nastavak ulaganja ili poslovanje preko određenog oblika poslovne jedinice na državnom području stranke; |
|
(d) |
kontaktnu točku ili kontaktne točke od kojih zainteresirane osobe mogu dobiti dodatne informacije o uvjetima za dobivanje izvozne dozvole; |
|
(e) |
upravno tijelo ili upravna tijela kojima se treba podnijeti zahtjev ili druga relevantna dokumentacija; |
|
(f) |
opis svih mjera koje se provode u okviru postupka izdavanja izvoznih dozvola; |
|
(g) |
razdoblje tijekom kojeg će svaki postupak izdavanja izvoznih dozvola biti na snazi, osim ako postupak ostaje na snazi do povlačenja ili revizije u novoj publikaciji; |
|
(h) |
namjerava li stranka primjenjivati postupak izdavanja izvoznih dozvola za upravljanje izvoznom kvotom, ukupnu količinu i, prema potrebi, vrijednost kvote te datum otvaranja i zatvaranja kvote; i |
|
(i) |
sva izuzeća ili iznimke od zahtjeva za dobivanje izvozne dozvole, na koji način zatražiti ili iskoristiti ta izuzeća ili iznimke i kriterije za njihovo odobravanje. |
3. U roku od 45 dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svojim postojećim postupcima izdavanja izvoznih dozvola. Stranka koja donese novi postupak izdavanja izvoznih dozvola ili izmijeni postojeći postupak izdavanja izvoznih dozvola obavješćuje drugu stranku o postupku ili izmjeni u roku od 60 dana od objave. Obavijest sadržava upućivanje na izvor ili izvore u kojima su objavljene informacije propisane stavkom 2. te, prema potrebi, adresu relevantne službene internetske stranice.
ČLANAK 46.
Mjere za zaštitu trgovine
Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju:
|
(a) |
članka XIX. GATT-a iz 1994.; |
|
(b) |
Sporazuma o zaštitnim mjerama; |
|
(c) |
članka 5. Sporazuma o poljoprivredi; |
|
(d) |
članka VI. GATT-a iz 1994.; |
|
(e) |
Antidampinškog sporazuma; i |
|
(f) |
Sporazuma o SCM-u. |
ČLANAK 47.
Transparentnost instrumenata trgovinske zaštite
1. Stranke su suglasne da bi se instrumenti trgovinske zaštite (antidampinške, antisubvencijske i globalne zaštitne mjere) trebali upotrebljavati u potpunosti u skladu s relevantnim zahtjevima WTO-a te na temelju pravednog i transparentnog sustava.
2. Prije donošenja konačne odluke o antidampinškim ili kompenzacijskim mjerama stranke osiguravaju objavu svih bitnih činjenica koje se razmatraju i koje čine osnovu za odluku o primjeni mjera, ne dovodeći u pitanje članak 6.5. Antidampinškog sporazuma i članak 12.4. Sporazuma o SCM-u. Objavom se zainteresiranim stranama ostavlja dovoljno vremena za iznošenje primjedbi.
3. Svaka zainteresirana strana ima priliku izraziti svoja stajališta tijekom antidampinških i antisubvencijskih ispitnih postupaka, pod uvjetom da se time nepotrebno ne odgađa provođenje ispitnih postupaka.
4. Ovaj članak ne podliježe poglavlju 14. ove glave.
POGLAVLJE 3.
CARINA
ČLANAK 48.
Carinska suradnja
1. Stranke jačaju suradnju u području carine kako bi osigurale transparentno trgovinsko okruženje, olakšale trgovinu, poboljšale sigurnost lanca opskrbe, promicale zaštitu potrošača, zaustavile tokove robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva i kako bi se borile protiv krijumčarenja i prijevare.
2. U svrhu provedbe ciljeva iz stavka 1. i u granicama raspoloživih resursa stranke surađuju, među ostalim, radi:
|
(a) |
poboljšanja carinskog zakonodavstva te usklađivanja i pojednostavnjenja carinskih postupaka, u skladu s međunarodnim konvencijama i normama primjenjivima u području carina i olakšavanja trgovine, uključujući one koje su razvili WTO (uključujući Sporazum o olakšavanju trgovine) i Svjetska carinska organizacija (posebno Revidirana Konvencija iz Kyota), uzimajući u obzir instrumente i primjere najbolje prakse koje je osmislila Europska unija, uključujući carinske nacrte; |
|
(b) |
uspostave modernih carinskih sustava, uključujući moderne tehnologije za carinjenje; odredbe za ovlaštene gospodarske subjekte; automatske analize i kontrole koje su utemeljene na riziku; pojednostavnjene postupke puštanja robe u promet; revizije nakon carinjenja; transparentno određivanje carinske vrijednosti i odredbe za partnerstvo između carinskih tijela i poduzeća; |
|
(c) |
osiguravanja jednostavnije i djelotvorne kontrole prekrcaja i provoza kroz njihova državna područja; osiguravanja suradnje i koordinacije svih uključenih tijela i agencija na njihovim državnim područjima kako bi se olakšao promet u provozu; i, ako je to relevantno i primjereno, ostvarivanja mogućnosti za usklađivanje odgovarajućih sustava carinskog provoza; |
|
(d) |
poticanja najviših standarda profesionalne etike, posebno na granicama, primjenom mjera koje odražavaju načela Deklaracije iz Arushe Svjetske carinske organizacije; |
|
(e) |
razmjene primjera najbolje prakse i pružanja tehničke podrške za planiranje i osiguravanje najviših standarda profesionalne etike; |
|
(f) |
razmjene, prema potrebi, relevantnih informacija i podataka uz poštovanje pravila druge strane o povjerljivosti osjetljivih podataka i o zaštiti osobnih podataka; |
|
(g) |
sudjelovanja, ako je to relevantno i primjereno, u koordiniranim carinskim aktivnostima između carinskih tijela stranaka. |
ČLANAK 49.
Uzajamna administrativna pomoć
Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, posebno u članku 48., stranke jedna drugoj pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s Protokolom.
ČLANAK 50.
Određivanje carinske vrijednosti
1. Člancima od 1. do 17. Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u uređuje se carinska vrijednost robe u trgovini između stranaka. Te se odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
2. Stranke surađuju radi postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanima s određivanjem carinske vrijednosti.
POGLAVLJE 4.
TEHNIČKE PREPREKE U TRGOVINI
ČLANAK 51.
Cilj
Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu robom između stranaka sprečavanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem nepotrebnih tehničkih prepreka u trgovini.
ČLANAK 52.
Područje primjene
1. Ovo poglavlje primjenjuje se na pripremu, donošenje i primjenu svih normi, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti kako su definirani u Sporazumu o TBT-u, a koji mogu utjecati na trgovinu robom između stranaka.
2. Neovisno o stavku 1., ovo se poglavlje ne primjenjuje na:
|
(a) |
nabavne specifikacije koje vladina tijela pripremaju za potrebe proizvodnje ili potrošnje tih tijela; ili |
|
(b) |
sanitarne i fitosanitarne mjere iz Priloga A Sporazumu o SPS-u, koje su obuhvaćene poglavljem 5. ovog Sporazuma. |
ČLANAK 53.
Odnos prema Sporazumu o TBT-u
Stranke potvrđuju svoja postojeća prava i obveze u skladu sa Sporazumom o TBT-u koji se mutatis mutandis ugrađuje u ovaj Sporazum i postaje njegov sastavni dio.
ČLANAK 54.
Tehnički propisi
1. Svaka stranka provodi, u skladu s pravilima i postupcima koji se primjenjuju na tu stranku, procjenu regulatornog učinka planiranih tehničkih propisa uzimajući u obzir dostupne regulatorne i neregulatorne alternative predloženom tehničkom propisu kojima se mogu ispuniti legitimni ciljevi stranke u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o TBT-u.
2. Svaka stranka koristi relevantne međunarodne norme kao osnovu za svoje tehničke propise, osim ako može dokazati da bi takve međunarodne norme bile nedjelotvorna ili neprikladna sredstva za ostvarenje postavljenih legitimnih ciljeva.
3. Ako stranka svoje tehničke propise nije donijela na temelju međunarodnih normi, na zahtjev druge stranke poduzima mjere kako bi osigurala utvrđivanje svih bitnih odstupanja od relevantne međunarodne norme i objašnjava razloge zbog kojih se te norme smatraju neprikladnima ili nedjelotvornima za cilj koji se želi postići.
4. Svaka stranka preispituje svoje tehničke propise kako bi povećala svoju usklađenost s relevantnim međunarodnim normama, uzimajući u obzir, među ostalim, svaku promjenu relevantnih međunarodnih normi ili svaku promjenu okolnosti koja je dovela do odstupanja od bilo koje relevantne međunarodne norme.
5. Pri izradi važnih tehničkih propisa koji mogu imati znatan utjecaj na trgovinu svaka stranka poduzima mjere kako bi osigurala, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, da postoje postupci putem kojih osobe mogu iznijeti svoje stavove u okviru javne rasprave, osim ako dođe ili postoji opasnost da će doći do hitnih problema povezanih sa sigurnošću, zdravljem, zaštitom okoliša ili nacionalnom sigurnošću, te da se rezultati takvih rasprava objavljuju.
ČLANAK 55.
Norme
1. Radi što opsežnijeg usklađivanja normi, svaka stranka potiče normizacijska tijela osnovana na njezinu državnom području i regionalna normizacijska tijela čiji su članovi ona ili normizacijska tijela s poslovnim nastanom na njezinu državnom području na:
|
(a) |
sudjelovanje, u okviru svojih resursa, u radu relevantnih međunarodnih normizacijskih tijela na pripremi međunarodnih normi; |
|
(b) |
upotrebu relevantnih međunarodnih normi kao temelja normi koje razvijaju, osim kad bi te međunarodne norme bile nedjelotvorne ili neprikladne, na primjer zbog nedovoljne razine zaštite ili temeljnih klimatskih ili geografskih čimbenika ili temeljnih tehnoloških problema; |
|
(c) |
izbjegavanje udvostručavanja ili preklapanja s radom međunarodnih normizacijskih tijela; |
|
(d) |
preispitivanje, u redovitim vremenskim razmacima, nacionalnih i regionalnih normi čija osnova nisu relevantne međunarodne norme kako bi se povećala njihova usklađenost s odgovarajućim međunarodnim normama; |
|
(e) |
suradnju s relevantnim normizacijskim tijelima druge stranke u međunarodnim aktivnostima normizacije; ta se suradnja može odvijati u međunarodnim normizacijskim tijelima ili na regionalnoj razini; i |
|
(f) |
poticanje bilateralne suradnje između njih i normizacijskih tijela druge stranke. |
2. Stranke bi trebale razmjenjivati informacije o svojim postupcima normizacije i o mjeri u kojoj su koristili međunarodne, regionalne ili podregionalne norme kao temelj za svoje nacionalne norme.
3. Ako su zahtjevi normi navedeni kao obvezni u nacrtu tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti, moraju se ispuniti obveze u pogledu transparentnosti utvrđene u članku 58. ovog Sporazuma i u člancima 2. ili 5. Sporazuma o TBT-u.
4. Međunarodne norme koje su donijeli Međunarodna organizacija za normizaciju, Međunarodna elektrotehnička komisija, Međunarodna telekomunikacijska unija, Komisija za Codex Alimentarius koju je osnovala Organizacija za hranu i poljoprivredu smatraju se relevantnim međunarodnim normama u smislu članaka 2. i 5. Sporazuma o TBT-u i Priloga 3. Sporazumu o TBT-u, čime se ne isključuje upotreba drugih međunarodnih normi.
5. Norma koju su razvile druge međunarodne organizacije isto tako bi se mogla smatrati relevantnom međunarodnom normom u smislu članaka 2. i 5. Sporazuma o TBT-u i Priloga 3. Sporazumu o TBT-u, pod uvjetom da je razvijena:
|
(a) |
u okviru normizacijskog tijela koje nastoji postići konsenzus među:
|
|
(b) |
u skladu s Odlukom Odbora za načela za razvoj međunarodnih normi, uputa i preporuka povezanih s člancima 2. i 5. Sporazuma o TBT-u i njegovim Prilogom 3. |
ČLANAK 56.
Ocjenjivanje sukladnosti
1. Odredbe iz članka 52. koje se odnose na pripremu, donošenje i primjenu tehničkih propisa primjenjuju se mutatis mutandis na postupke ocjenjivanja sukladnosti.
2. Ako stranka zahtijeva ocjenjivanje sukladnosti kao pozitivno jamstvo da je proizvod u skladu s tehničkim propisom, odabire postupke ocjenjivanja sukladnosti (7) razmjerne uključenim rizicima kako je utvrđeno na temelju procjene rizika, uključujući, prema potrebi, korištenje izjave o sukladnosti koju daje dobavljač.
3. Ako zahtijeva ocjenu sukladnosti od treće strane kao pozitivno jamstvo da je proizvod u skladu s tehničkim propisom, a za tu zadaću nije predvidjela državno tijelo kako je navedeno u stavku 4., stranka:
|
(a) |
po mogućnosti koristi akreditacije za kvalificiranje tijela za ocjenjivanje sukladnosti; |
|
(b) |
na najbolji način koristi međunarodne norme za akreditaciju i ocjenjivanje sukladnosti, kao i međunarodne sporazume koji uključuju akreditacijska tijela stranaka, na primjer putem mehanizama Međunarodne organizacije za akreditaciju laboratorija (ILAC) i Međunarodnog akreditacijskog foruma (IAF); |
|
(c) |
razmatra da se pridruži ili potakne svoja tijela za ocjenjivanje sukladnosti da se pridruže, prema potrebi, svim funkcionalnim međunarodnim sporazumima ili dogovorima za usklađivanje ili olakšavanje prihvaćanja rezultata ocjenjivanja sukladnosti; |
|
(d) |
osigurava da gospodarski subjekti mogu birati između tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja su tijela stranke prihvatila za određeni proizvod; |
|
(e) |
osigurava da su tijela za ocjenjivanje sukladnosti neovisna o proizvođačima, uvoznicima i gospodarskim subjektima općenito te da među akreditacijskim tijelima i tijelima za ocjenjivanje sukladnosti ne postoji sukob interesa; |
|
(f) |
omogućuje tijelima za ocjenjivanje sukladnosti da podugovaraju ispitivanja ili inspekcije povezane s ocjenjivanjem sukladnosti; i |
|
(g) |
na jednoj internetskoj stranici objavljuje popis tijela koja je imenovala za obavljanje takvog ocjenjivanja sukladnosti i bitne informacije o tome što je obuhvaćeno imenovanjem svakog takvog tijela. |
4. Ništa u stavku 3. točki (f) ne tumači se na način da se stranci zabranjuje da od podugovaratelja zahtijeva da ispune iste zahtjeve koje bi tijelo za ocjenjivanje sukladnosti s kojim je sklopilo ugovor moralo ispuniti kako bi samo provelo ugovorena ispitivanja ili inspekciju.
5. Ništa u ovom članku ne sprečava stranku da zahtijeva da ocjenjivanje sukladnosti za određene proizvode obavljaju njezina određena državna tijela. U tim slučajevima stranka:
|
(a) |
ograničava naknade za ocjenjivanje sukladnosti na približan trošak pruženih usluga i, na zahtjev podnositelja zahtjeva za ocjenjivanje sukladnosti, objašnjava na koji su način naknade koje naplaćuje za to ocjenjivanje sukladnosti ograničene na približan trošak pruženih usluga; i |
|
(b) |
javno objavljuje naknade za ocjenjivanje sukladnosti. |
6. Tri godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke pokreću rasprave o prihvaćanju izjave o sukladnosti dobavljača kao dokaza o sukladnosti s postojećim tehničkim propisima, posebno u sljedećim područjima:
|
(a) |
sigurnosni aspekti električne i elektroničke opreme; |
|
(b) |
sigurnosni aspekti strojeva; |
|
(c) |
elektromagnetska kompatibilnost opreme; |
|
(d) |
energetska učinkovitost, uključujući zahtjeve za ekološki dizajn; i |
|
(e) |
ograničenje upotrebe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi. |
ČLANAK 57.
Suradnja u području tehničkih prepreka u trgovini
1. Stranke jačaju suradnju u pogledu normi, tehničkih propisa, mjeriteljstva, nadzora tržišta, akreditiranja i postupaka ocjenjivanja sukladnosti radi poboljšavanja uzajamnog razumijevanja njihovih sustava i olakšavanja pristupa njihovim tržištima. U tu svrhu stranke nastoje utvrditi i razviti mehanizme suradnje i inicijative prikladne za određena pitanja ili sektore, uključujući:
|
(a) |
razmjenu informacija i iskustava o pripremi i primjeni njihovih tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti; |
|
(b) |
poticanje suradnje između njihovih tijela nadležnih za mjeriteljstvo, normizaciju, ocjenjivanje sukladnosti i akreditaciju; i |
|
(c) |
razmjenu informacija o razvoju relevantnih regionalnih i multilateralnih foruma povezanih s normama, tehničkim propisima, postupcima ocjenjivanja sukladnosti i akreditacijom. |
2. Kako bi promicale međusobnu trgovinu, stranke:
|
(a) |
nastoje smanjiti razlike koje među njima postoje u području tehničkih propisa, mjeriteljstva, normizacije, nadzora tržišta, akreditiranja i postupaka ocjenjivanja sukladnosti, među ostalim poticanjem upotrebe relevantnih međunarodno usuglašenih instrumenata; |
|
(b) |
promiču, u skladu s međunarodnim pravilima, upotrebu akreditacije kao potpore ocjenjivanju tehničke stručnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njihovih aktivnosti; i |
|
(c) |
promiču sudjelovanje i, ako je moguće, članstvo Kirgiske Republike i njezinih relevantnih nacionalnih tijela u europskim i međunarodnim organizacijama čija se djelatnost odnosi na norme, ocjenjivanje sukladnosti, akreditaciju, mjeriteljstvo i povezane funkcije. |
ČLANAK 58.
Transparentnost
1. Nakon prosljeđivanja predloženog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti središnjem registru notifikacija WTO-a stranka drugoj stranci omogućuje rok od najmanje 60 dana za dostavu pisanih primjedbi, osim ako dođe ili postoji opasnost da će doći do hitnih problema povezanih sa sigurnošću, zdravljem, zaštitom okoliša ili nacionalnom sigurnošću. Stranka mora razmotriti sve razumne zahtjeve za produljenje roka za dostavljanje primjedbi.
2. Ako stranka primi pisane primjedbe od druge stranke o svojem predloženom tehničkom propisu ili postupku ocjenjivanja sukladnosti, ona:
|
(a) |
na zahtjev druge stranke, raspravlja o pisanim primjedbama uz sudjelovanje svojeg nadležnog regulatornog tijela u vrijeme kad ih je moguće uzeti u obzir; i |
|
(b) |
pisanim putem odgovara na primjedbe najkasnije na dan objave tog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti. |
3. Svaka stranka objavljuje na internetskoj stranici svoje odgovore na primjedbe koje primi nakon obavijesti iz stavka 1. najkasnije na dan objave donesenog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti.
4. Svaka stranka na zahtjev druge stranke dostavlja informacije o ciljevima, pravnoj osnovi i obrazloženju tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti koji je donijela ili čije donošenje je predložila.
5. Svaka stranka osigurava da se tehnički propisi i postupci ocjenjivanja sukladnosti koje je donijela objave na internetskim stranicama kojima se može besplatno pristupiti.
6. Svaka stranka u obliku dopune izvorne obavijesti WTO-u dostavlja informacije o donošenju i stupanju na snagu tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti i doneseni konačni tekst.
7. Utvrđuje se razuman rok od objave tehničkih propisa do njihova stupanja na snagu kako bi se gospodarski subjekti druge stranke imali vremena prilagoditi. Izraz „razuman rok” znači razdoblje od najmanje šest mjeseci, osim ako se na taj način ne bi mogli učinkovito ostvariti legitimni ciljevi koji se žele postići.
8. Stranka na odgovarajući način razmatra razuman zahtjev druge stranke, zaprimljen prije isteka roka za podnošenje primjedbi nakon prosljeđivanja predloženog tehničkog propisa WTO-u kako je navedeno u stavku 1., za produljenje roka od donošenja tehničkog propisa do njegova stupanja na snagu, osim u slučajevima kad se radi odgode ne bi mogli učinkovito ostvariti legitimni ciljevi koji se žele postići.
ČLANAK 59.
Obilježavanje i označivanje
1. Stranke su suglasne da tehnički propis može uključivati ili se isključivo odnositi na zahtjeve za obilježavanje ili označivanje. U takvim slučajevima stranke primjenjuju načela iz članka 2.2. Sporazuma o TBT-u.
2. Ako stranka zahtijeva obvezno obilježavanje ili označivanje proizvoda:
|
(a) |
zahtijeva samo informacije koje su relevantne za potrošače ili korisnike proizvoda ili u kojima se navodi sukladnost proizvoda s obveznim tehničkim zahtjevima; |
|
(b) |
ne zahtijeva prethodno odobrenje, registraciju ili certifikaciju etiketa ili oznaka proizvoda, kao ni bilo kakvu isplatu naknade, kao preduvjet za stavljanje na tržište proizvoda koji na drugi način ispunjavaju utvrđene zahtjeve, osim ako je to potrebno s obzirom na rizik koji proizvodi predstavljaju za zdravlje ili život ljudi, životinja ili bilja, okoliš ili nacionalnu sigurnost; |
|
(c) |
kad se zahtijeva da gospodarski subjekti koriste jedinstveni identifikacijski broj, izdaje takav broj gospodarskim subjektima druge stranke bez nepotrebne odgode i na nediskriminirajućoj osnovi; |
|
(d) |
pod uvjetom da elementi navedeni u nastavku nisu obmanjujući, proturječni ili zbunjujući u odnosu na informacije koje se zahtijevaju u stranci koja uvozi robu, ta stranka dopušta:
|
|
(e) |
prihvaća da se označivanje, uključujući dodatno označivanje ili ispravke označivanja, umjesto u zemlji podrijetla može odvijati u carinskim skladištima ili drugim utvrđenim područjima; i |
|
(f) |
ona će, prema potrebi, razmotriti prihvaćanje privremenih ili odstranjivih etiketa, obilježavanja ili označivanja u pratećoj dokumentaciji, a ne fizički pričvršćenih na proizvod. |
ČLANAK 60.
Savjetovanja
1. Stranka može zahtijevati savjetovanje s drugom strankom o svim pitanjima koja se pojave u okviru ovog poglavlja dostavljanjem pisanog zahtjeva koordinatoru za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini druge stranke. Stranke nastoje riješiti to pitanje na obostrano zadovoljavajući način te u tu svrhu mogu sazvati sastanak Odbora za suradnju.
2. Podrazumijeva se da se ovim člankom ne dovode u pitanje prava i obveze stranaka na temelju poglavlja 14.
ČLANAK 61.
Koordinator za poglavlja o tehničkim preprekama u trgovini
1. Svaka stranka predlaže koordinatora za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini i obavješćuje drugu stranku ako se on promijeni. Koordinatori za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini zajedno rade na olakšavanju provedbe ovog poglavlja i suradnje među strankama u svim pitanjima koja se odnose na Sporazum o TBT-u.
2. Funkcije svakog koordinatora za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini uključuju:
|
(a) |
praćenje provedbe ovog poglavlja i upravljanja njime, uključujući sva pitanja povezana s razvojem, donošenjem, primjenom ili provedbom normi, tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti; |
|
(b) |
komunikaciju s koordinatorom za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini druge stranke o inicijativama koje su stranke poduzele za jačanje suradnje usmjerene na razvoj i poboljšanje normi, tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti te razmjenu informacija o promjenama u području normi, tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti na nevladinim, regionalnim i multilateralnim forumima. |
3. Koordinatori za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini međusobno komuniciraju na bilo koji dogovoreni način koji je prikladan za obavljanje njihovih funkcija.
POGLAVLJE 5.
SANITARNA I FITOSANITARNA PITANJA
ČLANAK 62.
Cilj
Cilj je ovog poglavlja utvrditi načela koja se primjenjuju na sanitarne i fitosanitarne mjere u trgovini između stranaka te surađivati u području dobrobiti životinja, zaštite bilja i antimikrobne otpornosti. Stranke primjenjuju načela utvrđena u ovom poglavlju na način kojim se olakšava trgovina i izbjegava stvaranje neopravdanih prepreka trgovini među njima uz istodobno očuvanje razine zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja u svakoj stranci.
ČLANAK 63.
Multilateralne obveze
Stranke potvrđuju svoja prava i obveze u okviru Sporazuma o SPS-u.
ČLANAK 64.
Načela
1. Stranke osiguravaju da se sanitarne i fitosanitarne mjere razvijaju i primjenjuju na temelju načela proporcionalnosti, transparentnosti, nediskriminacije i znanstvene opravdanosti te uzimajući u obzir međunarodne standarde (Međunarodna konvencija o zaštiti bilja, potpisana u Rimu 6. prosinca 1951. (dalje u tekstu „IPPC”), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (dalje u tekstu „OIE”) i Komisija za Codex Alimentarius (dalje u tekstu „Codex Alimentarius”)).
2. Svaka stranka osigurava da se njezinim sanitarnim i fitosanitarnim mjerama ne uspostavlja samovoljna ili neopravdana diskriminacija između njezina državnog područja i državnog područja druge stranke ako vladaju identični ili slični uvjeti. Sanitarne i fitosanitarne mjere ne primjenjuju se na način koji bi činio prikriveno ograničavanje trgovine između stranaka.
3. Stranke osiguravaju da se sanitarne i fitosanitarne mjere, postupci i kontrole provode te da se zahtjevi za informacije koje dostavi nadležno tijelo druge stranke rješavaju bez nepotrebne odgode i na način koji nije manje povoljan za uvezene proizvode u usporedbi s istim domaćim proizvodima.
ČLANAK 65.
Zahtjevi u pogledu uvoza
1. Zahtjevi u pogledu uvoza stranke uvoznice primjenjuju se na cijelom državnom području stranke izvoznice podložno članku 64.
2. Zahtjevi u pogledu uvoza utvrđeni u certifikatima koji mogu biti potrebni za trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima između stranaka temelje se na načelima IPPC-a, OIE-a i Codex Alimentariusa te njihovim relevantnim normama, osim ako su zahtjevi u pogledu uvoza potkrijepljeni znanstveno utemeljenom procjenom rizika koja se provodi u skladu s primjenjivim međunarodnim pravilima predviđenima Sporazumom o SPS-u.
3. Zahtjevi navedeni u uvoznim dozvolama koje je izdala Kirgiska Republika ne smiju sadržavati sanitarne i veterinarske uvjete koji su stroži od onih utvrđenih u certifikatima iz stavka 2. Svaka stranka trebala bi primjenjivati usklađene uvozne certifikate kojima se upravlja na središnjoj razini i koji se primjenjuju na cijelom državnom području stranke izvoznice.
ČLANAK 66.
Mjere povezane sa zdravljem životinja i bilja
U skladu sa Sporazumom o SPS-u i relevantnim normama, smjernicama ili preporukama IPPC-a, OIE-a i Codex Alimentariusa:
|
(a) |
stranke priznaju koncept područjâ slobodnih od štetnih organizama ili bolesti te područjâ s niskom stopom pojavnosti štetnih organizama ili bolesti; |
|
(b) |
stranka uvoznica donosi svoje sanitarne mjere koje se primjenjuju na stranku izvoznicu čije je državno područje zahvaćeno štetnim organizmima ili bolešću na temelju odluke o utvrđivanju zona koju je donijela stranka izvoznica, pod uvjetom da će se tako postići odgovarajuća razina zaštite stranke uvoznice; |
|
(c) |
pri utvrđivanju područjâ slobodnih od štetnih organizama ili bolesti te područjâ s niskom stopom pojavnosti štetnih organizama ili bolesti stranke uzimaju u obzir čimbenike kao što su zemljopisni položaj, ekosustavi, epidemiološki nadzor te djelotvornost sanitarnih ili fitosanitarnih kontrola u takvim područjima. |
ČLANAK 67.
Inspekcije i revizije
Inspekcije i revizije koje je provela stranka uvoznica na državnom području stranke izvoznice kako bi evaluirala i priznala njezine sustave inspekcije i certificiranja obavljaju se u skladu s relevantnim normama, smjernicama i preporukama IPCC-a, OIE-a i Codex Alimentariusa. Troškove nadzora i revizija snosi stranka koja ih provodi.
ČLANAK 68.
Razmjena informacija i suradnja
1. Stranke raspravljaju o postojećim sanitarnim i fitosanitarnim mjerama i mjerama za dobrobit životinja i o njihovu razvoju i provedbi te razmjenjuju informacije o tome. U okviru tih rasprava i razmjena informacija uzimaju se, prema potrebi, u obzir Sporazum o SPS-u i norme, smjernice i preporuke IPPC-a, OIE-a i Codex Alimentariusa.
2. Stranke su suglasne surađivati u pitanjima koja se odnose na sigurnost hrane, zdravlje životinja, dobrobit životinja, zdravlje bilja, zaštitu bilja i antimikrobnu otpornost na način da razmjenjuju informacije, stručno znanje i iskustvo radi jačanja kapaciteta u tim područjima. Takva suradnja može uključivati tehničku pomoć.
3. Stranke, na zahtjev jedne od stranaka, pravovremeno uspostavljaju dijalog o pitanjima sanitarnih i fitosanitarnih mjera kako bi razmotrile pitanja povezana s tim mjerama i druga hitna pitanja obuhvaćena ovim poglavljem. Odbor za suradnju može donijeti pravila za vođenje takvih dijaloga.
4. Stranke određuju i redovito ažuriraju kontaktne točke za komunikaciju o pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem.
ČLANAK 69.
Transparentnost
Svaka stranka:
|
(a) |
osigurava transparentnost u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje se primjenjuju na trgovinu te, posebno, na sanitarne i fitosanitarne zahtjeve koji se primjenjuju na uvoz druge stranke; |
|
(b) |
na zahtjev druge stranke i u roku od dva mjeseca od dana takvog zahtjeva, obavješćuje drugu stranku o zahtjevima koji se primjenjuju na uvoz određenih proizvoda, među ostalim i o tome je li potrebno provesti procjenu rizika; i |
|
(c) |
bez nepotrebne odgode obavješćuje kontaktnu točku druge stranke poštom, telefaksom ili e-poštom o svim ozbiljnim ili znatnim rizicima za zdravlje životinja ili bilja, uključujući hitne slučajeve povezane s hranom koji se odnose na robu kojom se trguje između stranaka. |
POGLAVLJE 6.
TRGOVINA USLUGAMA I ULAGANJA
ČLANAK 70.
Cilj, područje primjene i opseg
1. Stranke, ponovno potvrđujući svoje obveze na temelju Sporazuma o WTO-u, utvrđuju potrebne aranžmane radi poboljšanja recipročnih uvjeta za trgovinu uslugama i ulaganje.
2. Ništa se u ovom poglavlju ne tumači kao uvođenje bilo kakve obveze u odnosu na javnu nabavu na koju se primjenjuju odredbe poglavlja 9.
3. Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na subvencije koje dodjeljuje jedna od stranki.
4. Stranke ponovno potvrđuju pravo na regulaciju na svojem državnom području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike, kao što su zaštita javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš i klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita i zaštita potrošača, zaštita privatnosti i podataka te promicanje i zaštita kulturne različitosti.
5. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada stranki niti se primjenjuje na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravište ili trajno zapošljavanje.
6. Ovo poglavlje ne sprečava stranku da primjenjuje mjere za reguliranje ulaska fizičkih osoba na njezino državno područje ili njihova privremenog boravka na njezinu državnom području, uključujući mjere potrebne za zaštitu integriteta njezinih granica i osiguranje urednog kretanja fizičkih osoba preko njezinih granica, pod uvjetom da se te mjere ne primjenjuju na način kojim bi se poništile ili umanjile povlastice na koje druga stranka ima pravo na temelju ovog poglavlja. Sama činjenica da se za fizičke osobe određene zemlje zahtijeva viza, a za one drugih zemalja ne, ne smatra se poništavanjem ili umanjivanjem povlastica ostvarenih na temelju ovog poglavlja.
7. Za potrebe ovog poglavlja tretman koji je stranka odobrila ne uzima se u obzir:
|
(a) |
ako je dodijeljen na temelju sporazuma kojim se znatno liberalizira trgovina uslugama (uključujući uvjete poslovnog nastana u području usluga) koje ispunjavaju kriterije iz članaka V. i V.a GATS-a ili na temelju sporazuma kojim se znatno liberalizira poslovni nastan u području drugih gospodarskih djelatnosti koje ispunjavaju iste kriterije u odnosu na te djelatnosti; |
|
(b) |
ako proizlazi iz mjera kojima se predviđa priznavanje, među ostalim normi ili kriterija za izdavanje odobrenja, izdavanje dozvola ili certifikata fizičke osobe ili poduzeća za obavljanje gospodarske djelatnosti ili bonitetnih mjera. |
8. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sektor audiovizualnih usluga.
ČLANAK 71.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
|
(a) |
„djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javne vlasti” znači djelatnost koja se ne obavlja, uključujući sve pružene usluge, na komercijalnoj osnovi ni u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih; |
|
(b) |
„podružnica” znači mjesto poslovanja u stranci koje nema pravnu osobnost, prema pojavnom obliku trajnog je karaktera, kao što je produžetak matičnog društva osnovanog u drugoj stranci, ima upravu i materijalno je opremljeno za poslovanje s trećim stranama tako da one, iako znaju da će se, bude li to potrebno, uspostaviti pravna veza s matičnim društvom sa sjedištem u drugoj stranci, ne moraju izravno poslovati s tim matičnim društvom, nego mogu poslovati na mjestu obavljanja poslovne djelatnosti koje predstavlja njegov produžetak; |
|
(c) |
„prekogranično pružanje usluga” znači pružanje usluge:
|
|
(d) |
„gospodarska djelatnost” znači svaka usluga ili djelatnost industrijske, komercijalne i profesionalne naravi ili obrtnička djelatnost, osim usluga koje se pružaju ili djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti; |
|
(e) |
„poduzeće” znači pravna osoba, podružnica ili predstavništvo uspostavljeno osnivanjem poslovne jedinice; |
|
(f) |
„poslovni nastan” znači osnivanje ili stjecanje pravne osobe, među ostalim sudjelovanjem u kapitalu, ili stvaranje podružnice ili predstavništva u Europskoj uniji odnosno u Kirgiskoj Republici radi uspostave ili održavanja trajnih gospodarskih veza; |
|
(g) |
„osoba premještena unutar društva” znači fizička osoba koja je zaposlena u pravnoj osobi stranke ili je partner u toj pravnoj osobi najmanje godinu dana neposredno prije datuma podnošenja zahtjeva za ulazak i privremeni boravak u drugoj stranci i koja je privremeno premještena u poduzeće na državnom području druge stranke koje čini dio iste grupe prve pravne osobe, uključujući njezino predstavništvo, društvo kćer, podružnicu ili matično društvo, uz uvjet da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
|
(h) |
„ulagač” stranke znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi obavljati ili obavlja gospodarsku djelatnost osnivanjem poslovne jedinice u drugoj stranci; |
|
(i) |
„pravna osoba” znači bilo koji pravni subjekt koji je propisno osnovan ili na neki drugi način organiziran sukladno primjenjivom pravu, radi stjecanja dobiti ili ne, te neovisno o tome je li u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući bilo koje trgovačko društvo, zakladu, partnerstvo, zajednički pothvat, poduzeće s jednim vlasnikom ili udruženje; |
|
(j) |
„pravna osoba stranke” znači pravna osoba osnovana u skladu s pravom Europske unije ili njezinih država članica ili pravom Kirgiske Republike koja ima registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja na području Europske unije odnosno na državnom području Kirgiske Republike; ako pravna osoba osnovana u skladu s pravom Europske unije ili njezinih država članica ili pravom Kirgiske Republike ima samo registrirano sjedište ili središnju upravu na području Europske unije odnosno na državnom području Kirgiske Republike, ne smatra se pravnom osobom stranke osim ako obavlja bitne poslovne djelatnosti na području Europske unije odnosno na državnom području Kirgiske Republike; brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Europske unije ili Kirgiske Republike koja su pod kontrolom državljana države članice Europske unije odnosno Kirgiske Republike obuhvaćena su odredbama ovog poglavlja ako su njihova plovila registrirana u državi članici Europske unije odnosno u Kirgiskoj Republici u skladu s njihovim zakonodavstvom te ako plove pod zastavom te države članice Europske unije odnosno Kirgiske Republike; |
|
(k) |
„fizička osoba iz Europske unije” i „fizička osoba iz Kirgiske Republike” znači državljanin jedne od država članica Europske unije odnosno državljanin Kirgiske Republike u skladu s domaćim zakonima i drugim propisima te države članice Europske unije (9) odnosno Kirgiske Republike; |
|
(l) |
„poslovanje” znači vođenje, upravljanje, održavanje, upotreba, uživanje i prodaja ili drugo otuđivanje poduzeća; |
|
(m) |
„usluge” znači sve usluge (10) u svim sektorima, osim usluga koje se pružaju u okviru izvršavanja javne vlasti; |
|
(n) |
„pružatelj usluge” znači fizička ili pravna osoba koja želi pružati ili pruža uslugu; |
|
(o) |
„društvo kći pravne osobe stranke” znači pravna osoba koja je pod kontrolom druge pravne osobe te stranke; |
|
(p) |
„pružanje usluge” znači proizvodnja, distribucija, stavljanje na tržište, prodaja ili isporuka usluge. |
ČLANAK 72.
Tretman najpovlaštenije nacije i nacionalni tretman
1. Kad je riječ o osnivanju i poslovanju poduzeća radi obavljanja gospodarskih djelatnosti na njezinu državnom području, Europska unija ulagačima iz Kirgiske Republike i njihovim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji se odobrava ulagačima iz bilo koje treće zemlje i njihovim poduzećima.
2. Kad je riječ o osnivanju i poslovanju poduzeća radi obavljanja gospodarskih djelatnosti na njezinu državnom području, Kirgiska Republika ulagačima iz Europske unije i njihovim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava svojim ulagačima ili ulagačima iz bilo koje treće zemlje i njihovim poduzećima, ovisno o tome koji je bolji.
3. Podrazumijeva se da se „tretman” iz stavaka 1. i 2. ne odnosi na postupke rješavanja sporova između ulagača i države predviđene u drugim međunarodnim sporazumima. Bitne odredbe u drugim međunarodnim sporazumima koje stranka zaključi s trećom stranom same po sebi ne predstavljaju tretman u skladu s ovim člankom. Mjere stranke u skladu s takvim odredbama (11) mogu predstavljati tretman iz stavaka 1. i 2. i stoga mogu dovesti do kršenja ovog članka.
4. Stavci 1., 2. i 3. ovog članka ne primjenjuju se na zračni prijevoz, prijevoz unutarnjim plovnim putovima i pomorski prijevoz.
ČLANAK 73.
Horizontalna ograničenja usluga
1. Neovisno o bilo kojoj drugoj odredbi ovog poglavlja, od stranke se ne bi trebalo zahtijevati da za sektore ili mjere obuhvaćene GATS-om odobri tretman koji je povoljniji od tretmana koji ta stranka mora odobriti na temelju GATS-a i to za svaki uslužni sektor i podsektor te način pružanja usluge.
2. Podrazumijeva se da se u odnosu na usluge rasporedi posebnih obveza stranaka u okviru GATS-a, uključujući rezerve i, za Europsku uniju, njegov prilog o izuzećima od primjene članka II. (popis iznimaka prema načelu najpovlaštenije nacije) ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio te se primjenjuju.
ČLANAK 74.
Bonitetno izuzeće
1. Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači na način da se sprečava stranku da donese ili provodi mjere opreza, kao što su zaštita ulagača, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima određeni pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu ili pak mjere kojima se osigurava cjelovitost i stabilnost financijskog sustava. Ako takve mjere nisu u skladu s ovim Sporazumom, one se ne upotrebljavaju kao sredstvo izbjegavanja obveza na temelju ovog Sporazuma.
2. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se na način kojim bi se od bilo koje stranke zahtijevalo otkrivanje informacija u vezi s poslovima i računima pojedinačnih klijenata, kao ni bilo kojih povjerljivih ili zaštićenih informacija kojima raspolažu javna tijela.
ČLANAK 75.
Uskraćivanje povlastica
Stranka može uskratiti povlastice iz ovog poglavlja pravnoj osobi druge stranke ili poduzeću koje je osnovala ta pravna osoba na njezinu državnom području ako stranka koja uskraćuje povlastice donese ili provodi mjere povezane s održavanjem međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući zaštitu ljudskih prava:
|
(a) |
kojima se zabranjuju transakcije s tom pravnom osobom ili njezinim poduzećem; ili |
|
(b) |
koje bi se kršile ili zaobišle ako bi se povlastice iz ovog poglavlja priznale toj pravnoj osobi ili njezinom poduzeću, uključujući slučajeve u kojima se mjerama zabranjuju transakcije s fizičkom osobom koja je vlasnik ili kontrolira tu pravnu osobu ili njezino poduzeće. |
ČLANAK 76.
Osobe premještene unutar društva
1. Svaka stranka dopušta ulagačima druge stranke da u svojim poduzećima zapošljavaju fizičke osobe te druge stranke pod uvjetom da su ti zaposlenici osobe premještene unutar društva.
2. Ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba iz stavka 1. dopušten je tijekom sljedećih razdoblja:
|
(a) |
za direktore ili izvršne direktore, do tri godine; |
|
(b) |
za stručnjake, do tri godine; i |
|
(c) |
za pripravnike, do godinu dana. |
3. Svi zahtjevi u skladu sa zakonima i drugim propisima stranaka povezani s ulaskom, boravkom, radom i mjerama socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama.
4. Ovaj se članak ne primjenjuje ako je namjera ili učinak privremenog boravka osobe premještene unutar društva ometati ili na drugi način utjecati na ishod bilo kojeg radnog ili upravljačkog spora ili pregovora.
ČLANAK 77.
Postupna liberalizacija ulaganja
Stranke prepoznaju važnost odobravanja nacionalnog tretmana ulagačima druge stranke u odnosu na poslovni nastan i poslovanje poduzećâ na njihovom državnom području te će razmotriti mogućnost ostvarivanja tog cilja na obostrano zadovoljavajući način i uzimajući u obzir sve preporuke Odbora za suradnju.
ČLANAK 78.
Klauzula o mirovanju
1. Stranke nastoje u najvećoj mogućoj mjeri izbjeći poduzimanje svih mjera ili radnji kojima se dodatno ograničavaju uvjeti poslovnog nastana i poslovanja poduzeća ulagača druge stranke na njihovom državnom području u odnosu na stanje zatečeno na dan prije dana potpisivanja ovog Sporazuma.
2. Djelujući u duhu partnerstva i suradnje te s obzirom na poglavlje 13., Kirgiska Republika obavješćuje Europsku uniju o svojoj namjeri da donese nove zakone ili propise kojima bi se mogli dodatno ograničiti uvjeti poslovnog nastana ili poslovanja poduzeća ulagača iz Europske unije u Kirgiskoj Republici u odnosu na stanje zatečeno na dan prije dana potpisivanja ovog Sporazuma.
3. Europska unija može zatražiti od Kirgiske Republike da dostavi nacrte novih zakona ili propisa iz stavka 2. i da pokrene savjetovanje o takvim nacrtima.
4. Ako bi novi zakoni ili propisi uvedeni u Kirgiskoj Republici doveli do dodatnog ograničavanja uvjeta poslovanja poduzeća ulagača iz Europske unije u odnosu na stanje zatečeno na dan prije dana potpisivanja ovog Sporazuma, ti se zakoni ili propisi ne smiju primjenjivati tri godine nakon njihova stupanja na snagu na ona poduzeća koja su već imala poslovni nastan u Kirgiskoj Republici u trenutku njihova stupanja na snagu.
5. Podrazumijeva se da se porezne mjere koje Kirgiska Republika primjenjuje na nediskriminirajući način ne smatraju restriktivnijima u smislu stavka 4.
ČLANAK 79.
Prekogranično pružanje usluga
1. Stranke se obvezuju, u skladu s odredbama ovog poglavlja, poduzeti potrebne korake kako bi postupno omogućile prekogranično pružanje usluga između stranaka, uzimajući u obzir razvoj njihovih uslužnih sektora.
2. Vijeće za suradnju daje preporuke za provedbu ovog članka.
ČLANAK 80.
Suradnja za tržišno orijentirani uslužni sektor u Kirgiskoj Republici
Stranke surađuju radi razvijanja tržišno orijentiranog uslužnog sektora u Kirgiskoj Republici.
ČLANAK 81.
Usluge pomorskog prijevoza:
1. Stranke primjenjuju načelo neograničenog pristupa međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi.
2. Pri primjeni načela iz stavka 1., stranke:
|
(a) |
ne uključuju dogovore o raspodjeli tereta u buduće bilateralne sporazume s trećim zemljama o uslugama u pomorskom prometu, uključujući prijevoz suhog i tekućeg rasutog tereta i linijski promet, a takve dogovore o raspodjeli tereta koji postoje u prethodnim sporazumima otkazuju u razumnom roku; i |
|
(b) |
nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju i suzdržavaju se od uvođenja jednostranih mjera i upravnih, tehničkih i drugih prepreka koje bi mogle činiti prikriveno ograničenje ili imati diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu. |
ČLANAK 82.
Ostale usluge prijevoza
Radi osiguravanja koordiniranog razvoja prometa između stranaka, prilagođenog njihovim komercijalnim potrebama, posebnim sporazumima o kojima su stranke pregovarale nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma mogu se regulirati uvjeti uzajamnog pristupa tržištu i pružanja usluga u cestovnom i željezničkom prijevozu te prijevozu unutarnjim plovnim putovima i, prema potrebi, zračnom prijevozu.
POGLAVLJE 7.
KRETANJA KAPITALA, PLAĆANJA I PRIJENOSI I PRIVREMENE ZAŠTITNE MJERE
ČLANAK 83.
Tekući račun
Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog Sporazuma, stranke dopuštaju sva plaćanja koja se odnose na transakcije na tekućem računu platne bilance između stranaka, u slobodno konvertibilnoj valuti, i u skladu sa Statutom Međunarodnog monetarnog fonda donesenim na monetarnoj i financijskoj konferenciji Ujedinjenih naroda 22. srpnja 1944., kako je primjenjivo.
ČLANAK 84.
Kretanje kapitala
1. U pogledu transakcija na kapitalnom računu i financijskom računu platne bilance, svaka stranka od stupanja na snagu ovog Sporazuma osigurava slobodno kretanje kapitala koji se odnosi na izravna ulaganja koja su ostvarena u skladu s pravom zemlje primjenjivim na njezinu državnom području i u skladu s odredbama poglavlja 6., kao i likvidaciju ili povrat takvog uloženog kapitala i bilo koje dobiti nastale na temelju njega.
2. Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ovog Sporazuma, nijedna stranka ne smije uvesti nova ograničenja kretanja kapitala i tekućih plaćanja između rezidenata država članica Europske unije i Kirgiske Republike ni dodatno ograničavati postojeće aranžmane.
3. Stranke se međusobno savjetuju radi olakšavanja međusobnog kretanja kapitala kako bi promicale trgovinu i ulaganja.
ČLANAK 85.
Primjena zakona i drugih propisa povezanih s kretanjem kapitala, plaćanjima ili prijenosima
1. Člancima 83. i 84. stranku se ne sprečava da primjenjuje svoje zakone i druge propise koji se odnose na:
|
(a) |
stečaj, nesolventnost ili zaštitu prava vjerovnika; |
|
(b) |
izdavanje financijskih instrumenata te trgovanje njima; |
|
(c) |
financijsko izvještavanje ili vođenje evidencije o kretanju kapitala, plaćanjima ili prijenosima ako su potrebni za pomoć tijelima za izvršavanje zakonodavstva ili financijskim regulatornim tijelima; |
|
(d) |
kaznena ili kažnjiva djela, prijevarnu ili zavaravajuću praksu; |
|
(e) |
osiguravanje usklađenosti s rješenjima ili presudama u sudskim postupcima; ili |
|
(f) |
sustav socijalne sigurnosti, javni mirovinski sustav ili sustav obvezne štednje. |
2. Zakoni i drugi propisi iz stavka 1. ne primjenjuju se na proizvoljan ili diskriminirajući način ni na neki drugi način koji čini prikriveno ograničavanje kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa.
ČLANAK 86.
Privremene zaštitne mjere
1. U izvanrednim okolnostima ozbiljnih poteškoća za provedbu monetarne ili tečajne politike, kad je riječ o Kirgiskoj Republici ili državi članici Europske unije čija valuta nije euro, ili za funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, kad je riječ o Europskoj uniji, ili opasnosti od tih poteškoća, predmetna stranka može donijeti ili provoditi zaštitne mjere koje se primjenjuju na kretanja kapitala, plaćanja ili prijenose u razdoblju od najviše šest mjeseci.
2. Mjere iz stavka 1. ograničavaju se na ono što je strogo potrebno.
ČLANAK 87.
Ograničenja u slučaju poteškoća s platnom bilancom i poteškoća s vanjskim financiranjem
1. Ako ima ozbiljnih poteškoća s platnom bilancom ili vanjskih financijskih poteškoća ili postoji opasnost od takvih poteškoća, stranka može donijeti ili provoditi mjere ograničavanja koje se primjenjuju na kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa. (12)
2. Mjere iz stavka 1.:
|
(a) |
moraju biti u skladu sa Statutom Međunarodnog monetarnog fonda, ako je primjenjivo; |
|
(b) |
ne premašuju one koje su potrebne za savladavanje ozbiljnih poteškoća s platnom bilancom ili vanjskih financijskih poteškoća ili opasnosti od takvih poteškoća; |
|
(c) |
privremene su i postupno se ukidaju u skladu s poboljšanjem okolnosti iz stavka 1.; |
|
(d) |
takve su da se njima izbjegava nanošenje nepotrebne štete komercijalnim, gospodarskim i financijskim interesima druge stranke; |
|
(e) |
takve su da se njima osigurava postupanje prema drugoj stranci koje nije manje povoljno od postupanja prema državi koja nije stranka u sličnim situacijama; |
3. U slučaju trgovine robom svaka stranka može donijeti ograničavajuće mjere radi zaštite svojeg vanjskog financijskog položaja ili svoje platne bilance. Takve su mjere u skladu s GATT-om iz 1994. te Dogovorom o odredbama o platnoj bilanci iz Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.
4. U slučaju trgovine uslugama svaka stranka može donijeti ograničavajuće mjere radi zaštite svojeg vanjskog financijskog položaja ili svoje platne bilance. Takve su mjere u skladu s člankom XII. GATS-a.
5. Stranka koja provodi ili je donijela mjere iz stavaka 1. i 2. o njima odmah obavješćuje drugu stranku.
6. Ako se donesu ili provode mjere ograničenja na temelju ovog članka, odmah se održava savjetovanje u okviru Odbora za suradnju, osim ako se savjetovanje održava u okviru drugog tijela. U okviru savjetovanja ocjenjuju se poteškoće s platnom bilancom ili vanjske financijske poteškoće koje su dovele do predmetnih mjera uzimajući u obzir, među ostalim, čimbenike kao što su:
|
(a) |
narav i opseg poteškoća s platnom bilancom ili vanjskih financijskih poteškoća; |
|
(b) |
vanjsko gospodarsko i trgovinsko okruženje; i |
|
(c) |
alternativne korektivne mjere koje su eventualno dostupne. |
7. Tijekom savjetovanja iz stavka 6. ocjenjuje se usklađenost ograničavajućih mjera sa stavcima 1. i 2. Prihvaćaju se svi relevantni nalazi Međunarodnog monetarnog fonda statističke ili činjenične prirode ako su dostupni, a u zaključcima se uzima u obzir ocjena platne bilance koju je izradio Međunarodni monetarni fond i vanjski financijski položaj predmetne stranke.
POGLAVLJE 8.
PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
OPĆE ODREDBE
ČLANAK 88.
Ciljevi
Ciljevi su ovog poglavlja:
|
(a) |
olakšati proizvodnju i komercijalizaciju inovativnih i kreativnih proizvoda i usluga između stranaka te time doprinijeti održivijem i uključivijem gospodarstvu stranki; |
|
(b) |
olakšati i urediti trgovinu između stranaka te smanjiti poremećaje i prepreke u takvoj trgovini; i |
|
(c) |
postići odgovarajuću i djelotvornu razinu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva. |
ČLANAK 89.
Priroda i opseg obveza
1. Stranke provode međunarodne ugovore koji se odnose na prava intelektualnog vlasništva kojih su stranke, uključujući Sporazum o TRIPS-u. Ovim poglavljem dopunjuju se i dodatno preciziraju prava i obveze svake stranke na temelju Sporazuma o TRIPS-u i drugih međunarodnih ugovora u području intelektualnog vlasništva kojih su stranke.
2. Za potrebe ovog poglavlja pojam „prava intelektualnog vlasništva” odnosi se na sve kategorije intelektualnog vlasništva iz članaka od 92. do 136. ovog Sporazuma i odjeljaka od 1. do 7. dijela II. Sporazuma o TRIPS-u.
3. Zaštita intelektualnog vlasništva uključuje zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja iz članka 10.a Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva od 20. ožujka 1883., kako je izmijenjena 28. rujna 1979. (dalje u tekstu „Pariška konvencija”).
4. Ovim se poglavljem ne sprečava stranke da primjenjuju svoje zakonodavstvo kojim se uvode viši standardi za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva pod uvjetom da su u skladu s ovim poglavljem.
ČLANAK 90.
Iscrpljenje
1. Svaka stranka uspostavlja nacionalni ili regionalni režim za iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva, u skladu sa svojim zakonodavstvom o autorskom pravu i srodnim pravima i žigovima.
2. U području autorskih i srodnih prava iscrpljenje prava primjenjuje se samo na javnu distribuciju izvornika djela ili njegovih umnoženih primjeraka prodajom ili na drugi način.
ČLANAK 91.
Nacionalni tretman
1. Kad je riječ o pravima intelektualnog vlasništva obuhvaćenima ovim poglavljem, svaka stranka državljanima druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava svojim državljanima u odnosu na zaštitu (13) prava intelektualnog vlasništva uz iznimke koje su već predviđene u:
|
(a) |
Pariškoj konvenciji; |
|
(b) |
Bernskoj konvenciji za zaštitu književnih i umjetničkih djela donesenoj u Bernu 9. rujna 1886. (dalje u tekstu „Bernska konvencija”); |
|
(c) |
Međunarodnoj konvenciji za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za emitiranje, sastavljenoj u Rimu 26. listopada 1961. (dalje u tekstu „Rimska konvencija”); ili |
|
(d) |
Ugovoru o intelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim krugovima donesenom u Washingtonu 26. svibnja 1989. |
Kad je riječ o izvođačima, proizvođačima fonograma i organizacijama za emitiranje, obveza iz prvog podstavka primjenjuje se samo u odnosu na prava predviđena ovim Sporazumom.
2. Stranka može koristiti iznimke koje su već predviđene međunarodnim instrumentima iz stavka 1. u odnosu na svoje sudske i upravne postupke, među ostalim zahtijevati od državljanina druge stranke da odredi adresu za dostavu postupka na njezinu državnom području ili da imenuje zastupnika na njezinu državnom području, pod uvjetom da su takve iznimke:
|
(a) |
potrebne za osiguravanje sukladnosti sa zakonima ili propisima stranke koji nisu u suprotnosti s ovim poglavljem; i |
|
(b) |
ne primjenjuju se na način koji bi činio prikriveno ograničavanje trgovine. |
3. Stavak 1. ne primjenjuje se na postupke predviđene u multilateralnim sporazumima sklopljenima u okviru Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu „WIPO”) koji se odnose na stjecanje ili ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva.
NORME U PODRUČJU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
AUTORSKA I SRODNA PRAVA
ČLANAK 92.
Međunarodni sporazumi
1. Svaka stranka ponovno potvrđuje svoju predanost:
|
(a) |
Bernskoj konvenciji; |
|
(b) |
Rimskoj konvenciji; |
|
(c) |
Ugovoru o autorskom pravu WIPO-a, donesenom u Ženevi 20. prosinca 1996.; |
|
(d) |
Ugovoru o izvedbama i fonogramima WIPO-a, donesenom u Ženevi 20. prosinca 1996.; i |
|
(e) |
Ugovoru iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim te osobama koje imaju druge smetnje pri čitanju otisnutog teksta, donesenom u Marakešu 28. lipnja 2013. |
2. Svaka se stranka pridržava Pekinškog ugovora o audiovizualnim izvedbama donesenog u Pekingu 24. lipnja 2012. i poduzima sve mjere koje su potrebne da ga ratificira ili mu pristupi.
ČLANAK 93.
Autori
Svaka stranka autorima osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:
|
(a) |
izravno ili neizravno, privremeno ili trajno reproduciranje njihovih djela bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično; |
|
(b) |
svaki oblik javne distribucije izvornika njihovih djela ili njegovih umnoženih primjeraka prodajom ili na drugi način; |
|
(c) |
svako priopćavanje njihovih djela javnosti, žično ili bežično, uključujući činjenje njihovih djela dostupnim javnosti tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; i |
|
(d) |
komercijalno iznajmljivanje izvornika ili umnoženih primjeraka njihovih djela javnosti. |
ČLANAK 94.
Izvođači
Svaka stranka izvođačima osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:
|
(a) |
fiksiranje (14) vlastitih izvedbi; |
|
(b) |
izravno ili neizravno, privremeno ili trajno reproduciranje fiksacija njihovih izvedbi bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično; |
|
(c) |
distribuciju fiksacija njihovih izvedbi prodajom ili na drugi način; |
|
(d) |
činjenje dostupnim javnosti fiksacija njihovih izvedbi, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; |
|
(e) |
bežično radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti njihovih izvedbi, osim ako već sama izvedba predstavlja radiodifuzijsko emitiranje ili se izvedba reproducira s fiksacije; i |
|
(f) |
komercijalno iznajmljivanje fiksacija njihovih izvedbi. |
ČLANAK 95.
Proizvođači fonograma
Svaka stranka proizvođačima fonograma osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:
|
(a) |
izravno ili neizravno, privremeno ili trajno reproduciranje njihovih fonograma bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično; |
|
(b) |
distribuciju njihovih fonograma, prodajom ili na drugi način, uključujući umnožene primjerke; |
|
(c) |
činjenje njihovih fonograma dostupnim javnosti, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; i |
|
(d) |
komercijalno iznajmljivanje njihovih fonograma. |
ČLANAK 96.
Organizacije za emitiranje
Svaka stranka organizacijama za emitiranje osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:
|
(a) |
fiksiranje vlastitih programa, neovisno o tome emitiraju li se ti programi žično ili bežično, među ostalim kabelom ili satelitom; |
|
(b) |
izravno ili neizravno, privremeno ili trajno reproduciranje fiksacija njihovih programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično, neovisno o tome emitiraju li se ti programi žično ili bežično, među ostalim kabelom ili satelitom; |
|
(c) |
činjenje dostupnim javnosti fiksacija njihovih programa, neovisno o tome je li riječ o žičnom ili bežičnom radiodifuzijskom emitiranju, među ostalim kabelom ili satelitom, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; |
|
(d) |
distribuciju prodajom ili na drugi način, fiksacija njihovih programa uključujući njihove umnožene primjerke, neovisno o tome je li riječ o žičnom ili bežičnom radiodifuzijskom emitiranju, među ostalim kabelom ili satelitom; i |
|
(e) |
ponovno bežično radiodifuzijsko emitiranje njihovih programa i priopćavanja njihovih programa javnosti ako se to priopćavanje odvija na javno dostupnim mjestima uz plaćanje ulaznice. |
ČLANAK 97.
Radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe (15)
1. Svaka stranka izvođačima i proizvođačima fonograma osigurava pravo na primjerenu naknadu ako se fonogram objavljen u komercijalne svrhe ili reprodukcija takvog fonograma koristi za radiodifuzijsko emitiranje ili za bilo kakvu komunikaciju prema javnosti.
2. Svaka stranka osigurava da relevantni izvođači i proizvođači fonograma dijele naknadu iz stavka 1. Ako nema sporazuma između izvođača i proizvođača fonograma, svaka stranka može odrediti uvjete prema kojima će međusobno dijeliti naknadu.
ČLANAK 98.
Trajanje zaštite
1. Prava autora djela traju doživotno i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na dan na koji je djelo zakonito objavljeno.
2. Trajanje zaštite glazbene kompozicije s riječima istječe 70 godina nakon smrti posljednje od sljedećih živućih osoba, bez obzira na to jesu li te osobe određene kao koautori: autora stihova i skladatelja glazbene kompozicije pod uvjetom da su oba doprinosa posebno stvorena za predmetnu glazbenu kompoziciju s riječima.
3. U slučaju djela na kojem postoji zajedničko autorsko pravo rok iz stavka 1. računa se od smrti koautora koji je najdulje živio.
4. U slučaju anonimnih djela i djela pod pseudonimima trajanje zaštite iznosi 70 godina od zakonite objave. Međutim, ako pseudonim autora ne dovodi u sumnju njegov identitet ili ako autor otkrije svoj identitet tijekom razdoblja iz prve rečenice ovog stavka, primjenjuje se trajanje zaštite iz stavka 1.
5. Trajanje zaštite kinematografskih ili audiovizualnih djela istječe 70 godina nakon smrti posljednje od sljedećih živućih osoba, bez obzira na to jesu li te osobe određene kao koautori:
|
(a) |
glavnog redatelja; |
|
(b) |
scenarista; |
|
(c) |
pisca dijaloga; i |
|
(d) |
skladatelja glazbe posebno stvorene za korištenje u kinematografskom ili audiovizualnom djelu. |
Kirgiska Republika može isključiti ili dodati jednu ili više osoba na taj popis u svojem zakonu.
6. Prava organizacija za emitiranje prestaju istekom 50 godina od prvog radiodifuzijskog emitiranja bez obzira na to je li to radiodifuzijsko emitiranje preneseno žično ili bežično, među ostalim putem kabela ili satelita.
7. Prava izvođača prestaju istekom 50 godina od datuma fiksiranja izvedbe. Međutim, ako je fiksacija izvedbe zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti unutar tog razdoblja, razdoblje zaštite računa se od datuma prve takve objave ili takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome što je bilo prije.
Kad je riječ o fiksiranju izvedbe na fonogram, trajanje zaštite iznosi 70 godina nakon datuma prve takve objave ili priopćavanja javnosti.
8. Prava proizvođača fonograma prestaju istekom 50 godina od fiksiranja fonograma. Međutim, ako je fonogram bio zakonito objavljen u tom razdoblju, ta prava prestaju istekom 70 godina od prve takve objave. Ako fonogram nije zakonito objavljen u razdoblju iz prve rečenice i ako je u tom razdoblju zakonito priopćen javnosti, navedena prava prestaju istekom 70 godina od datuma prvog zakonitog priopćavanja javnosti. Svaka stranka može donijeti mjere kako bi osigurala da izvođači i proizvođači fonograma pravedno dijele dobit ostvarenu tijekom 20 godina zaštite nakon isteka 50 godina.
9. Uvjeti utvrđeni u ovom članku izračunavaju se od 1. siječnja godine koja slijedi nakon događaja.
10. Svaka stranka može predvidjeti dulje trajanje zaštite od onog predviđenog ovim člankom.
11. Najkasnije dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Kirgiska Republika osigurava uvjete zaštite iz ovog članka.
ČLANAK 99.
Pravo slijeđenja
1. Svaka stranka u korist autora izvornog grafičkog ili likovnog umjetničkog djela određuje pravo slijeđenja, koje se definira kao neotuđivo pravo, kojeg se nije moguće odreći, čak ni unaprijed, na udio u prodajnoj cijeni ostvarenoj svakom preprodajom tog djela koja uslijedi nakon što ga autor proda prvi put.
2. Pravo iz stavka 1. primjenjuje se na sve radnje preprodaje u koje su kao prodavatelji, kupci ili posrednici uključene osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama, na primjer javne dražbe, umjetničke galerije i općenito svi trgovci umjetninama.
3. Svaka stranka može propisati da se pravo iz stavka 1. ne primjenjuje na radnje preprodaje ako je prodavatelj stekao djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije te preprodaje i ako prodajna cijena nije veća od određenog najnižeg iznosa.
4. Postupak naplate naknade i njezin iznos utvrđuju se nacionalnim zakonodavstvom.
ČLANAK 100.
Kolektivno upravljanje pravima
1. Stranke promiču suradnju između svojih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u svrhu promicanja raspoloživosti djela i drugih zaštićenih sadržaja na državnim područjima stranaka i prijenosa prihoda od prava za korištenje takvih djela ili drugih zaštićenih sadržaja između odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
2. Svaka stranka promiče transparentnost organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, posebno u smislu prihoda od prava koje prikupljaju, odbitaka koje primjenjuju na prihode od prava koje prikupljaju, korištenja prikupljenih prihoda od prava, politike raspodjele i njihova repertoara.
3. Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava s poslovnim nastanom na državnom području jedne stranke na temelju sporazuma o zastupanju zastupa drugu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava s poslovnim nastanom na području druge stranke, stranke se obvezuju osigurati da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava zastupateljica ne diskriminira nositelje prava iz organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koju zastupa.
4. Svaka stranka nastoji osigurati da, ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem na državnom području jedne stranke na temelju sporazuma o zastupanju zastupa drugu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem na državnom području druge stranke, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava zastupateljica točno, redovito i savjesno isplaćuje iznose koje duguje organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju zastupa te joj dostavlja informacije o iznosu tantijema naplaćenih u njezino ime i svim odbicima od tih tantijema.
ČLANAK 101.
Iznimke i ograničenja
Svaka stranka ograničenja ili iznimke od prava utvrđenih u člancima od 93. do 96. primjenjuje samo na određene posebne slučajeve koji nisu u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem djela ili drugog sadržaja i koji neopravdano ne dovode u pitanje zakonite interese nositelja prava.
ČLANAK 102.
Zaštita tehnoloških mjera
1. Svaka stranka osigurava pravnu zaštitu protiv izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera od strane osobe ako ta osoba zna ili ima osnova znati da provodi izbjegavanje učinkovite tehnološke mjere.
2. Svaka stranka osigurava pravnu zaštitu protiv proizvodnje, uvoza, distribucije, prodaje, iznajmljivanja, oglašavanja u svrhu prodaje ili iznajmljivanja, ili posjedovanja uređaja, proizvoda ili komponenata u komercijalne svrhe ili pružanja usluga:
|
(a) |
koji se promiču, oglašavaju ili stavljaju na tržište u svrhu izbjegavanja djelotvorne tehnološke mjere; |
|
(b) |
koji osim izbjegavanja djelotvorne tehnološke mjere imaju samo ograničenu komercijalnu svrhu ili upotrebu; ili |
|
(c) |
koji su ponajprije osmišljeni, proizvedeni, prilagođeni ili se izvode u svrhu omogućivanja ili olakšavanja izbjegavanja djelotvorne tehnološke mjere. |
3. Za potrebe ovog pododjeljka izraz „tehnološke mjere” znači svaka tehnologija, uređaj ili komponenta koja je, u uobičajenom okviru njezina rada, osmišljena za sprečavanje ili ograničavanje radnji, u pogledu djela i drugih sadržaja, koje nije odobrio nositelj autorskih ili srodnih prava kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvom. Tehnološke mjere smatraju se „djelotvornima” ako nositelji prava upotrebu zaštićenog djela ili drugog sadržaja kontroliraju putem primjene postupka nadzora pristupa ili postupka zaštite, poput enkripcije, premetanja ili druge transformacije djela ili drugog sadržaja ili primjenom mehanizma kontrole umnožavanja kojim se ostvaruje cilj zaštite.
4. Neovisno o pravnoj zaštiti predviđenoj u stavku 1. ovog članka, ako nositelji prava ne poduzimaju dobrovoljne mjere, svaka stranka može prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala da odgovarajuća pravna zaštita od izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera utvrđenih u skladu s ovim člankom ne sprečava korisnike iznimaka ili ograničenja utvrđenih u skladu s člankom 101. da koriste takve iznimke ili ograničenja.
ČLANAK 103.
Obveze povezane s informacijama o upravljanju pravima
1. Svaka stranka osigurava pravnu zaštitu protiv svake osobe koja svjesno i neovlašteno obavlja jednu od sljedećih radnji ako ta osoba zna ili ima osnova znati da na taj način čini, omogućuje, olakšava ili prikriva povredu autorskih ili srodnih prava predviđenih nacionalnim zakonodavstvom:
|
(a) |
uklanjanje ili izmjenu bilo koje informacije o upravljanju pravima u elektroničkom obliku; i |
|
(b) |
distribuciju, uvoz za distribuciju, radiodifuzijsko emitiranje, priopćavanje javnosti ili činjenje dostupnim javnosti djela i drugog sadržaja zaštićenog na temelju ovog potpoglavlja s kojeg su neovlašteno uklonjene ili izmijenjene elektroničke informacije o upravljanju pravima. |
2. Za potrebe ovog članka, „informacije o upravljanju pravima” znači sve informacije od nositelja prava koje identificiraju djelo ili drugi sadržaj iz ovog članka, autora ili bilo kojeg drugog nositelja prava ili informacije o uvjetima korištenja djela ili drugog sadržaja te svi brojevi ili kodovi koji predstavljaju takve informacije.
3. Stavak 2. primjenjuje se ako je informacija o upravljanju pravima povezana s umnoženim primjerkom djela ili drugog sadržaja ili se pojavljuje u vezi s priopćavanjem djela ili drugog sadržaja iz ovog članka javnosti.
ŽIGOVI
ČLANAK 104.
Međunarodni sporazumi
Svaka stranka:
|
(a) |
pristupa Protokolu koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, donesen u Madridu 27. lipnja 1989., kako je izmijenjen 3. listopada 2006. i 12. studenoga 2007.; |
|
(b) |
poštuje Ugovor o pravu žiga sklopljen u Ženevi 27. listopada 1994. i Nicanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga u svrhu registriranja žigova od 15. lipnja 1957.; i |
|
(c) |
poduzima sve potrebne mjere kako bi pristupila Singapurskom ugovoru o pravu žigova potpisanom u Singapuru 27. ožujka 2006. |
ČLANAK 105.
Znakovi od kojih se žig može sastojati
1. Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika robe ili pakiranja robe, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za:
|
(a) |
razlikovanje robe ili usluga jednoga poduzeća od robe ili usluga drugih poduzeća; i |
|
(b) |
prikazivanje u registru žigova svake stranke tako da nadležnim tijelima i javnosti omogućuje određivanje točnog i jasnog predmeta zaštite koja je pružena njegovu nositelju. |
2. Najkasnije pet godina od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Kirgiska Republika nastoji omogućiti registraciju zvuka kao žiga.
ČLANAK 106.
Prava koja proizlaze iz žiga, među ostalim za robu u provozu
1. Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz tog žiga. Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova pristanka u trgovačkom prometu koriste svaki znak:
|
(a) |
koji je istovjetan njegovu registriranom žigu u odnosu na robu ili usluge koji su istovjetni onima za koje je žig registriran; |
|
(b) |
ako, s obzirom na to da je istovjetan ili sličan registriranom žigu i zato što su roba ili usluge obuhvaćeni tim žigom istovjetni ili slični onima obuhvaćenima znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, uključujući vjerojatnost dovođenja znaka u vezu sa žigom. |
2. Nositelj registriranog žiga usto ima pravo na sprečavanje svih trećih strana da, u kontekstu trgovačke djelatnosti, u stranku u kojoj je žig registriran unesu robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet ako ta roba, uključujući pakiranje, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi žig koji je jednak žigu registriranom za tu robu ili koji se u svojim ključnim aspektima ne može razlikovati od tog žiga. (16)
3. Pravo nositelja žiga iz stavka 2. prestaje važiti ako deklarant ili posjednik robe tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede registriranog žiga dokaže da nositelj registriranog žiga nije ovlašten zabraniti stavljanje proizvoda na tržište u zemlji krajnjeg odredišta.
ČLANAK 107.
Postupak registracije
1. Svaka stranka osigurava sustav za registraciju žigova u kojem se svaka pravomoćna negativna odluka koju donese nadležno tijelo za žigove, uključujući djelomično odbijanje registracije, dostavlja pisanim putem relevantnoj stranci, propisno obrazložena i uz mogućnost ulaganja žalbe.
2. Svaka stranka trećim stranama pruža mogućnost da ulože prigovor na prijavu žiga ili, prema potrebi, registraciju žiga. Takvi su postupci prigovora kontradiktorni.
3. Svaka stranka osigurava javno dostupne elektroničke baze podataka o prijavama i registracijama žigova. Kirgiska Republika dužna je najkasnije dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma uspostaviti elektroničku bazu podataka o prijavama žigova iz prve rečenice ovog stavka, pod uvjetom da je Europska unija pružila odgovarajuću tehničku pomoć u skladu s pravom Europske unije.
ČLANAK 108.
Dobro poznati žigovi
U svrhu provedbe zaštite dobro poznatih žigova, u skladu s člankom 6.a Pariške konvencije i člankom 16. stavcima 2. i 3. Sporazuma o TRIPS-u, svaka stranka primjenjuje Zajedničku preporuku o zaštiti dobro poznatih žigova koju su donijele Skupština Pariške unije za zaštitu industrijskog vlasništva i Opća skupština WIPO-a na 34. seriji zasjedanja skupština država članica WIPO-a održanoj od 20. do 29. rujna 1999.
ČLANAK 109.
Iznimke od prava koja proizlaze iz žiga
1. Svaka stanka:
|
(a) |
predviđa ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga, kao što je pravedna upotreba opisnih izraza, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla; i |
|
(b) |
može predvidjeti druge ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga. |
Pri predviđanju ograničenih iznimaka iz točaka (a) i (b) prvog stavka svaka stranka uzima u obzir legitimne interese nositelja žiga i trećih strana.
2. Žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani upotrebu sljedećeg, pod uvjetom da to koristi u skladu s ustaljenom i poštenom praksom u industrijskoj i trgovačkoj djelatnosti:
|
(a) |
imena ili adrese treće strane ako je ta treća strana fizička osoba; |
|
(b) |
znakova ili podataka koji se odnose na vrstu, kvalitetu, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje robe ili pružanja usluge ili karakteristike robe ili usluga; i |
|
(c) |
žiga ako je tim žigom potrebno naznačiti namjenu robe ili usluge, posebno ako je riječ o priboru ili rezervnim dijelovima. |
3. Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani da u trgovačkom prometu koristi ranije pravo koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema zakonodavstvu predmetnih stranaka i u granicama državnog područja na kojem je priznato.
ČLANAK 110.
Razlozi za opoziv
1. Svaka stranka propisuje da žig može biti opozvan ako se u neprekinutom razdoblju od najmanje tri godine nije stvarno upotrebljavao na odgovarajućem državnom području u odnosu na robu ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za neupotrebu.
2. Nitko ne može zahtijevati da se prava nositelja na žig opozovu ako je u razdoblju između isteka minimalnog trogodišnjeg razdoblja i podnošenja zahtjeva za opoziv započela ili se nastavila stvarna upotreba žiga.
3. Početak ili nastavak upotrebe u razdoblju od tri mjeseca koje prethodi podnošenju zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije nakon isteka neprekinutog petogodišnjeg razdoblja neupotrebe, ne uzima se u obzir ako su pripreme za početak ili nastavak upotrebe počele tek nakon što je nositelj saznao da zahtjev za opoziv može biti podnesen.
4. Žig se može opozvati i ako nakon datuma registracije:
|
(a) |
zbog djelovanja ili nedjelovanja nositelja postane uobičajeni naziv u trgovini za robu ili uslugu za koje je registriran; |
|
(b) |
zbog upotrebe od strane nositelja žiga ili uz njegovu suglasnost može, u odnosu na robu ili usluge za koje je registriran, javnost dovesti u zabludu, posebno u pogledu vrste, kvalitete ili zemljopisnog podrijetla te robe ili usluga. |
ČLANAK 111.
Prijave u zloj vjeri
Žig se može proglasiti ništavim ako je podnositelj podnio prijavu za registraciju žiga u zloj vjeri. Svaka stranka može osigurati i da takav žig ne bude registriran.
DIZAJN
ČLANAK 112.
Međunarodni sporazumi
Europska unija ponovno potvrđuje svoju obvezu na temelju Ženevskog akta Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna donesenog 2. srpnja 1999., a Kirgiska Republika poštuje taj akt.
ČLANAK 113.
Zaštita registriranih dizajna
1. Svaka stranka osigurava zaštitu neovisno stvorenih dizajna koji su novi i originalni. Takva se zaštita osigurava registracijom i dodjeljuje isključivo pravo nositelju dizajna registriranog u skladu s pododjeljkom.
2. Nositelj registriranog dizajna ima pravo barem spriječiti treće strane koje nemaju njegovu suglasnost da proizvode, ponude na prodaju, prodaju, uvoze, izvoze ili skladište proizvod koji nosi i u koji je ugrađen zaštićeni dizajn ili upotrebljavaju proizvode koji nose ili u koje je ugrađen zaštićeni dizajn ako se takve radnje poduzimaju u komercijalne svrhe.
3. Smatra se da je dizajn koji je primijenjen na proizvod ili ugrađen u proizvod koji je sastavni dio složenog proizvoda nov i originalan samo:
|
(a) |
ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi tog proizvoda; i |
|
(b) |
u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnog dijela sama po sebi ispunjavaju uvjete novosti i originalnosti. |
4. Za potrebe stavka 3. točke (a) „uobičajena upotreba” znači upotreba krajnjeg korisnika, osim održavanja, servisiranja ili popravaka.
5. Za potrebe ovog članka stranka može smatrati da je dizajn koji ima individualni karakter originalan.
ČLANAK 114.
Trajanje zaštite
Svaka stranka osigurava da je dizajn zaštićen u razdoblju od pet godina od datuma podnošenja zahtjeva i da nositelj prava ima pravo produljiti trajanje zaštite za jedno ili više petogodišnjih razdoblja, do ukupnog trajanja od najmanje 15 godina od datuma podnošenja zahtjeva.
ČLANAK 115.
Zaštita neregistriranih dizajna
1. Svaka stranka osigurava pravna sredstva za sprečavanje upotrebe neregistriranog dizajna samo ako pobijana upotreba proizlazi iz kopiranja neregistriranog dizajna na njezinu državnom području. Takva upotreba uključuje barem ponudu na prodaju, stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz proizvoda.
2. Kirgiska Republika osigurava da zaštita za neregistrirani dizajn iz stavka 1. ovog članka bude uspostavljena najkasnije deset godina nakon datuma početka primjene ove glave pod uvjetom da je Europska unija pružila tehničku pomoć, na zahtjev i u skladu s potrebama Kirgiske Republike, u skladu s pravom Europske unije.
3. Trajanje zaštite dostupne za neregistrirani dizajn iz stavka 1. iznosi najmanje tri godine od dana kad je dizajn postao dostupan javnosti u jednoj od stranaka.
ČLANAK 116.
Iznimke i isključenja
1. Svaka stranka može propisati ograničene iznimke od zaštite dizajna, pod uvjetom da takve iznimke nisu neopravdano u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem zaštićenih dizajna i da se njima ne dovode neopravdano u pitanje legitimni interesi nositelja zaštićenog dizajna, uzimajući u obzir legitimne interese trećih strana.
2. Zaštita dizajna ne odnosi se na dizajne na koje utječu isključivo tehničke ili funkcionalne potrebe. Pravom dizajna posebno se ne štite obilježja izgleda proizvoda koja je nužno reproducirati u potpuno istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u koji je dizajn ugrađen ili na koji je dizajn primijenjen mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom, biti smješten u drugi proizvod ili oko njega ili na njega kako bi svaki od tih proizvoda mogao obavljati svoju funkciju.
3. Pravom dizajna ne štiti se dizajn koji je suprotan javnom redu ili prihvaćenim moralnim načelima.
4. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 113. stavku 1. pravo dizajna postoji na dizajnu čija je svrha omogućiti višestruko sklapanje ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda unutar modularnog sustava.
ČLANAK 117.
Odnos prema autorskom pravu
Svaka stranka osigurava da dizajn, uključujući neregistrirani dizajn, ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s njezinim zakonodavstvom o autorskom pravu od datuma stvaranja ili utvrđivanja dizajna u bilo kojem obliku. Svaka stranka određuje opseg takve zaštite i uvjete pod kojima se ta zaštita pruža, uključujući stupanj zahtijevane originalnosti.
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
ČLANAK 118.
Područje primjene
1. Za potrebe ovog pododjeljka „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači oznaka zemljopisnog podrijetla kako je definirana u članku 22. stavku 1. Sporazuma o TRIPS-u. (17)
2. Ovaj pododjeljak primjenjuje se na priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla koje potječu iz državnih područja stranaka.
3. Oznake zemljopisnog podrijetla stranke koje druga stranka treba zaštititi podliježu ovom pododjeljku samo ako su obuhvaćene područjem primjene zakonodavstva iz članka 119.
ČLANAK 119.
Postupci
1. Nakon razmatranja zakonodavstva Kirgiske Republike navedenog u odjeljku A Priloga 8-A, Europska unija zaključuje da to zakonodavstvo sadržava elemente za registraciju i kontrolu oznaka zemljopisnog podrijetla iz odjeljka B Priloga 8.-A.
2. Nakon razmatranja zakonodavstva Europske unije navedenog u odjeljku A Priloga 8.-A Kirgiska Republika zaključuje da to zakonodavstvo sadržava elemente za registraciju i kontrolu oznaka zemljopisnog podrijetla iz odjeljka B Priloga 8.-A.
3. Nakon završetka postupka za podnošenje prigovora u skladu s kriterijima iz Priloga 8.-B i razmatranja oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode iz Europske unije koje treba zaštititi u Kirgiskoj Republici navedenih u odjeljku A Priloga 8.-C koje je Europska unija registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 2. ovog članka Kirgiska Republika štiti te oznake zemljopisnog podrijetla sukladno razini zaštite utvrđene u ovom pododjeljku.
4. Nakon završetka postupka za podnošenje prigovora u skladu s kriterijima iz Priloga 8.-B i razmatranja oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode iz Kirgiske Republike koje treba zaštititi u Europskoj uniji navedenih u odjeljku B Priloga 8.-C koje je Kirgiska Republika registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 1. ovog članka Europska unija štiti te oznake zemljopisnog podrijetla sukladno razini zaštite utvrđene u ovom pododjeljku.
ČLANAK 120.
Izmjena popisa oznaka zemljopisnog podrijetla
Stranke mogu izmijeniti popis oznaka zemljopisnog podrijetla koje treba zaštititi u Prilogu 8.-C u skladu s člankom 27. Nove oznake zemljopisnog podrijetla dodaju se nakon završetka postupka podnošenja prigovora i njihova razmatranja kako je navedeno u članku 119. stavku 3. ili 4.
ČLANAK 121.
Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Prilogu 8.-C, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla dodane u skladu s člankom 120., zaštićene su od:
|
(a) |
svake izravne ili neizravne upotrebe zaštićenog imena:
|
|
(b) |
svake zloupotrebe, imitacije ili aludiranja, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući slučajeve kad se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci; |
|
(c) |
svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjem ili vanjskom pakiranju, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod ili pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu, uključujući slučajeve kad se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci; i |
|
(d) |
svake druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda. |
2. Oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Prilogu 8.-C, uključujući oznake dodane u skladu s člankom 120., ne postaju generičke na državnim područjima stranaka.
3. Ništa u ovom Sporazumu ne obvezuje stranku da zaštiti oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke koja nije zaštićena ili je prestala biti zaštićena na području podrijetla. Svaka stranka obavješćuje drugu stranku ako oznaka zemljopisnog podrijetla prestane biti zaštićena na državnom području stranke podrijetla. To se obavješćivanje obavlja u skladu s člankom 154.
4. Ništa u ovom Sporazumu ne dovodi u pitanje pravo osobe da u trgovačkom prometu koristi svoje ime ili ime svojeg prethodnika u poslovanju, osim ako se to ime koristi na način da se javnost dovodi u zabludu.
ČLANAK 122.
Pravo upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Naziv koji je zaštićen na temelju ovog Sporazuma može upotrebljavati svaka fizička ili pravna osoba koja stavlja na tržište proizvod koji je u skladu s odgovarajućom specifikacijom.
2. Čim se oznaka zemljopisnog podrijetla zaštiti prema ovom pododjeljku, upotreba tog zaštićenog imena ne podliježe ni registraciji korisnikâ ni povezanim troškovima.
ČLANAK 123.
Povezanost sa žigovima
1. Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena na temelju ovog Sporazuma, stranke odbijaju registrirati žig čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 121. stavkom 1., pod uvjetom da je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na državnom području predmetne stranke.
2. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 119. datum podnošenja zahtjeva za zaštitu iz stavka 1. ovog članka datum je stupanja na snagu ovog Sporazuma.
3. Poništavaju se žigovi koji su registrirani protivno stavku 1.
4. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 120. datum podnošenja zahtjeva za zaštitu iz stavka 1. ovog članka datum je slanja zahtjeva drugoj stranci za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.
5. Ne dovodeći u pitanje stavak 7. ovog članka, svaka stranka dužna je zaštititi oznake zemljopisnog podrijetla i ako postoji raniji žig. „Raniji žig” znači žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 121. stavkom 1. i koji je bio prijavljen za registraciju, registriran ili utvrđen upotrebom ako je ta mogućnost predviđena predmetnim zakonodavstvom, u dobroj vjeri, na državnom području jedne od stranaka prije datuma na koji je druga stranka podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na temelju ovog Sporazuma.
6. Raniji žig može se nastaviti koristiti i produljivati neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da u zakonodavstvu stranaka u području žigova ne postoje osnove za poništavanje žiga ili njegov opoziv. U takvim se slučajevima dozvoljava korištenje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla te upotreba odgovarajućih žigova.
7. Od stranke se ne zahtijeva da zaštiti naziv kao oznaku zemljopisnog podrijetla na temelju ovog Sporazuma ako bi, s obzirom na ugled i poznatost žiga te duljinu njegova korištenja, taj naziv mogao dovesti potrošača u zabludu u odnosu na pravi identitet proizvoda.
ČLANAK 124.
Provedba zaštite
Svaka stranka provodi zaštitu predviđenu člancima od 119. do 123. odgovarajućim upravnim i sudskim mjerama ili na zahtjev zainteresirane strane kako bi spriječila ili zaustavila nezakonitu upotrebu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
ČLANAK 125.
Opća pravila
1. Ovaj se Sporazum primjenjuje ne dovodeći u pitanje prava i obveze stranaka iz Sporazuma o WTO-u.
2. Stranka nije na temelju ovog Sporazuma dužna kao oznaku zemljopisnog podrijetla zaštititi naziv koji je u koliziji s nazivom neke biljne sorte ili životinjske pasmine, te stoga može potrošača dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.
3. Ne registriraju se homonimi koji potrošače dovode u zabludu o tome da proizvod dolazi s nekog drugog područja, čak i ako je naziv točan s obzirom na stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla predmetnog proizvoda. Ne dovodeći u pitanje članak 23. Sporazuma o TRIPS-u, stranke zajednički utvrđuju praktične uvjete upotrebe u okviru kojih će razlikovati djelomično ili potpuno homonimne oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir potrebu da se osigura ravnopravan tretman predmetnih proizvođača te da se potrošači ne dovode u zabludu.
4. Ako stranka u okviru bilateralnih pregovora s trećom stranom predloži zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla te treće strane koja je djelomično ili potpuno homonim oznake zemljopisnog podrijetla druge stranke koja je zaštićena na temelju ovog Sporazuma, stranka o tome može obavijestiti drugu stranku i dati joj mogućnost da se očituje prije nego što oznaka zemljopisnog podrijetla treće strane postane zaštićena.
5. Sva pitanja koja proizlaze iz specifikacija proizvoda zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla rješava Pododbor za prava intelektualnog vlasništva iz članka 154.
6. Zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih prema ovom Sporazumu može poništiti samo stranka iz koje potječe proizvod.
7. Specifikacijom proizvoda u smislu ovog Sporazuma smatra se ona specifikacija, uključujući sve njezine odobrene izmjene, koju su odobrila tijela stranke iz koje potječe proizvod.
ČLANAK 126.
Prijelazne odredbe
1. Ništa u ovom poglavlju ne obvezuje stranku na provedbu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla navedenih u Prilogu 8.-C kako je propisano člancima od 118. do 125. tijekom prijelaznog razdoblja od najviše sedam godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.
2. Stranka odbija registrirati žig koji odgovara bilo kojoj od situacija iz članka 121. u vezi sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za istovjetne proizvode, pod uvjetom da je zahtjev za registraciju tog žiga podnesen na predmetnom državnom području nakon stupanja na snagu ove glave.
3. Poništava se žig koji je registriran protivno stavku 2.
4. Nakon isteka prijelaznog razdoblja iz stavka 1., u prijelaznom razdoblju od tri godine, zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na temelju ovog Sporazuma za proizvode Europske unije ne isključuje mogućnost upotrebe tih oznaka zemljopisnog podrijetla u svrhu određivanja i predstavljanja određenih usporedivih proizvoda podrijetlom iz Kirgiske Republike:
|
(a) |
Φέτα (Feta); |
|
(b) |
Calvados; |
|
(c) |
Asti; |
|
(d) |
České pivo. |
5. Nakon isteka prijelaznog razdoblja iz stavka 1., u prijelaznom razdoblju od osam godina, zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na temelju ovog Sporazuma za proizvode Europske unije ne isključuje mogućnost upotrebe tih oznaka zemljopisnog podrijetla u svrhu određivanja i predstavljanja određenih usporedivih proizvoda podrijetlom iz Kirgiske Republike:
|
(a) |
Champagne; |
|
(b) |
Cognac. |
6. Proizvodi koji su proizvedeni i označeni u skladu sa zakonodavstvom prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, ali nisu usklađeni sa zahtjevima ovog Sporazuma, mogu se nastaviti prodavati do isteka zaliha.
7. Proizvodi koji su u skladu s pravom stranke proizvedeni i označeni oznakama zemljopisnog podrijetla navedenima u stavcima 4. i 5. nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma i prije isteka prijelaznih razdoblja iz stavaka 4. i 5., ali koji nisu u skladu sa zahtjevima ovog pododjeljka, mogu se nastaviti prodavati do isteka zaliha.
ČLANAK 127.
Tehnička pomoć
Radi olakšavanja provedbe ovog pododjeljka u Kirgiskoj Republici te podupiranja industrije Kirgiske Republike Europska unija pruža Kirgiskoj Republici, na njezin zahtjev i prema njezinim potrebama, odgovarajuću tehničku pomoć u skladu s pravom Europske unije.
PATENTI
ČLANAK 128.
Međunarodni sporazumi
Svaka stranka osigurava da postupci predviđeni Ugovorom o suradnji na području patenata, sklopljenim u Washingtonu 19. lipnja 1970., budu uspostavljeni na njezinu državnom području i poduzima sve potrebne mjere za usklađivanje s Ugovorom o patentnom pravu, donesenim u Ženevi 1. lipnja 2000.
ČLANAK 129.
Patenti i javno zdravlje
1. Stranke priznaju važnost Deklaracije o Sporazumu o TRIPS-u i javnom zdravlju, koja je donesena u Dohi na ministarskoj konferenciji WTO-a 14. studenoga 2001. (dalje u tekstu „Deklaracija iz Dohe”). Stranke pri tumačenju i provedbi prava i obveza iz ovog pododjeljka osiguravaju usklađenost s Deklaracijom iz Dohe.
2. Svaka stranka provodi članak 31.a Sporazuma o TRIPS-u, kao i Prilog Sporazumu o TRIPS-u i Dodatak tom prilogu koji je stupio na snagu 23. siječnja 2017.
ČLANAK 130.
Dodatna zaštita lijekova (18)
1. Stranke priznaju da lijekovi zaštićeni patentom na njihovu državnom području općenito mogu podlijegati upravnom postupku dobivanja odobrenja prije stavljanja u promet (dalje u tekstu „postupak odobrenja za stavljanje u promet”). Stranke priznaju da razdoblje koje protekne između podnošenja prijave za patent i prvog odobrenja za stavljanje proizvoda na tržište, kako je u tu svrhu propisano njihovim zakonodavstvom, može skratiti razdoblje djelotvorne patentne zaštite.
2. Svaka stranka predviđa odgovarajući i djelotvoran mehanizam kako bi se nositelju patenta nadoknadilo smanjenje stvarnog trajanja patenta koje je posljedica neopravdanih kašnjenja (19) u izdavanju prvog odobrenja za stavljanje u promet na njezinu državnom području u skladu s vlastitim zakonodavstvom.
3. Kao alternativa stavku 2. stranka može predvidjeti dodatno razdoblje zaštite za lijek koji je zaštićen patentom i koji podliježe postupku izdavanja odobrenja za stavljanje u promet koje je jednako razdoblju proteklom od datuma podnošenja prijave patenta do datuma prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet u stranci, umanjeno za razdoblje od pet godina. Takvo dodatno razdoblje zaštite ne smije biti dulje od pet godina. To se razdoblje može produljiti za dodatnih šest mjeseci za lijekove ako su za njih provedene pedijatrijske studije i ako se rezultati tih studija odražavaju u informacijama o proizvodu.
ČLANAK 131.
Produljenje razdoblja zaštite sredstva za zaštitu bilja koju pruža patent
1. Prije nego što odobri stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja svaka stranka utvrđuje zahtjeve u vezi sa sigurnošću i djelotvornošću.
2. Stranke prepoznaju da sredstva za zaštitu bilja koja su na njihovim državnim područjima zaštićena patentom mogu podlijegati upravnom postupku odobravanja prije stavljanja na njihovo tržište. Stranke prepoznaju da se razdobljem koje protekne između podnošenja prijave za patent i prvog odobrenja za stavljanje sredstva na njihovo tržište, kako je u tu svrhu propisano mjerodavnim zakonodavstvom, može skratiti razdoblje djelotvorne patentne zaštite.
3. Svaka stranka propisuje dodatnu zaštitu za sredstva za zaštitu bilja koja su zaštićena patentom i koja podliježu upravnom postupku odobravanja, u razdoblju jednakom razdoblju iz stavka 2. druge rečenice, umanjeno za pet godina.
4. Neovisno o stavku 3., trajanje dodatnog razdoblja zaštite ne smije biti dulje od pet godina.
ZAŠTITA NEOBJAVLJENIH INFORMACIJA
ČLANAK 132.
Opseg zaštite poslovnih tajni
1. Pri ispunjavanju svoje obveze usklađivanja sa Sporazumom o TRIPS-u, a posebno s člankom 39. stavcima 1. i 2. Sporazuma o TRIPS-u, svaka stranka osigurava odgovarajuće građanske sudske postupke i pravne lijekove za sve nositelje poslovne tajne radi sprečavanja pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kad god se to provodi na način koji je u suprotnosti s poštenom poslovnom praksom.
2. Za potrebe ovog pododjeljka:
|
(a) |
„poslovna tajna” znači informacije:
|
|
(b) |
„nositelj poslovne tajne” znači svaka fizička ili pravna osoba koja zakonito kontrolira poslovnu tajnu. |
3. Za potrebe ovog pododjeljka smatra se da su barem sljedeći oblici postupanja u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama:
|
(a) |
pribavljanje poslovne tajne bez suglasnosti nositelja poslovne tajne kad je ono učinjeno s pomoću neovlaštenog pristupa, prisvajanja ili umnožavanja bilo kojih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koje zakonito kontrolira nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili iz kojih se poslovna tajna može izvesti; |
|
(b) |
upotreba ili otkrivanje poslovne tajne ako to bez suglasnosti nositelja poslovne tajne učini osoba za koju je utvrđeno da ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
|
|
(c) |
pribavljanje, upotreba ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim i kad je osoba u trenutku pribavljanja, upotrebe ili otkrivanja znala, ili je u tim okolnostima trebala znati, da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je nezakonito upotrebljavala ili otkrila poslovnu tajnu u smislu točke (b). |
4. Ništa se u ovom pododjeljku ne tumači na način da se od stranke zahtijeva da bilo koji od sljedećih oblika postupanja smatra protivnim poštenim poslovnim praksama:
|
(a) |
neovisno otkriće ili stvaranje; |
|
(b) |
osoba koja nije vezana nikakvom pravno valjanom obvezom da ograniči pribavljanje relevantnih informacija provodi obrnuti inženjering proizvoda koji je zakonito u njezinu posjedu; |
|
(c) |
pribavljanje, upotreba ili otkrivanje informacija koje se zahtijevaju ili dopuštaju pravom stranke; |
|
(d) |
zaposlenici upotrebljavaju svoje iskustvo i vještine koje su pošteno stekli uobičajenim radom na svojem radnom mjestu. |
5. Ništa se u ovom pododjeljku ne tumači na način da se ograničava sloboda izražavanja i informiranja, uključujući slobodu medija koja je zaštićena na području nadležnosti svake od stranaka.
ČLANAK 133.
Građanski postupci i pravni lijekovi za poslovne tajne
1. Svaka stranka osigurava da nijednoj osobi koja sudjeluje u građanskim sudskim postupcima iz članka 132. ili ima pristup dokumentima koji čine dio tih postupaka nije dopuštena upotreba ili otkrivanje nijedne poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koju su pravosudna tijela, u odgovoru na propisno obrazložen zahtjev zainteresirane strane, utvrdila kao povjerljivu i za koju je osoba saznala na temelju takvog sudjelovanja ili pristupa.
2. U građanskim sudskim postupcima iz članka 132. svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela imaju barem sljedeće ovlasti:
|
(a) |
naložiti privremene mjere za sprečavanje pribavljanja, upotrebe ili otkrivanja poslovne tajne na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama; |
|
(b) |
naložiti sudsku zabranu kako bi se spriječilo pribavljanje, upotreba ili otkrivanje poslovne tajne na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama; |
|
(c) |
naložiti osobi koja je znala ili trebala znati da pribavlja, upotrebljava ili otkriva poslovnu tajnu na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama da nositelju poslovne tajne plati odgovarajuću naknadu kojom se nadoknađuje stvarna šteta pretrpljena zbog takvog pribavljanja, upotrebe ili otkrivanja poslovne tajne; |
|
(d) |
poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala povjerljivost poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja je iznesena u građanskim sudskim postupcima koji se odnose na navodno pribavljanje, upotrebu ili otkrivanje poslovne tajne na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama; takve posebne mjere mogu uključivati, u skladu s pravom relevantne stranke, mogućnost:
|
|
(e) |
nametnuti sankcije svakoj osobi koja sudjeluje u sudskom postupku i koja ne poštuje ili odbija poštovati sudske naloge o zaštiti poslovne tajne ili navodne poslovne tajne. |
3. Od svake stranke ne zahtijeva se da predvidi sudske postupke i pravne lijekove iz članka 132. za slučaj postupanja koje je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama, u skladu s relevantnim zakonodavstvom stranke, radi otkrivanja propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti ili u svrhu zaštite legitimnog interesa koji se priznaje u njezinu pravu.
ČLANAK 134.
Zaštita podataka o lijekovima (20)
1. Radi provedbe članka 39. Sporazuma o TRIPS-u i tijekom osiguravanja djelotvorne zaštite od nepoštenog tržišnog natjecanja kako je predviđeno u članku 10.a Pariške konvencije, svaka stranka štiti poslovno povjerljive informacije dostavljene radi dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet (dalje u tekstu „odobrenje za stavljanje u promet”) od otkrivanja trećim stranama, osim ako su poduzete mjere kako bi se osigurala zaštita podataka od nepoštene komercijalne upotrebe te ako je njihovo otkrivanje opravdano prevladavajućim javnim interesom.
2. Ako stranka kao uvjet za odobravanje stavljanja u promet lijekova zahtijeva dostavljanje neobjavljenih podataka dobivenih ispitivanjem ili drugih neobjavljenih podataka, čije prikupljanje zahtijeva znatan trud, stranka takve podatke štiti od nepoštene komercijalne upotrebe. Osim toga, svaka stranka štiti takve podatke od otkrivanja, osim ako je ono potrebno kako bi se zaštitio javni interes.
3. Svaka stranka osigurava da u razdoblju od najmanje pet godina tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet ne prihvati nijedan naknadni zahtjev za odobrenje za stavljanje u promet koji se odnosi na podatke iz stavka 2. koji su podneseni u zahtjevu za prvo odobrenje za stavljanje u promet bez izričitog pristanka nositelja prvog odobrenja za stavljanje u promet, osim ako je to potrebno radi zaštite javnog interesa.
ČLANAK 135.
Zaštita podataka za sredstva za zaštitu bilja
1. Svaka stranka priznaje vremenski ograničeno pravo, koje se dalje u tekstu naziva „zaštita podataka”, vlasnika izvješća o ispitivanju ili studiji koje je prvi put podneseno radi pribavljanja odobrenja za stavljanje u promet sredstva za zaštitu bilja. Tijekom tog razdoblja izvješće o ispitivanju ili studiji ne upotrebljava se u korist druge osobe koja namjerava pribaviti odobrenje za stavljanje u promet sredstva za zaštitu bilja, osim ako je prvi vlasnik dao svoju izričitu suglasnost.
2. Izvješće o ispitivanju ili studiji trebalo bi biti:
|
(a) |
potrebno za odobravanje odnosno izmjenu odobrenja kojom se dopušta upotreba na drugim poljoprivrednim kulturama; i |
|
(b) |
potvrđeno da zadovoljava načela dobre laboratorijske prakse ili dobre pokusne prakse. |
3. Razdoblje zaštite podataka traje najmanje 10 godina počevši od prvog odobrenja koje je izdalo predmetno tijelo u predmetnoj stranci. Kad je riječ o sredstvima za zaštitu bilja niske razine rizika, razdoblje se može produljiti na 13 godina.
4. Razdoblje zaštite podataka produljuje se za tri mjeseca za svako produljenje odobrenja za neznatnu upotrebu ako nositelj odobrenja podnese zahtjev za takva odobrenja najkasnije pet godina od dana prvog odobrenja. Ukupno razdoblje zaštite podataka ne smije ni u kojem slučaju biti dulje od 13 godina. Ukupno razdoblje zaštite podataka za sredstva za zaštitu bilja niske razine rizika ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od 15 godina.
5. Izvješće o ispitivanju ili studiji štiti se i ako je ono bilo potrebno za obnavljanje ili preispitivanje odobrenja. U tim slučajevima razdoblje zaštite podataka traje 30 mjeseci.
6. Neovisno o stavcima 3., 4. i 5. javno tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet ne uzima u obzir informacije iz stavaka 1. i 2. za naknadno odobrenje za stavljanje u promet bez obzira na to je li stavljeno na raspolaganje javnosti.
7. Svaka stranka utvrđuje mjere kojima se podnositelj zahtjeva i nositelji prethodnih odobrenja s poslovnim nastanom na području stranaka obvezuju na razmjenu zaštićenih informacija kako bi se izbjegla dvostruka ispitivanja na kralježnjacima.
BILJNE SORTE
ČLANAK 136.
Opće odredbe
Svaka stranka štiti prava biljnih sorti, u skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti (dalje u tekstu „Konvencija UPOV”), uključujući moguće izuzetke od oplemenjivačkog prava iz članka 15. stavka 2. te konvencije, te surađuje na promicanju i provedbi tih prava.
PROVEDBA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
PROVEDBA U GRAĐANSKIM I UPRAVNIM STVARIMA
ČLANAK 137.
Opće obveze
1. Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze na temelju Sporazuma o TRIPS-u, a osobito na temelju njegova dijela III., i osiguravaju mjere, postupke i pravne lijekove potrebne za provedbu prava intelektualnog vlasništva. Takve mjere, postupci i pravni lijekovi moraju biti pošteni i pravični, ne smiju biti nepotrebno složeni ili skupi, ili nametati nerazumne vremenske rokove ili neopravdana kašnjenja. Za potrebe odjeljka C ovog poglavlja pojam „prava intelektualnog vlasništva” ne uključuje prava obuhvaćena pododjeljkom 6. odjeljka B ovog poglavlja.
2. Mjere, postupci i pravni lijekovi iz stavka 1. djelotvorni su, proporcionalni i odvraćajući te se primjenjuju tako da se izbjegne stvaranje prepreka trgovini, a stranke osiguravaju zaštitne mjere protiv njihove zloupotrebe.
ČLANAK 138.
Osobe koje imaju pravo zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih lijekova
Svaka stranka prepoznaje sljedeće osobe kao osobe koje su ovlaštene zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih lijekova iz ovog pododjeljka i iz dijela III. Sporazuma o TRIPS-u:
|
(a) |
nositelje prava intelektualnog vlasništva u skladu s primjenjivim pravom; |
|
(b) |
sve ostale osobe koje su ovlaštene upotrebljavati ta prava, a posebno stjecatelje licencije, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s primjenjivim pravom; |
|
(c) |
tijela za kolektivno ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s primjenjivim pravom; |
|
(d) |
strukovna tijela za obranu kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s primjenjivim pravom. |
ČLANAK 139.
Dokazi
1. Svaka stranka osigurava da, čak i prije početka postupka o meritumu predmeta, pravosudna tijela mogu, na zahtjev osobe koja je podnijela razumno raspoložive dokaze u potporu svojim zahtjevima prema kojima je njezino pravo intelektualnog vlasništva povrijeđeno ili će biti povrijeđeno, naložiti hitne i djelotvorne privremene mjere radi osiguranja relevantnih dokaza koji se odnose na navodnu povredu u skladu s odredbama o zaštiti povjerljivih informacija. Pri određivanju privremenih mjera pravosudna tijela uzimaju u obzir legitimne interese navodnog počinitelja povrede.
2. Privremene mjere iz stavka 1. mogu uključivati detaljan opis, s uzimanjem uzoraka ili bez njega, ili fizičku zapljenu proizvoda kojima se navodno čini povreda te, u odgovarajućim slučajevima, materijala i sredstava koji se primjenjuju u proizvodnji ili distribuciji tih proizvoda, kao i dokumenata koji se na njih odnose.
3. Svaka stranka poduzima potrebne mjere, ako dođe do povrede prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini, kako bi se pravosudnim tijelima omogućilo da, prema potrebi, na zahtjev osobe nalože dostavu bankovnih, financijskih ili komercijalnih dokumenata koje posjeduje suprotna strana u skladu s odredbama o zaštiti povjerljivih informacija.
ČLANAK 140.
Pravo na informacije
1. Svaka stranka osigurava da, tijekom sudskih postupaka koji se odnose na povredu prava intelektualnog vlasništva te kao odgovor na opravdani i razmjerni zahtjev podnositelja zahtjeva, pravosudna tijela mogu naložiti da informacije o podrijetlu i distribucijskim mrežama robe ili usluga kojima je počinjena povreda prava intelektualnog vlasništva dostavi počinitelj povrede i/ili bilo koja druga osoba koja je stranka ili svjedok u sudskom postupku.
2. Za potrebe stavka 1. „bilo koja druga osoba” znači osoba:
|
(a) |
za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu posjeduje robu kojom se čini povreda; |
|
(b) |
za koju se utvrdi da se u komercijalno relevantnom opsegu koristi uslugama kojima se čini povreda; |
|
(c) |
za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu pruža usluge koje se upotrebljavaju u djelatnostima kojima se čini povreda; ili |
|
(d) |
koju je osoba koja obavlja aktivnosti iz točaka (a), (b) ili (c) navela da sudjeluje u proizvodnji, izradi ili distribuciji robe ili u pružanju usluga. |
3. Informacije iz stavka 1., prema potrebi, sadržavaju:
|
(a) |
imena ili nazive te adrese proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe ili usluga, kao i trgovaca na veliko i malo kojima su bile namijenjene; i |
|
(b) |
informacije o proizvedenim, izrađenim, dostavljenim, primljenim ili naručenim količinama, kao i o cijeni koja je postignuta za predmetnu robu ili usluge. |
4. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo druge stranke kojim se:
|
(a) |
nositelju prava dodjeljuju prava na primanje dodatnih informacija; |
|
(b) |
uređuje upotreba informacija dostavljenih u skladu s ovim člankom u građanskim sudskim postupcima; |
|
(c) |
uređuje odgovornost za zloupotrebu prava na informacije; |
|
(d) |
daje mogućnost odbijanja pružanja informacija koje bi osobu iz stavka 1. prisilile da prizna svoje sudjelovanje ili sudjelovanje njezinih bliskih srodnika u povredi prava intelektualnoga vlasništva; ili |
|
(e) |
uređuje zaštita povjerljivosti izvorâ informacija ili obrada osobnih podataka. |
ČLANAK 141.
Privremene mjere i mjere opreza
1. Svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, navodnom počinitelju povrede izdati privremeni sudski nalog radi sprečavanja neposredne povrede prava intelektualnog vlasništva ili privremeno i, prema potrebi, ako je to predviđeno domaćim pravom, u odgovarajućim slučajevima uz plaćanje novčane kazne zabraniti nastavak navodnih povreda tog prava ili za slučaj takvog nastavka propisati obvezu pružanja jamstava čija je namjena osigurati naknadu štete nositelju prava. Privremeni sudski nalog pod istim uvjetima može biti izdan i posredniku čije je usluge, uključujući internetske usluge, koristila treća strana za povredu prava intelektualnog vlasništva.
2. Prethodni se nalog može odrediti i radi zapljene ili predaje robe za koju postoji sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva, a kako bi se spriječio njezin ulazak u trgovinske kanale ili kretanje njima.
3. U slučaju navodne povrede koja je počinjena u komercijalno relevantnom opsegu, svaka stranka osigurava da, ako podnositelj zahtjeva dokaže postojanje okolnosti koje bi mogle ugroziti naknadu štete, pravosudna tijela mogu naložiti, u skladu s domaćim zakonodavstvom, preventivnu zapljenu pokretne i nepokretne imovine navodnog počinitelja povrede, uključujući blokadu njegovih bankovnih računa i druge imovine. U tu svrhu nadležna tijela mogu naložiti dostavu bankovnih, financijskih ili komercijalnih dokumenata ili odgovarajući pristup relevantnim informacijama.
ČLANAK 142.
Pravni lijekovi
1. Svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i ne dovodeći u pitanje bilo kakvu naknadu štete nositelju prava zbog povrede te bez bilo kakve vrste naknade, uništenje ili barem trajno uklanjanje iz trgovinskih kanala robe za koju utvrde da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Svaka stranka ujedno osigurava da, prema potrebi, pravosudna tijela mogu naložiti uništenje materijala i sredstava koji se pretežno upotrebljavaju pri izradi ili proizvodnji te robe.
2. Pravosudna tijela svake stranke ovlaštena su naložiti provedbu pravnih lijekova iz stavka 1. o trošku počinitelja povrede, osim ako postoje posebni razlozi da to ne učine.
3. Prilikom razmatranja zahtjeva za pravne lijekove uzima se u obzir potreba za razmjernošću između težine povrede i naloženih pravnih lijekova kao i interesi trećih strana.
ČLANAK 143.
Sudski nalozi
Svaka stranka osigurava da, ako je donesena sudska odluka u vezi s povredom prava intelektualnog vlasništva, pravosudna tijela mogu protiv počinitelja povrede, kao i posrednika čijim se uslugama koristila treća strana u smislu povrede prava intelektualnog vlasništva, odrediti sudsku zabranu usmjerenu na zabranu nastavka povrede.
ČLANAK 144.
Alternativne mjere
Svaka stranka može propisati da, u odgovarajućim slučajevima i na zahtjev osobe protiv koje se mogu odrediti pravni lijekovi predviđeni u članku 142. ili 143., pravosudna tijela mogu umjesto primjene pravnih lijekova predviđenih u tim člancima naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci ako ta osoba nije postupala s namjerom i s nehajem, ako bi izvršenje predmetnih pravnih lijekova toj osobi prouzročilo nerazmjernu štetu i ako se novčana naknada oštećenoj stranci čini, prema razumnoj procjeni, zadovoljavajućom.
ČLANAK 145.
Naknada štete
1. Svaka stranka osigurava da su pravosudna tijela ovlaštena, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je imao osnova znati da sudjeluje u aktivnosti koja predstavlja povredu, naložiti da nositelju prava plati primjerenu odštetu radi naknade stvarne štete koju je pretrpio zbog povrede. Pri određivanju naknade štete pravosudna tijela:
|
(a) |
uzimaju u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izgubljenu dobit, koje je oštećena stranka pretrpjela, bilo kakvu nepošteno stečenu dobit počinitelja povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je nematerijalna šteta koja je nositelju prava prouzročena povredom; ili |
|
(b) |
kao alternativu točki (a) mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti naknadu štete kao paušalni iznos na temelju čimbenika koji uključuju najmanje iznos tantijema ili naknada koje bi počinitelj povrede morao platiti da je zatražio odobrenje za korištenje predmetnog prava intelektualnog vlasništva. |
2. Ako počinitelj povrede nije znao ili nije imao osnova znati da je sudjelovao u aktivnosti koja predstavlja povredu, stranke mogu predvidjeti da pravosudna tijela mogu u korist oštećene stranke naložiti povrat dobiti ili plaćanje naknade štete čija se visina može unaprijed utvrditi.
ČLANAK 146.
Sudski troškovi
Svaka stranka osigurava da opravdane i proporcionalne sudske troškove i druge izdatke stranke koja je dobila sudski spor u pravilu snosi stranka koja je izgubila spor, osim ako bi to bilo protivno načelu pravičnosti.
ČLANAK 147.
Objava sudskih odluka
U sudskim postupcima koji su pokrenuti zbog povrede prava intelektualnog vlasništva svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i o trošku počinitelja povrede, primjerene mjere za širenje informacija o odluci, uključujući izlaganje odluke i njezinu objavu u cijelosti ili djelomično.
ČLANAK 148.
Pretpostavka autorstva ili vlasništva
Stranke priznaju da je, za potrebe primjene mjera, postupaka i pravnih lijekova predviđenih u ovom odjeljku, dovoljno ime autora književnog ili umjetničkog djela navedeno na djelu na uobičajen način kako bi se taj autor takvim smatrao, osim ako postoje suprotni dokazi, i kako bi, slijedom toga, bio ovlašten pokrenuti postupak zbog povrede. Ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na nositelje prava srodnih autorskom pravu u odnosu na njihove predmete zaštite.
ČLANAK 149.
Upravni postupci
U mjeri u kojoj je moguće naložiti građanskopravnu mjeru kao posljedicu upravnih postupaka o meritumu predmeta, navedeni predmeti u skladu su s načelima koja su materijalno istovrijedna načelima iz relevantnih odredbi ovog odjeljka.
PROVEDBA NA GRANICAMA
ČLANAK 150.
Mjere na granicama
1. Kad je riječ o robi pod carinskim nadzorom svaka stranka donosi ili održava postupke kojima nositelj prava može podnijeti zahtjev kojim od carinskih tijela zahtijeva zadržavanje ili suspendiranje puštanja u promet robe za koju se sumnja da se njome povređuju prava intelektualnog vlasništva, posebno žigova, autorskih i srodnih prava, oznaka zemljopisnog podrijetla, patenata, korisnih modela, industrijskih dizajna, topografija integriranih krugova i prava na biljnu sortu (dalje u tekstu „sumnjiva roba”).
2. Svaka stranka uspostavlja elektroničke sustave carinskih tijela za upravljanje odobrenim ili evidentiranim zahtjevima. Kirgiska Republika dužna je uspostaviti takve elektroničke sustave najkasnije pet godina od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.
3. Ako stranka naplaćuje naknadu za pokrivanje administrativnih troškova koji proizlaze iz obrade ili evidentiranja zahtjeva, ta je naknada razmjerna pruženoj usluzi i nastalim troškovima.
4. Svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela odlučuju o odobravanju ili evidentiranju zahtjeva u razumnom roku u skladu sa svojim zakonodavstvom.
5. Svaka stranka omogućuje da se zahtjevi iz stavka 1. primjenjuju na višestruke pošiljke.
6. Svaka stranka osigurava da, u odnosu na robu pod carinskim nadzorom, njezina carinska tijela mogu na vlastitu inicijativu zadržati ili suspendirati puštanje u promet sumnjive robe.
7. Svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela upotrebljavaju analizu rizika za utvrđivanje sumnjive robe.
8. Svaka stranka ima uspostavljene postupke kojima se omogućuje uništenje sumnjive robe, bez potrebe za prethodnim upravnim ili sudskim postupkom za formalno utvrđivanje povreda, posebno ako se predmetne osobe slažu ili se ne protive uništenju. Ako roba za koju je utvrđeno da se njome čini povreda nije uništena, svaka stranka osigurava, osim u iznimnim okolnostima, da se tom robom raspolaže izvan trgovinskih kanala na način kojim će se izbjeći nanošenje štete nositelju prava.
9. Ako se naknadno utvrdi da se zadržanom ili suspendiranom robom ne povređuje pravo intelektualnog vlasništva, nositelj prava odgovoran je prema svakom posjedniku ili deklarantu robe koji je u tom smislu pretrpio štetu, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom svake stranke.
10. Svaka stranka uspostavlja postupke koji omogućuju brzo uništenje krivotvorenih žigova i piratske robe poslane u poštanskim ili brzim kurirskim pošiljkama.
11. Stranke nemaju obvezu primjenjivati ovaj članak na uvoz robe koju je na tržište u drugoj zemlji stavio nositelj prava ili koja je na to tržište stavljena uz njegovu suglasnost. Stranka može isključiti iz primjene ovog članka nekomercijalnu robu koja se nalazi u osobnoj prtljazi putnika.
12. Svaka stranka svojim carinskim tijelima omogućuje održavanje redovitog dijaloga i promicanje suradnje s relevantnim dionicima i drugim tijelima uključenima u provedbu prava intelektualnog vlasništva.
13. Stranke surađuju u vezi s međunarodnom trgovinom sumnjivom robom. Konkretno, stranke su suglasne razmjenjivati informacije o trgovini sumnjivom robom koja utječe na drugu stranku, ne dovodeći u pitanje odgovarajuće primjenjivo zakonodavstvo o zaštiti osobnih podataka u svakoj stranci.
14. Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje, Protokol o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima primjenjuje se u pogledu povreda zakonodavstva o pravima intelektualnog vlasništva za čije su izvršavanje nadležna carinska tijela stranke u skladu s ovim člankom.
15. Pododbor za prava intelektualnog vlasništva iz članka 154. dužan je osigurati pravilno funkcioniranje i provedbu ovog članka, posebno u odnosu na suradnju između stranaka.
ČLANAK 151.
Usklađenost s odredbama GATT-a iz 1994. i Sporazuma o TRIPS-u
Stranke osiguravaju usklađenost carinskih tijela koja provode carinske mjere na granici radi provedbe prava intelektualnog vlasništva, bez obzira na to je li obuhvaćeno ovim pododjeljkom, s njihovim obvezama u okviru GATT-a iz 1994. i Sporazuma o TRIPS-u, a posebno s člankom V. GATT-a iz 1994., člankom 41. i dijelom III. odjeljkom 4. Sporazuma o TRIPS-u.
ZAVRŠNE ODREDBE
ČLANAK 152.
Suradnja
1. Stranke su suglasne surađivati kako bi podržale provedbu obveza preuzetih u okviru ovog Poglavlja.
2. Suradnja između stranaka uključuje sljedeće aktivnosti:
|
(a) |
razmjenu informacija o pravnom okviru u vezi s pravima intelektualnog vlasništva i relevantnim pravilima o zaštiti i izvršavanju; |
|
(b) |
razmjenu iskustava stranaka o napretku postignutom u području zakonodavstva; |
|
(c) |
razmjenu iskustava stranaka o provedbi prava intelektualnog vlasništva na središnjoj razini i na nižim razinama; |
|
(d) |
koordinaciju, među ostalim i s drugim zemljama, radi sprečavanja izvoza krivotvorene robe; |
|
(e) |
tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta; razmjenu i osposobljavanje osoblja; |
|
(f) |
zaštitu i obranu prava intelektualnog vlasništva i širenje informacija o tome, među ostalim, u poslovnim krugovima i civilnom društvu; |
|
(g) |
informiranje potrošača i nositelja prava; jačanje institucionalne suradnje, posebno između ureda za intelektualno vlasništvo; |
|
(h) |
informiranje i edukaciju šire javnosti o politikama koje se odnose na zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva; |
|
(i) |
promicanje zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva javno-privatnom suradnjom koja uključuje mala i srednja poduzeća; |
|
(j) |
formuliranje djelotvornih strategija za utvrđivanje ključnih ciljnih skupina i osmišljavanje komunikacijskih programa za informiranje potrošača i medija o učincima povreda intelektualnog vlasništva, uključujući zdravstvene i sigurnosne rizike te vezu s organiziranim kriminalom. |
3. Svaka stranka može objaviti specifikacije proizvoda ili njihov sažetak i relevantne kontaktne točke za kontrolu oznaka zemljopisnog podrijetla ili upravljanje oznakama zemljopisnog podrijetla druge stranke koje su zaštićene u skladu s pododjeljkom 4.
4. Stranke izravno ili preko pododbora za prava intelektualnog vlasništva iz članka 154. održavaju kontakt o svim pitanjima povezanima s provedbom i funkcioniranjem ovog poglavlja.
ČLANAK 153.
Dobrovoljne inicijative dionika
Svaka stranka nastoji olakšati provedbu dobrovoljnih inicijativa dionika za smanjenje povreda prava intelektualnog vlasništva, među ostalim na internetu i na drugim tržištima, usmjerenih na konkretne probleme i pronalazak praktičnih rješenja koja su realistična, uravnotežena, proporcionalna i pravična za sve zainteresirane strane, među ostalim na sljedeće načine:
|
(a) |
svaka stranka nastoji okupiti zainteresirane strane na svojem području radi lakše provedbe dobrovoljnih inicijativa za pronalazak rješenja i pomirenje razlika u pogledu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i smanjenja povreda; |
|
(b) |
stranke nastoje razmjenjivati informacije o mjerama za olakšavanje dobrovoljnih inicijativa dionika na svojim područjima; i |
|
(c) |
stranke nastoje promicati otvoreni dijalog i suradnju među dionicima stranaka te poticati te dionike da zajednički pronađu rješenja i otklone neslaganja u području zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i smanjenja povreda. |
ČLANAK 154.
Institucionalne odredbe
1. Stranke osnivaju pododbor za prava intelektualnog vlasništva (dalje u tekstu „pododbor za prava intelektualnog vlasništva”) koji se sastoji od predstavnika Europske unije i Kirgiske Republike radi praćenja provedbe ovog poglavlja i jačanja njihove suradnje i dijaloga o pravima intelektualnog vlasništva.
2. Pododbor za prava intelektualnog vlasništva sastaje se na zahtjev bilo koje stranke, naizmjenično u Europskoj uniji i Kirgiskoj Republici, u vrijeme, na mjestu i na način koji su dogovorile stranke, među ostalim i putem videokonferencije, ali najkasnije 90 dana nakon podnošenja zahtjeva.
POGLAVLJE 9.
JAVNA NABAVA
ČLANAK 155.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
|
(a) |
„trgovačka roba ili usluge” znači roba ili usluge koja se obično prodaje ili nudi na prodaju na komercijalnom tržištu nevladinim kupcima te koju takvi kupci obično kupuju, za nevladine potrebe; |
|
(b) |
„građevinske usluge” znači usluge kojima je cilj realizacija javnih ili građevinskih radova na bilo koji način, u smislu odjeljka 51. CPC-a UN-a; |
|
(c) |
„elektronička dražba” znači ponavljajući postupak pri kojemu dobavljači uz upotrebu elektroničkih sredstava predstavljaju nove cijene, ili vrijednosti za mjerljive necjenovne elemente ponude povezane s kriterijima za evaluaciju, ili oboje, i na temelju kojeg se rangiraju ili ponovno rangiraju ponude; |
|
(d) |
„u pisanom obliku” ili „pisano” znači svaki izraz riječima ili brojevima koji se može pročitati, reproducirati i poslije priopćiti te uključuje informacije koje se prenose i pohranjuju u elektroničkom obliku; |
|
(e) |
„ograničeni postupak nadmetanja” znači način nabave u kojem naručitelj kontaktira jednog dobavljača ili više njih po svojem izboru; |
|
(f) |
„mjera” znači zakon, propis, postupak, administrativne smjernice ili praksa ili bilo koja radnja naručitelja u odnosu na obuhvaćenu nabavu; |
|
(g) |
„popis za višestruku upotrebu” znači popis kvalificiranih dobavljača koje naručitelj namjerava koristiti više od jedanput; |
|
(h) |
„obavijest o namjeri nabave” znači obavijest koju objavljuje naručitelj i kojom se zainteresirani dobavljači pozivaju na podnošenje zahtjeva za sudjelovanje, ponude ili oboje; |
|
(i) |
„kompenzacija” znači bilo koji uvjet ili obveza kojom se potiče lokalni razvoj ili poboljšava platna bilanca stranke, kao što je korištenje domaćih sadržaja, licenciranje tehnologije, ulaganja, kompenzacijska trgovina i slične mjere ili zahtjevi; |
|
(j) |
„otvoreni postupak javne nabave” znači način nabave u kojem svi zainteresirani dobavljači mogu podnijeti svoju ponudu; |
|
(k) |
„naručitelj” znači subjekt obuhvaćen pododjeljkom odjeljka 1., 2. ili 3. Priloga 9. koji se odnosi na stranku; |
|
(l) |
„kvalificirani dobavljač” znači dobavljač za kojeg je naručitelj potvrdio da zadovoljava uvjete sudjelovanja; |
|
(m) |
„nadmetanje po pozivu” znači način nabave u kojem naručitelj poziva samo kvalificirane dobavljače da podnesu ponudu; |
|
(n) |
„usluge” uključuju građevinske usluge, osim ako je navedeno drukčije; |
|
(o) |
„norma” znači dokument koji je odobrilo priznato tijelo kojim se predviđa zajedničko i ponovljeno korištenje, pravila, smjernice ili karakteristike za robu ili usluge, ili povezane procese i proizvodne metode, a čija primjena nije obvezujuća; može uključivati ili se odnositi isključivo na stručno nazivlje, simbole, zahtjeve za pakiranje, obilježavanje ili označivanje koji se primjenjuju na robu, uslugu, postupak i način proizvodnje; |
|
(p) |
„dobavljač” znači osoba ili skupina osoba koja isporučuje ili bi mogla isporučiti robu ili usluge; |
|
(q) |
„tehnička specifikacija” znači zahtjev natječaja kojim se:
|
|
(r) |
„CPC UN-a” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda Ujedinjenih naroda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.). |
ČLANAK 156.
Područje primjene
1. Ovo se poglavlje primjenjuje na sve mjere obuhvaćene nabave bez obzira na to provodi li se isključivo ili djelomično elektroničkim sredstvima.
2. Za potrebe ovog poglavlja „obuhvaćena nabava” znači nabava za državne potrebe:
|
(a) |
robe, usluge ili kombinacije robe i usluge:
|
|
(b) |
bilo kojim ugovornim sredstvom, uključujući: kupoprodaju; zakup; te najam ili leasing, s opcijom kupnje ili bez nje; |
|
(c) |
za koju je vrijednost, procijenjena u skladu sa stavcima 6., 7. i 8. jednaka ili prelazi relevantni prag utvrđen u odjeljcima 1., 2. i 3. Priloga 9. u vrijeme objave obavijesti u skladu s člankom 160.; |
|
(d) |
koju provodi naručitelj; i |
|
(e) |
koja nije na drugi način isključena iz područja primjene stavka 3. ovog članka ili relevantnih pododjeljaka odjeljka 1., 2., 3. ili 5. Priloga 9 koji se odnose na stranku. |
3. Osim ako je drukčije predviđeno u Prilogu 9., ovo se poglavlje ne primjenjuje na:
|
(a) |
stjecanje ili zakup zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava na njih; |
|
(b) |
neugovorne sporazume ili bilo koji oblik pomoći koju pruža stranka, što uključuje sporazume o suradnji, bespovratna sredstva, zajmove, dokapitalizaciju, jamstva i fiskalne poticaje; |
|
(c) |
nabavu ili stjecanje usluga fiskalne agencije ili depozitara, usluga likvidacije i upravljanja za regulirane financijske institucije ili usluga koje se odnose na prodaju, otkup i distribuciju javnog duga, što uključuje zajmove i državne obveznice, zadužnice i ostale vrijednosnice; |
|
(d) |
ugovore o radu u javnim službama; |
|
(e) |
nabavu koja se provodi:
|
4. Obveze svake stranke u odnosu na obuhvaćenu nabavu i s time povezani pristup informacijama utvrđene su u Prilogu 9. kako slijedi:
|
(a) |
u odjeljku 1., središnja državna tijela čija je nabava obuhvaćena ovim poglavljem, uključujući primjenjive pragove za obuhvaćenu robu i usluge; |
|
(b) |
u odjeljku 2., državna tijela na nižim razinama čija je nabava obuhvaćena ovim poglavljem, uključujući primjenjive pragove za obuhvaćenu robu i usluge; |
|
(c) |
u odjeljku 3., sva ostala tijela čija je nabava obuhvaćena ovim poglavljem, uključujući primjenjive pragove za obuhvaćenu robu i usluge; |
|
(d) |
u odjeljku 4., usluge, osim građevinskih usluga, obuhvaćene ovim poglavljem; |
|
(e) |
u odjeljku 5., opće napomene i odstupanja; i |
|
(f) |
u odjeljku 6., mediji u kojima stranka objavljuje svoje obavijesti o nabavi, obavijesti o dodjeli ugovora i druge informacije povezane sa svojim sustavom javne nabave kako je utvrđeno u ovom poglavlju. |
5. Ako naručitelj u kontekstu obuhvaćene nabave zahtijeva od osobe koja nije obuhvaćena relevantnim pododjeljkom odjeljka 1., 2. ili 3. Priloga 9 koji se odnosi na stranku da provede postupak nabave u skladu s posebnim zahtjevima, na takve se zahtjeve mutatis mutandis primjenjuje članak 4.
Određivanje vrijednosti
6. Pri procjeni vrijednosti nabave za potrebe ocjenjivanja je li riječ o obuhvaćenom postupku javne nabave, naručitelj:
|
(a) |
ne razdvaja nabavu u zasebne nabave i ne bira niti ne upotrebljava određenu metodu određivanja vrijednosti za procjenu vrijednosti nabave s namjerom isključivanja cjelokupne nabave ili njezina dijela iz primjene ovog poglavlja; i |
|
(b) |
uključuje procijenjenu najveću ukupnu vrijednost nabave za cijelo razdoblje njezina trajanja, bez obzira na to je li dodijeljena jednom ili više dobavljača, uzimajući u obzir sve oblike naknade, uključujući:
|
7. Ako pojedinačni zahtjev za nabavu dovede do dodjele više od jednog ugovora ili dodjele ugovora u zasebnim dijelovima (dalje u tekstu „ugovori koji se ponavljaju”), izračunavanje procijenjene maksimalne ukupne vrijednosti temelji se na:
|
(a) |
vrijednosti ugovora koji se ponavljaju za istu vrstu robe ili usluge koji su dodijeljeni tijekom proteklih 12 mjeseci ili u protekloj fiskalnoj godini naručitelja, koja je prilagođena, ako je moguće, kako bi se uzele u obzir predviđene promjene u količini ili vrijednosti robe ili usluge koja se nabavlja tijekom sljedećih 12 mjeseci; ili |
|
(b) |
procijenjenoj vrijednosti ugovora koji se ponavljaju za istu vrstu robe ili usluge, a koji će se dodijeliti tijekom 12 mjeseci nakon prvotne dodjele ugovora ili tijekom fiskalne godine naručitelja. |
8. U slučaju nabave putem najma, zakupa ili leasinga robe ili usluge, ili u slučaju nabave za koju nije određena ukupna cijena, osnova za određivanje vrijednosti jest:
|
(a) |
u slučaju ugovora na određeno vrijeme:
|
|
(b) |
ako se ugovor sklapa na neodređeno razdoblje, procijenjen mjesečni obrok pomnožen s 48; i |
|
(c) |
ako nije sigurno hoće li ugovor biti sklopljen na određeno razdoblje, primjenjuje se točka (b). |
ČLANAK 157.
Sigurnosne i opće iznimke
1. Ništa u ovom poglavlju ne tumači se tako da stranku sprečava da poduzme radnje ili da ne objavljuje informacije koje smatra potrebnima za zaštitu svojih bitnih interesa sigurnosti u odnosu na nabavu:
|
(a) |
oružja, streljiva ili vojne opreme; |
|
(b) |
neophodnu za nacionalnu sigurnost; ili |
|
(c) |
za nacionalne obrambene svrhe. |
2. Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između stranaka u kojima postoje jednaki uvjeti ili koji bi predstavljao prikriveno ograničavanje trgovine između stranaka, ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao da bilo koju stranku sprečava da uvede ili provodi mjere:
|
(a) |
potrebne radi zaštite javnog morala, reda ili sigurnosti; |
|
(b) |
potrebne radi zaštite života i zdravlja ljudi, životinja ili bilja; |
|
(c) |
potrebne radi zaštite intelektualnog vlasništva; ili |
|
(d) |
koje se odnose na robu ili usluge osoba s invaliditetom, dobrotvornih ustanova ili zatvorenika. |
ČLANAK 158.
Opća načela
1. U odnosu na bilo koju mjeru povezanu s obuhvaćenom nabavom, svaka stranka, uključujući njezine naručitelje, odmah i bezuvjetno odobrava za robu i usluge druge stranke i dobavljače druge stranke koji nude tu robu ili usluge, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji stranka, uključujući njezine naručitelje, odobrava za svoju robu, usluge i dobavljače.
2. U vezi s bilo kakvom mjerom koja se odnosi na obuhvaćenu nabavu, stranka, uključujući njezine naručitelje:
|
(a) |
ne tretira dobavljača s lokalnim poslovnim nastanom nepovoljnije od drugog dobavljača s lokalnim poslovnim nastanom na temelju stupnja povezanosti s inozemstvom ili stranog vlasništva; ili |
|
(b) |
ne diskriminira dobavljača s lokalnim poslovnim nastanom na temelju činjenice da su roba i usluge koje taj dobavljač nudi za određenu nabavu roba ili usluge druge stranke. |
3. Svaka stranka osigurava da se dobavljačima druge stranke koji su uspostavili komercijalnu prisutnost na njezinu državnom području tako da su osnovali, stekli ili drže pravnu osobu odobri, u pogledu bilo koje javne nabave stranke na njezinu državnom području, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji se odobrava njezinim domaćim dobavljačima u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima.
Primjenjuju se opća izuzeća utvrđena u članku 157.
4. Pri provedbi obuhvaćene nabave elektroničkim putem naručitelj:
|
(a) |
osigurava da se nabava provodi putem sustava informacijske tehnologije i softvera, uključujući one za autentifikaciju i enkripciju informacija, koji su opće dostupni i interoperabilni s drugim opće dostupnim sustavima informacijske tehnologije i softverom; |
|
(b) |
održava mehanizme kojima se osigurava integritet zahtjevâ za sudjelovanje i ponuda, uključujući utvrđivanje vremena primitka i sprečavanje nedozvoljenog pristupa; i |
|
(c) |
koristi elektronička sredstva informiranja i komuniciranja za objavu obavijesti i natječajne dokumentacije u postupcima nabave i, u najvećoj mogućoj mjeri, za podnošenje ponuda. |
5. Naručitelj provodi obuhvaćenu nabavu na transparentan i nepristran način:
|
(a) |
koji je u skladu s ovim poglavljem, s pomoću metoda kao što su otvoreni postupak javne nabave, nadmetanje po pozivu i ograničeni postupak nadmetanja; |
|
(b) |
kojim se izbjegavaju sukobi interesa; i |
|
(c) |
kojim se sprečava korupcija. |
6. Za potrebe obuhvaćene nabave stranka ne primjenjuje pravila o podrijetlu na uvoz ili nabavu robe ili usluga iz druge stranke koja su različita od pravila o podrijetlu koja stranka istodobno primjenjuje u uobičajenom trgovanju na uvoz ili nabavu iste robe ili usluga.
7. U odnosu na obuhvaćenu nabavu stranka, uključujući njezine naručitelje, ne smije tražiti, uzimati u obzir, nalagati ili izvršavati bilo kakve kompenzacije.
8. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na:
|
(a) |
carine i pristojbe bilo koje vrste koje su uvedene na uvoz ili u vezi s uvozom; |
|
(b) |
način ubiranja takvih carina i pristojbi; i |
|
(c) |
ostale uvozne propise ili formalnosti i mjere koje utječu na trgovinu uslugama, a koje nisu mjere kojima se uređuje obuhvaćena nabava. |
9. Svaka stranka osigurava da ima uspostavljene odgovarajuće mjere za borbu protiv korupcije u svojoj javnoj nabavi. Te mjere mogu uključivati postupke kojima se u neograničenom ili ograničenom razdoblju uskraćuje pravo na sudjelovanje u postupcima javne nabave stranke dobavljačima za koje su pravosudna tijela ili nadležna državna tijela te stranke konačnom odlukom utvrdila da su sudjelovali u prijevarnim ili drugim nezakonitim radnjama povezanima s javnom nabavom na državnom području te stranke. Svaka stranka ujedno osigurava da ima uspostavljene politike i postupke za sprečavanje, u mjeri u kojoj je to moguće, svakog mogućeg sukoba interesa osoba koje sudjeluju ili imaju utjecaj na nabavu.
ČLANAK 159.
Informacije o sustavu nabave
1. Svaka stranka:
|
(a) |
bez odgode objavljuje zakon, propis, sudsku odluku, upravnu odluku opće primjene, standardnu ugovornu odredbu propisanu zakonom ili propisom i ugrađenu u obavijesti ili natječajnu dokumentaciju i postupak javne nabave te njegove izmjene, u službenom elektroničkom i papirnatom mediju koji ima široku distribuciju i dostupan je javnosti; i |
|
(b) |
na zahtjev drugoj stranci daje objašnjenje navedenog. |
2. Svaka stranka u odjeljku 6. Priloga 9. navodi:
|
(a) |
elektroničke ili papirnate medije na kojima svaka stranka objavljuje informacije opisane u točki (a) stavka 1. ovog članka; |
|
(b) |
elektroničke ili papirnate medije u kojima stranka objavljuje obavijesti iz članka 160., članka 162. stavka 7. i članka 169. stavka 2.; i |
|
(c) |
adresu internetskih stranica ili adrese na kojima stranka objavljuje svoje obavijesti o dodijeljenim ugovorima u skladu s člankom 169. stavkom 2. |
3. Stranka odmah obavješćuje Odbor za suradnju o svakoj izmjeni informacija navedenih u odjeljku 6. Priloga 9. u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
ČLANAK 160.
Obavijesti
1. Sve obavijesti iz ovog članka (obavijest o namjeri nabave, sažeta obavijest i obavijest o planiranoj nabavi) moraju biti izravno dostupne elektronički putem jedinstvene internetske točke pristupa bez naknade. Osim toga, obavijesti se mogu objavljivati i na odgovarajućem papirnatom mediju dostupnom širokoj javnosti te moraju ostati dostupne barem do isteka roka navedenog u obavijesti.
2. Za svaku obuhvaćenu nabavu naručitelj objavljuje obavijest o namjeri nabave, osim u okolnostima opisanima u članku 166.
3. Ako ovim poglavljem nije predviđeno drukčije, svaka obavijest o namjeri nabave uključuje:
|
(a) |
naziv i adresu naručitelja i druge podatke koji su potrebni za obraćanje naručitelju i dobivanje svih relevantnih dokumenata u vezi s javnom nabavom te njihov trošak i uvjete plaćanja, ako ih ima; |
|
(b) |
opis javne nabave, uključujući prirodu i količinu robe i usluga koji su predmet javne nabave ili, ako količina nije poznata, procijenjenu količinu; |
|
(c) |
za ugovore koji se ponavljaju, procjenu, ako je moguće, rokova naknadnih obavijesti o namjeri nabave; |
|
(d) |
opis svih opcija; |
|
(e) |
vremenski raspored isporuke robe ili pružanja usluga ili trajanje ugovora; |
|
(f) |
način javne nabave koji će se upotrijebiti te hoće li uključivati pregovore ili elektroničku dražbu; |
|
(g) |
kad je to primjenjivo, adresu i sve konačne rokove za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje u nabavi; |
|
(h) |
adresu i rok za podnošenje ponuda; |
|
(i) |
jezik ili jezike na kojima se mogu podnijeti ponude ili zahtjevi za sudjelovanje, ako se mogu podnositi na jeziku koji nije službeni jezik stranke naručitelja; |
|
(j) |
popis i kratak opis uvjeta za sudjelovanje, uključujući zahtjeve za posebnu dokumentaciju ili potvrde koje dobavljači moraju dostaviti u vezi sa sudjelovanjem, osim ako su ti zahtjevi uključeni u natječajnu dokumentaciju koja je dostupna svim zainteresiranim dobavljačima istovremeno kad i obavijest o namjeri nabave; |
|
(k) |
ako u skladu s člankom 162. naručitelj namjerava odabrati ograničeni broj kvalificiranih dobavljača koje će pozvati da sudjeluju sa svojim ponudama, kriterije koji će se koristiti za njihov odabir i, prema potrebi, ograničenje broja dobavljača kojima će biti dopušteno podnijeti ponudu; i |
|
(l) |
naznaku da je javna nabava obuhvaćena nabava. |
4. Za svaki slučaj namjere nabave naručitelj objavljuje sažetak obavijesti koja mora biti dostupna istovremeno kao i obavijest o namjeri nabave na barem jednom od jezika WTO-a. Sažetak obavijesti sadržava barem sljedeće podatke:
|
(a) |
predmet nabave; |
|
(b) |
rok za podnošenje ponuda ili, ako je primjenjivo, rok za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili za uključenje na popis za višestruku upotrebu; i |
|
(c) |
adresu s koje se mogu zatražiti dokumenti povezani s nabavom. |
5. Naručitelje se potiče da što prije u svakoj fiskalnoj godini objave obavijest o budućim planovima javne nabave (dalje u tekstu „obavijest o planiranoj nabavi”) putem odgovarajućeg elektroničkog i, ako je dostupan, papirnatog medija navedenog u odjeljku 6. Priloga 9. Obavijest o planiranoj nabavi objavljuje se i na internetskoj stranici jedinstvene točke pristupa navedenoj u odjeljku 6. Priloga 9., u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Obavijest o planiranoj nabavi trebala bi sadržavati predmet nabave i planirani datum objave obavijesti o namjeri nabave.
6. Naručitelj obuhvaćen odjeljkom B ili C može koristiti obavijest o planiranoj nabavi kao obavijest o namjeri nabave pod uvjetom da obavijest o planiranoj nabavi sadržava sve informacije iz stavka 4. ovog članka koje su dostupne naručitelju te izjavu da bi zainteresirani dobavljači trebali naručitelju izraziti svoj interes za nabavu.
ČLANAK 161.
Uvjeti za sudjelovanje
1. Naručitelj ograničava uvjete za sudjelovanje u nabavi na one koji su potrebni kako bi se osiguralo da dobavljač posjeduje pravnu i financijsku sposobnost te poslovne i tehničke mogućnosti za provedbu predmetne nabave.
2. Pri određivanju uvjeta za sudjelovanje, naručitelj:
|
(a) |
ne određuje uvjet da dobavljač može sudjelovati u javnoj nabavi samo ako mu je prethodno neki naručitelj stranke već dodijelio jedan ili više ugovora; i |
|
(b) |
može zahtijevati odgovarajuće prethodno iskustvo, ako je ključno za ispunjavanje uvjeta javne nabave (21). |
3. Pri procjeni zadovoljava li dobavljač uvjete sudjelovanja, naručitelj:
|
(a) |
evaluira financijski kapacitet i komercijalne te tehničke sposobnosti dobavljača na temelju poslovnih aktivnosti tog dobavljača, unutar i izvan državnog područja stranke naručitelja; i |
|
(b) |
svoju evaluaciju temelji na uvjetima koje je unaprijed naveo u obavijestima ili natječajnoj dokumentaciji. |
4. Ako postoje popratni dokazi, stranka, uključujući njezine naručitelje, može isključiti dobavljača iz sudjelovanja u nabavi iz razloga kao što su:
|
(a) |
stečaj; |
|
(b) |
lažne izjave; |
|
(c) |
znatni ili trajni nedostaci u izvršavanju bilo kojeg značajnog zahtjeva ili obveze na temelju prethodnog ugovora; |
|
(d) |
pravomoćne presude za teška kaznena djela ili druga teška kažnjiva djela; |
|
(e) |
grubi nemar u obavljaju djelatnosti ili radnje ili propusti koji negativno utječu na poslovni integritet dobavljača; ili |
|
(f) |
neplaćanja poreza. |
ČLANAK 162.
Kvalifikacija dobavljača
1. Stranka, uključujući njezine naručitelje, može voditi sustav registracije dobavljača u okviru kojeg se zainteresirani dobavljači moraju registrirati i dostaviti određene informacije. U tom slučaju stranka osigurava da zainteresirani dobavljači imaju pristup informacijama o sustavu registracije, u mjeri u kojoj je to moguće, elektroničkim putem te da u svakom trenutku mogu zatražiti registraciju. Naručitelj ih u razumnom roku obavješćuje o odluci o prihvaćanju ili odbijanju tog zahtjeva. Ako je zahtjev odbijen, odluka je propisno obrazložena.
2. Svaka stranka osigurava:
|
(a) |
da njezini naručitelji nastoje što više smanjiti razlike među svojim kvalifikacijskim postupcima; i |
|
(b) |
da ako njezini naručitelji imaju sustave registracije, nastoje što više smanjiti razlike među svojim sustavima registracije. |
3. Stranka, uključujući njezine naručitelje, ne donosi niti ne primjenjuje sustav registracije ili kvalifikacijski postupak čija je svrha ili učinak stvaranje nepotrebnih prepreka za sudjelovanje dobavljača druge stranke u postupku javne nabave.
4. Ako naručitelj planira provesti nadmetanje po pozivu:
|
(a) |
u obavijesti o namjeri nabave navode se barem podaci navedeni u članku 160. stavku 3. točkama (a), (b), (f), (g), (j), (k) i (l) te poziva dobavljače da podnesu zahtjev za sudjelovanje; i |
|
(b) |
pruža, do početka razdoblja za podnošenje ponuda, barem informacije iz članka 160. stavka 3. točaka (c), (d), (e), (h) i (i) kvalificiranim dobavljačima koje obavješćuje na način utvrđen u članku 164. stavku 3. |
5. Naručitelj dopušta svim kvalificiranim dobavljačima sudjelovanje u određenoj nabavi, osim ako naručitelj u obavijesti o namjeri nabave navede ograničenje broja kvalificiranih dobavljača koji mogu sudjelovati u nadmetanju te kriterije za odabir ograničenog broja dobavljača. Poziv na dostavu ponude upućuje se određenom broju kvalificiranih dobavljača koji je potreban kako bi se osiguralo učinkovito tržišno natjecanje.
6. Ako natječajna dokumentacija nije javno dostupna od datuma objave obavijesti iz stavka 4. točke (a), naručitelj osigurava da su ti dokumenti dostupni u isto vrijeme svim kvalificiranim dobavljačima odabranima u skladu sa stavkom 5.
7. Naručitelj može voditi popise za višestruku upotrebu pod uvjetom da se obavijest kojom se zainteresirane dobavljače poziva da podnesu zahtjev za uvrštenje na popis:
|
(a) |
svake godine objavljuje u odgovarajućem mediju navedenom u odjeljku 6. Priloga 9.; i |
|
(b) |
ako se objavljuje elektronički, da je stalno dostupna u odgovarajućem mediju navedenom u odjeljku 6. Priloga 9. |
8. Obavijest predviđena u stavku 7. sadržava sljedeće:
|
(a) |
opis robe ili usluga, ili njihovih kategorija, za koje se popis može koristiti; |
|
(b) |
uvjete za sudjelovanje koje dobavljači moraju zadovoljiti da bi mogli biti uvršteni na popis te način na koji će naručitelj provjeravati ispunjava li dobavljač uvjete; |
|
(c) |
naziv i adresu naručitelja i druge informacije koje su potrebne za kontaktiranje naručitelja i dobivanje svih odgovarajućih dokumenata koji se odnose na popis; |
|
(d) |
rok valjanosti popisa i načine njegove obnove ili ukidanja ili, ako nije naveden rok valjanosti, naznaku načina na koji će se izdati obavijest o ukidanju popisa; i |
|
(e) |
naznaku da se popis može upotrijebiti za obuhvaćenu nabavu. |
9. Neovisno o stavku 7., ako je popis za višestruku upotrebu valjan tri godine ili manje, naručitelj može objaviti obavijest iz stavka 7. samo jednom na početku roka valjanosti popisa pod sljedećim uvjetima:
|
(a) |
da navede razdoblje valjanosti popisa i da se daljnje obavijesti neće objavljivati; i |
|
(b) |
da se objavljuje elektronički i da je stalno dostupna u odgovarajućem mediju navedenom u odjeljku 6. Priloga 9. |
10. Naručitelj omogućuje dobavljačima da u bilo kojem trenutku mogu podnijeti zahtjev za uvrštavanje na popis za višestruku upotrebu te na popis dodaje sve kvalificirane dobavljače u razumno kratkom roku.
11. Ako dobavljač koji se ne nalazi na popisu za višestruku upotrebu podnese zahtjev za sudjelovanje u nabavi na temelju popisa za višestruku upotrebu te uz zahtjev priloži sve potrebne dokumente, u roku predviđenom u članku 164. stavku 2., naručitelj je dužan razmotriti taj zahtjev. Naručitelj ne isključuje dobavljača iz postupka javne nabave zbog toga što naručitelj nema dovoljno vremena ispitati zahtjev osim ako, u iznimnim okolnostima, zbog složenosti postupka nabave, naručitelj ne može dovršiti ispitivanje zahtjeva u roku koji je određen za podnošenje ponuda.
12. Naručitelj obuhvaćen odjeljcima 2. i 3. Priloga 9. može obavijest kojom se zainteresirane dobavljače poziva da podnesu zahtjev za uključivanje na popis za višestruku upotrebu koristiti kao obavijest o namjeri nabave, pod uvjetom:
|
(a) |
da je obavijest objavljena u skladu sa stavkom 7. ovog članka i sadržava informacije koje se zahtijevaju na temelju stavka 8. ovog članka, sadržava što više dostupnih informacija koje se zahtijevaju na temelju članka 160. stavka 2. te izjavu da ta obavijest ujedno predstavlja obavijest o namjeri nabave ili da će samo dobavljači s popisa za višestruku upotrebu primati daljnje obavijesti o nabavi obuhvaćenoj popisom za višestruku upotrebu; i |
|
(b) |
da naručitelj odmah pruži dobavljačima koji su izrazili interes za određenu nabavu dovoljno informacija kako bi dobavljači mogli procijeniti svoj interes za nabavu, uključujući sve preostale informacije koje se zahtijevaju u članku 160. stavku 2. u mjeri u kojoj su takve informacije dostupne. |
13. Naručitelj obuhvaćen odjeljcima 2. ili 3. Priloga 9. može omogućiti dobavljaču koji je podnio zahtjev za uvrštavanje na popis za višestruku upotrebu da sudjeluje u nadmetanju za određenu nabavu ako naručitelj ima dovoljno vremena utvrditi zadovoljava li dobavljač uvjete za sudjelovanje.
14. Naručitelj odmah obavješćuje dobavljača koji je podnio zahtjev za sudjelovanje u nabavi ili zahtjev za uvrštavanje na popis za višestruku upotrebu o odluci naručitelja o tim zahtjevima.
15. Ako naručitelj odbije zahtjev dobavljača za sudjelovanje u nabavi ili zahtjev za uvrštavanje na popis za višestruku upotrebu, ako prestane dobavljača priznavati kao kvalificiranog dobavljača ili ga ukloni s popisa za višestruku upotrebu, o tome odmah obavješćuje dobavljača te mu na njegov zahtjev odmah dostavlja pisano objašnjenje razloga za svoju odluku.
ČLANAK 163.
Tehničke specifikacije i natječajna dokumentacija
1. Stranka, uključujući njezine naručitelje, ne smije pripremiti, donijeti ili primijeniti bilo koje tehničke specifikacije ili propisati bilo koji postupak procjene sukladnosti koji za svrhu ili učinak imaju stvaranje nepotrebnih prepreka trgovini između stranaka.
2. Pri utvrđivanju tehničke specifikacije za robu ili usluge koji se nabavljaju naručitelj, ako je primjenjivo:
|
(a) |
utvrđuje tehničku specifikaciju u smislu zahtjeva za učinkovitost i funkcionalnost, a ne u smislu značajki dizajna ili opisnih značajki; i |
|
(b) |
temelji tehničku specifikaciju na međunarodnim normama, ako one postoje, a u suprotnom na nacionalnim tehničkim propisima, priznatim nacionalnim normama ili građevinskim propisima. |
3. Ako se u tehničkim specifikacijama utvrđuju značajke dizajna ili opisne značajke, naručitelj treba naznačiti, prema potrebi, da će u obzir uzeti ponude istovjetne robe ili usluga koji dokazano udovoljavaju zahtjevima nabave na način da u natječajnoj dokumentaciji koristi izraz „ili istovjetno”.
4. Naručitelj ne smije propisati tehničke specifikacije kojima se zahtijeva ili koje se odnose na određeni žig ili trgovački naziv, patent, autorsko pravo, dizajn, tip, određeno podrijetlo, proizvođača ili dobavljača, osim ako ne postoji nijedan drugi dovoljno precizan ili razumljiv način opisa zahtjeva nabave te pod uvjetom da naručitelj u natječajnu dokumentaciju uključi riječi kao što su „ili istovjetno”.
5. Naručitelj ne smije tražiti ni prihvaćati, na način kojim bi se spriječilo tržišno natjecanje, savjete koji se mogu koristiti pri pripremi ili donošenju tehničkih specifikacija za određenu nabavu od osobe koja može imati komercijalni interes u nabavi.
6. Stranka, uključujući njezine naručitelje, može pripremiti, donijeti ili primijeniti tehničke specifikacije u svrhu promicanja očuvanja prirodnih resursa ili zaštite okoliša, pod uvjetom da to čini u skladu s ovim člankom.
Stranka može:
|
(a) |
omogućiti naručiteljima da uzmu u obzir okolišne i socijalne aspekte tijekom cijelog postupka nabave, pod uvjetom da su nediskriminirajući i da su povezani s predmetom ugovora o kojem je riječ; i |
|
(b) |
poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala usklađenost sa svojim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući obveze iz poglavlja 10. |
7. Naručitelj stavlja dobavljačima na raspolaganje natječajnu dokumentaciju u kojoj su navedene sve informacije potrebne dobavljačima za pripremu i podnošenje odgovarajućih ponuda. U toj dokumentaciji moraju biti detaljno opisani sljedeći elementi, osim ako je taj opis već naveden u obavijesti o namjeri nabave:
|
(a) |
javna nabava, uključujući prirodu i količinu robe i usluga koji su predmet nabave ili, ako količina nije poznata, procijenjena količina i zahtjevi koje je potrebno ispuniti, uključujući tehničke specifikacije, potvrde o ocjenjivanju sukladnosti, planove, nacrte ili materijale s uputama; |
|
(b) |
svi uvjeti za sudjelovanje, uključujući popis informacija i dokumenata koje dobavljači moraju dostaviti u vezi s tim sudjelovanjem; |
|
(c) |
svi kriteriji za evaluaciju koje će naručitelj primjenjivati pri dodjeli ugovora i, osim ako je cijena jedini kriterij, relativna važnost tih kriterija; |
|
(d) |
ako će naručitelj provoditi postupak javne nabave elektroničkim putem, zahtjevi za autentifikaciju ili enkripciju ili drugi zahtjevi koji se odnose na dostavljanje informacija i dokumenta elektroničkim putem; |
|
(e) |
ako će naručitelj provoditi elektroničku dražbu, pravila, uključujući pravila o utvrđivanju elemenata ponude koji se odnose na kriterije za evaluaciju, na temelju kojih će biti provedena dražba; |
|
(f) |
ako će otvaranje ponuda biti javno, datum, vrijeme i mjesto otvaranja ponuda i, ako je primjenjivo, osobe koje mogu biti nazočne; |
|
(g) |
ostali uvjeti, uključujući uvjete plaćanja i ograničenja u vezi s načinima za podnošenje ponuda, kao što je dostavljanje u papirnatom ili elektroničkom obliku; i |
|
(h) |
rokovi za isporuku robe ili pružanje usluga utvrđeni na temelju stavka 8. |
8. Pri utvrđivanju roka za isporuku robe ili usluga koji su predmet nabave, naručitelj uzima u obzir čimbenike kao što su složenost nabave, očekivani raspon podugovaranja te realno vrijeme potrebno za proizvodnju, otpremu sa skladišta i prijevoz robe od mjesta isporuke, ili za pružanje usluga.
9. Kriteriji za evaluaciju utvrđeni u natječajnoj dokumentaciji mogu uključivati, među ostalim, cijenu i druge čimbenike troškova, kvalitetu, tehničku vrijednost, okolišne značajke i uvjete isporuke.
10. Naručitelj bez odgode:
|
(a) |
stavlja na raspolaganje natječajnu dokumentaciju kako bi osigurao da dobavljači imaju dovoljno vremena za dostavu odgovarajućih ponuda; |
|
(b) |
na zahtjev dostavlja natječajnu dokumentaciju svakom zainteresiranom dobavljaču; i |
|
(c) |
odgovara na svaki razuman zahtjev za relevantne informacije svih zainteresiranih dobavljača ili dobavljača koji sudjeluju u postupku, pod uvjetom da se takvim informacijama tom dobavljaču ne daje prednost pred drugim dobavljačima. |
11. Ako naručitelj prije dodjele ugovora izmijeni kriterije ili zahtjeve utvrđene u obavijesti o namjeri nabave ili natječajnoj dokumentaciji stavljenoj na raspolaganje dobavljačima koji sudjeluju u postupku, ili izmijeni ili ponovno objavi obavijest ili natječajnu dokumentaciju, mora pisanim putem dostaviti sve takve izmjene ili izmijenjene ili ponovno objavljene obavijesti ili natječajnu dokumentaciju:
|
(a) |
svim dobavljačima koji sudjeluju u javnoj nabavi u trenutku izmjene ili ponovne objave, ako su ti dobavljači poznati naručitelju, i u svim drugim slučajevima, na isti način na koji su dostavljene prvotne informacije; i |
|
(b) |
pravovremeno, kako bi ti dobavljači bili u mogućnosti izmijeniti i, prema potrebi, ponovno dostaviti izmijenjene ponude. |
ČLANAK 164.
Rokovi
1. Naručitelj osigurava, u skladu s vlastitim razumnim potrebama, dovoljno vremena dobavljačima za pripremu i podnošenje zahtjeva za sudjelovanje i odgovarajućih ponuda, uzimajući u obzir čimbenike kao što su:
|
(a) |
priroda i složenost nabave; |
|
(b) |
očekivani raspon podugovaranja; i |
|
(c) |
vrijeme potrebno za dostavljanje ponuda neelektroničkim putem sa stranih i domaćih lokacija ako se ne upotrebljavaju elektronička sredstva. |
Ti rokovi, uključujući njihovo produljenje, jednaki su za sve zainteresirane dobavljače i dobavljače koji sudjeluju u postupku.
2. Naručitelj koji koristi nadmetanje po pozivu utvrđuje da konačni rok za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ne smije, u načelu, biti kraći od 25 dana od dana objave obavijesti o namjeri nabave. Ako je u hitnim situacijama koje je naručitelj propisno obrazložio navedeni rok neizvediv, rok se može skratiti na najmanje 10 dana.
3. Osim u slučajevima utvrđenima u stavcima 4., 5., 7. i 8. naručitelj utvrđuje da konačni rok za podnošenje ponuda mora biti najmanje 40 dana od datuma:
|
(a) |
objave obavijesti o namjeri nabave, u slučaju otvorenog postupka javne nabave; ili |
|
(b) |
na koji naručitelj, kad je riječ o nadmetanju po pozivu, obavješćuje dobavljače da će biti pozvani dostaviti ponude, bez obzira na to koristi li popis za višestruku upotrebu. |
4. Naručitelj može skratiti rok za podnošenje ponuda utvrđen u skladu sa stavkom 3. na najmanje 10 dana pod sljedećim uvjetima:
|
(a) |
kad je naručitelj objavio obavijest o planiranoj nabavi iz članka 160. stavka 4., najmanje 40 dana i ne više od 12 mjeseci prije objave obavijesti o namjeri nabave, a obavijest o planiranoj nabavi sadržava:
|
|
(b) |
naručitelj navodi, za ugovore koji se ponavljaju, u izvornoj obavijesti o namjeri nabave da će u naknadnim obavijestima biti navedeni rokovi za podnošenje ponuda u skladu s ovim stavkom; ili |
|
(c) |
stanje hitnosti koje je naručitelj propisno obrazložio čini rokove za podnošenje ponuda u skladu sa stavkom 3. neizvedivim. |
5. Naručitelj može skratiti rok za podnošenje ponuda utvrđen u skladu sa stavkom 3. za pet dana za svaku od sljedećih okolnosti:
|
(a) |
obavijest o namjeri nabave objavljena je elektroničkim putem; |
|
(b) |
ako je natječajna dokumentacija dostupna elektroničkim putem od dana objave obavijesti o namjeri nabave; i |
|
(c) |
naručitelj prihvaća ponude elektroničkim sredstvima. |
6. Primjena stavka 5. u vezi sa stavkom 4. ni u kojem slučaju ne dovodi do skraćenja roka za podnošenje ponuda utvrđenog u skladu sa stavkom 3. na manje od 10 dana od datuma objave obavijesti o namjeri nabave.
7. Neovisno o bilo kojoj drugoj odredbi ovog članka naručitelj koji kupuje trgovačku robu, usluge ili njihovu kombinaciju, može skratiti rok za podnošenje ponuda utvrđen u skladu sa stavkom 3. na najmanje 13 dana, pod uvjetom da naručitelj elektroničkim putem istovremeno objavi obavijest o namjeri nabave i natječajnu dokumentaciju. Osim toga, ako naručitelj prihvaća ponude za trgovačku robu ili usluge elektroničkim putem, može skratiti rok utvrđen u skladu sa stavkom 3. na najmanje 10 dana.
8. Naručitelj obuhvaćen odjeljkom 2. ili 3. Priloga 9. koji je odabrao sve ili ograničeni broj kvalificiranih dobavljača može utvrditi rok za podnošenje ponuda međusobnim dogovorom između naručitelja i odabranih dobavljača. Ako nije postignut dogovor, rok ne smije biti kraći od 10 dana.
ČLANAK 165.
Pregovori
1. Stranka može predvidjeti da njezini naručitelji vode pregovore s dobavljačima u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
ako je naručitelj namjeru da vodi pregovore naveo u obavijesti o namjeri nabave iz članka 160. stavka 3. točke (f); ili |
|
(b) |
ako iz evaluacije proizlazi da nijedna ponuda nije očito najpovoljnija s obzirom na specifične kriterije za evaluaciju navedene u obavijesti o namjeri nabave ili u natječajnoj dokumentaciji. |
2. Naručitelj:
|
(a) |
osigurava da se eliminacija dobavljača koji sudjeluju u pregovorima provodi u skladu s kriterijima za evaluaciju utvrđenima u obavijesti o namjeri nabave ili u natječajnoj dokumentaciji; i |
|
(b) |
predviđa, ako su pregovori zaključeni, zajednički rok u kojem preostali dobavljači koji sudjeluju u postupku mogu podnijeti nove ili revidirane ponude. |
ČLANAK 166.
Ograničeni postupak nadmetanja
1. Pod uvjetom da naručitelj ne koristi ovu odredbu radi izbjegavanja natjecanja među dobavljačima ili je ne koristi na način kojim se diskriminira dobavljače druge stranke ili kojim se štite domaći dobavljači, naručitelj može koristiti ograničeni postupak nadmetanja i može odlučiti da neće primjenjivati članke 160., 161. i 162., članak 163. stavke od 7. do 11. i članke od 164. do 167. samo u slučaju bilo koje od sljedećih okolnosti:
|
(a) |
pod uvjetom da zahtjevi natječajne dokumentacije nisu bitno izmijenjeni:
|
|
(b) |
ako robu ili usluge može isporučiti samo određeni dobavljač i ne postoji nijedna razumna alternativa ili zamjenska roba ili usluge zbog jednog od sljedećih razloga:
|
|
(c) |
za dodatne isporuke prvotnog dobavljača robe i usluga koje nisu bile uključene u početnu nabavu, ako promjena dobavljača takve dodatne robe ili usluga:
|
|
(d) |
samo ako je neophodno, u slučajevima u kojima zbog izuzetne hitnosti izazvane događajima koje naručitelj nije mogao predvidjeti roba ili usluge nisu mogle biti pravovremeno pribavljene putem otvorenog postupka javne nabave ili nadmetanja po pozivu; |
|
(e) |
za robu kupljenu na burzi robe; |
|
(f) |
ako naručitelj kupi prototip ili prvu robu ili uslugu koja je razvijena na njegov zahtjev tijekom i za potrebe provedbe određenog ugovora za istraživanje, pokus, studiju ili izvorni razvoj; izvorni razvoj prve robe ili usluge može uključivati ograničenu proizvodnju ili isporuku kako bi se obuhvatili rezultati terenskog ispitivanja te kako bi se pokazalo da su roba ili usluga prikladne za proizvodnju ili isporuku u većim količinama uz prihvatljive standarde kvalitete, no ne uključuje količinsku proizvodnju ili isporuku radi uspostavljanja komercijalne održivosti ili radi povrata troškova istraživanja i razvoja; |
|
(g) |
kod nabava pod iznimno povoljnim uvjetima koji postoje samo kratkoročno u slučaju neuobičajenih prodaja poput onih u slučaju likvidacije, prinudne uprave ili stečaja, ali ne u slučaju rutinskih nabava od redovnih dobavljača; ili |
|
(h) |
ako je ugovor dodijeljen pobjedniku natječaja pod sljedećim uvjetima:
|
2. Naručitelj priprema pisano izvješće o svakom dodijeljenom ugovoru u skladu sa stavkom 1. Izvješće sadržava naziv naručitelja, vrijednost i vrstu robe ili usluga koje se nabavljaju te izjavu u kojoj se navode okolnosti i uvjeti iz stavka 1. kojima se opravdava korištenje ograničenog postupka nadmetanja.
ČLANAK 167.
Elektroničke dražbe
Naručitelj koji planira provesti postupak javne nabave putem elektroničke dražbe svakom sudioniku prije početka elektroničke dražbe dostavlja sljedeće:
|
(a) |
metodu automatske evaluacije, uključujući matematičku formulu, koja se temelji na kriterijima za evaluaciju iz natječajne dokumentacije i koja će se koristiti u automatskom rangiranju ili ponovnom rangiranju za vrijeme dražbe; |
|
(b) |
rezultate početne evaluacije elemenata njegove ponude ako se ugovor dodjeljuje na temelju najpovoljnije ponude; i |
|
(c) |
sve ostale relevantne informacije povezane s elektroničkom dražbom. |
ČLANAK 168.
Postupanje s ponudama i dodjela ugovora
1. Naručitelj prima, otvara i postupa sa svim ponudama u skladu s postupcima kojima se jamči pravičnost i nepristranost postupka nabave i povjerljivost ponuda.
2. Naručitelj ne kažnjava dobavljača čija je ponuda primljena nakon roka navedenog za primanje ponuda ako se kašnjenje može pripisati isključivo nepravilnom postupanju naručitelja.
3. Naručitelj koji dobavljaču pruži mogućnost da ispravi nenamjerne pogreške u postupku između otvaranja ponuda i dodjele ugovora mora pružiti istu mogućnost svim dobavljačima koji sudjeluju u postupku.
4. Kako bi bila uzeta u obzir za dodjelu ugovora, ponuda mora biti dostavljena u pisanom obliku i ona mora, u vrijeme otvaranja, ispunjavati ključne zahtjeve navedene u obavijestima i natječajnoj dokumentaciji te potjecati od kvalificiranog dobavljača.
5. Osim ako utvrdi da dodjela ugovora nije u javnom interesu, naručitelj ugovor dodjeljuje kvalificiranom dobavljaču za kojeg je utvrdio da je sposoban ispuniti uvjete ugovora i koji je, isključivo na temelju kriterija za evaluaciju utvrđenih u obavijestima i natječajnoj dokumentaciji, podnio:
|
(a) |
najpovoljniju ponudu; ili |
|
(b) |
ako je cijena jedini kriterij, najnižu cijenu. |
6. Ako naručitelj primi ponudu s cijenom koja je neuobičajeno niža od cijena ostalih podnesenih ponuda, može provjeriti s dobavljačem ispunjava li uvjete za sudjelovanje i je li sposoban ispunjavati uvjete ugovora. Naručitelj ujedno može provjeriti je li dobavljač dobio subvencije. U tom slučaju ponuda se može odbiti samo na temelju tog razloga, osim ako dobavljač može dokazati, u dostatnom roku koji je odredio naručitelj, da je subvencija dodijeljena u skladu s pravilima koja se odnose na subvencije utvrđene u odjeljku B poglavlja 11.
7. Naručitelj ne koristi opcije, ne poništava nabavu niti ne mijenja dodijeljene ugovore na način kojim se zaobilaze obveze iz ovog poglavlja.
8. Svaka stranka u pravilu osigurava razdoblje mirovanja između dodjele i sklapanja ugovora kako bi se neuspješnim ponuditeljima dalo dovoljno vremena da preispitaju i pokušaju osporiti odluku o dodjeli.
ČLANAK 169.
Transparentnost informacija o javnoj nabavi
1. Naručitelj odmah obavješćuje dobavljače koji sudjeluju u postupku o svojim odlukama o dodjeli ugovora te na zahtjev dobavljača to čini pisanim putem. Podložno članku 170. stavcima 2. i 3. naručitelj na zahtjev pruža neuspješnom dobavljaču objašnjenje razloga zbog kojih naručitelj nije odabrao njegovu ponudu te relativnih prednosti ponude uspješnog dobavljača.
2. Naručitelj objavljuje obavijest u odgovarajućem elektroničkom ili papirnatom mediju navedenom u odjeljku 6. Priloga 9. najkasnije 72 dana nakon dodjele svakog ugovora obuhvaćenog ovim poglavljem. Ako naručitelj objavi obavijest samo elektroničkim putem, te informacije moraju biti lako dostupne tijekom primjereno dugog razdoblja. Obavijest sadržava barem sljedeće informacije:
|
(a) |
opis nabavljene robe ili usluga; |
|
(b) |
naziv i adresu naručitelja; |
|
(c) |
naziv i adresu uspješnog dobavljača; |
|
(d) |
vrijednost uspješne ponude ili najviše i najniže ponude koje su se razmatrale u dodjeljivanju ugovora; |
|
(e) |
datum dodjele; i |
|
(f) |
korištenu metodu nabave te, u slučajevima u kojima se koristio ograničeni postupak nadmetanja u skladu s člankom 166., opis okolnosti i uvjeta iz stavka 1. ovog članka kojima se opravdava korištenje ograničenog postupka nadmetanja. |
3. Svaki naručitelj čuva, najmanje tri godine od datuma dodjele ugovora, sljedeće:
|
(a) |
dokumentaciju i izvješća o postupcima nadmetanja i dodjeli ugovora u vezi s obuhvaćenom nabavom, uključujući izvješća na temelju članka 166.; i |
|
(b) |
podatke kojima se osigurava odgovarajuća sljedivost provedbe obuhvaćene nabave elektroničkim putem. |
ČLANAK 170.
Otkrivanje informacija
1. Na zahtjev druge stranke stranka bez odgode dostavlja sve informacije potrebne za utvrđivanje je li nabava provedena na pravedan i nepristran način te u skladu s ovim poglavljem, uključujući informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude. Ako bi objavljivanje informacija moglo dovesti u pitanje tržišno natjecanje u budućim natječajima, stranka koja primi informacije ne smije ih otkriti nijednom dobavljaču, osim nakon što dobije suglasnost stranke koja je dostavila informacije.
2. Neovisno o bilo kojoj drugoj odredbi ovog poglavlja, stranka, uključujući njezine naručitelje, ne dostavlja nijednom određenom dobavljaču informacije kojima bi se moglo ugroziti pošteno tržišno natjecanje među dobavljačima.
3. Ništa u ovom poglavlju ne smije se tumačiti kao da se od stranke, uključujući njezine naručitelje, vlasti i revizijska tijela, zahtijeva otkrivanje povjerljivih informacija ako bi se takvim otkrivanjem:
|
(a) |
ugrozilo izvršavanje zakonodavstva; |
|
(b) |
moglo ugroziti pošteno tržišno natjecanje među dobavljačima; |
|
(c) |
ugrozili legitimni komercijalni interesi određenih osoba, uključujući zaštitu prava intelektualnog vlasništva; ili |
|
(d) |
na bilo koji drugi način postupalo u suprotnosti s javnim interesom. |
ČLANAK 171.
Domaći postupci preispitivanja
1. Svaka stranka osigurava pravovremen, djelotvoran i nediskriminirajući postupak upravnog ili sudskog preispitivanja putem kojeg dobavljač može, u kontekstu obuhvaćene nabave koja je od interesa ili je bila od interesa za dobavljača, podnijeti prigovor u vezi s:
|
(a) |
povredom ovog poglavlja; ili |
|
(b) |
nepridržavanjem mjera stranke kojima se provodi ovo poglavlje ako dobavljač, na temelju zakonodavstva stranke, nema pravo izravno podnijeti prigovor u vezi s povredom ovog poglavlja. |
Postupovna pravila za sve prigovore utvrđuju se u pisanom obliku i javno su dostupna.
2. U slučaju pritužbe dobavljača, u kontekstu obuhvaćene nabave u kojoj dobavljač ima ili je imao interes, da je došlo do kršenja ili nesukladnosti iz stavka 1., stranka naručitelja koji provodi postupak javne nabave potiče naručitelja i dobavljača da pokušaju naći rješenje pritužbe putem savjetovanja. Naručitelj nepristrano i pravodobno razmatra takve pritužbe na način kojim se ne dovodi u pitanje sudjelovanje dobavljača u tekućoj ili budućoj obuhvaćenoj nabavi ili njegovo pravo da zahtijeva korektivne mjere u okviru postupka upravnog ili sudskog preispitivanja.
3. Svaki dobavljač ima na raspolaganju dovoljno dugo razdoblje za pripremu i podnošenje prigovora. To razdoblje ni u kojem slučaju nije kraće od 10 dana od trenutka kad su mu postale poznate činjenice koje su osnova za prigovor ili trenutka kad se od njega razumno moglo očekivati da su mu te činjenice postale poznate.
4. Svaka stranka uspostavlja ili određuje barem jedno nepristrano upravno ili sudsko tijelo koje je neovisno od njezinih naručitelja za primanje i preispitivanje pritužbe dobavljača u kontekstu obuhvaćene nabave.
5. Ako pritužbu prvotno preispituje tijelo koje nije tijelo iz stavka 4., predmetna stranka osigurava da dobavljač može podnijeti žalbu na prvotnu odluku nepristranom upravnom ili sudskom tijelu koje je neovisno o naručitelju čija je nabava predmet prigovora.
6. Svaka stranka osigurava da odluka tijela za preispitivanje iz stavka 5. koje nije sud podliježe sudskom preispitivanju ili da ima uspostavljene postupke kojima se osigurava da:
|
(a) |
naručitelj u pisanom obliku odgovori na prigovor i dostavi tijelu za preispitivanje sve relevantne dokumente; |
|
(b) |
sudionici u postupku (dalje u tekstu „sudionici”) imaju pravo biti saslušani prije nego što tijelo za preispitivanje donese odluku o prigovoru; |
|
(c) |
sudionici imaju pravo na zastupnika i pratnju; |
|
(d) |
sudionici imaju pristup svim postupcima; |
|
(e) |
sudionici imaju pravo zahtijevati da postupak bude javan i da mogu biti nazočni svjedoci; i |
|
(f) |
tijelo za preispitivanje mora pravovremeno donijeti [odluke ili preporuke u pisanom obliku i uključiti] obrazloženje osnove za svaku odluku ili preporuku. |
7. Svaka stranka donosi ili provodi postupke kojima se predviđaju hitne privremene mjere koje osiguravaju da dobavljač može nastaviti sudjelovati u obuhvaćenoj javnoj nabavi. Takve privremene mjere mogu dovesti do obustave postupka nabave. Postupcima se može predvidjeti da se pri donošenju odluke o tome treba li primijeniti takve mjere mogu uzeti u obzir prevladavajuće negativne posljedice za predmetne interese, uključujući javni interes. Opravdani razlog za nedjelovanje dostavlja se u pisanom obliku.
Svaka stranka ujedno donosi ili provodi postupke kojima se predviđa korektivna mjera ili naknada za pretrpljeni gubitak ili štetu u slučajevima ako je tijelo za preispitivanje utvrdilo da je došlo do povrede ili propusta iz stavka 1. Naknada za pretrpljeni gubitak ili štetu može biti ograničena na troškove pripreme ponude ili troškove podnošenja prigovora ili oboje.
ČLANAK 172.
Izmjene i ispravci područja primjene
1. Stranka može predložiti izmjenu svoje obuhvaćene nabave iz Priloga 9. ili ispravak odgovarajućeg pododjeljka u odjeljcima 1., 2. ili 3. Priloga 9.
2. Stranka koja namjerava predložiti izmjenu Priloga 9.:
|
(a) |
obavješćuje o tome drugu stranku pisanim putem; i |
|
(b) |
u obavijest uključuje prijedlog odgovarajućih kompenzacijskih prilagodbi za drugu stranku kako bi se područje primjene zadržalo na razini usporedivoj s onom prije izmjene. |
3. Neovisno o stavku 2. točki (b) stranka ne mora osigurati kompenzacijske prilagodbe ako se izmjena odnosi na naručitelja nad kojim je stranka ukinula svoju kontrolu ili utjecaj ili ako će naručitelj odsad poslovati kao komercijalno poduzeće koje je izloženo tržišnom natjecanju na tržištu kojem pristup nije ograničen.
Smatra se da stranka provodi kontrolu ili utjecaj nad naručiteljem:
|
(a) |
ako ga većim dijelom financira država ili tijelo koje kontrolira država; |
|
(b) |
ako njegovo poslovanje nadzire država ili tijelo koje kontrolira država; ili |
|
(c) |
ako je više od polovine članova njegova upravnog, upraviteljskog ili nadzornog odbora imenovala država ili tijelo koje kontrolira država. |
4. Druga stranka mora u pisanom obliku uložiti prigovor na predloženu izmjenu Priloga 9. o kojoj je obaviještena u skladu sa stavkom 2. ovog članka ako osporava:
|
(a) |
da je prilagodba predložena u skladu sa stavkom 2. točkom (b) odgovarajuća za održavanje usporedive razine zajednički dogovorenog područja primjene; |
|
(b) |
da izmjena obuhvaća naručitelja nad kojim je stranka ukinula svoju kontrolu ili utjecaj u skladu sa stavkom 3.; ili |
|
(c) |
da predmetni naručitelj posluje kao komercijalno poduzeće koje je izloženo tržišnom natjecanju na tržištu kojem pristup nije ograničen. |
Ako se prigovor ne podnese u pisanom obliku u roku od 45 dana od datuma primitka obavijesti iz stavka 2. točke (a), smatra se da je druga stranka pristala na prilagodbu ili izmjenu.
5. Sljedeće izmjene pododjeljka u odjeljcima 1., 2. ili 3. Priloga 9., koji se odnosi na stranku, smatraju se ispravkom isključivo formalne prirode, pod uvjetom da ne utječu na zajednički dogovoreno područje primjene predviđeno u ovom poglavlju:
|
(a) |
promjena naziva naručitelja; |
|
(b) |
spajanje dvaju ili više naručitelja; i |
|
(c) |
razdvajanje naručitelja na dva ili više subjekata od kojih su svi dodani naručiteljima obuhvaćenima istim odjeljkom Priloga 9. |
Stranka koja provodi takav ispravak isključivo formalne prirode nije obvezna predvidjeti kompenzacijske prilagodbe.
6. Ako je riječ o predloženim ispravcima pododjeljka u odjeljcima 1., 2. ili 3. Priloga 9., koji se odnosi na stranku, stranka obavješćuje drugu stranku svake dvije godine nakon stupanja na snagu ovog poglavlja.
7. Stranka može u pisanom obliku obavijestiti drugu stranku o prigovoru na predloženu izmjenu u roku od 45 dana od primitka obavijesti. Stranka koja podnosi prigovor objašnjava zašto smatra da predloženi ispravak nije obuhvaćen područjem primjene stavka 5. te opisuje učinak predloženog ispravka na zajednički dogovoreno područje primjene predviđeno u ovom poglavlju. Ako se nijedan prigovor ne podnese u pisanom obliku u roku od 45 dana od dana primitka obavijesti, smatra se da je druga stranka pristala na predloženi ispravak.
8. Ako druga stranka podnese prigovor na predloženu izmjenu ili ispravak, stranke nastoje riješiti to pitanje savjetovanjem. Ako se u roku od 60 dana od datuma primitka prigovora ne postigne dogovor, stranka koja želi izmijeniti ili ispraviti svoj pododjeljak u odjeljcima 1., 2. ili 3. Priloga 9. može uputiti predmet u postupak rješavanja sporova u skladu s poglavljem 14. kako bi utvrdila je li prigovor opravdan.
9. Nakon što se stranke usuglase o nekoj predloženoj izmjeni ili ispravku, među ostalim ako stranka nije podnijela prigovor u roku od 45 dana u skladu sa stavkom 4. ili 7. ili ako je pitanje riješeno postupkom rješavanja sporova iz stavka 8., Vijeće za suradnju koje djeluje u sastavu za trgovinu na odgovarajući način mijenja Prilog 9.
ČLANAK 173.
Institucionalne odredbe
Odbor za suradnju sastaje se na zahtjev stranke kako bi razmotrio pitanja povezana s provedbom i funkcioniranjem ovog poglavlja i Priloga 9., kao što su:
|
(a) |
nužnost izmjene Priloga 9.; |
|
(b) |
pitanja o postupcima javne nabave koje joj je uputila stranka; |
|
(c) |
sva druga pitanja povezana s provedbom ovog poglavlja. |
ČLANAK 174.
Prijelazno razdoblje
Ovo poglavlje počinje se primjenjivati tri godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.
POGLAVLJE 10.
TRGOVINA I ODRŽIVI RAZVOJ
ČLANAK 175.
Kontekst i ciljevi
1. Stranke podsjećaju na Agendu 21 Konferencije UN-a o okolišu i razvoju iz 1992., Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (dalje u tekstu „ILO”) o temeljnim načelima i pravima na radu iz 1998., Ministarsku izjavu Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a o punoj zaposlenosti i dostojanstvenom radu iz 2006., Deklaraciju ILO-a o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju iz 2008. i Program održivog razvoja do 2030. iz 2015. s ciljevima održivog razvoja.
2. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine i ulaganja na takav način da se doprinosi cilju održivog razvoja i borbi protiv klimatskih promjena. U tom kontekstu stranke prepoznaju da su gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštita okoliša međusobno ovisni elementi održivog razvoja koji se nadopunjavaju.
ČLANAK 176.
Pravo na reguliranje i razine zaštite
1. Stranke priznaju pravo svake stranke na uspostavu vlastitih razina domaće zaštite u području okoliša i rada te na donošenje ili izmjenu svojih odgovarajućih zakona i politika u skladu sa svojim obvezama prema međunarodno priznatim normama i sporazumima radi postizanja više razine zaštite okoliša i rada.
2. Stranke potvrđuju da nije prikladno poticati trgovinu ili ulaganja slabljenjem ili smanjivanjem razine zaštite koju osigurava njihovo zakonodavstvo o zaštiti okoliša te zakonodavstvo i norme u području rada.
3. Stranka ne smije poticati trgovinu ili ulaganja odstupanjem od svojeg zakonodavstva u području okoliša i rada ili tako da ne provodi to zakonodavstvo djelotvorno, kontinuiranim ili ponavljajućim djelovanjem ili nedjelovanjem.
ČLANAK 177.
Multilateralni sporazumi o zaštiti okoliša i konvencije o radu
1. Stranke potvrđuju vrijednost međunarodnog upravljanja okolišem i sporazuma kao odgovor međunarodne zajednice na globalne ili regionalne izazove u području okoliša, kao i pune i produktivne zaposlenosti, uključujući razvoj vještina i dostojanstven rad za sve, kao ključni element održivog razvoja za sve zemlje i prioritetni cilj međunarodne suradnje.
2. U tom kontekstu i uzimajući u obzir članke od 259. do 265. ovog Sporazuma, stranke ponovno potvrđuju svoju odlučnost da učinkovito provode multilateralne sporazume o okolišu, uključujući Pariški sporazum o klimatskim promjenama, koje su ratificirale.
3. Uzimajući u obzir članke od 285. do 288. ovog Sporazuma, stranke ponovno potvrđuju svoju odlučnost da djelotvorno provode temeljne konvencije ILO-a, kao i druge konvencije ILO-a koje su ratificirale, te da provode učinkovit sustav inspekcije rada u skladu s njihovim obvezama kao članicama ILO-a.
ČLANAK 178.
Trgovina i ulaganja kojima se pogoduje održivom razvoju
1. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost jačanju doprinosa trgovine ostvarivanju cilja održivog razvoja. U skladu s time suglasne su promicati upotrebu programa osiguranja održivosti, kao što su poštena i etička trgovina ili ekološke oznake, društveno odgovorno poslovanje i prakse odgovornog poslovanja te trgovina i ulaganja u ekološku robu i usluge te u klimatski prihvatljive proizvode i tehnologije.
2. Stranke razmjenjuju informacije i iskustvo iz svojih djelovanja usmjerenih na promicanja koherentnosti i uzajamnog podupiranja između trgovinskih, socijalnih i okolišnih politika te jačaju dijalog i suradnju povezanu s pitanjima održivog razvoja koja se mogu pojaviti u kontekstu trgovinskih odnosa.
3. Takav dijalog i suradnja između stranaka trebali bi uključivati relevantne dionike, posebno socijalne partnere, kao i druge organizacije civilnog društva, među ostalim, prema potrebi, u okviru suradnje civilnog društva uspostavljene u skladu s člankom 314.
ČLANAK 179.
Rješavanje sporova
Članci 223., 224. i 225. ne primjenjuju se na sporove na temelju ovog poglavlja. Za svaki takav spor, nakon što arbitražno vijeće podnese svoje konačno izvješće u skladu s člancima 219. i 220., stranke, uzimajući u obzir to izvješće, raspravljaju o prikladnim mjerama koje treba provesti. Odbor za suradnju prati provedbu svih takvih mjera i preispituje predmet, među ostalim putem mehanizma iz članka 178. stavka 3.
POGLAVLJE 11.
PROTUTRŽIŠNO PONAŠANJE, KONTROLA KONCENTRACIJA I SUBVENCIJE
ČLANAK 180.
Načela
Stranke prepoznaju važnost slobodnog i nenarušenog tržišnog natjecanja u svojim trgovinskim i investicijskim odnosima. Stranke potvrđuju da poslovna praksa protivna tržišnom natjecanju i državne intervencije mogu poremetiti pravilno funkcioniranje tržišta i umanjiti koristi od liberalizacije trgovine i ulaganja.
ČLANAK 181.
Neutralnost tržišnog natjecanja
Stranke primjenjuju ovo poglavlje na sva javna i privatna poduzeća.
ČLANAK 182.
Gospodarske djelatnosti
Ovo se poglavlje primjenjuje na gospodarske djelatnosti.
Za potrebe ovog poglavlja „gospodarske djelatnosti” znači djelatnosti povezane s ponudom robe i usluga na tržištu.
PROTUTRŽIŠNO PONAŠANJE I KONTROLA KONCENTRACIJA
ČLANAK 183.
Zakonodavni okvir
Svaka stranka donosi ili provodi pravo tržišnog natjecanja, koje se primjenjuje na sva poduzeća u svim sektorima gospodarstva (22) i kojim se na učinkovit način u obzir uzimaju sve sljedeće prakse:
|
(a) |
horizontalni i vertikalni sporazumi među poduzećima, odluke udruženja poduzeća i usklađena djelovanja čiji je cilj ili učinak sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja; |
|
(b) |
zlouporaba vladajućeg položaja jednog poduzeća ili više njih; i |
|
(c) |
koncentracije poduzeća kojima bi se znatno ometalo djelotvorno tržišno natjecanje, a posebno zbog stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja. |
ČLANAK 184.
Usluge od općeg gospodarskog interesa
Stranke osiguravaju da se na poduzeća kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa primjenjuju pravila utvrđena u ovom odjeljku, u mjeri u kojoj se primjenom tih pravila ne ometa, pravno ili činjenično, obavljanje zadaća dodijeljenih takvim poduzećima. Dodijeljene zadaće moraju biti transparentne, a svako ograničenje ili odstupanje od primjene pravila utvrđenih u ovom odjeljku ne smije prelaziti ono što je nužno za postizanje tih zadaća.
ČLANAK 185.
Provedba
1. Svaka stranka uspostavlja ili zadržava operativno neovisno tijelo nadležno za tržišno natjecanje koje je odgovorno i ima odgovarajuće ovlasti i resurse potrebne za osiguravanje potpune primjene i djelotvorne provedbe nacionalnog prava tržišnog natjecanja iz članka 183.
2. Svaka stranka primjenjuje svoje pravo tržišnog natjecanja iz članka 183. na transparentan način, uz poštovanje načela poštenog postupka, uključujući prava na obranu predmetnih poduzeća, osobito pravo na saslušanje i pravo na sudsko preispitivanje.
ČLANAK 186.
Suradnja
1. Stranke potvrđuju da je promicanje suradnje u području politike tržišnog natjecanja i njezine provedbe u njihovu zajedničkom interesu.
2. Kako bi se olakšala takva suradnja, tijela stranaka nadležna za tržišno natjecanje mogu razmjenjivati informacije u skladu s pravilima o povjerljivosti utvrđenima u zakonodavstvu tih stranaka.
3. Tijela stranaka nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja nastoje, kad god je to moguće i potrebno, uskladiti svoje provedbene aktivnosti kad je riječ o istim ili povezanim postupcima ili predmetima.
ČLANAK 187.
Neprimjena rješavanja sporova
Poglavlje 14. ne primjenjuje se na ovaj odjeljak.
SUBVENCIJE
ČLANAK 188.
Definicija i područje primjene
1. Za potrebe ovog odjeljka „subvencija” znači mjera koja ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 1.1. Sporazuma o SCM-u neovisno o tome dodjeljuje li se poduzeću koje isporučuje robu ili usluge (23).
2. Ovaj se odjeljak primjenjuje na subvencije koje su specifične u smislu članka 2. Sporazuma o SCM-u ili koje su obuhvaćene područjem primjene članka 192. ovog Sporazuma.
3. Stranke osiguravaju da se na subvencije koje se dodjeljuju poduzećima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa primjenjuju pravila utvrđena u ovom odjeljku, u mjeri u kojoj se primjenom tih pravila ne ometa, pravno ili činjenično, obavljanje zadaća dodijeljenih takvim poduzećima. Dodijeljene zadaće moraju biti transparentne, a svako ograničenje ili odstupanje od primjene pravila utvrđenih u ovom odjeljku ne smije prelaziti ono što je nužno za postizanje tih zadaća.
4. Članak 191. ovog Sporazuma ne primjenjuje se na subvencije povezane s trgovinom robom obuhvaćenom Prilogom 1. Sporazumu o poljoprivredi.
5. Članci 191. i 192. ne primjenjuju se na audiovizualni sektor.
6. Članak 192. ne primjenjuje se na subvencije koje su formalno dogovorene ili dodijeljene prije ili u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
ČLANAK 189.
Odnos prema WTO-u
Ništa u ovom odjeljku ne utječe na prava ili obveze bilo koje stranke na temelju Sporazuma o SCM-u, Sporazuma o poljoprivredi, članka XVI. GATT-a iz 1994. ili članka XV. GATS-a.
ČLANAK 190.
Transparentnost
1. Svaka stranka objavljuje sljedeće informacije povezane sa subvencijom koja se dodjeljuje ili provodi na njezinu državnom području:
|
(a) |
pravnu osnovu i svrhu subvencije; |
|
(b) |
oblik subvencije; |
|
(c) |
iznos subvencije ili iznos predviđen u proračunu za subvenciju; i |
|
(d) |
ako je to moguće, ime primatelja subvencije. |
2. Stranka postupa u skladu sa stavkom 1. tako da:
|
(a) |
podnosi obavijest u skladu s člankom 25. Sporazuma o SCM-u, koja se dostavlja najmanje svake dvije godine; |
|
(b) |
podnosi obavijesti u skladu s člankom 18. Sporazuma o poljoprivredi; ili |
|
(c) |
sama objavljuje informacije iz stavka 1. ili se one objavljuju u njezino ime na javno dostupnim internetskim stranicama do 31. prosinca kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je subvencija dodijeljena ili zadržana. |
ČLANAK 191.
Savjetovanja
1. Ako stranka smatra da subvencija negativno utječe ili bi mogla negativno utjecati na njezine interese povezane s liberalizacijom trgovine ili ulaganja, ona može svoje razloge za zabrinutost u pisanom obliku izraziti drugoj stranci i zatražiti dodatne informacije o tom pitanju.
2. Zahtjev iz stavka 1. uključuje objašnjenje načina na koji subvencija negativno utječe ili je vjerojatno da će negativno utjecati na interese stranke koja podnosi zahtjev. Stranka koja podnosi zahtjev može zatražiti sljedeće informacije o subvenciji:
|
(a) |
pravnu osnovu i cilj politike ili svrhu subvencije; |
|
(b) |
oblik subvencije; |
|
(c) |
datume i trajanje subvencije i sve druge rokove povezane s njom; |
|
(d) |
zahtjeve prihvatljivosti za subvencije; |
|
(e) |
ukupni iznos ili godišnji iznos predviđen u proračunu za subvenciju; |
|
(f) |
ako je to moguće, ime primatelja subvencije; i |
|
(g) |
sve druge informacije koje omogućuju procjenu negativnih učinaka subvencije. |
3. Stranka kojoj je upućen zahtjev dostavlja zatražene informacije u pisanom obliku u razumnom roku, u načelu ne duljem od 60 dana od datuma dostave zahtjeva. Ako stranka kojoj je zahtjev upućen ne dostavi zatražene informacije, ta stranka u istom roku mora dostaviti pisani odgovor u kojem objašnjava zašto nije dostavila takve informacije.
4. Nakon što primi zatražene informacije, stranka koja podnosi zahtjev može zatražiti savjetovanje o tom pitanju. Savjetovanja između stranaka radi rasprave o iznesenim pitanjima održavaju se u razumnom roku, u načelu ne duljem od 60 dana od datuma dostave zahtjeva za savjetovanje.
5. Stranke poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi postigle obostrano zadovoljavajuće rješenje pitanja.
ČLANAK 192.
Subvencije koje podliježu uvjetima
1. Sljedeće subvencije dopuštene su u skladu s uvjetima navedenima u nastavku za potrebe ovog odjeljka:
|
(a) |
subvencije kojima država jamči za dugove ili obveze određenih poduzeća pod uvjetom da su iznosi tih dugova i obveza ili trajanja takvog jamstva ograničeni; i |
|
(b) |
subvencije nesolventnim poduzećima ili poduzećima u problemima u različitim oblicima, pod uvjetom da:
|
2. Stavak 1. točka (b) ne primjenjuje se na subvencije koje se dodjeljuju poduzećima kao privremena potpora za likvidnost u obliku kreditnih jamstava ili zajmova tijekom razdoblja koje je potrebno za izradu plana restrukturiranja. Takva privremena potpora za likvidnost ograničena je na iznos potreban samo za održavanje poslovanja poduzeća.
3. Dopuštene su subvencije kojima se osigurava propisan izlazak trgovačkog društva s tržišta.
4. Ovaj se članak ne primjenjuje na subvencije čiji su kumulativni iznosi ili proračuni manji od 200 000 EUR po poduzeću tijekom razdoblja od tri uzastopne godine.
5. Stavak 1. ne primjenjuje se na subvencije koje su dodijeljene za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu stranke. Poremećaj u gospodarstvu smatra se ozbiljnim ako je izniman, privremen i značajan.
6. U mjeri u kojoj nisu obuhvaćene područjem primjene članka 188. stavka 3., subvencije predviđene za provedbu programa, posebno u području socijalnog stanovanja i željezničkog prijevoza robe, ne moraju ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovog članka ako su socijalno usmjerene.
ČLANAK 193.
Upotreba subvencija
Svaka stranka osigurava da poduzeća upotrebljavaju subvencije samo za cilj politike za koju su subvencije dodijeljene (24).
POGLAVLJE 12.
PODUZEĆA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU, PODUZEĆA KOJIMA SU DODIJELJENA POSEBNA PRAVA ILI POVLASTICE I ODREĐENI MONOPOLI
ČLANAK 194.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
|
(a) |
„Sporazum OECD-a” znači Sporazum o službeno podupiranim izvoznim kreditima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (dalje u tekstu „OECD”) ili obveza koja ga je naslijedila, dogovorena u okviru OECD-a ili izvan njega, koji je prihvatilo najmanje 12 izvornih članica WTO-a koje su sudjelovale u Sporazumu OECD-a na dan 1. siječnja 1979.; |
|
(b) |
„komercijalne djelatnosti” znači djelatnosti čiji je krajnji rezultat proizvodnja robe ili pružanje usluge za prodaju u količinama i po cijenama koje odredi poduzeće i koje se obavljaju radi ostvarivanja dobiti; (25) |
|
(c) |
„komercijalni kriteriji” znači cijena, kvaliteta, dostupnost, utrživost, prijevoz i ostali uvjeti kupnje ili prodaje te ostali čimbenici koje bi obično pri donošenju poslovnih odluka uzelo u obzir privatno poduzeće koje posluje u skladu s načelima tržišnog gospodarstva u relevantnoj djelatnosti ili industriji; |
|
(d) |
„određeni monopol” znači subjekt, uključujući konzorcij ili državnu agenciju, koji je na relevantnom tržištu na području stranke određen kao jedini dobavljač ili kupac određene robe ili usluge, ali taj pojam ne uključuje subjekt kojem je odobreno isključivo pravo intelektualnog vlasništva samo na temelju takvog odobrenja; |
|
(e) |
„odrediti” znači uspostaviti ili odobriti monopol ili proširiti područje primjene monopola na dodatnu robu ili usluge; |
|
(f) |
„poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice” znači poduzeće, javno ili privatno, kojem je stranka pravno ili činjenično dodijelila posebna prava ili povlastice određivanjem ili ograničavanjem broja na dva ili više poduzeća ovlaštenih za isporuku robe ili usluge na način koji nije u skladu s objektivnim, razmjernim i nediskriminirajućim kriterijima, čime se bitno utječe na sposobnost drugog poduzeća da isporuči istu robu ili uslugu na istom zemljopisnom području pod bitno jednakim uvjetima; |
|
(g) |
„usluga koja se pruža u okviru izvršavanja javnih ovlasti” znači usluga koja se pruža u okviru izvršavanja javnih ovlasti, kako je definirano u GATS-u i među ostalim, ako je primjenjivo, u Prilogu o financijskim uslugama GATS-u; |
|
(h) |
„poduzeće u državnom vlasništvu” znači poduzeće u kojem stranka:
|
ČLANAK 195.
Područje primjene
1. Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju članka XVII. stavaka 1., 2. i 3. GATT-a iz 1994., Sporazuma o tumačenju članka XVII. GATT-a iz 1994. te članka VIII. stavaka 1., 2. i 5. GATS-a.
2. Ovo se poglavlje primjenjuje na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole koji obavljaju komercijalnu djelatnost. Ako se takva poduzeća ili monopoli bave komercijalnim i nekomercijalnim djelatnostima, samo su komercijalne djelatnosti obuhvaćene ovim poglavljem.
3. Ovo se poglavlje primjenjuje na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole na svim razinama vlasti.
4. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određene monopole kad djeluju u svojstvu naručitelja obuhvaćenih prilozima svake stranke Dodatku I. Sporazumu o javnoj nabavi, sastavljenom u Marakešu 15. travnja 1994., sadržanom u Prilogu 4. Sporazumu o WTO-u, ili Prilogom 9. ovom Sporazumu za javne potrebe, te kad ne djeluju u svrhu komercijalne preprodaje nabavljene robe ili usluga ili u svrhu upotrebe nabavljene robe ili usluga za proizvodnju robe ili pružanje usluga za komercijalnu prodaju.
5. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na usluge koje se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti.
6. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određene monopole koji se bave isključivo proizvodnjom vojnih i obrambenih proizvoda. (26)
7. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na poduzeće u državnom vlasništvu, poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopol, ako je u jednoj od prethodnih triju uzastopnih fiskalnih godina godišnji prihod nastao na temelju komercijalnih djelatnosti tog poduzeća ili monopola iznosio manje od 50 milijuna posebnih prava vučenja.
8. Članak 197. ne primjenjuje se ako poduzeće u državnom vlasništvu pruža financijske usluge na temelju vladina mandata, ako takvo pružanje financijskih usluga:
|
(a) |
služi kao potpora izvozu ili uvozu, pod uvjetom da usluge:
|
|
(b) |
služi kao potpora privatnom ulaganju izvan državnog područja stranke, pod uvjetom da usluge:
|
|
(c) |
bude ponuđeno pod uvjetima u skladu sa Sporazumom OECD-a, pod uvjetom da je obuhvaćeno područjem primjene Sporazuma OECD-a (27). |
9. Članak 197. ne primjenjuje se na uslužne sektore izvan područja primjene ovog Sporazuma kako je utvrđeno u poglavlju 6.
ČLANAK 196.
Opće odredbe
1. Ne dovodeći u pitanje prava i obveze svake stranke na temelju ovog poglavlja, ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da osnuje ili zadrži poduzeća u državnom vlasništvu, da poduzećima dodijeli posebna prava ili povlastice ili da odredi ili zadrži monopol.
2. Nijedna stranka ne smije zahtijevati od poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određenog monopola da postupa na način koji nije u skladu s ovim poglavljem niti ih poticati na to.
ČLANAK 197.
Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji
1. Svaka stranka osigurava da svako njezino poduzeće u državnom vlasništvu, poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice i određeni monopoli tijekom obavljanja komercijalne djelatnosti:
|
(a) |
pri kupnji ili prodaji robe ili usluga djeluje u skladu s komercijalnim kriterijima osim radi ispunjavanja bilo kojih uvjeta u okviru svojeg mandata u javnoj službi (28), primjerice onih koji se odnose na socijalno usmjerene programe ili projekte koji nisu neusklađeni s točkom (b) ili (c); |
|
(b) |
pri kupnji robe ili usluge:
|
|
(c) |
pri prodaji robe ili usluge:
|
2. Stavkom 1. ne isključuje se mogućnost da poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice, ili određeni monopoli:
|
(a) |
kupuju ili isporučuju robu ili usluge pod različitim uvjetima, uključujući uvjete koji se odnose na cijenu, pod uvjetom da se kupnja ili isporuka provode u skladu s komercijalnim kriterijima; ili |
|
(b) |
odbiju kupiti ili isporučiti robu ili usluge ako do takvog odbijanja dođe u skladu s komercijalnim kriterijima. |
ČLANAK 198.
Regulatorni okvir
1. Stranke nastoje poštovati i na najbolji način primjenjivati relevantne međunarodne norme, uključujući Smjernice OECD-a za korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.
2. Svaka stranka osigurava da je svako regulatorno tijelo koje osniva ili održava ili bilo koje tijelo kojem povjerava regulatornu funkciju:
|
(a) |
neovisno i da ne odgovara nijednom poduzeću koje to tijelo regulira kako bi se osigurala djelotvornost regulatorne funkcije; i |
|
(b) |
nepristrano (29) u odnosu na sva poduzeća koja to tijelo regulira, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole (30). |
3. Svaka stranka primjenjuje svoje zakone i druge propise na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole na dosljedan i nediskriminirajući način.
ČLANAK 199.
Transparentnost
1. Stranka koja posumnja da na njezine interese iz ovog poglavlja negativno utječu komercijalne djelatnosti poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određenog monopola druge stranke može u pisanom obliku od te druge stranke zahtijevati da dostavi informacije o poslovanju tog poduzeća ili monopola s obzirom na provedbu ovog poglavlja.
2. U zahtjevima za informacije iz stavka 1. navodi se:
|
(a) |
predmetno poduzeće ili monopol; |
|
(b) |
predmetna roba ili usluge i tržišta; |
|
(c) |
interesi na temelju ovog poglavlja za koje stranka koja upućuje zahtjev smatra da su pod nepovoljnim utjecajem; |
|
(d) |
prakse u kojima sudjeluje poduzeće ili monopol koje ometaju trgovinu ili ulaganja između stranaka na način koji nije u skladu s ovim poglavljem; i |
|
(e) |
koje od sljedećih informacija treba dostaviti:
|
3. Ako zatražene informacije nisu dostupne stranci koja prima zahtjev, ta stranka dostavlja razloge za to u pisanom obliku stranci koja je podnijela zahtjev.
POGLAVLJE 13.
TRANSPARENTNOST
ČLANAK 200.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
|
(a) |
„upravna odluka” znači odluka s pravnim učinkom koja utječe na prava i obveze određene osobe u određenom predmetu i obuhvaća upravni postupak ili nepokretanje upravnog postupka ili nedonošenje odluke kako je predviđeno pravom stranke; |
|
(b) |
„zainteresirana osoba” znači svaka osoba na koju utječe ili može utjecati mjera opće primjene; |
|
(c) |
„mjera opće primjene” znači zakoni, propisi, postupci i upravne odluke opće primjene koji mogu utjecati na bilo koje pitanje obuhvaćeno ovom glavom. |
ČLANAK 201.
Cilj
Prepoznajući utjecaj koji njihovo regulatorno okruženje može imati na međusobnu trgovinu i ulaganja, stranke nastoje osigurati predvidljivo regulatorno okruženje i učinkovite postupke za gospodarske subjekte, a posebno za mala i srednja poduzeća u skladu s odredbama ovog poglavlja.
ČLANAK 202.
Objava
1. Svaka stranka osigurava da mjera opće primjene koja se odnosi na bilo koje pitanje obuhvaćeno ovom glavom:
|
(a) |
bude odmah objavljena putem službeno određenog medija te, ako je izvedivo, elektroničkim sredstvima, ili na drugi način stavljena na raspolaganje tako da se svaka osoba može s njom upoznati; |
|
(b) |
sadržava obrazloženje cilja mjere i njezinih razloga; i |
|
(c) |
bude objavljena na način da se ostavi dovoljno vremena između objave i stupanja na snagu te mjere, osim kad to zbog hitnosti nije moguće. |
2. Pri donošenju ili izmjeni zakona ili propisa opće primjene u pogledu bilo kojeg pitanja obuhvaćenog ovom glavom, svaka stranka, u skladu sa svojim pravilima i postupcima:
|
(a) |
u dovoljno ranoj fazi objavljuje nacrt zakona ili propisa ili dokumente o savjetovanju u kojima se navode pojedinosti o cilju tog predloženog zakona ili propisa i razlogu za taj prijedlog; |
|
(b) |
pruža zainteresiranim osobama primjerene mogućnosti i dovoljan rok za iznošenje primjedbi; i |
|
(c) |
nastoji uzeti u obzir primljene primjedbe. |
ČLANAK 203.
Upiti
1. Svaka stranka uspostavlja ili primjenjuje odgovarajuće mehanizme za odgovaranje na upite svih osoba o svim mjerama opće primjene, predloženima ili na snazi, u odnosu na svako pitanje obuhvaćeno ovom glavom.
2. Na zahtjev stranke, druga stranka odmah dostavlja informacije i odgovara na pitanja koja se odnose na bilo koju mjeru opće primjene ili bilo koji prijedlog za donošenje, izmjenu ili stavljanje izvan snage bilo koje mjere opće primjene u odnosu na svako pitanje obuhvaćeno ovom glavom i za koje stranka koja podnosi zahtjev smatra da bi moglo utjecati na provedbu ovog Sporazuma.
ČLANAK 204.
Upravljanje mjerama opće primjene
1. Svaka stranka na objektivan, nepristran i razuman način primjenjuje sve mjere opće primjene u pogledu bilo kojeg pitanja obuhvaćenog ovom glavom.
2. Svaka stranka pri primjeni mjera iz stavka 1. na određene osobe, robu ili usluge druge stranke u pojedinačnim slučajevima:
|
(a) |
nastoji, u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima, zainteresiranim osobama na koje izravno utječu upravni postupci dostaviti primjerenu obavijest o pokretanju postupka, uključujući opis vrste postupka, izjavu pravnog tijela u okviru kojeg se postupak pokreće i, prema potrebi, opći opis svih pitanja koja su predmet spora; i |
|
(b) |
tim zainteresiranim osobama pruža primjerenu mogućnost za iznošenje činjenica i argumenata u prilog njihovim stajalištima prije bilo koje konačne upravne odluke, ako je to omogućeno rokovima, vrstom postupka i javnim interesom. |
ČLANAK 205.
Preispitivanje
1. Svaka stranka uspostavlja ili zadržava redovne, arbitražne ili upravne sudove ili postupke za potrebe žurnog preispitivanja, ako je opravdano, ispravka upravne odluke koja se odnosi na pitanja obuhvaćena ovom glavom. Svaka stranka osigurava da se njezini postupci preispitivanja provode na nediskriminirajući i nepristran način. Svaka stranka osigurava da su njezini sudovi koji provode takvo preispitivanje nepristrani i neovisni o uredu ili tijelu kojemu je povjereno izvršavanje upravnih mjera i nemaju nikakav bitan interes u odnosu na ishod pitanja.
2. Svaka stranka osigurava da stranke u postupku iz stavka 1. imaju pravo na:
|
(a) |
razumnu priliku da potkrijepe ili brane svoja stajališta; i |
|
(b) |
odluku koja se temelji na dokazima i podnesenoj evidenciji ili, ako je tako propisano njezinim zakonodavstvom, na evidenciji upravnog tijela. |
3. Odluku iz stavka 2. točke (b), podložno žalbi ili dodatnom preispitivanju kako je predviđeno zakonodavstvom svake stranke, provodi ured ili tijelo kojemu je povjerena provedba upravnih odluka.
ČLANAK 206.
Regulatorna kvaliteta, učinkovitost i primjeri dobre regulatorne prakse
1. Stranke priznaju načela dobre regulatorne prakse i promiču regulatornu kvalitetu i učinkovitost, među ostalim tako da:
|
(a) |
pri razvoju velikih inicijativa potiču primjenu procjena regulatornog učinka; i |
|
(b) |
uspostavljaju ili provode postupke za promicanje periodične retrospektivne evaluacije njihovih mjera opće primjene. |
2. Stranke nastoje surađivati u okviru regionalnih i multilateralnih foruma te promicati dobru regulatornu praksu i transparentnost u međunarodnoj trgovini i ulaganjima u područjima obuhvaćenima ovom glavom.
ČLANAK 207.
Posebne odredbe
Ovo se poglavlje primjenjuje ne dovodeći u pitanje posebna pravila o transparentnosti utvrđena u drugim poglavljima ove glave.
POGLAVLJE 14.
RJEŠAVANJE SPOROVA
CILJ I PODRUČJE PRIMJENE
ČLANAK 208.
Cilj
Cilj je ovog poglavlja uspostaviti djelotvoran i učinkovit mehanizam za izbjegavanje i rješavanje sporova između stranaka u vezi s tumačenjem i primjenom ove glavea kako bi se postiglo, u mjeri u kojoj je to moguće, sporazumno rješenje.
ČLANAK 209.
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na svaki spor između stranaka u vezi s tumačenjem ili primjenom ove glave (dalje u tekstu „obuhvaćene odredbe”), osim ako je drukčije predviđeno u ovoj glavi.
ČLANAK 210.
Definicije
1. Za potrebe poglavlja 14. i priloga 14.-A-i 14.-B:
|
(a) |
„administrativno osoblje” znači pojedinci, osim pomoćnika, pod vodstvom i kontrolom člana vijeća; |
|
(b) |
„savjetnik” znači osoba koju je stranka angažirala kako bi je savjetovala ili joj pomagala u vezi s postupkom vijeća; |
|
(c) |
„pomoćnik” znači osoba koja u okviru mandata člana vijeća te pod njegovim vodstvom i nadzorom obavlja istraživanje ili pruža pomoć tom članu vijeća; |
|
(d) |
„kandidat” znači osoba čije je ime na popisu članova vijeća iz članka 214. i koja se uzima u obzir pri odabiru člana vijeća u skladu s člankom 213.; |
|
(e) |
„stranka koja je podnijela prigovor” znači stranka koja zahtijeva uspostavu vijeća u skladu s člankom 212.; |
|
(f) |
„posrednik” znači osoba koja je odabrana za posrednika u skladu s člankom 236.; |
|
(g) |
„vijeće” znači vijeće uspostavljeno u skladu s člankom 213.; |
|
(h) |
„član vijeća” znači osoba koja je član vijeća; |
|
(i) |
„stranka protiv koje je podnesen prigovor” znači stranka koja navodno krši obuhvaćene odredbe; |
|
(j) |
„zastupnik” znači zaposlenik ili bilo koja osoba koju je imenovao vladin odjel, agencija ili bilo koje drugo javno tijelo stranke, koja zastupa stranku u sporu na temelju ove glave. |
SAVJETOVANJA
ČLANAK 211.
Savjetovanja
1. Stranke nastoje svaki spor iz članka 209. riješiti tako da započnu savjetovanja u dobroj vjeri radi postizanja sporazumnog rješenja.
2. Stranka traži savjetovanja slanjem pisanog zahtjeva drugoj stranci u kojem navodi spornu mjeru i obuhvaćene odredbe koje smatra primjenjivima.
3. Stranka kojoj je upućen zahtjev za savjetovanja odgovara na zahtjev bez odgode, a u svakom slučaju najkasnije 10 dana od datuma primitka zahtjeva. Savjetovanja se održavaju najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva i odvijaju se, osim ako se stranke dogovore drukčije, na području stranke kojoj je upućen zahtjev. Savjetovanja se smatraju zaključenima u roku od 30 dana od datuma dostave zahtjeva, osim ako se stranke dogovore da će nastaviti s njima.
4. Savjetovanja o hitnim pitanjima, uključujući ona koja se odnose na kvarljivu robu ili sezonsku robu ili usluge, održavaju se u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva. Savjetovanja se smatraju zaključenima u roku od tih 15 dana, osim ako se stranke dogovore da će nastaviti s njima.
5. Tijekom savjetovanja svaka stranka dostavlja drugoj stranci dostatne činjenične informacije kako bi se omogućilo cjelovito ispitivanje načina na koji bi se predmetnom mjerom moglo utjecati na primjenu obuhvaćenih odredbi. Svaka stranka nastoji osigurati sudjelovanje svojih nadležnih državnih tijela koja su stručna za predmet savjetovanja.
6. Savjetovanja, a posebno sve informacije koje se smatraju povjerljivima i stajališta koja su stranke zauzele tijekom savjetovanja, povjerljive su prirode i njima se ne dovode u pitanje prava bilo koje stranke u bilo kojem daljnjem postupku.
POSTUPCI VIJEĆA
ČLANAK 212.
Pokretanje postupaka vijeća
1. Stranka koja je zatražila savjetovanja u skladu s člankom 211. može zatražiti osnivanje vijeća:
|
(a) |
ako stranka kojoj je upućen zahtjev za savjetovanje u skladu s člankom 211. ne odgovori na taj zahtjev u roku od 10 dana od datuma njegove dostave; |
|
(b) |
ako se savjetovanja ne održe u rokovima iz članka 211. stavka 3. ili 4.; |
|
(c) |
ako se stranke slože da neće održati savjetovanja; ili |
|
(d) |
ako su savjetovanja zaključena bez postizanja dogovora o sporazumnom rješenju. |
2. Stranka koja zatraži osnivanje vijeća (dalje u tekstu „stranka koja je podnijela prigovor”) to čini tako da stranci koja navodno krši obuhvaćene odredbe (dalje u tekstu „stranka protiv koje je podnesen prigovor”) dostavi pisani zahtjev. Stranka koja je podnijela prigovor u svojem zahtjevu navodi spornu mjeru te objašnjava kako je ona neusklađena s obuhvaćenim odredbama na način koji jasno čini pravnu osnovu za prigovor.
ČLANAK 213.
Osnivanje vijeća
1. Vijeće se sastoji od triju članova vijeća.
2. U roku od 14 dana od datuma dostave pisanog zahtjeva za osnivanje vijeća stranke se međusobno savjetuju kako bi se dogovorile o sastavu vijeća.
3. Ako se stranke ne mogu dogovoriti o sastavu vijeća u roku utvrđenom u stavku 2. ovog članka, svaka stranka imenuje člana vijeća sa svojeg potpopisa utvrđenog na temelju članka 214. u roku od pet dana od isteka roka iz stavka 2. ovog članka. Ako stranka u tom roku ne imenuje člana vijeća sa svojeg potpopisa, supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor ždrijebom odabire člana vijeća s potpopisa stranke koja nije imenovala člana vijeća u roku od pet dana od isteka tog roka. Supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor može ovlastiti drugu osobu da ždrijebom provede takav odabir člana vijeća.
4. Ako se stranke ne mogu dogovoriti o predsjedniku vijeća u roku utvrđenom u stavku 2. ovog članka, supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor ždrijebom odabire predsjednika vijeća u roku od pet dana nakon isteka tog roka s potpopisa predsjednika utvrđenog na temelju članka 214. Supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor može ovlastiti drugu osobu da ždrijebom provede takav odabir predsjednika.
5. Ako bilo koji od popisa iz članka 214. nije sastavljen ili ne sadržava dovoljno imena u trenutku podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 212., članovi vijeća odabiru se u skladu s Poslovnikom utvrđenim u Prilogu 14.-A.
6. Datum osnivanja vijeća datum je na koji su sva tri odabrana člana vijeća obavijestila da prihvaćaju svoje imenovanje u skladu s Poslovnikom navedenim u Prilogu 14.-A.
ČLANAK 214.
Popis članova vijeća
1. Najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Odbor za suradnju sastavlja popis od najmanje 15 osoba koje su voljne i sposobne obavljati dužnost člana vijeća. Popis se sastoji od tri potpopisa:
|
(a) |
jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Europske unije; |
|
(b) |
jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Kirgiske Republike; i |
|
(c) |
jednog potpopisa osoba koje nisu državljani nijedne stranke i koje su voljne i sposobne obavljati dužnost predsjednika vijeća. |
2. Na svakom potpopisu nalazi se najmanje pet osoba. Odbor za suradnju osigurava da potpopis uvijek sadržava najmanje toliko osoba.
3. Odbor za suradnju može utvrditi dodatne popise osoba sa stručnim znanjem u određenim sektorima obuhvaćenima ovom glavom. Ovisno o dogovoru stranaka, takvi se dodatni popisi upotrebljavaju za sastavljanje vijeća u skladu s postupkom utvrđenim člankom 213.
ČLANAK 215.
Zahtjevi za članove vijeća
1. Svaki člana vijeća:
|
(a) |
mora dokazati da posjeduje stručno znanje u području prava, međunarodne trgovine i drugih pitanja obuhvaćenih ovom glavom; |
|
(b) |
mora biti neovisan i ne smije biti povezan ni s jednom strankom te ne smije primati naputke ni od jedne stranke; |
|
(c) |
mora nastupati u vlastito ime i ne smije primati naputke ni od jedne organizacije ili vlade u pogledu pitanja povezanih sa sporom; i |
|
(d) |
mora postupati u skladu s Kodeksom ponašanja za članove vijeća i posrednike iz Priloga 14.-B. |
2. Predsjednik isto tako ima iskustvo u postupcima rješavanja sporova.
3. S obzirom na predmet određenog spora stranke se mogu dogovoriti o odstupanju od zahtjeva navedenih u stavku 1. točki (a).
ČLANAK 216.
Funkcije vijeća
Vijeće:
|
(a) |
provodi objektivnu procjenu predmeta koji se pred njim vodi, uključujući objektivnu procjenu činjeničnog stanja te primjenjivost i usklađenost s obuhvaćenim odredbama; |
|
(b) |
u svojim odlukama i izvješćima navodi utvrđenje činjeničnog stanja, primjenjivost obuhvaćenih odredaba i temeljne razloge svih utvrđenja i zaključaka koje ono donosi; i |
|
(c) |
redovito se savjetuje sa strankama i pruža odgovarajuće prilike za postizanje sporazumnog rješenja. |
ČLANAK 217.
Mandat
1. Osim ako se stranke usuglase drukčije, u roku od pet dana od dana uspostave vijeća, mandat vijeća je sljedeći:
„ razmatrati, s obzirom na odgovarajuće odredbe glave na koju se pozivaju stranke, pitanje izneseno u zahtjevu za osnivanje vijeća, donositi zaključke o usklađenosti predmetne mjere s tim odredbama i podnijeti izvješće u skladu s člancima 219. i 220. ”
2. Ako stranke dogovore drukčiji mandat, o njemu obavješćuju vijeće u roku utvrđenom u stavku 1.
ČLANAK 218.
Odluka o hitnosti
1. Ako stranka to zatraži, vijeće u roku od 10 dana od svojeg osnivanja odlučuje odnosi li se predmet na hitnu situaciju.
2. U hitnim slučajevima primjenjivi rokovi utvrđeni u ovom odjeljku iznose polovinu vremena koje je u njemu propisano, osim za razdoblja iz članaka 213. i 217.
ČLANAK 219.
Privremeno izvješće
1. Vijeće strankama dostavlja privremeno izvješće u roku od 90 dana od datuma njegova osnivanja. Ako vijeće smatra da rokove nije moguće ispuniti, predsjednik vijeća o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke te navodi razloge za odgodu i datum kad vijeće namjerava podnijeti svoje privremeno izvješće. Vijeće ni u kojem slučaju ne smije podnijeti privremeno izvješće kasnije od 120 dana od datuma njegova osnivanja.
2. Svaka stranka može, u roku od 10 dana od dostave privremenog izvješća, vijeću dostaviti pisani zahtjev za preispitivanje konkretnih aspekata tog izvješća. Stranka može dati primjedbe na zahtjev druge stranke u roku od šest dana od dostave zahtjeva.
ČLANAK 220.
Završno izvješće
1. Vijeće strankama podnosi završno izvješće u roku od 120 dana od datuma njegova osnivanja. Ako vijeće smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik vijeća o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke navodeći razloge za odgodu i datum na koji vijeće namjerava podnijeti svoje završno izvješće. Vijeće ni u kojem slučaju ne smije podnijeti završno izvješće kasnije od 150 dana od datuma njegova osnivanja.
2. Završno izvješće uključuje raspravu o svim pisanim zahtjevima stranaka u vezi s privremenim izvješćem i jasno odgovara na primjedbe stranaka.
ČLANAK 221.
Mjere usklađivanja
1. Stranka protiv koje je podnesen prigovor poduzima sve potrebne mjere da bez odgode postupi u skladu s nalazima i zaključcima iz završnog izvješća kako bi se uskladila s obuhvaćenim odredbama.
2. Stranka protiv koje je podnesen prigovor najkasnije 30 dana od dostave završnog izvješća pisanim putem obavješćuje stranku koja je podnijela prigovor o mjerama koje je poduzela ili koje namjerava poduzeti kako bi postupila u skladu sa završnim izvješćem.
ČLANAK 222.
Razuman rok
1. Ako nije moguće odmah postupiti u skladu s člankom 221. stavkom 1., stranka protiv koje je podnesen prigovor najkasnije 30 dana od dostave završnog izvješća pisanim putem obavješćuje stranku koja je podnijela prigovor o razumnom roku koji će joj biti potreban. Stranke se nastoje dogovoriti o duljini razumnog roka za postupanje u skladu sa završnim izvješćem.
2. Ako se stranke ne dogovore o razumnom roku iz stavka 1., stranka koja je podnijela prigovor može najranije 20 dana nakon dostave obavijesti iz stavka 1. uputiti pisani zahtjev izvornom vijeću da odredi razumni rok. Vijeće strankama dostavlja odluku u roku od 20 dana od datuma dostave zahtjeva.
3. Stranka protiv koje je podnesen prigovor pisanim putem obavješćuje stranku koja je podnijela prigovor o svojem postupanju u skladu sa završnim izvješćem najmanje mjesec dana prije isteka razumnog roka utvrđenog u skladu sa stavkom 2.
4. Stranke se mogu dogovoriti o produljenju razumnog roka utvrđenog u skladu sa stavkom 2.
ČLANAK 223.
Preispitivanje usklađenosti
1. Stranka protiv koje je podnesen prigovor najkasnije na datum isteka razumnog roka iz članka 222. pisanim putem obavješćuje stranku koja je podnijela prigovor o svim mjerama koje je poduzela kako bi postupila u skladu sa završnim izvješćem.
2. Ako se stranke ne slažu oko postojanja mjera poduzetih radi postupanja u skladu sa završnim izvješćem ili usklađenosti takvih mjera s obuhvaćenim odredbama, stranka koja je podnijela prigovor može izvornom vijeću dostaviti pisani zahtjev za odlučivanje o tom pitanju. U zahtjevu se navodi svaka sporna mjera i objašnjava kako ta mjera predstavlja povredu obuhvaćenih odredbi na način koji jasno predstavlja pravnu osnovu za prigovor. Vijeće strankama dostavlja odluku u roku od 46 dana od datuma dostave zahtjeva.
ČLANAK 224.
Privremeni pravni lijekovi
1. Na zahtjev stranke koja podnosi prigovor i nakon savjetovanja s njom, stranka protiv koje je podnesen prigovor podnosi ponudu za privremenu kompenzaciju:
|
(a) |
ako stranka protiv koje je podnesen prigovor pisanim putem obavijesti stranku koja je podnijela prigovor da nije moguće postupiti u skladu sa završnim izvješćem; |
|
(b) |
ako stranka protiv koje je podnesen prigovor ne dostavi pisanu obavijest o mjerama poduzetima radi postupanja u skladu sa završnim izvješćem u roku iz članka 221. stavka 2. ili prije datuma isteka razumnog roka; ili |
|
(c) |
ako vijeće smatra da nije poduzeta nijedna mjera radi usklađivanja ili da mjera poduzeta radi usklađivanja nije u skladu s obuhvaćenim odredbama. |
2. U bilo kojoj od situacija iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c), stranka koja je podnijela prigovor može stranci protiv koje je podnesen prigovor dostaviti pisanu obavijest o tome da namjerava suspendirati primjenu obveza na temelju obuhvaćenih odredbi:
|
(a) |
ako je stranka koja je podnijela prigovor odlučila ne podnijeti zahtjev u skladu sa stavkom 1.; ili |
|
(b) |
ako je stranka koja je podnijela prigovor podnijela zahtjev na temelju stavka 1. ovog članka, a stranke se ne dogovore o privremenoj naknadi u roku od 20 dana od isteka razumnog roka iz članka 222. ili donošenja odluke vijeća na temelju članka 223. stavka 2. |
Opseg planirane suspenzije obveza navodi se u obavijesti.
3. Stranka koja je podnijela prigovor može suspendirati obveze na temelju obuhvaćenih odredbi 10 dana od datuma dostave obavijesti iz stavka 2., osim ako je stranka protiv koje je podnesen prigovor dostavila zahtjev na temelju stavka 5.
4. Opseg suspenzije obveza ne smije premašiti opseg jednak vrijednosti koja je poništena ili umanjena zbog povrede obuhvaćenih odredbi.
5. Ako stranka protiv koje je podnesen prigovor smatra da opseg predviđene suspenzije obveza premašuje vrijednost poništenja ili umanjenja koristi zbog povrede, ona može dostaviti pisani zahtjev izvornom vijeću da odluči o tom pitanju prije isteka roka od 10 dana utvrđenog u stavku 3. Vijeće strankama dostavlja odluku u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva. Obveze se ne suspendiraju dok vijeće ne donese odluku. Suspenzija obveza mora biti u skladu s tom odlukom.
6. Kompenzacija ili suspenzija obveza iz ovog članka privremena je i ne primjenjuje se:
|
(a) |
nakon što stranke postignu sporazumno rješenje u skladu s člankom 240.; |
|
(b) |
nakon što stranke postignu dogovor da se mjerom poduzetom radi postupanja u skladu sa završnim izvješćem stranka protiv koje je podnesen prigovor usklađuje s obuhvaćenim odredbama; ili |
|
(c) |
nakon što su sve mjere poduzete radi postupanja u skladu sa završnim izvješćem za koje vijeće utvrdi da nisu u skladu s obuhvaćenim odredbama povučene ili izmijenjene kako bi se stranka protiv koje je podnesen prigovor uskladila s obuhvaćenim odredbama. |
ČLANAK 225.
Preispitivanje mjera poduzetih radi usklađivanja nakon donošenja privremenih pravnih lijekova
1. Stranka protiv koje je podnesen prigovor obavješćuje stranku koja je podnijela prigovor o svakoj mjeri koju je poduzela radi postupanja u skladu sa završnim izvješćem nakon suspenzije obveza ili nakon primjene privremene kompenzacije, ovisno o slučaju. Osim u slučajevima u kojima se primjenjuje stavak 2., stranka koja je podnijela prigovor prekida suspenziju obveza u roku od 30 dana od datuma dostave obavijesti. Ako je došlo do primjene kompenzacije, osim u slučajevima iz stavka 2., stranka protiv koje je podnesen prigovor može prekinuti primjenu takve kompenzacije u roku od 30 dana od dostave obavijesti da je postupila u skladu s izvješćem.
2. Ako stranke u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti ne postignu dogovor o tome postiže li se mjerom prijavljenom u skladu sa stavkom 1. usklađenost stranke protiv koje je podnesen prigovor s obuhvaćenim odredbama, stranka koja je podnijela prigovor može dostaviti pisani zahtjev izvornom vijeću da odluči o tom pitanju. Vijeće strankama dostavlja odluku u roku od 46 dana od datuma dostave zahtjeva. Ako vijeće odluči da je mjera poduzeta radi postupanja u skladu sa završnim izvješćem usklađena s obuhvaćenim odredbama, ukida se suspenzija obveza ili kompenzacija, ovisno o slučaju. Prema potrebi, stranka koja je podnijela prigovor prilagođava opseg suspenzije obveza ili kompenzacije s obzirom na odluku vijeća.
3. Ako stranka protiv koje je podnesen prigovor smatra da opseg primijenjene suspenzije premašuje vrijednost poništenja ili umanjenja koristi zbog povrede, ona može dostaviti pisani zahtjev izvornom vijeću da odluči o tom pitanju. Vijeće dostavlja odluku u roku od 46 dana od datuma dostave zahtjeva.
ČLANAK 226.
Zamjena članova vijeća
Ako tijekom postupaka rješavanja sporova član vijeća nije u mogućnosti sudjelovati, povuče se ili ga treba zamijeniti jer ne postupa u skladu s Kodeksom ponašanja za članove vijeća i posrednike iz Priloga 14.-B, primjenjuje se postupak predviđen u članku 213. Rokovi za dostavu izvješća ili odluka vijeća utvrđeni u ovom odjeljku produljuju se, prema potrebi, radi imenovanja novog člana vijeća.
ČLANAK 227.
Poslovnik
1. Postupci vijeća uređeni su ovim poglavljem i Poslovnikom utvrđenim u Prilogu 14.-A.
2. Svaka rasprava vijeća otvorena je za javnost osim ako je drukčije predviđeno u Poslovniku navedenom u Prilogu 14.-A.
ČLANAK 228.
Suspenzija i prekid djelovanja
Na zajednički zahtjev stranaka vijeće u bilo kojem trenutku suspendira svoj rad za razdoblje koje su dogovorile stranke, a koje ne prelazi 12 uzastopnih mjeseci. Vijeće nastavlja s radom prije kraja razdoblja suspenzije na pisani zahtjev obiju stranaka ili po isteku razdoblja suspenzije na pisani zahtjev bilo koje stranke. Ako se primjenjuje posljednje navedeno, stranka koja je podnijela zahtjev pisanim putem obavješćuje drugu stranku o zahtjevu. Ako nijedna stranka ne zatraži nastavak rada vijeća na kraju razdoblja suspenzije, ovlast vijeća prestaje te se prekida postupak rješavanja spora. U slučaju suspenzije rada vijeća relevantna vremenska razdoblja na temelju ovog odjeljka produljuju se za istovjetno razdoblje u kojemu je rad vijeća suspendiran.
ČLANAK 229.
Primitak informacija
1. Vijeće na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu može od stranaka zatražiti relevantne informacije koje smatra nužnima i prikladnima. Na svaki zahtjev vijeća za takve informacije stranke odgovaraju bez odgode i u potpunosti.
2. Vijeće na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu može od svakog izvora zatražiti svaku informaciju koju smatra primjerenom. Vijeće ujedno može zatražiti mišljenje stručnjaka, prema potrebi, i u skladu sa svim uvjetima koje su dogovorile stranke, ako je primjenjivo.
3. Fizičke osobe stranke ili pravne osobe s poslovnim nastanom u stranci mogu podnijeti podneske amicus curiae u skladu s Poslovnikom utvrđenim u Prilogu 14.-A.
4. Sve informacije koje vijeće dobije na temelju ovog članka otkrivaju se strankama. Stranke mogu dostaviti primjedbe na te informacije.
ČLANAK 230.
Pravila o tumačenju
Vijeće obuhvaćene odredbe tumači u skladu s uobičajenim pravilima tumačenja međunarodnog javnog prava, uključujući pravila utvrđena u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora. Vijeće uzima u obzir i relevantna tumačenja u izvješćima vijećâ WTO-a i Žalbenog tijela koja je donijelo Tijelo WTO-a za rješavanje sporova u okviru Dogovora o pravilima i postupcima za rješavanje sporova iz Priloga 2. Sporazumu o WTO-u (dalje u tekstu „Dogovor WTO-a o rješavanju sporova”). Izvješćima i odlukama vijeća ne mogu se povećati ni umanjiti prava i obveze stranaka na temelju ovog Sporazuma.
ČLANAK 231.
Izvješća i odluke vijeća
1. Vijećanja vijeća su povjerljiva. Vijeće nastoji postići konsenzus pri donošenju izvješća i odluka. Ako to nije moguće, vijeće odlučuje većinom glasova. Izdvojena mišljenja članova vijeća ne objavljuju se ni u kojem slučaju.
2. Stranke bezuvjetno prihvaćaju izvješća i odluke vijeća. Njima se ne stvaraju ni prava ni obveze za fizičke ili pravne osobe.
3. Svaka stranka objavljuje izvješća i odluke vijeća i njegove podneske u skladu s pravilima o zaštiti povjerljivih informacija.
4. Vijeće i stranke sa svim informacijama koje stranka dostavi vijeću postupaju kao s povjerljivima u skladu s Poslovnikom utvrđenim u Prilogu 14.-A.
ČLANAK 232.
Odabir suda
1. Ako dođe do spora u vezi s određenom mjerom kojom se navodno krši obveza na temelju ove glave i bitno istovjetna obveza na temelju drugog međunarodnog sporazuma čije su potpisnice obje stranke, uključujući Sporazum o WTO-u, stranka koja je podnijela prigovor odabire sud pred kojim će se spor rješavati.
2. Nakon što stranka koja je podnijela prigovor odabere sud i pokrene postupak rješavanja spora na temelju ovog odjeljka ili na temelju drugog međunarodnog sporazuma, ta stranka u pogledu određene mjere iz stavka 1. ne pokreće postupke rješavanja spora na temelju nekog drugog međunarodnog sporazuma, osim ako sud kojemu se najprije obratila zbog postupovnih razloga ili razloga povezanih s nadležnošću ne uspije donijeti odluku.
3. Za potrebe ovog članka:
|
(a) |
smatra se da su postupci rješavanja sporova na temelju ovog odjeljka pokrenuti zahtjevom stranke za osnivanje vijeća na temelju članka 212.; |
|
(b) |
smatra se da su postupci rješavanja sporova na temelju Sporazuma o WTO-u pokrenuti zahtjevom stranke za osnivanje vijeća na temelju članka 6. Dogovora WTO-a o rješavanju sporova; |
|
(c) |
smatra se da su postupci rješavanja sporova na temelju bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma pokrenuti u skladu s relevantnim odredbama tog sporazuma. |
4. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da suspendira obveze koje je odobrilo Tijelo WTO-a za rješavanje sporova ili koje su odobrene u okviru postupaka rješavanja sporova iz drugog međunarodnog sporazuma kojeg su stranke potpisnice. Na Sporazum o WTO-u ili bilo koji drugi međunarodni sporazum stranaka ne poziva se kako bi se stranku spriječilo da suspendira obveze iz ovog odjeljka.
MEHANIZAM ZA POSREDOVANJE
ČLANAK 233.
Cilj
Cilj je ovog mehanizma za posredovanje olakšati pronalazak sporazumnog rješenja sveobuhvatnim i brzim postupkom uz pomoć posrednika.
ČLANAK 234.
Zahtjev za informacije
1. Prije pokretanja postupka posredovanja stranka može pisanim putem od druge stranke zatražiti da joj dostavi informacije o mjeri koja negativno utječe na trgovinu ili ulaganja između stranaka. Stranka kojoj je takav zahtjev dostavljen u roku od 20 dana od datuma dostave zahtjeva dostavlja pisani odgovor koji sadržava njezine primjedbe na zatražene informacije.
2. Ako stranka koja daje odgovor smatra da neće moći dostaviti odgovor u roku od 20 dana od dostave zahtjeva, ona o tome odmah obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev i navodi razloge za odgodu te pruža procjenu najkraćeg razdoblja unutar kojeg će ona moći dati svoj odgovor.
3. Od stranke se obično očekuje da podnese zahtjev za informacije u skladu sa stavkom 1. prije pokretanja postupka posredovanja.
ČLANAK 235.
Početak postupka posredovanja
1. Stranka može u bilo kojem trenutku zatražiti pokretanje postupka posredovanja u vezi s mjerom koja negativno utječe na trgovinu ili ulaganja između stranaka.
2. Zahtjev iz stavka 1. u pisanom se obliku dostavlja drugoj stranci. U zahtjevu se jasno i dovoljno detaljno navode razlozi za zabrinutost stranke koja je podnijela zahtjev i:
|
(a) |
utvrđuje se konkretna sporna mjera; |
|
(b) |
navodi se izjava o navodnim negativnim učincima za koje stranka koja upućuje zahtjev smatra da ih mjera ima ili da će ih imati na trgovinu ili ulaganje između stranaka; i |
|
(c) |
objašnjava se zašto stranka koja upućuje zahtjev smatra da su ti učinci povezani s mjerom. |
3. Postupak posredovanja može započeti samo uz obostranu suglasnost stranaka kako bi se proučila sporazumna rješenja i razmotrili svi savjeti i predložena rješenja posrednika. Stranka kojoj je podnesen zahtjev za pokretanje postupka posredovanja uzima u obzir zahtjev i dostavlja stranci koja je podnijela zahtjev svoje pisano prihvaćanje ili odbijanje u roku od 10 dana od datuma njegove dostave. Ako stranka kojoj je podnesen zahtjev ne dostavi pismeno prihvaćanje ili odbijanje u tom roku, zahtjev se smatra odbijenim.
ČLANAK 236.
Odabir posrednika
1. Stranke se nastoje dogovoriti o posredniku u roku od 10 dana od pokretanja postupka posredovanja.
2. Ako se stranke ne mogu dogovoriti o posredniku u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka, jedna od stranaka može zatražiti od supredsjednika Odbora za suradnju iz stranke koja zahtijeva pokretanje postupka posredovanja da u roku od pet dana od zahtjeva ždrijebom odabere posrednika s potpopisa predsjednika utvrđenog u skladu s člankom 214. Supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je zatražila pokretanje postupka posredovanja može ovlastiti drugu osobu da ždrijebom provede takav odabir posrednika.
3. Ako u trenutku podnošenja zahtjeva na temelju stavka 235. nije utvrđen potpopis predsjednika iz članka 214. stavka 1. točke (c), posrednik se izvlači ždrijebom od pojedinaca koje je formalno predložila jedna ili obje stranke za uvrštavanje na taj potpopis.
4. Posrednik ne smije biti državljanin neke od stranaka niti zaposlen u jednoj od njih, osim ako se stranke dogovore drukčije.
5. Posrednik postupa u skladu s Kodeksom ponašanja za članove vijeća i posrednike iz Priloga 14.-B.
ČLANAK 237.
Pravila o postupku posredovanja
1. U roku od 10 dana od datuma kad je postignut dogovor o posredniku u skladu s člankom 236. stavkom 1. ili je on odabran u skladu s člankom 236. stavkom 2. ili 3., stranka koja je pokrenula postupak posredovanja dostavlja posredniku i drugoj stranci detaljan pisani opis svojih razloga za zabrinutost, posebno u vezi s funkcioniranjem predmetne mjere i njezinih mogućih štetnih učinaka na trgovinu ili ulaganja između stranaka. Druga stranka može dostaviti pisane primjedbe na taj opis u roku od 20 dana od datuma njegove dostave. Svaka od stranaka može u opisu ili primjedbama navesti bilo koju informaciju koju smatra relevantnom.
2. Posrednik strankama na transparentan način pomaže u pojašnjavanju predmetne mjere i njezinih mogućih negativnih učinaka na trgovinu ili ulaganja između stranaka. Konkretno, posrednik može organizirati sastanke među strankama, savjetovati stranke skupno ili pojedinačno, tražiti pomoć ili savjete relevantnih stručnjaka i dionika te pružati svu dodatnu podršku koju stranke zatraže. Posrednik se savjetuje sa strankama prije nego što zatraži pomoć ili savjete relevantnih stručnjaka i dionika.
3. Posrednik može ponuditi savjet i predložiti rješenje koje će stranke razmotriti. Stranke mogu prihvatiti ili odbiti predloženo rješenje ili se mogu složiti oko drugog rješenja. Posrednik ne daje savjete ni komentare o usklađenosti predmetne mjere s ovom glavom.
4. Postupak posredovanja provodi se na državnom području stranke kojoj je zahtjev upućen ili, na temelju sporazumnog dogovora, na bilo kojoj drugoj lokaciji ili na bilo koji drugi način.
5. Stranke nastoje postići sporazumno rješenje u roku od 60 dana od datuma na koji je postignut dogovor o posredniku u skladu s člankom 236. stavkom 1. ili je on odabran u skladu s člankom 236. stavkom 2. ili 3. Do konačnog dogovora stranke mogu razmotriti moguća privremena rješenja, posebno ako se mjera odnosi na kvarljivu robu ili sezonsku robu ili usluge.
6. Sporazumno rješenje može se donijeti odlukom Odbora za suradnju. Svaka stranka može uvjetovati sporazumno rješenje dovršetkom svih potrebnih unutarnjih postupaka. Sporazumna rješenja javno su dostupna. Verzija koja je javno objavljena ne smije sadržavati informacije koje je stranka označila kao povjerljive.
7. Na zahtjev bilo koje stranke, posrednik strankama dostavlja nacrt činjeničnog izvješća u kojem se navodi sljedeće:
|
(a) |
kratak sažetak konkretne mjere o kojoj je riječ; |
|
(b) |
provedeni postupci; i |
|
(c) |
prema potrebi, sporazumna rješenja koja su eventualno postignuta, uključujući moguća privremena rješenja. |
Posrednik strankama daje mogućnost da u roku od 15 dana iznesu primjedbe na nacrt činjeničnog izvješća. Nakon razmatranja primjedbi stranaka, posrednik u roku od dodatnih 15 dana strankama dostavlja konačno činjenično izvješće. Konačno činjenično izvješće ne sadržava nikakvo tumačenje ovog Sporazuma.
8. Postupak završava:
|
(a) |
kad stranke donesu sporazumno rješenje, na dan njegova donošenja; |
|
(b) |
kad stranke u bilo kojoj fazi postupka postignu zajednički dogovor, na dan tog dogovora; |
|
(c) |
pisanom izjavom posrednika, nakon savjetovanja sa strankama, da daljnji napori u posredovanju nemaju izgleda za uspjeh, na dan te izjave; ili |
|
(d) |
pisanom izjavom stranke nakon proučavanja predloženih rješenja u okviru postupka posredovanja i nakon razmatranja svih savjeta i predloženih rješenja posrednika, na dan te izjave. |
ČLANAK 238.
Povjerljivost
Ako se stranke ne dogovore drukčije, svi su koraci postupka posredovanja povjerljivi, među ostalim svi savjeti i sva predložena rješenja. Svaka stranka može javnosti otkriti da je posredovanje u tijeku.
ČLANAK 239.
Povezanost s postupcima rješavanja sporova
1. Postupkom posredovanja ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka iz odjeljaka B i C ovog poglavlja ili u okviru postupaka rješavanja sporova na temelju bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma.
2. Stranka se u drugim postupcima za rješavanje sporova u skladu s ovom glavom ili drugim međunarodnim sporazumima ne oslanja na sljedeće i ne iznosi sljedeće kao dokaz, te vijeće ne uzima u obzir sljedeće:
|
(a) |
stajališta koja je druga stranka zauzela tijekom postupka posredovanja ili informacije prikupljene isključivo u skladu s člankom 237. stavkom 2.; |
|
(b) |
činjenicu da je druga stranka izrazila svoju spremnost prihvatiti rješenje za mjeru koja je predmet posredovanja; ili |
|
(c) |
savjet ili prijedlog koji je predložio posrednik. |
3. Osim ako se stranke dogovore drukčije, posrednik ne može biti član vijeća u postupcima rješavanja sporova na temelju ove glave ili bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma ako je riječ o istom pitanju za koje je bio posrednik.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
ČLANAK 240.
Sporazumno rješenje
1. Stranke mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje bilo kojeg spora iz članka 209.
2. Ako se sporazumno rješenje postigne dok se vodi postupak u okviru vijeća ili postupak posredovanja, stranke predsjedniku vijeća ili posredniku zajednički dostavljaju obavijest o tom rješenju, ovisno o slučaju. Nakon te obavijesti završava postupak vijeća ili posredovanje.
3. Svaka stranka u dogovorenom roku poduzima sve mjere potrebne za provedbu sporazumnog rješenja.
4. Prije isteka dogovorenog roka svaka stranka pisanim putem obavješćuje drugu stranku o svim mjerama koje je poduzela radi provedbe sporazumnog rješenja.
ČLANAK 241.
Rokovi
1. Svi rokovi utvrđeni u ovom poglavlju računaju se u kalendarskim danima od dana koji slijedi nakon radnje na koju se odnose.
2. Stranke mogu sporazumno izmijeniti sve rokove iz ovog poglavlja.
3. Na temelju odjeljka C vijeće može u bilo kojem trenutku predložiti strankama da izmijene bilo koji rok iz ovog poglavlja, navodeći razloge prijedloga.
ČLANAK 242.
Troškovi
1. Svaka stranka snosi svoje troškove sudjelovanja u postupku u okviru vijeća ili postupku posredovanja.
2. Stranke zajednički i jednako dijele troškove organizacijskih pitanja, uključujući naknadu i troškove za članove vijeća i posrednika. Naknada za članove vijeća i posrednika u skladu je s praksom WTO-a i utvrđuje se u skladu s Poslovnikom utvrđenim u Prilogu 14.-A.
ČLANAK 243.
Prilozi
Vijeće za suradnju može izmijeniti priloge 14.-A i 14.-B.
POGLAVLJE 15.
IZNIMKE
ČLANAK 244.
Opće iznimke
1. Za potrebe poglavlja 2., 3., 6. i 12. članak XX. GATT-a iz 1994. te njegove napomene i dodatne odredbe mutatis mutandis se ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.
2. Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije među strankama u kojima prevladavaju slični uvjeti odnosno prikriveno ograničavanje liberalizacije ulaganja i trgovine uslugama, ništa u poglavljima 6. i 12. ne tumači se kao sprečavanje bilo koje stranke da donese ili provede mjere potrebne za:
|
(a) |
zaštitu javne sigurnosti ili javnog morala ili održavanje javnog reda; (31) |
|
(b) |
zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja; |
|
(c) |
osiguranje sukladnosti sa zakonima ili propisima koji nisu nesukladni s odredbama ovog Sporazuma, među ostalim s onima koji se odnose na:
|
3. Podrazumijeva se da, ako mjere obuhvaćene stavcima 1. i 2. ovog članka inače nisu u skladu s poglavljima 6. i 12., stranke razumiju:
|
(a) |
da mjere iz članka XX. točke (b) GATT-a iz 1994. i ovog članka stavka 2. točke (b) uključuju mjere u području okoliša, koje su potrebne za zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja ili bilja; |
|
(b) |
da se članak XX. točka (g) GATT-a iz 1994. primjenjuje na mjere koje se odnose na očuvanje živih i neživih neobnovljivih prirodnih resursa; i |
|
(c) |
da mjere koje se poduzimaju radi provedbe multilateralnih sporazuma u području okoliša mogu biti obuhvaćene člankom XX. točkama (b) ili (g) GATT-a iz 1994. ili stavkom 2. točkom (b) ovog članka. |
4. Prije nego poduzme mjere predviđene u članku XX. točkama (i) i (j) GATT-a iz 1994. svaka stranka dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije radi pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke. Ako se dogovor ne postigne u roku od 30 dana od dostave takvih informacija, stranka može poduzeti relevantne mjere. Ako iznimne i kritične okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje onemogućuju dostavu prethodnih informacija, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere predostrožnosti potrebne za rješavanje situacije. Ta stranka o tome odmah obavješćuje drugu stranku.
ČLANAK 245.
Oporezivanje
1. Ništa u ovoj glavi ne utječe na prava i obveze Kirgiske Republike ili Europske unije ili njezinih država članica na temelju bilo kojeg poreznog sporazuma. U slučaju bilo kakve neusklađenosti između ovog Sporazuma i bilo kojeg poreznog sporazuma, taj sporazum ima prednost u mjeri u kojoj postoji neusklađenost.
2. Članci 33. i 72. ovog Sporazuma ne primjenjuju se na pogodnost koju stranka dodjeljuje na temelju poreznog sporazuma.
3. Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije među strankama u kojima prevladavaju slični uvjeti odnosno prikriveno ograničavanje trgovine i ulaganja, ništa u ovoj glavi ne tumači se kao sprečavanje stranke da donese ili provodi bilo koju mjeru namijenjenu osiguranju pravičnog ili djelotvornog uvođenja ili naplate neposrednih poreza:
|
(a) |
kojom se utvrđuje razlika između poreznih obveznika koji nisu u istoj situaciji, posebno u pogledu njihove rezidentnosti ili mjesta ulaganja njihova kapitala; ili |
|
(b) |
čiji je cilj sprečavanje izbjegavanja plaćanja ili utaje poreza u skladu s odredbama poreznog sporazuma ili domaćeg fiskalnog zakonodavstva. |
4. Za potrebe ovog članka:
|
(a) |
„rezidentnost” znači rezidentnost u porezne svrhe; |
|
(b) |
„porezni sporazum” znači sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili bilo koji drugi međunarodni sporazum ili aranžman koji se u cijelosti ili većim dijelom odnosi na oporezivanje čije su stranke Kirgiska Republika ili Europska unija ili njezine države članice. |
ČLANAK 246.
Otkrivanje informacija
1. Ništa se u ovoj glavi ne tumači kao da se od stranke zahtijeva da na raspolaganje stavi povjerljive informacije čijim bi se otkrivanjem onemogućilo izvršavanje zakonodavstva ili koje bi na neki drugi način bilo protivno javnom interesu ili bi dovelo u pitanje legitimne poslovne interese određenih javnih ili privatnih poduzeća, osim ako vijeće zahtijeva povjerljive informacije u postupku rješavanja sporova iz poglavlja 14. U takvim slučajevima postupanje s povjerljivim informacijama uređeno je odgovarajućim odredbama poglavlja 14.
2. Ako stranka drugoj stranci, među ostalim putem tijela uspostavljenih na temelju ovog Sporazuma, dostavi informacije koje se u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima smatraju povjerljivima, druga stranka s tim informacijama postupa kao s povjerljivima, osim ako stranka koja je dostavila informacije pristane na drukčije postupanje.
ČLANAK 247.
Izuzeća od obveza WTO-a
Ako je obveza iz ove glave u osnovi istovjetna obvezi sadržanoj u Sporazumu o WTO-u, smatra se da je svaka mjera poduzeta u skladu s izuzećem donesenim na temelju članka IX. Sporazuma o WTO-u u skladu s bitno istovjetnom odredbom ovog Sporazuma.
GLAVA V.
SURADNJA U PODRUČJU GOSPODARSKOG I ODRŽIVOG RAZVOJA
ČLANAK 248.
Opći ciljevi suradnje
1. Stranke surađuju na gospodarskoj reformi boljim zajedničkim razumijevanjem temeljnih načela svojih gospodarstava te oblikovanja i provedbe gospodarskih politika.
2. Kirgiska Republika poduzima daljnje korake za razvoj djelotvornog i održivog tržišnog gospodarstva, uključujući poboljšanje ulagačke klime i veće sudjelovanje privatnog sektora. Stranke surađuju kako bi osigurale kvalitetne makroekonomske politike i upravljanje javnim financijama koji su u skladu s temeljnim načelima djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti.
ČLANAK 249.
Opća načela suradnje
Stranke čine sljedeće:
|
(a) |
razmjenjuju iskustva i primjere najbolje prakse povezane sa strategijama za održivi razvoj, uključujući promicanje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava; |
|
(b) |
razmjenjuju informacije o makroekonomskim kretanjima i politikama, kao i o strukturnim reformama; |
|
(c) |
razmjenjuju stručna znanja i primjere najbolje prakse u područjima kao što su javne financije, okviri monetarne i tečajne politike, politika u financijskom sektoru i ekonomske statistike; |
|
(d) |
razmjenjuju informacije i iskustva o regionalnoj gospodarskoj integraciji, među ostalim o funkcioniranju europske ekonomske i monetarne unije; |
|
(e) |
preispituju status bilateralne suradnje u području gospodarstva, financija i statistike. |
ČLANAK 250.
Upravljanje javnim financijama, financijska kontrola i vanjska revizija
Stranke surađuju na daljnjem razvoju pouzdanih sustava upravljanja javnim financijama Kirgiske Republike, ključnih za financijski okvir zemlje unutar kojeg vlada Kirgiske Republike ostvaruje svoje ciljeve gospodarske i socijalne politike u korist svojih građana, koji se temelje na sljedećim najboljim načelima i praksama:
|
(a) |
vlada objavljuje srednjoročni proračunski okvir na razini opće države koji se temelji na vjerodostojnim predviđanjima i obuhvaća minimalno razdoblje od tri godine, a sve proračunske institucije djeluju unutar tog proračunskog okvira; |
|
(b) |
proračun je formuliran u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, sa sveobuhvatnim odobrenim sredstvima za potrošnju koja su u skladu sa srednjoročnim proračunskim okvirom i kojih se pridržavaju sva tijela; |
|
(c) |
središnje proračunsko tijelo ili tijelo nadležno za državnu riznicu centralno nadzire isplatu sredstava s jedinstvenog računa državne riznice i osigurava likvidnost gotovine; |
|
(d) |
postoji jasna strategija upravljanja dugom koja je uspostavljena i provodi se kako bi se poštovao ukupni ciljni dug zemlje te kako bi se troškovi servisiranja duga držali pod kontrolom; |
|
(e) |
osigurani su proračunska transparentnost i nadzor; |
|
(f) |
operativni okvir za unutarnju kontrolu utvrđuje odgovornosti i ovlasti, a provode ga proračunske institucije u skladu s općom politikom unutarnje kontrole; |
|
(g) |
operativni okvir za unutarnju reviziju odražava međunarodne standarde te ga državne institucije dosljedno primjenjuju; |
|
(h) |
propisi o javnoj nabavi usklađeni su s međunarodno priznatim načelima ekonomičnosti, učinkovitosti, transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti te postoje središnji institucionalni i administrativni kapaciteti za djelotvoran i učinkovit razvoj, provedbu i praćenje politike javne nabave; |
|
(i) |
sustav pravnih lijekova usklađen je s primjenjivim sporazumima i međunarodnim propisima, s međunarodno priznatom dobrom praksom neovisnosti, poštenja i transparentnosti te osigurava brzo i kompetentno rješavanje pritužbi i sankcija; |
|
(j) |
postupci javne nabave u skladu su s osnovnim načelima jednakog postupanja, nediskriminacije, proporcionalnosti i transparentnosti te osiguravaju najučinkovitije korištenje javnih sredstava, a javni naručitelji imaju odgovarajuće kapacitete i upotrebljavaju moderne tehnike javne nabave; |
|
(k) |
neovisnost, mandat i organizacija vrhovne revizijske institucije uspostavljeni su i zaštićeni ustavnim i pravnim okvirima te se poštuju u praksi; |
|
(l) |
vrhovna revizijska institucija primjenjuje standarde na neutralan i objektivan način kako bi osigurala kvalitetne revizije koje pozitivno utječu na upravljanje javnim sektorom i njegovo funkcioniranje. |
ČLANAK 251.
Suradnja u području oporezivanja
Stranke priznaju i provode načela dobrog upravljanja u području oporezivanja, među ostalim globalne standarde o transparentnosti i razmjeni informacija, pravednom oporezivanju i minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti („BEPS”). Stranke promiču dobro upravljanje u poreznim pitanjima, unapređuju međunarodnu suradnju u području poreza i olakšavaju naplatu zakonitih poreznih prihoda.
ČLANAK 252.
Suradnja u području statistike
1. Stranke promiču usklađivanje statističkih metoda i prakse, uključujući prikupljanje i diseminaciju statističkih podataka putem održivog, učinkovitog i stručno neovisnog nacionalnog statističkog sustava.
2. Suradnja u području statistike usmjerena je na razmjenu znanja, poticanje dobre prakse i poštovanje temeljnih načela službene statistike donesenih rezolucijom Opće skupštine UN-a 68/261 od 29. siječnja 2014. i, prema potrebi, revidiranog Kodeksa prakse europske statistike koji je donio Odbor za Europski statistički sustav 16. studenoga 2017., uključujući sve naknadne izmjene.
3. Stranke razmjenjuju primjere najbolje prakse u području osposobljavanja i izgradnje kapaciteta u svim područjima statistike.
ČLANAK 253.
Opći ciljevi suradnje u području energetike
1. Stranke surađuju u energetskim pitanjima radi promicanja upotrebe obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i energetske sigurnosti.
2. Ta se suradnja temelji na sveobuhvatnom partnerstvu i uzajamnom interesu, reciprocitetu, transparentnosti i predvidljivosti u skladu s načelima tržišnog gospodarstva i Ugovora o energetskoj povelji sklopljenog u Lisabonu 17. prosinca 1994.
3. Ta je suradnja ujedno usmjerena na promicanje regionalne suradnje u području energetike, s posebnim naglaskom na međusobnu integraciju zemalja srednje Azije te na njihovo uključivanje na međunarodna tržišta i koridore.
ČLANAK 254.
Suradnja u energetskom sektoru
Suradnja u energetskom sektoru obuhvaća, među ostalim, sljedeća područja:
|
(a) |
poboljšanje obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i energetske sigurnosti, osobito pouzdanosti, sigurnosti i održivosti opskrbe energijom promicanjem regionalne suradnje u području energije, uključujući uspostavu regionalnih energetskih tržišta i olakšavanje trgovine i razmjene energije između regija i unutar njih; |
|
(b) |
provedbu energetskih strategija i politika, raspravu o prognozama i scenarijima, uključujući uvjete na globalnom tržištu energenata, kao i poboljšanje statističkog sustava u sektoru energetike; |
|
(c) |
stvaranje povoljnih i stabilnih uvjeta za ulaganja te poticanje međusobnih ulaganja u području energetike na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi; |
|
(d) |
razmjene s Europskom investicijskom bankom, Europskom bankom za obnovu i razvoj i drugim relevantnim međunarodnim financijskim institucijama i instrumentima u području energetike; |
|
(e) |
znanstvene i tehničke razmjene za razvoj energetskih tehnologija koje su posebno usmjerene na energetski učinkovite i ekološki prihvatljive tehnologije; |
|
(f) |
suradnju u okviru multilateralnih energetskih foruma, inicijativa i institucija; |
|
(g) |
razmjenu znanja i iskustava kao i tehnološki transfer u području inovacija, među ostalim u područjima upravljanja i energetskih tehnologija. |
ČLANAK 255.
Obnovljivi izvori energije
Suradnja se, među ostalim, ostvaruje:
|
(a) |
razvojem obnovljivih izvora energije na isplativ i za okoliš prihvatljiv način, uključujući suradnju u regulatornim pitanjima, certifikaciji i normizaciji kao i u području tehnološkog razvoja; |
|
(b) |
olakšavanjem razmjene i istraživačke suradnje između institucija, laboratorija i subjekata iz privatnog sektora Europske unije i Kirgiske Republike, među ostalim u okviru zajedničkih programa radi provedbe najboljih praksi za stvaranje energije budućnosti i zelenog gospodarstva; |
|
(c) |
organiziranjem zajedničkih seminara, konferencija, programâ osposobljavanja te razmjenom informacija i otvorenih statističkih podataka, kao i informacija o razvoju obnovljivih izvora energije. |
ČLANAK 256.
Energetska učinkovitost i uštede energije
Suradnja u promicanju energetske učinkovitosti i ušteda energije, među ostalim u sektoru ugljena, spaljivanju zemnog plina (i korištenju s time povezanog plina), građevinama, uređajima i prometu, provodi se, među ostalim, na sljedeće načine:
|
(a) |
razmjenom informacija o politikama energetske učinkovitosti i pravnom te regulatornom okviru i akcijskim planovima; |
|
(b) |
olakšavanjem razmjene iskustava i praktičnog znanja u području energetske učinkovitosti i ušteda energije; |
|
(c) |
započinjanjem i provedbom projekata, uključujući demonstracijske projekte, radi uvođenja inovativnih tehnologija i rješenja u području energetske učinkovitosti i ušteda energije; |
|
(d) |
programima osposobljavanja i odgovarajućim tečajevima u području energetske učinkovitosti kako bi se postigli ciljevi iz ovog Sporazuma. |
ČLANAK 257.
Opći ciljevi suradnje u području prometa
Stranke surađuju u području prometa sa sljedećim ciljevima:
|
(a) |
promicanje komplementarnosti među njihovim prometnim sektorima; |
|
(b) |
jačanje održive regionalne i međunarodne povezivosti njihovih prometnih mreža; |
|
(c) |
promicanje učinkovitih i sigurnih prijevoznih operacija i prometnih sustava; |
|
(d) |
razvoj održivih prometnih sustava, uključujući njihove socijalne i okolišne aspekte, posebno u području klimatskih promjena. |
ČLANAK 258.
Suradnja u području prometa
Suradnja u području prometa obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
razmjenu primjera najbolje prakse u prometnoj politici; |
|
(b) |
poboljšanje kretanja putnika i robe, povećavanje tečnosti prometnih tokova uklanjanjem administrativnih, tehničkih i drugih prepreka te postizanje veće integracije tržišta; |
|
(c) |
unapređenje prometne infrastrukture i promicanje interoperabilnosti duž prometnih koridora; |
|
(d) |
razmjenu informacija i zajedničke aktivnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini te provedbu primjenjivih međunarodnih sporazuma i konvencija; |
|
(e) |
poboljšanje sigurnosti prometa i zaštite okoliša; |
|
(f) |
razmjenu iskustava u području zelenih tehnologija za prometne sustave, među ostalim o uvođenju ekološki prihvatljivog prijevoza; |
|
(g) |
interakciju u području zračnog prijevoza. |
ČLANAK 259.
Opći ciljevi suradnje u području okoliša
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima okoliša, čime doprinose održivom razvoju i dobrom upravljanju u zaštiti okoliša i smanjenju rizika od katastrofa.
ČLANAK 260.
Suradnja u području okoliša
1. Suradnja u području okoliša usmjerena je na očuvanje, zaštitu, podizanje i obnovu kvalitete okoliša, zaštitu zdravlja ljudi, održivu upotrebu prirodnih resursa i promicanje mjera za rješavanje regionalnih ili svjetskih okolišnih problema na međunarodnoj razini, uključujući suradnju u područjima:
|
(a) |
upravljanja okolišem i horizontalnih pitanja, uključujući strateško planiranje, procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu utjecaja na okoliš, obrazovanje i osposobljavanje, sustave praćenja i informiranja o okolišu, inspekciju i provedbu, odgovornost za okoliš, borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša, javni pristup informacijama o okolišu, postupke donošenja odluka i djelotvorne upravne i sudske postupke preispitivanja; |
|
(b) |
kvalitete zraka; |
|
(c) |
kvalitete vode i upravljanja vodnim resursima, uključujući poboljšanje sustava praćenja onečišćenja vode; |
|
(d) |
gospodarenja resursima i otpadom, uključujući opasni otpad; |
|
(e) |
učinkovitog korištenja resursa, zelenog i kružnog gospodarstva; |
|
(f) |
zaštite prirode, uključujući šumarstvo i očuvanje bioraznolikosti; |
|
(g) |
industrijskog onečišćenja i opasnosti povezanih s industrijom; |
|
(h) |
upravljanja kemikalijama; |
|
(i) |
smanjenja rizika od katastrofa. |
2. Suradnja je usmjerena i na uključivanje okoliša u sektorske politike osim politike zaštite okoliša kako bi se doprinijelo provedbi Programa održivog razvoja do 2030.
ČLANAK 261.
Uključivanje pitanja okoliša u druge sektore
Stranke razmjenjuju iskustva u promicanju integracije okolišnih pitanja u druge sektore, uključujući razmjenu primjera najbolje prakse, poboljšavanje znanja i stručnosti, obrazovanje o pitanjima okoliša i informiranje u područjima navedenima u ovom poglavlju.
ČLANAK 262.
Suradnja u području okoliša na regionalnoj i međunarodnoj razini
Stranke razmjenjuju informacije i stručno znanje te jačaju suradnju u području okoliša na regionalnoj i međunarodnoj razini te u provedbi multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale.
ČLANAK 263.
Glavni ciljevi suradnje u području klimatskih promjena
Stranke razvijaju i jačaju suradnju radi borbe protiv klimatskih promjena i prilagođavanja klimatskim promjenama. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i međuovisnost koja postoji između njihovih bilateralnih i multilateralnih obveza u tom području.
ČLANAK 264.
Mjere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini
Suradnjom se promiču mjere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, među ostalim u područjima:
|
(a) |
ublažavanja klimatskih promjena; |
|
(b) |
prilagodbe klimatskim promjenama; |
|
(c) |
tržišnih i netržišnih mehanizama za rješavanje problema klimatskih promjena; |
|
(d) |
promicanja novih, inovativnih, sigurnih i održivih tehnologija s niskom razinom emisija ugljika i tehnologija za prilagodbu klimatskim promjenama; |
|
(e) |
provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama nakon što ga stranke ratificiraju; |
|
(f) |
uvrštavanja razmatranja o klimi u opće i sektorske politike; |
|
(g) |
informiranja, obrazovanja i osposobljavanja. |
ČLANAK 265.
Suradnja u području klimatskih promjena
1. Stranke, među ostalim:
|
(a) |
razmjenjuju informacije i stručno znanje; |
|
(b) |
provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim i okolišno prihvatljivim tehnologijama; |
|
(c) |
provode zajedničke aktivnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini, među ostalim aktivnosti povezane s multilateralnim sporazumima o okolišu koje su ratificirale stranke, kao što su Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama potpisana u New Yorku 9. svibnja 1992. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama. |
2. Suradnja u području klimatskih promjena obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
mjere za jačanje kapaciteta za djelotvorno djelovanje u području klime; |
|
(b) |
provedbu klimatske strategije i akcijskog plana za dugoročno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova; |
|
(c) |
izradu procjena ranjivosti i prilagodbe; |
|
(d) |
mjere za promicanje prijenosa tehnologije; |
|
(e) |
mjere povezane s tvarima koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranim stakleničkim plinovima. |
3. Stranke promiču regionalnu suradnju u području klimatskih promjena.
ČLANAK 266.
Opći ciljevi suradnje u području industrijske i poduzetničke politike
Stranke nastoje razvijati i jačati suradnju u području industrijske i poduzetničke politike te tako poboljšati poslovno okruženje za sve gospodarske subjekte, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (dalje u tekstu „MSP-ovi”).
ČLANAK 267.
Suradnja u području industrijske i poduzetničke politike
Suradnja u području industrijske i poduzetničke politike obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse za potporu poduzetništvu i politikama za razvoj MSP-ova; |
|
(b) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse u području produktivnosti i učinkovitosti korištenja resursa, uključujući smanjenje potrošnje energije i čišću proizvodnju; |
|
(c) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse za jačanje uloge poduzeća i industrije u održivom razvoju i poštovanju ljudskih prava; |
|
(d) |
javne mjere potpore industrijskim sektorima, koje se temelje na zahtjevima WTO-a i drugim međunarodnim pravilima koja se primjenjuju na stranke; |
|
(e) |
poticanje razvoja politike inovacija razmjenom informacija i primjera najbolje prakse u području komercijalizacije rezultata istraživanja i razvoja (uključujući instrumente poticanja novoosnovanih tehnoloških poduzeća), stvaranja klastera i pristupa financiranju; |
|
(f) |
promicanje poslovnih inicijativa i industrijske suradnje između poduzeća iz Europske unije i Kirgiske Republike; |
|
(g) |
promicanje poticajnog poslovnog okruženja radi povećanja potencijala za rast, trgovine i prilika za ulaganja. |
ČLANAK 268.
Opći ciljevi suradnje u području prava trgovačkih društava
Stranke priznaju važnost djelotvornog skupa propisa i prakse u području prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja, kao i u području računovodstva i revizije, u funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji s predvidljivim i transparentnim poslovnim okruženjem, te naglašavaju važnost promicanja regulatornog usklađivanja u ovom području.
ČLANAK 269.
Suradnja u području prava trgovačkih društava
Stranke surađuju u:
|
(a) |
razmjeni primjera najbolje prakse za promicanje dostupnosti i pristupa informacijama o organizaciji i predstavljanju registriranih društava na transparentan i lako dostupan način; |
|
(b) |
daljnjem razvoju politike korporativnog upravljanja u skladu s međunarodnim normama te posebno standardima OECD-a; |
|
(c) |
kontinuiranoj provedbi i dosljednoj primjeni međunarodnih normi financijskog izvještavanja koje je izradio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za konsolidirane financijske izvještaje trgovačkih društava uvrštenih na burzu; |
|
(d) |
približavanju računovodstvenih pravila i financijskog izvještavanja, među ostalim u pogledu MSP-ova; |
|
(e) |
razmjeni iskustava i primjera najbolje prakse u regulaciji i nadzoru revizija i računovodstvenih aktivnosti; |
|
(f) |
primjeni međunarodnih revizijskih normi i etičkog kodeksa Međunarodne federacije računovođa radi poboljšavanja razine stručnosti revizora poštovanjem standarda i etičkih normi od strane stručnih udruga, revizorskih organizacija i revizora. |
ČLANAK 270.
Opći ciljevi suradnje u području financijskih usluga i tržišta
1. Stranke su suglasne kad je riječ o važnosti djelotvornog zakonodavstva i prakse te surađuju u području financijskih usluga i tržišta radi ostvarivanja sljedećih ciljeva:
|
(a) |
poboljšanje regulacije financijskih usluga i tržišta; |
|
(b) |
osiguravanje djelotvorne i odgovarajuće zaštite ulagača i korisnika financijskih usluga; |
|
(c) |
doprinos stabilnosti i integritetu financijskih tržišta; |
|
(d) |
promicanje suradnje između različitih subjekata na financijskim tržištima, uključujući regulatorna i nadzorna tijela; |
|
(e) |
promicanje neovisnog i djelotvornog nadzora. |
2. Stranke promiču regulatorno usklađivanje s međunarodnim standardima za stabilna financijska tržišta.
ČLANAK 271.
Opći ciljevi suradnje u području digitalnog gospodarstva i društva
Stranke promiču suradnju usmjerenu na razvoj digitalnog gospodarstva i društva, uključujući povezanu infrastrukturu i upravljanje koje koristi građanima i poduzećima širokom dostupnošću informacijskih i komunikacijskih tehnologija (dalje u tekstu „IKT”) te boljom kvalitetom elektroničkih usluga po pristupačnim cijenama, posebno u područjima trgovine, zdravstva i obrazovanja te državne i javne uprave općenito. Cilj te suradnje promicanje je razvoja tržišnog natjecanja na tržištima IKT-a i otvorenosti tržišta IKT-a, kao i poticanje ulaganja u taj sektor.
ČLANAK 272.
Suradnja u području digitalnog gospodarstva i društva
Suradnja u području digitalnog gospodarstva i društva obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse o provedbi nacionalnih digitalnih strategija, uključujući inicijative usmjerene na promicanje širokopojasnog pristupa, poboljšanje pravila za prekogranični prijenos podataka i sigurnost mreža te razvoj javnih internetskih usluga (e-uprava); |
|
(b) |
razmjenu informacija, primjera najbolje prakse i iskustva za promicanje razvoja sveobuhvatnog regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, uključujući ulogu nacionalnog regulatornog tijela, poticanje boljeg korištenja resursa radiofrekvencijskog spektra i promicanje interoperabilnosti elektroničke komunikacijske infrastrukture u Europskoj uniji i Kirgiskoj Republici. |
ČLANAK 273.
Suradnja između regulatornih tijela u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Stranke promiču suradnju između regulatornih tijela iz Europske unije i ovlaštenog državnog tijela Kirgiske Republike u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uključujući, prema potrebi, elektroničke komunikacije.
ČLANAK 274.
Opći ciljevi suradnje u području turizma
Stranke surađuju u području turizma radi jačanja razvoja konkurentne i održive turističke industrije kao pokretača gospodarskog rasta, osnaživanja, zapošljavanja i razmjena u sektoru turizma.
ČLANAK 275.
Suradnja u području održivog turizma
Suradnja u području održivog turizma temelji se na sljedećim načelima:
|
(a) |
poštovanje cjelovitosti i interesa lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima; |
|
(b) |
važnost očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine; i |
|
(c) |
pozitivno međudjelovanje između turizma i očuvanja okoliša. |
ČLANAK 276.
Suradnja u području turizma
Suradnja u području turizma obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
razmjenu informacija o statistikama u turizmu, inovativnim tehnologijama, poslovnim praksama i novim zahtjevima tržišta; |
|
(b) |
promicanje održivih i odgovornih modela razvoja turizma te razmjenu primjera najbolje prakse, iskustva i stručnog znanja; |
|
(c) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse u području osposobljavanja i razvoja vještina u turizmu; |
|
(d) |
poticanje više kontakata između privatnih i javnih dionika te dionika iz zajednice država članica Europske unije i Kirgiske Republike. |
ČLANAK 277.
Opći ciljevi suradnje u području poljoprivrede i ruralnog razvoja
Suradnja između stranaka u području poljoprivrede i ruralnog razvoja obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
olakšavanje uzajamnog razumijevanja poljoprivrednih politika i politika ruralnog razvoja; |
|
(b) |
razmjenu primjera najbolje prakse u jačanju administrativnih kapaciteta na središnjoj i lokalnoj razini u planiranju, evaluaciji i provedbi poljoprivrednih politika i politika ruralnog razvoja; |
|
(c) |
promicanje modernizacije i održivog razvoja poljoprivredne proizvodnje; |
|
(d) |
razmjenu znanja i primjera najbolje prakse u području politika ruralnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti ruralnih zajednica; |
|
(e) |
poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući razvoj poljoprivrednih zadruga, te učinkovitost i transparentnost tržišta; |
|
(f) |
razmjenu iskustava u provedbi politika kvalitete, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, mehanizme kontrole, sigurnost hrane i razvoj ekološke poljoprivrede; |
|
(g) |
promicanje širenja znanja i pružanje savjetodavnih usluga subjektima iz poljoprivrednog sektora; |
|
(h) |
razmjenu iskustava u politikama koje su povezane s održivim razvojem poljoprivredne proizvodnje, prerade i distribucije poljoprivrednih proizvoda; |
|
(i) |
promicanje suradnje u okviru agroindustrijskih ulagačkih projekata i inovacija, posebno u razvoju sektora stočarstva i ratarstva. |
ČLANAK 278.
Suradnja u području poljoprivrede i ruralnog razvoja
Stranke surađuju na promicanju poljoprivrednog i ruralnog razvoja, posebno razmjenom znanja i primjera najbolje prakse te postupnom konvergencijom politika i zakonodavstva, u područjima od interesa za stranke.
ČLANAK 279.
Opći ciljevi suradnje u području rudarstva i sirovina
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području rudarstva i proizvodnje sirovina radi promicanja međusobnog razumijevanja, poboljšanja poslovnog okruženja, razmjene informacija i suradnje u neenergetskim pitanjima, posebno u vezi s vađenjem metalne rude i industrijskih minerala.
ČLANAK 280.
Suradnja u području rudarstva i sirovina
Suradnja u području rudarstva i sirovina obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
razmjenu informacija o kretanjima u njihovim sektorima rudarstva i sirovina; |
|
(b) |
razmjenu informacija o pitanjima povezanima s trgovinom sirovinama radi promicanja bilateralnih razmjena; |
|
(c) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse povezanih s održivim razvojem rudarske industrije, uključujući primjenu čistih tehnologija u rudarskim procesima; |
|
(d) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse povezanih sa zdravljem i sigurnošću u rudarskim industrijama; |
|
(e) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse u vezi s izgradnjom kapaciteta i osposobljavanjem u rudarskim industrijama; |
|
(f) |
razvoj zajedničkih znanstvenih i tehnoloških inicijativa. |
ČLANAK 281.
Područja suradnje u istraživanju i inovacijama i opći ciljevi
Stranke promiču suradnju:
|
(a) |
u svim područjima civilnih znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvoja, na temelju uzajamne koristi i podložno odgovarajućoj i djelotvornoj zaštiti prava intelektualnog vlasništva; i |
|
(b) |
radi poticanja inovacija. |
ČLANAK 282.
Suradnja u području istraživanja i inovacija
Suradnja u području istraživanja i inovacija obuhvaća, među ostalim:
|
(a) |
politički dijalog i razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija; |
|
(b) |
razmjenu informacija i primjera najbolje prakse u području inovacija i komercijalizacije istraživanja i razvoja, uključujući instrumente za potporu novoosnovanim tehnološkim poduzećima, razvoja klastera i pristupa financiranju; |
|
(c) |
olakšavanje pristupa odgovarajućim programima istraživanja i inovacija stranaka; |
|
(d) |
povećavanje istraživačkih kapaciteta u istraživačkim subjektima Kirgiske Republike i olakšavanje njihova sudjelovanja u Okvirnom programu za istraživanje i inovacije Europske unije i drugim mogućim inicijativama koje financira Europska unija; |
|
(e) |
razvoj i promicanje zajedničkih projekata za istraživanje i inovacije; |
|
(f) |
promicanje komercijalizacije rezultata zajedničkih istraživačkih i inovacijskih projekata; |
|
(g) |
olakšavanje pristupa novih tehnologija na domaća tržišta stranaka; |
|
(h) |
organiziranje aktivnosti osposobljavanja i programa mobilnosti za znanstvenike, istraživače i drugo istraživačko osoblje koje sudjeluje u aktivnostima istraživanja i inovacija u strankama; |
|
(i) |
olakšavanje, u okviru primjenjivog zakonodavstva, slobodnog kretanja istraživača koji sudjeluju u aktivnostima obuhvaćenima ovim Sporazumom i prekograničnog kretanja robe namijenjene za upotrebu u takvim aktivnostima; |
|
(j) |
ostale oblike suradnje u području istraživanja i inovacija, među ostalim putem regionalnih pristupa i inicijativa, na temelju uzajamnog sporazuma. |
ČLANAK 283.
Sinergije s drugim aktivnostima
Pri provedbi aktivnosti suradnje iz članka 282. trebalo bi težiti sinergijama s aktivnostima koje financira Međunarodni znanstveno-tehnološki centar i drugim aktivnostima koje se provode u okviru financijske suradnje između Europske unije i Kirgiske Republike kako je utvrđeno u članku 304.
GLAVA VI.
OSTALA PODRUČJA SURADNJE
ČLANAK 284.
Suradnja u području zaštite potrošača
Stranke prepoznaju važnost osiguravanja visoke razine zaštite potrošača i u tu svrhu nastoje surađivati u području politike zaštite potrošača. Stranke su suglasne da takva suradnja u ovom području, u mjeri u kojoj je to moguće, uključuje:
|
(a) |
razmjenu informacija o njihovim okvirima za zaštitu potrošača, među ostalim o zakonima o zaštiti potrošača, sigurnosti potrošačkih proizvoda, pravnoj zaštiti potrošača, provedbi i izvršavanju zakonodavstva o zaštiti potrošača i informiranju potrošača o njihovim pravima; |
|
(b) |
poticanje razvoja neovisnih udruga potrošača i kontakata među predstavnicima potrošača. |
ČLANAK 285.
Opći ciljevi suradnje u području zapošljavanja, socijalne politike i jednakih mogućnosti
1. Stranke, uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i njegov 8. cilj održivog razvoja: zalagati se za kontinuirani, uključivi i održivi gospodarski rast, za punu i produktivnu zaposlenost te dostojanstven rad za sve, prepoznaju da su puna i produktivna zaposlenost te dostojanstven rad za sve ključni elementi održivog razvoja.
2. Stranke jačaju dijalog i suradnju na promicanju programa ILO-a za dostojanstven rad, politike zapošljavanja, životnih i radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnog dijaloga, socijalne zaštite, socijalne uključenosti, rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije te tako doprinose promicanju otvaranja novih i kvalitetnijih radnih mjesta, smanjenju siromaštva, boljoj socijalnoj koheziji, održivom razvoju i većoj kvaliteti života.
3. Stranke nastoje poboljšati suradnju u pitanjima dostojanstvenog rada, zapošljavanja i socijalne politike u svim relevantnim forumima i organizacijama.
ČLANAK 286.
Konvencije ILO-a i sudjelovanje dionika
1. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost provedbi primjenjivih konvencija ILO-a koje su ratificirale i promicanju daljnje ratifikacije.
2. Stranke potiču, u skladu s Deklaracijom ILO-a o temeljnim načelima i pravima na radu iz 1998. i Deklaracijom ILO-a o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju iz 2008., uključivanje svih relevantnih dionika, posebno socijalnih partnera, u razvoj njihovih socijalnih politika i u suradnju između Europske unije i Kirgiske Republike u okviru ovog Sporazuma.
ČLANAK 287.
Suradnja u području zapošljavanja, socijalne politike i jednakih mogućnosti
Suradnja u području zapošljavanja, socijalne politike i jednakih mogućnosti, koja se temelji na razmjeni informacija i primjera najbolje prakse, među ostalim, obuhvaća:
|
(a) |
smanjenje siromaštva i jačanje socijalne kohezije; uključiva tržišta rada i integraciju ranjivih osoba; |
|
(b) |
promicanje otvaranja novih i kvalitetnijih radnih mjesta s dostojanstvenim uvjetima rada, posebno radi smanjenja neformalne ekonomije i neformalnog zapošljavanja te poboljšanja životnih uvjeta; |
|
(c) |
poboljšanje uvjeta rada, posebno zaštite i provedbe radničkih prava i razine zaštite zdravlja i sigurnosti na radu; |
|
(d) |
jačanje rodne ravnopravnosti promicanjem sudjelovanja žena u društvenom i gospodarskom životu te osiguravanjem jednakih mogućnosti za muškarce i žene u području zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja, gospodarstva, društva i donošenja odluka; |
|
(e) |
uklanjanje svih oblika diskriminacije u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u skladu s obvezama svake stranke na temelju međunarodnih normi i konvencija; |
|
(f) |
poboljšanje razine socijalne zaštite za sve i modernizaciju sustava socijalne zaštite u smislu kvalitete, primjerenosti, dostupnosti i financijske održivosti; |
|
(g) |
veće sudjelovanje socijalnih partnera i promicanje socijalnog dijaloga, među ostalim jačanjem njihovih kapaciteta. |
ČLANAK 288.
Suradnja u području odgovornog upravljanja lancima opskrbe
1. Stranke prepoznaju važnost odgovornog upravljanja lancima opskrbe na temelju odgovornog poslovnog ponašanja i prakse društveno odgovornog poslovanja te osiguravanjem poticajnog okruženja. Podupiru širenje i upotrebu relevantnih međunarodnih instrumenata, kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća donesene 21. lipnja 1976. u okviru Deklaracije o međunarodnim ulaganjima i multinacionalnim poduzećima, Tripartitna deklaracija ILO-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku donesena u Ženevi 16. studenoga 1977., Globalni sporazum UN-a pokrenut u New Yorku 26. srpnja 2000. i Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koje je Vijeće UN-a za ljudska prava potvrdilo u rezoluciji 17/4 od 16. lipnja 2011.
2. Stranke razmjenjuju informacije i primjere najbolje prakse te, prema potrebi, surađuju na regionalnoj i međunarodnoj razini o pitanjima obuhvaćenima ovim člankom.
ČLANAK 289.
Opći ciljevi suradnje u području zdravstva
Stranke razvijaju suradnju u području javnog zdravlja radi podizanja razine zaštite zdravlja ljudi i smanjivanja nejednakosti u području zdravstva, u skladu sa zajedničkim vrijednostima i načelima u pogledu zdravlja, kao preduvjet za održivi razvoj i gospodarski rast.
ČLANAK 290.
Suradnja u području zdravstva
Suradnja u području zdravstva usmjerena je na prevenciju i kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti, među ostalim razmjenom zdravstvenih informacija, promicanje pristupa uključivanja zdravstvenog aspekta u sve politike, suradnju s međunarodnim organizacijama, osobito Svjetskom zdravstvenom organizacijom (dalje u tekstu „SZO”) te promicanje provedbe međunarodnih sporazuma o zdravlju kao što su Okvirna konvencija SZO-a o kontroli duhana sklopljena u Ženevi 21. svibnja 2003. i Međunarodni zdravstveni propisi koje je donijela Svjetska zdravstvena skupština SZO-a 23. svibnja 2005.
ČLANAK 291.
Opći ciljevi suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja
1. Stranke surađuju u području obrazovanja i osposobljavanja radi usklađivanja sustava obrazovanja i osposobljavanja u Kirgiskoj Republici s onima u Europskoj uniji. Stranke surađuju radi promicanja cjeloživotnog učenja i potiču suradnju i transparentnost na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja.
2. Cilj suradnje stranaka u području obrazovanja i osposobljavanja je potpora obrazovnoj politici koja se temelji na Programu održivog razvoja do 2030. i 4. cilju održivog razvoja koji je usmjeren na „osiguravanje uključivog i kvalitetnog obrazovanja za sve i promicanje cjeloživotnog učenja”.
ČLANAK 292.
Suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja
Suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja usmjerena je na:
|
(a) |
promicanje cjeloživotnog učenja koje je ključno za rast i zapošljavanje i koje građanima može omogućiti potpuno sudjelovanje u društvu; |
|
(b) |
modernizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, uključujući sustave osposobljavanja javnih/državnih službenika, te podizanje kvalitete, relevantnosti i pristupa za cijelo vrijeme trajanja obrazovanja, od ranog djetinjstva do tercijarnog obrazovanja; |
|
(c) |
promicanje konvergencije i koordiniranih reformi u visokom obrazovanju; |
|
(d) |
jačanje međunarodne akademske suradnje, povećanje sudjelovanja u programima suradnje Europske unije i veću mobilnost studenata, osoblja i istraživača; |
|
(e) |
daljnji razvoj nacionalnog kvalifikacijskog okvira radi poboljšanja transparentnosti i priznavanja kvalifikacija i kompetencija; |
|
(f) |
daljnji razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uzimajući u obzir primjere najbolje prakse u Europskoj uniji. |
ČLANAK 293.
Suradnja u području politike za mlade
Suradnjom u području politike za mlade podupire se Program održivog razvoja do 2030. i provedba njegovih ciljeva održivog razvoja.
ČLANAK 294.
Ciljevi suradnje u području politike za mlade
Stranke čine sljedeće:
|
(a) |
jačaju suradnju i razmjene u području politike za mlade i neformalnog učenja mladih osoba i osoba koje rade s mladima; |
|
(b) |
olakšavaju aktivno sudjelovanje svih mladih osoba u društvu; |
|
(c) |
podupiru mlade ljude i mlade radnike kao sredstvo za promicanje međukulturnog dijaloga i stjecanja znanja, vještina i kompetencija izvan formalnih obrazovnih sustava, uključujući volontiranjem; i |
|
(d) |
promiču suradnju između organizacija mladih radi pružanja potpore civilnom društvu. |
ČLANAK 295.
Suradnja u području kulture
1. Stranke promiču kulturnu suradnju u skladu s načelima sadržanima u Konvenciji o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. donijela Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (dalje u tekstu „UNESCO”) radi poticanja međukulturnog dijaloga, promicanja kulturne raznolikosti, međusobnog razumijevanja i poznavanja njihovih kultura.
2. Stranke poduzimaju odgovarajuće mjere za promicanje kulturne razmjene i poticanje zajedničkih inicijativa u različitim područjima kulture te razmjenjuju primjere najbolje prakse u području osposobljavanja i izgradnje kapaciteta za umjetnike i kulturne djelatnike i organizacije.
3. Stranke surađuju u okviru multilateralnih međunarodnih ugovora i međunarodnih organizacija, uključujući UNESCO, radi podupiranja kulturne raznolikosti te očuvanja i vrednovanja kulturne i povijesne baštine.
ČLANAK 296.
Suradnja u području medijske i audiovizualne politike
1. Stranke surađuju u područjima medijske i audiovizualne politike, posebno razmjenom informacija i primjera najbolje prakse u vezi s medijskim i audiovizualnim politikama te osposobljavanjem novinara i drugih medijskih, kinematografskih i audiovizualnih djelatnika.
2. Stranke surađuju kako bi ojačale neovisnost i profesionalnost medija, na temelju normi utvrđenih u primjenjivim međunarodnim konvencijama, uključujući, prema potrebi, konvencije UNESCO-a i Vijeća Europe.
3. Stranke surađuju u područjima medijske i audiovizualne politike u okviru međunarodnih foruma, kao što su UNESCO i WTO.
ČLANAK 297.
Suradnja u području sporta i tjelesne aktivnosti
Stranke surađuju u području sporta i tjelesne aktivnosti radi promicanja zdravog načina života, promicanja dobrog upravljanja u okviru društvenih i obrazovnih vrijednosti te borbe protiv prijetnji sportu kao što su doping, namještanje utakmica, rasizam i nasilje. Suradnja u području sporta i tjelesne aktivnosti uključuje razmjenu informacija i primjera najbolje prakse, stručno znanje o sportu, upravljanje sportom i marketing.
ČLANAK 298.
Suradnja u području regionalnog razvoja
Stranke promiču međusobno razumijevanje i bilateralnu suradnju u području politike regionalnog razvoja, uključujući metode oblikovanja i provedbe regionalnih politika, upravljanja i partnerstva na više razina, s posebnim naglaskom na razvoj područja u nepovoljnom položaju i teritorijalnu suradnju radi poboljšanja životnih uvjeta, promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i poboljšavanja razmjene informacija i iskustava između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, kao i sudjelovanje društveno-gospodarskih subjekata i civilnog društva.
ČLANAK 299.
Regionalna politika i prekogranična suradnja
Stranke podupiru i potiču sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela u regionalnim politikama suradnje i prekograničnoj suradnji radi promicanja međusobnog razumijevanja i razmjene informacija i razvijanja mjera za izgradnju kapaciteta, promicanja uspostave relevantnih struktura i zakonodavnih okvira te jačanja prekograničnih gospodarskih i poslovnih mreža.
ČLANAK 300.
Prekogranična suradnja u drugim područjima
Stranke jačaju i potiču razvoj prekogranične suradnje u drugim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom kao što su trgovina, promet, energetika, voda, okoliš, klimatske promjene, komunikacijske mreže, kultura, obrazovanje, istraživanje, turizam i sigurnost državnih granica.
ČLANAK 301.
Održiva povezivost
Stranke promiču održivu povezivost u regiji središnje Azije i šire. U tu svrhu stranke surađuju u pitanjima od zajedničkog interesa kako bi unaprijedile strategije i inicijative u području povezivosti koje su dugoročno gospodarski, fiskalno, okolišno i društveno održive i usklađene s međunarodno dogovorenim pravilima i propisima.
ČLANAK 302.
Suradnja u području približavanja zakonodavstva
1. Stranke smatraju da je važan aspekt jačanja veza između Kirgiske Republike i Europske unije postupno usklađivanje postojećeg i budućeg zakonodavstva Kirgiske Republike sa zakonodavstvom Europske unije. Kirgiska Republika nastojat će postupno usklađivati svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske unije u dogovorenim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom.
2. Cilj je te suradnje, među ostalim, razvoj administrativnih i institucionalnih kapaciteta Kirgiske Republike u mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu ovog Sporazuma i potrebnih strukturnih reformi i, prema potrebi, približavanja zakonodavstva.
ČLANAK 303.
Tehnička pomoć
Europska unija nastoji Kirgiskoj Republici pružiti tehničku pomoć za provedbu mjera iz članka 302., među ostalim:
|
(a) |
razmjenom stručnjaka; |
|
(b) |
pružanjem pravodobnih informacija, posebno o relevantnom zakonodavstvu; |
|
(c) |
organiziranjem seminara; |
|
(d) |
aktivnostima osposobljavanja, među ostalim putem interneta. |
ČLANAK 304.
Financijska i tehnička pomoć
1. Radi postizanja ciljeva iz ovog Sporazuma Kirgiska Republika može primiti financijsku pomoć od Europske unije u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, po mogućnosti u okviru partnerstva s Europskom investicijskom bankom i drugim međunarodnim financijskim institucijama. Kirgiska Republika može primiti i tehničku pomoć.
2. Financijska pomoć može se pružiti u skladu s odgovarajućim instrumentima financiranja Europske unije za vanjsko djelovanje. Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (32) primjenjuje se na financiranje sredstvima Europske unije.
3. Financijska pomoć temelji se na godišnjim programima djelovanja koje je uspostavila Europska unija nakon savjetovanja s Kirgiskom Republikom.
4. Europska unija i Kirgiska Republika mogu sufinancirati programe i projekte. Stranke koordiniraju programe i projekte financijske i tehničke suradnje te razmjenjuju informacije o svim izvorima pomoći.
5. Pružanje financijske pomoći Europske unije Kirgiskoj Republici temelji se na načelima djelotvorne pomoći, kako je utvrđeno u Pariškoj deklaraciji OECD-a o djelotvornoj pomoći donesenoj 2. ožujka 2005., Novom Europskom konsenzusu o razvoju koji su Europska unija i njezine države članice potpisale 7. lipnja 2017., izvješćima Europskog revizorskog suda te iskustvima stečenima iz provedenih i tekućih programa suradnje Europske unije u Kirgiskoj Republici.
ČLANAK 305.
Opća načela
1. Stranke provode mjere financijske pomoći u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i surađuju kako bi osigurale zaštitu financijskih interesa Europske unije i Kirgiske Republike. Stranke poduzimaju djelotvorne mjere za sprečavanje i borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti na štetu financijskih interesa Europske unije i Kirgiske Republike.
2. Ne dovodeći u pitanje izravnu primjenu članka 308., svakim daljnjim sporazumom ili instrumentom financiranja koji stranke sklope tijekom provedbe ovog Sporazuma predviđaju se posebne klauzule o financijskoj suradnji koje obuhvaćaju provjere i inspekcije na terenu, kontrole i mjere za borbu protiv prijevara, uključujući, među ostalim, one koje provode Europski revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara (dalje u tekstu „OLAF”).
ČLANAK 306.
Koordinacija donatora
Kako bi se učinkovito iskoristili dostupni resursi, stranke se obvezuju da će osigurati da se doprinosi Europske unije dodjeljuju u bliskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih izvora, trećih zemalja i međunarodnih financijskih institucija. U tu će svrhu stranke redovito razmjenjivati informacije o svim izvorima pomoći. Pomoć koju pruža Europska unija može sufinancirati Kirgiska Republika.
ČLANAK 307.
Prevencija i komunikacija
1. Ako je Kirgiskoj Republici povjerena provedba financiranja sredstvima Europske unije (dalje u tekstu „sredstva EU-a”) ili je korisnik sredstava EU-a u okviru izravnog upravljanja Europske unije, tijela Kirgiske Republike poduzimaju sve odgovarajuće mjere za sprečavanje nepravilnosti, prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti na štetu sredstava EU-a i, prema potrebi, sredstava za sufinanciranje Kirgiske Republike. U tu svrhu Europska komisija i tijela Kirgiske Republike na zahtjev razmjenjuju relevantne informacije.
2. Tijela Kirgiske Republike dostavljaju Europskoj uniji informacije koje su saznala o sumnjivim ili stvarnim slučajevima prijevare, korupcije, sukoba interesa ili drugih nepravilnosti koje se odnose na financiranje sredstvima EU-a. Slično tomu, Europska unija dostavlja tijelima Kirgiske Republike takve informacije koje se odnose na sredstva za sufinanciranje Kirgiske Republike.
ČLANAK 308.
Suradnja s OLAF-om
1. U okviru ovog Sporazuma OLAF je ovlašten provoditi provjere i inspekcije na terenu kako bi utvrdio je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Europske unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (33) i uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (34) i br. 2988/95 (EZ, Euratom) (35).
2. OLAF priprema i provodi provjere i inspekcije na terenu u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima Kirgiske Republike. Službenici nadležnih tijela Kirgiske Republike mogu sudjelovati u provjerama i inspekcijama na terenu.
3. Ako gospodarski subjekt odbija provjeru ili inspekciju na terenu, nadležna tijela Kirgiske Republike pružaju OLAF-u potrebnu pomoć kako bi obavio svoju dužnost u provedbi provjere ili inspekcije na terenu.
4. Nadležna tijela Kirgiske Republike na zahtjev razmjenjuju informacije s OLAF-om koje bi mogle biti relevantne za zaštitu financijskih interesa Europske unije.
5. Na prijenos i obradu osobnih podataka primjenjuju se pravila o zaštiti podataka stranke koja obavlja prijenos.
6. OLAF se s nadležnim tijelima Kirgiske Republike može dogovoriti o daljnjoj suradnji u području borbe protiv prijevara, uključujući sklapanje administrativnih dogovora.
ČLANAK 309.
Istraga i kazneni progon
Nadležna tijela Kirgiske Republike osiguravaju istragu i kazneni progon sumnjivih i stvarnih slučajeva prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti na štetu sredstava EU-a. OLAF prema potrebi može nadležnim tijelima Kirgiske Republike pomoći u toj zadaći.
GLAVA VII.
INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
ČLANAK 310.
Vijeće za suradnju
1. Osniva se Vijeće za suradnju koje nadzire ispunjavanje ciljeva ovog Sporazuma i njegovu provedbu. Vijeće ispituje sva bitna pitanja koja proizlaze u okviru ovog Sporazuma, kao i sva ostala bilateralna ili međunarodna pitanja od uzajamnog interesa.
2. Vijeće za suradnju sastaje se u redovitim vremenskim razmacima, obično jednom godišnje.
3. Vijeće za suradnju sastoji se od predstavnika stranaka na ministarskoj razini. Vijeće za suradnju sastaje se prema dogovoru u svim potrebnim sastavima.
4. Vijeće za suradnju utvrđuje vlastiti Poslovnik i Poslovnik Odbora za suradnju.
5. Vijećem za suradnju naizmjence predsjedaju predstavnik Europske unije i predstavnik Kirgiske Republike.
6. Vijeće za suradnju ovlašteno je donositi odluke i davati odgovarajuće preporuke kako je predviđeno ovim Sporazumom. U okviru područja primjene glava I., II., III., V. i VI., Vijeće za suradnju ovlašteno je i donositi odluke i davati preporuke kako su se stranke međusobno dogovorile. Te su odluke obvezujuće za stranke. Vijeće za suradnju donosi odluke i daje preporuke nakon završetka odgovarajućih unutarnjih postupaka stranaka, kako je predviđeno njihovim zakonodavstvom.
7. Vijeće za suradnju može prenijeti bilo koju svoju funkciju na Odbor za suradnju.
ČLANAK 311.
Odbor za suradnju
1. Osniva se Odbor za suradnju kako bi Vijeću za suradnju pomogao u obavljanju njegovih dužnosti.
2. Odborom za suradnju naizmjence predsjedaju predstavnik Europske unije i predstavnik Kirgiske Republike.
3. Odbor za suradnju sastoji se od predstavnika stranaka na razini viših dužnosnika.
4. Odbor za suradnju sastaje se jednom godišnje, ili kako je dogovoreno, na datum i s dnevnim redom koje su stranke unaprijed dogovorile naizmjence u Bruxellesu i Bishkeku. Na zahtjev bilo koje stranke i uz zajedničku suglasnost, mogu se sazvati i posebni sastanci.
5. Odbor za suradnju može se sastajati u posebnom sastavu radi rješavanja svih pitanja povezanih s glavom IV. Kad se Odbor za suradnju bavi pitanjima povezanima s glavom IV., on se sastoji od predstavnika svake od stranaka nadležnih za pitanja povezana s trgovinom.
6. Odbor za suradnju ima ovlast donositi odluke kako je predviđeno ovim Sporazumom ili ako na njega takve ovlasti prenese Vijeće za suradnju. Te su odluke obvezujuće za stranke. Odbor za suradnju donosi odluke i daje preporuke nakon završetka odgovarajućih unutarnjih postupaka stranaka, kako je predviđeno njihovim zakonodavstvom. Pri izvršavanju delegiranih ovlasti Odbor za suradnju donosi odluke u skladu s Poslovnikom Vijeća za suradnju.
ČLANAK 312.
Pododbori i druga tijela
1. Vijeće za suradnju može osnovati pododbore ili druga tijela koja pomažu u obavljanju njegovih dužnosti i bave se posebnim zadaćama ili predmetima. Vijeće može promijeniti zadaće dodijeljene pododboru ili drugom tijelu ili ga raspustiti.
2. Vijeće za suradnju dogovara mandat pododbora.
3. Pododbori i druga tijela redovito ili na zahtjev izvješćuju Odbor za suradnju o svojim aktivnostima.
4. Pododbori ili druga tijela sastaju se na zahtjev bilo koje stranke ili Odbora za suradnju, osim ako se stranke dogovore drukčije.
5. Osnivanje ili postojanje bilo kojeg od pododbora i drugih tijela ne sprečava nijednu stranku da bilo koje pitanje uputi izravno Odboru za suradnju.
ČLANAK 313.
Parlamentarni odbor za suradnju
1. Osniva se Parlamentarni odbor za suradnju. To je forum za sastanke i razmjenu mišljenja koji je namijenjen produbljivanju i jačanju odnosa između stranaka.
2. Odbor za parlamentarnu suradnju sastoji se od zastupnika Europskog parlamenta i članova parlamenta Kirgiske Republike Zhogorku Kenesh.
3. Parlamentarni odbor za suradnju sastaje se u vremenskim razmacima koje sam odredi.
4. Parlamentarni odbor za suradnju utvrđuje svoj Poslovnik.
5. Parlamentarnim odborom za suradnju naizmjence predsjedaju predstavnik Europskog parlamenta i predstavnik Zhogorku Kenesha Kirgiske Republike u skladu s njegovim Poslovnikom.
6. Parlamentarni odbor za suradnju obavješćuje se o odlukama i preporukama Vijeća za suradnju.
7. Parlamentarni odbor za suradnju može davati preporuke Vijeću za suradnju.
ČLANAK 314.
Sudjelovanje civilnog društva
Radi obavješćivanja i savjetovanja s civilnim društvom o provedbi ovog Sporazuma kako je utvrđeno u članku 6., stranke mogu osnovati posebno tijelo u tu svrhu, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 312.
ČLANAK 315.
Teritorijalna primjena
1. Ovaj Sporazum primjenjuje se:
|
(a) |
na državnim područjima na kojima se primjenjuju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije te u skladu s uvjetima iz tih Ugovora; i |
|
(b) |
na državno područje Kirgiske Republike. |
Upućivanja na „državno područje” u ovom Sporazumu tumače se u tom smislu, osim ako je izričito predviđeno drukčije.
Upućivanja na „državno područje” u ovom Sporazumu uključuju zračni prostor i teritorijalno more kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora potpisanom u Montego Bayu 10. prosinca 1982.
2. Kad je riječ o odredbama ovog Sporazuma o carinskoj suradnji, ovaj se Sporazum primjenjuje i u odnosu na Europsku uniju na ona područja carinskog područja Unije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (36) koja nisu obuhvaćena stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) ovog članka.
ČLANAK 316.
Ispunjavanje obveza
1. Stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjavanje svojih obveza iz ovog Sporazuma.
2. Ako bilo koja stranka smatra da druga stranka nije ispunila bilo koju od obveza iz glave IV., primjenjuju se posebni mehanizmi predviđeni u toj glavi.
3. Ako bilo koja stranka smatra da druga stranka nije ispunila bilo koju od obveza koje su u člancima 2. i 11. opisane kao ključni elementi ovog Sporazuma, ona može poduzeti odgovarajuće mjere. Za potrebe ovog stavka „odgovarajuće mjere” mogu uključivati suspenziju, djelomično ili u cijelosti, ovog Sporazuma.
4. Ako bilo koja stranka smatra da druga stranka nije ispunila neku obvezu iz ovog Sporazuma, osim onih koje su obuhvaćene područjem primjene stavaka 2. i 3. ovog članka, o tome obavješćuje drugu stranku. Stranke održavaju savjetovanja pod pokroviteljstvom Vijeća za suradnju radi postizanja sporazumnog rješenja. Ako Vijeće za suradnju ne uspije postići sporazumno rješenje, stranka koja je podnijela obavijest može poduzeti odgovarajuće mjere. Za potrebe ovog stavka „odgovarajuće mjere” mogu uključivati samo suspenziju glava I., II., III., V. ili VI., ili ove glave.
5. Odgovarajuće mjere iz stavaka 3. i 4. poduzimaju se uz puno poštovanje međunarodnog prava i razmjerne su neispunjavanju obveza iz ovog Sporazuma. Prednost se mora dati onim mjerama kojima se najmanje narušava funkcioniranje ovog Sporazuma.
ČLANAK 317.
Sigurnosne iznimke
Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao:
|
(a) |
da se od stranke zahtijeva da dostavi ili dopusti pristup informacijama čije bi objavljivanje smatrala suprotnim svojim temeljnim sigurnosnim interesima; ili |
|
(b) |
da se stranku sprečava da poduzme radnje koje smatra neophodnima za zaštitu svojih temeljnih sigurnosnih interesa:
|
|
(c) |
da se stranku sprečava da poduzme bilo kakvu radnju za ispunjavanje svojih međunarodnih obveza za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti na temelju Povelje UN-a. |
ČLANAK 318.
Stupanje na snagu i privremena primjena
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon datuma na koji su stranke jedna drugu obavijestile o završetku njihovih unutarnjih postupaka potrebnih u tu svrhu.
2. Neovisno o stavku 1. stranke mogu privremeno primjenjivati ovaj Sporazum, u cijelosti ili djelomično, u skladu sa svojim unutarnjim postupcima. Privremena primjena počinje prvog dana drugog mjeseca nakon datuma na koji Europska unija i Kirgiska Republika jedna drugu obavijeste o sljedećem:
|
(a) |
za Europsku uniju: o dovršetku unutarnjih postupaka potrebnih u tu svrhu uz navođenje dijelova ovog Sporazuma koji se privremeno primjenjuju; i |
|
(b) |
za Kirgisku Republiku: o dovršetku unutarnjih postupaka potrebnih u tu svrhu, uz potvrdu suglasnosti s dijelovima ovog Sporazuma koji se privremeno primjenjuju. |
3. Svaka stranka može pisanim putem obavijestiti drugu stranku o svojoj namjeri da prestane privremeno primjenjivati ovaj Sporazum. Prestanak stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon te obavijesti.
4. Za potrebe privremene primjene ovog Sporazuma izraz „stupanje na snagu ovog Sporazuma” znači datum početka privremene primjene. Vijeće za suradnju i druga tijela uspostavljena na temelju ovog Sporazuma mogu obavljati svoje funkcije tijekom privremene primjene ovog Sporazuma u mjeri u kojoj su te funkcije potrebne za osiguravanje privremene primjene ovog Sporazuma. Sve odluke donesene u okviru izvršavanja tih zadaća prestaju proizvoditi učinke ako dođe do prestanka privremene primjene ovog Sporazuma u skladu sa stavkom 3.
5. Ako se, u skladu sa stavkom 2., odredba ovog Sporazuma primjenjuje do stupanja na snagu ovog Sporazuma, smatra se da se bilo kakvo upućivanje u takvoj odredbi na dan stupanja na snagu Sporazuma odnosi na dan od kojeg su se stranke usuglasile o primjeni navedene odredbe u skladu sa stavkom 2.
6. Obavijesti u skladu s ovim člankom šalju se, za Europsku uniju i njezine države članice, glavnom tajniku Vijeća Europske unije, a za Kirgisku Republiku Ministarstvu vanjskih poslova.
ČLANAK 319.
Drugi sporazumi
1. Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, koji je potpisan u Bruxellesu 9. veljače 1995. i stupio na snagu 1. srpnja 1999., stavlja se izvan snage i zamjenjuje ovim Sporazumom.
2. Upućivanja na Sporazum iz stavka 1. u svim drugim sporazumima između stranaka tumače se kao upućivanja na ovaj Sporazum.
3. Stranke mogu nadopuniti ovaj Sporazum sklapanjem posebnih sporazuma u bilo kojem području suradnje koje je u okviru područja primjene ovog Sporazuma. Takvi posebni sporazumi čine sastavni dio ukupnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i na njih se primjenjuje zajednički institucionalni okvir uspostavljen ovim Sporazumom.
ČLANAK 320.
Prilozi, protokoli i bilješke
Prilozi, protokoli i bilješke uz ovaj Sporazum njegov su sastavni dio.
ČLANAK 321.
Pristupanje novih država članica Europskoj uniji
1. Europska unija obavijestit će Kirgisku Republiku o svakom zahtjevu za pristupanje treće zemlje Europskoj uniji.
2. Europska unija obavješćuje Kirgisku Republiku o stupanju na snagu bilo kojeg Ugovora o pristupanju treće zemlje Europskoj uniji (dalje u tekstu „Ugovor o pristupanju”).
3. Nova država članica Europske unije pristupa ovom Sporazumu u skladu s uvjetima koje je odredilo Vijeće za suradnju. Osim ako je drukčije predviđeno stavkom 4., pristupanje stupa na snagu od dana pristupanja nove države članice Europskoj uniji i ovaj se Sporazum pritom mijenja odlukom Vijeća za suradnju kojom se utvrđuju uvjeti pristupanja.
4. Glava IV. primjenjuje se između nove države članice Europske unije i Kirgiske Republike od dana pristupanja te nove države članice Europskoj uniji.
5. Kako bi se olakšala provedba stavka 4. ovog članka, od datuma potpisivanja Ugovora o pristupanju Odbor za suradnju koji djeluje u svojem sastavu za trgovinu ispituje sve učinke pristupanja na ovaj Sporazum. Odbor za suradnju odlučuje o potrebnim tehničkim izmjenama priloga 8.-A, 8.-C i 9. ovom Sporazumu te o drugim potrebnim prilagodbama ili prijelaznim mjerama. Svaka odluka Odbora za suradnju stupa na snagu na dan pristupanja nove države članice Europskoj uniji.
ČLANAK 322.
Privatna prava
Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao da se osobama dodjeljuju prava ili obveze osim onih koji nastaju između stranaka u skladu s međunarodnim javnim pravom ili kao da se dopušta izravno pozivanje na ovaj Sporazum u domaćim pravnim sustavima stranaka.
ČLANAK 323.
Javni pristup službenim dokumentima
Ovim Sporazumom ne dovodi se u pitanje primjena relevantnog zakonodavstva stranaka u vezi s javnim pristupom dokumentima.
ČLANAK 324.
Trajanje
Ovaj Sporazum vrijedi na neodređeno vrijeme.
ČLANAK 325.
Definicija stranaka
Za potrebe ovog Sporazuma izraz „stranke” znači Europska unija, ili njezine države članice, ili Europska unija i njezine države članice, u skladu s njihovim područjima nadležnosti, s jedne strane, i Kirgiska Republika, s druge strane.
ČLANAK 326.
Prestanak
Svaka stranka može obavijestiti drugu stranku pisanom obaviješću dostavljenom diplomatskim kanalima o svojoj namjeri da okonča ovaj Sporazum. Prestanak stupa na snagu šest mjeseci od datuma takve obavijesti.
ČLANAK 327.
Vjerodostojni tekstovi
Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka, na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom, kirgiskom i ruskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Sporazum.
(1) Uredba (EU) 2016/1953 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o uspostavi europske putne isprave za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i stavljanju izvan snage Preporuke Vijeća od 30. studenoga 1994. (SL EU L 311, 17.11.2016., str. 13.).
(2) Podrazumijeva se da pojam „mjera” uključuje i nedjelovanje.
(3) Podrazumijeva se da „mjere stranke” obuhvaćaju mjere subjekata navedenih u točki (j) podtočkama i. i ii. koje se donose ili provode davanjem uputa, usmjeravanjem ili kontroliranjem, izravno ili neizravno, postupaka drugih subjekata u odnosu na te mjere.
(4) Podrazumijeva se da se ovim člankom ne dovodi u pitanje poglavlje 6. i ne uključuje pravo koje proizlazi iz dodjele prava intelektualnog vlasništva.
(5) Podrazumijeva se da se ničime u ovom članku od stranke ne zahtijeva da odobri izvoznu dozvolu niti sprečava stranku da ispunjava svoje obveze na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a ili multilateralnih režima neširenja oružja i mehanizama za kontrolu izvoza.
(6) Kad je riječ o Kirgiskoj Republici, ovaj se članak primjenjuje samo u odnosu na mjere koje Kirgiska Republika primjenjuje jednostrano u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju na njezinu državnom području.
(7) Za Kirgisku Republiku postupci ocjenjivanja sukladnosti utvrđeni su tehničkim propisima.
(8) Od poduzeća primatelja može se zahtijevati da dostavi na prethodno odobrenje program osposobljavanja kojim je obuhvaćeno trajanje boravka kako bi se dokazalo da je svrha privremenog boravka osposobljavanje. Za AT, CZ, DE, FR, ES, HU i LT osposobljavanje mora biti povezano sa stečenom sveučilišnom diplomom.
(9) Definicijom „fizička osoba iz Europske unije” obuhvaćene su i fizičke osobe sa stalnim boravištem u Republici Latviji koje nisu državljani Republike Latvije ili neke druge države, ali koje u skladu sa zakonima i drugim propisima Republike Latvije imaju pravo na putovnicu za nedržavljane.
(10) Za potrebe ovog poglavlja podrazumijeva se da se usluga smatra ažuriranom verzijom pojma usluga koja je navedena u ažuriranoj verziji dokumenta WTO-a MTN.GNS/W/120.
(11) Podrazumijeva se da se samo prenošenje takvih odredbi u nacionalno pravo, u mjeri u kojoj je to potrebno za njihovo uključivanje u nacionalni pravni poredak, ne može samo po sebi smatrati mjerom.
(12) Kad je riječ o Europskoj uniji, takve mjere može poduzeti jedna od država članica Europske unije u situacijama koje nisu navedene u članku 86., a koje utječu na njezino gospodarstvo.
(13) Za potrebe ovog stavka „zaštita” uključuje pitanja koja utječu na raspoloživost, stjecanje, područje primjene, održavanje i izvršavanje prava intelektualnog vlasništva, kao i pitanja koja utječu na upotrebu prava intelektualnog vlasništva kojom se posebno bavi u ovom poglavlju. Nadalje, za potrebe ovog stavka „zaštita” uključuje i mjere za sprečavanje izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera i mjera koje se odnose na informacije o upravljanju pravima.
(14) „Fiksiranje” znači ugrađivanje zvukova, ili njihova predstavljanja na podlogu, ili audiovizualno ugrađivanje pokretnih slika, bez obzira na to jesu li praćene zvukovima ili njihovim predstavljanjem, s koje se mogu slušati, umnožavati ili prenositi putem nekog uređaja.
(15) Svaka stranka može izvođačima i proizvođačima fonograma dodijeliti opsežnija prava u pogledu radiodifuzijskog emitiranja i priopćavanja javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe.
(16) Stranke mogu poduzeti dodatne odgovarajuće mjere kako bi osigurale neometan provoz generičkih lijekova.
(17) Podrazumijeva se da Kirgiska Republika ponovno potvrđuje svoje obveze u okviru Sporazuma o TRIPS-u, a posebno da je njezino zakonodavstvo kojim se predviđaju oznake podrijetla robe s definicijom u skladu s člankom 22. stavkom 1. Sporazuma o TRIPS-u.
(18) Za potrebe ovog poglavlja „lijek” znači barem tvar ili kombinacija tvari: (a) za koju se tvrdi da ima svojstvo liječenja ili sprečavanja bolesti ljudi ili životinja; ili (b) koja se može upotrijebiti ili primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili za postavljanje medicinske dijagnoze.
(19) Za potrebe ovog članka „neopravdano kašnjenje” uključuje najmanje kašnjenje dulje od dvije godine u prvom odgovoru podnositelju zahtjeva nakon datuma podnošenja zahtjeva za odobrenje za stavljanje u promet. Sva kašnjenja pri izdavanju odobrenja za stavljanje u promet do kojih dođe zbog razdoblja koja se mogu pripisati podnositelju zahtjeva ili razdoblja koja nisu pod kontrolom tijela za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet nije potrebno uzeti u obzir pri određivanju takvog kašnjenja.
(20) Za potrebe ovog članka „javni interes” uključuje javno zdravlje u skladu s Deklaracijom iz Dohe i domaćim zakonodavstvom.
(21) Podrazumijeva se da: ako naručitelj zahtijeva dokazivanje prethodnog iskustva, dovoljno je da dobavljač dokaže da je to prethodno iskustvo stečeno na bilo kojem državnom području.
(22) Podrazumijeva se da se u skladu s člankom 42. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pravo tržišnog natjecanja u Europskoj uniji primjenjuje na poljoprivredni sektor u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL EU L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(23) Ovom se definicijom ne dovodi u pitanje ishod budućih rasprava u WTO-u o definiciji subvencija za usluge. Ovisno o daljnjem napretku tih rasprava na razini WTO-a stranke mogu u tom smislu ažurirati ovaj Sporazum.
(24) Podrazumijeva se da se obveza smatra ispunjenom ako je stranka u tu svrhu uspostavila relevantan zakonodavni okvir i upravne postupke.
(25) Podrazumijeva se da to isključuje djelatnosti poduzeća: (a) koje djeluje na neprofitnoj osnovi ili (b) koje djeluje na temelju povrata troškova.
(26) Podrazumijeva se da su takve djelatnosti obuhvaćene ovim poglavljem ako se takva poduzeća ili monopoli bave komercijalnim djelatnostima koje nisu povezane s vojnim ili obrambenim aktivnostima.
(27) Podrazumijeva se da stranke potvrđuju da Kirgiska Republika nije sudionica Sporazuma OECD-a, ali stranke ipak razumiju da se tom odredbom dodjeljuju prava strankama ovog Sporazuma.
(28) Podrazumijeva se da se bankama u državnom vlasništvu može dodijeliti mandat za pružanje javnih usluga za odobravanje povlaštenih zajmova poljoprivrednom sektoru. Takvi zajmovi trebaju se smatrati domaćom potporom poljoprivredi.
(29) Podrazumijeva se da se nepristranost regulatornog tijela pri obavljanju njegove regulatorne funkcije ocjenjuje prema općem obrascu ili praksi tog regulatornog tijela.
(30) Podrazumijeva se da u slučaju sektora za koje su stranke u drugim poglavljima dogovorile posebne obveze u pogledu regulatornog tijela prednost ima relevantna odredba iz tih drugih poglavlja.
(31) Na iznimke povezane s javnom sigurnošću i javnim redom može se pozvati samo ako postoji stvarna i dovoljno ozbiljna prijetnja nekom temeljnom interesu društva.
(32) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL EU L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(33) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL EU L 248, 18.9.2013., str. 1).
(34) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL EZ L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(35) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL EZ L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(36) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL EU L 269, 10.10.2013., str. 1.).
PRILOG 2.
IZVOZNE CARINE, POREZI I DRUGE PRISTOJBE
|
Oznaka HS |
Opis |
Carinska stopa |
|
1206 00 100 0 |
– za sjetvu |
10 %, ali ne manje od 15 EUR/1 000 kg |
|
1206 00 910 0 |
– – oljušteno; u sivobijeloj prugastoj ljusci |
10 %, ali ne manje od 15 EUR/1 000 kg |
|
1206 00 990 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 15 EUR/1 000 kg |
|
2505 10 000 0 |
silikatni i kremeni pijesak |
50 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2505 90 000 0 |
ostalo |
50 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2506 10 000 0 |
– – kvarc |
50 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2514 00 000 0 |
škriljevac, neovisno o tome je li grubo uobličen ili samo rezan, piljenjem ili na drugi način, u blokove ili ploče pravokutnog (uključujući kvadratnog) oblika |
50 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2515 11 000 0 |
– – sirov ili grubo uobličen |
100 %, ali ne manje od 50 EUR/1 000 kg |
|
2515 12 000 0 |
– – samo rezan, piljenjem ili na drugi način, u blokove ili ploče pravokutnog (uključujući kvadratnog) oblika |
100 %, ali ne manje od 50 EUR/1 000 kg |
|
2515 20 000 0 |
– ekozin i ostali vapnenački kamen za spomenike ili građevine; alabaster |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2516 11 000 0 |
– granit: – – sirov ili grubo uobličen |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2516 12 000 0 |
– granit: – – samo rezan, piljenjem ili na drugi način, u blokove ili ploče pravokutnog (uključujući kvadratnog) oblika |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2516 90 000 0 |
– ostali kamen za spomenike ili građevinarstvo |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2518 10 000 0 |
– dolomit, nekalciniran i nesinteriran |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2521 00 000 0 |
vapnenac koji se rabi kao talitelj; vapnenac i ostali vapnenački kamen, vrste koja se upotrebljava za proizvodnju vapna ili cementa |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2601 11 000 0 |
– – neaglomerirani |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2601 12 000 0 |
– – aglomerirani |
30 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
2603 00 000 0 |
rudače i koncentrati bakra |
30 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2604 00 000 0 |
rudače i koncentrati nikla |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2605 00 000 0 |
rudače i koncentrati kobalta |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2606 00 000 0 |
rudače i koncentrati aluminija |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2607 00 000 1 |
– s masenim udjelom olova ne manjim od 45 % |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2607 00 000 9 |
– ostalo |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2608 00 000 0 |
rudače i koncentrati cinka |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2609 00 000 0 |
rudače i koncentrati kositra |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2610 00 000 0 |
rudače i koncentrati kroma |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2611 00 000 0 |
rudače i koncentrati volframa |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2613 10 000 0 |
– prženi |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2613 90 000 0 |
– ostalo |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2616 90 000 0 |
– ostalo |
30 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2617 10 000 0 |
– rudače i koncentrati antimona |
25 %, ali ne manje od 60 EUR/1 000 kg |
|
2617 90 000 0 |
– ostalo |
50 %, ali ne manje od 100 EUR/1 000 kg |
|
2709 00 100 9 |
– – ostalo |
5 % |
|
2709 00 900 1 |
– – gustoća sirove nafte pri 20 oC veća je od 887,6 kg/m3, ali ne veća od 994 kg/m3 s masenim udjelom sumpora ne manjim od 0,015 %, ali ne većim od 3,47 % |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2709 00 900 2 |
– – gustoća sirove nafte pri 20 oC nije manja od 694,7 kg/m3, ali ne veća od 980 kg/m3 s masenim udjelom sumpora ne manjim od 0,04 %, ali ne većim od 5 % |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2709 00 900 3 |
– – gustoća sirove nafte pri 20 oC nije manja od 694,7 kg/m3, ali ne veća od 887,6 kg/m3 s masenim udjelom sumpora ne manjim od 0,04 %, ali ne većim od 1,5 % |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2709 00 900 4 |
– – gustoća sirove nafte pri 20 oC nije manja od 750 kg/m3, ali ne veća od 900 kg/m3 s masenim udjelom sumpora ne manjim od 4 % |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2709 00 900 9 |
– – – ostalo |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 411 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) manjim od 80 |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 412 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) 80 ili većim, ali manjim od 92 |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 413 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) 92 ili većim |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 419 0 |
– – – – – – – – – ostalo |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 450 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) 95 ili većim, ali manjim od 98 |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 490 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) 98 ili većim |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 510 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) manjim od 98 |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 12 590 0 |
– – – – – – – – – – s oktanskim brojem (RON) 98 ili većim |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 421 0 |
– – – – – – – – – ljeto |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 422 0 |
– – – – – – – – – zima |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 460 0 |
– – – – – – s masenim udjelom sumpora većim od 0,05 %, ali ne većim od 0,2 % |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 510 9 |
– – – – – – ostalo |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 550 9 |
– – – – – – ostalo |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 620 9 |
– – – – – – – ostalo |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 710 0 |
– – – – – – za upotrebu u specifičnim procesima |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 19 980 0 |
– – – – – – – ostala ulja za podmazivanje i ostala ulja i masti |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
2710 99 000 0 |
– – ostalo |
vidjeti bilješku (*****) za formulu |
|
4101 20 100 0 |
– – svježe kože |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 20 300 0 |
– – vlažno soljene kože |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 20 500 0 |
– – sušene ili suho soljene |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 20 800 0 |
– – ostalo |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 50 100 0 |
– – svježe |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 50 300 0 |
– – vlažno soljene |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 50 500 0 |
– – sušene ili suho soljene |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 50 900 0 |
– – ostalo |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4101 90 000 0 |
ostale, uključujući krupone, polukrupone i trup |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4102 10 100 0 |
– – janjeće |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4102 10 900 0 |
– – ostalo |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4102 21 000 0 |
– – piklane |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4102 29 000 0 |
– – ostalo |
20 %, ali ne manje od 200 EUR/1 000 kg |
|
4104 11 100 0 |
– – – cijele kože od životinja vrste goveda (uključujući od bivola), pojedinačne površine ne veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 11 510 0 |
– – – cijele kože, pojedinačne površine veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 11 590 0 |
– – – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 11 900 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 19 100 0 |
– – – cijele kože od životinja vrste goveda (uključujući od bivola), pojedinačne površine ne veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 19 510 0 |
– – – cijele kože, pojedinačne površine veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 19 590 0 |
– – – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 19 900 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 41 190 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 41 510 0 |
– – – cijele kože, pojedinačne površine veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 41 590 0 |
– – – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 41 900 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 49 190 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 49 510 0 |
– – – cijele kože, pojedinačne površine veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 49 590 0 |
– – – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4104 49 900 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4105 10 000 0 |
– u vlažnom stanju (uključujući wetblue) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4105 30 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4106 21 000 0 |
– u vlažnom stanju (uključujući wetblue) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4106 22 900 0 |
– – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4106 40 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 11 110 0 |
– – – – teleći boks |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 11 190 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 11 900 0 |
– – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 12 110 0 |
– – – – teleći boks |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 12 190 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 12 910 0 |
– – – – goveđe kože (uključujući bivolje) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 12 990 0 |
– – – – kože kopitara |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 19 100 0 |
– – – – goveđe kože (uključujući bivolje) pojedinačne površine ne veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m2) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 19 900 0 |
– – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 91 100 0 |
– – – kože za potplate |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 91 900 0 |
– – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 92 100 0 |
– – – goveđe kože (uključujući bivolje) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 92 900 0 |
– – – kože kopitara |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 99 100 0 |
– – – goveđe kože (uključujući bivolje) |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4107 99 900 0 |
– – – kože kopitara |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4112 00 000 0 |
kože dalje obrađene nakon štavljenja ili crust-obrade, uključujući pergamentno dorađenu kožu, od ovaca ili janjadi, bez vune, cijepane ili necijepane, osim kože iz tarifnog broja 41.14 |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4113 10 000 0 |
– – kozje ili jareće |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4113 90 000 0 |
– ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4114 10 100 0 |
– – semiš-koža (uključujući kombinaciju semiša) ovčja i janjeća |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4114 10 900 0 |
– – semiš-koža ostalih životinja |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4114 20 000 0 |
– lakirana koža i lakirana laminirana koža; metalizirana koža |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4115 10 000 0 |
– umjetna koža na osnovi kože ili kožnih vlakana, u pločama, listovima ili vrpcama, neovisno je li u svitcima ili ne |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4115 20 000 0 |
– otpaci i drugi ostaci od kože ili od umjetne kože, neupotrebljivi za izradu proizvoda od kože; prah i brašno od kože |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
4707 10 000 0 |
– nebijeljeni kraft papir ili karton ili valoviti papir ili karton |
10 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
4707 20 000 0 |
– – od drugih vrsta papira ili kartona izrađenih uglavnom od izbijeljene kemijske celuloze, neobojenih u masi |
10 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
4707 30 100 0 |
– – stare i neprodane novine i časopisi, telefonski imenici, brošure i tiskani propagandni materijali |
10 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
4707 30 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
4707 90 100 0 |
– – ostalo, uključujući nerazvrstane otpatke i ostatke |
10 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
4707 90 900 0 |
– – ostalo, uključujući razvrstane otpatke i ostatke |
10 %, ali ne manje od 70 EUR/1 000 kg |
|
5101 11 000 0 |
– – šišana vuna |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5101 19 000 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5101 21 000 0 |
– – šišana vuna |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5101 29 000 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5101 30 000 0 |
– karbonizirana |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5102 20 000 0 |
– gruba životinjska dlaka |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5103 10 100 0 |
– – nekarbonizirana |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5103 10 900 0 |
– karbonizirana |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5103 20 000 0 |
– ostali otpad od vune ili fine životinjske dlake |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5103 30 000 0 |
– otpad od grube životinjske dlake |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5104 00 000 0 |
razderani materijali od vune ili fine ili grube životinjske dlake |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5105 10 000 0 |
– grebenana vuna |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5105 21 000 0 |
– – češljana vuna u pramenovima |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5105 29 000 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5105 39 000 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5105 40 000 0 |
– gruba životinjska dlaka, grebenana ili češljana |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5106 10 100 0 |
– – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5106 10 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5106 20 100 0 |
– – masenog udjela vune i fine životinjske dlake 85 % ili većeg |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5106 20 910 0 |
– – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5106 20 990 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 10 100 0 |
– – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 10 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 20 100 0 |
– – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 20 300 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 20 510 0 |
– – – – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 20 590 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 20 910 0 |
– – – – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5107 20 990 0 |
– – – – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5108 10 100 0 |
– – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5108 10 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5108 20 100 0 |
– – neizbijeljena |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
5108 20 900 0 |
– – ostalo |
10 %, ali ne manje od 90 EUR/1 000 kg |
|
7106 91 000 9 |
– – ostalo |
25 % |
|
7106 92 000 0 |
– – poluprerađena |
25 % |
|
7108 12 000 9 |
– – ostalo |
25 % |
|
7108 13 800 0 |
– – ostalo |
15 % |
|
7108 20 000 9 |
– – ostalo |
15 % |
|
7118 90 000 0 |
– ostalo |
25 % |
|
7204 10 000 0 |
– otpaci i lomljevina od lijevanog željeza |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 21 100 0 |
– – – s masenim udjelom nikla 8 % ili većim |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 21 900 0 |
– – – ostalo |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 29 000 0 |
– – ostalo |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 30 000 0 |
– otpaci i lomljevina pokositrenog željeza ili čelika |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 41 100 0 |
– – – strugotina, piljevina i slični otpaci od tokarenja, glodanja, blanjanja, brušenja, piljenja i turpijanja |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 41 910 0 |
– – – – balirani |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 41 990 0 |
– – – – ostalo |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 49 100 0 |
– – – fragmentirani (trgani) |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 49 300 0 |
– – – – balirani |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 49 900 0 |
– – – – ostalo |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7204 50 000 0 |
– otpadni ingoti za pretaljivanje |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7404 00 100 0 |
– od rafiniranog bakra |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7404 00 910 0 |
– – od slitina bakra i cinka (mjedi) |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7404 00 990 0 |
– – ostalo |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7503 00 100 0 |
– od nelegiranog nikla |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7503 00 900 0 |
– od slitina nikla |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7602 00 110 0 |
– – strugotina, piljevina i slični otpaci od tokarenja, blanjanja, glodanja, piljenja i turpijanja, otpaci od obojenih, prevučenih ili kaširanih limova i folija, debljine (isključujući podlogu) ne veće od 0,2 mm |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7602 00 190 0 |
– – ostalo (uključujući tvornički škart) |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7602 00 900 0 |
– lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7802 00 000 0 |
otpaci i lomljevina od olova |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
7902 00 000 0 |
otpaci i lomljevina od cinka |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8101 97 000 0 |
– – otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8102 97 000 0 |
– – otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8103 30 000 0 |
– otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8104 20 000 0 |
– otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8105 30 000 0 |
– otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8106 00 100 0 |
– bizmut u sirovim oblicima; otpaci i lomljevina; prah |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8107 30 000 0 |
– otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8108 30 000 0 |
– otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
8109 30 000 0 |
– otpaci i lomljevina |
15 %, ali ne manje od 150 USD/1 000 kg |
|
Formula za izračun izvoznih carina na sirovu naftu |
|
|
ako su svjetske cijene krute nafte: |
Stopa carine |
|
<= 109,5 USD/t |
0 |
|
> 109,5 ali <= 146 USD/t |
<= 0,35 (svjetska cijena - 109,5 ) USD/t |
|
> 146 ali <= 182,5 USD/t |
<= 12,78 USD/t +0,45 (svjetska cijena – 146) USD/t |
|
> 182,5 USD/t |
<= 29,2 USD/t +0,65 (svjetska cijena- 182,5 ) USD/t |
PRILOG 8.-A
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA – ZAKONODAVSTVO STRANKI I ELEMENTI ZA REGISTRACIJU I KONTROLU
ODJELJAK A
ZAKONODAVSTVO STRANAKA
Zakonodavstvo Kirgiske Republike
|
— |
Građanski zakonik Kirgiske Republike (dio II. odjeljak V. i njegovi provedbeni akti (1)), |
|
— |
Zakon Kirgiske Republike o žigovima, uslužnim žigovima i oznakama izvornosti robe i njegovi provedbeni akti (2). |
Zakonodavstvo Europske unije
|
— |
Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i njezini provedbeni akti (3), |
|
— |
Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (4), a posebno njezini članci od 92. do 111. o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla i njezini provedbeni akti, |
|
— |
Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (5) i njezini provedbeni akti, |
|
— |
Uredba (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (6), |
|
— |
Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (7) i njezini provedbeni akti. |
ODJELJAK B
ELEMENTI ZA REGISTRACIJU I KONTROLU OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
|
— |
registar oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene na državnom području, |
|
— |
upravni postupak kojim se provjerava određuju li oznake zemljopisnog podrijetla robu kao robu koja potječe iz područja, regije ili s lokaliteta jedne od stranaka ako se kvaliteta, ugled ili druge značajke robe u osnovi mogu pripisati njezinom zemljopisnom podrijetlu, |
|
— |
zahtjev da registrirani naziv odgovara određenom proizvodu ili proizvodima za koje je utvrđena specifikacija koja se može izmijeniti samo odgovarajućim upravnim postupkom, |
|
— |
kontrola odredbi koje se primjenjuju na proizvodnju, |
|
— |
izvršavanje zaštite registriranih naziva odgovarajućim upravnim postupcima koje provode javna tijela, |
|
— |
zakonske odredbe koje utvrđuju da registrirani naziv može upotrebljavati bilo koja fizička ili pravna osoba koja stavlja na tržište proizvode koji su u skladu s odgovarajućom specifikacijom, |
|
— |
odredbe o registraciji, koje mogu uključivati odbijanje registracije izraza koji su homonimi ili djelomični homonimi registriranih izraza, izraza koji se u uobičajenom govoru upotrebljavaju kao uobičajeni nazivi za robu ili izraza koji se sastoje od naziva biljnih sorti i životinjskih pasmina ili uključuju takve nazive; takvim se odredbama uzimaju u obzir legitimni interesi svih uključenih stranaka, |
|
— |
pravila o odnosu između oznaka zemljopisnog podrijetla i žigova kojima se predviđaju ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz zakonodavstva o žigovima kako postojanje prethodnog žiga ne bi bilo razlog za sprečavanje registracije i upotrebe naziva kao registrirane oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako se zbog ugleda žiga i njegove dugotrajne upotrebe potrošače može dovesti u zabludu registracijom i upotrebom oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode koji nisu obuhvaćeni predmetnim žigom, |
|
— |
pravo svakog proizvođača s poslovnim nastanom na zemljopisnom području koji podliježe sustavu kontrola da proizvodi proizvod označen zaštićenim nazivom, pod uvjetom da poštuje specifikacije proizvoda, |
|
— |
postupak podnošenja prigovora koji omogućuje uzimanje u obzir legitimnih interesa ranijih korisnika naziva, neovisno o tome jesu li nazivi zaštićeni kao oblik intelektualnog vlasništva. |
(1) „Erkin Too” 27.2.1998., N 18-25; „Vedomosti Jogorku Kenesha Kyrgyzskoi Respubliki”, 1998., N 6, str. 226.
(2) „Vedomosti Jogorku Kenesha Kyrgyzskoi Respubliki”, 1998., N 3, str. 68. „Erkin Too” 28.1.1998., N 8-9; „Normativnye akty Kyrgyzskoi Respubliki”, 1998., N 2; „Normativnye akty Kyrgyzskoi Respubliki”, 2.2008., N 7.
(3) SL EU L 343, 14.12.2012., str. 1.
(4) SL EU L 347, 20.12.2013., str. 671.
(5) SL EU L 39, 13.2.2008., str. 16.
PRILOG 8.-B
KRITERIJI ZA POSTUPAK PODNOŠENJA PRIGOVORA
1.
U postupak podnošenja prigovora uključuju se sljedeći elementi:|
(a) |
popis naziva s odgovarajućom transkripcijom na latinično ili kirgisko pismo; |
|
(b) |
vrsta proizvoda; |
|
(c) |
poziv:
koje imaju legitiman interes da podnesu prigovore na zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla podnošenjem propisno obrazložene izjave. |
2.
Prigovori iz stavka 3. dostavljaju se Europskoj komisiji ili Kirgiskoj Republici u roku od dva mjeseca od datuma objave informativne obavijesti.
3.
Prigovori su dopušteni samo ako su zaprimljeni u roku utvrđenom u stavku 2. i:|
(a) |
ako se njima dokazuje da bi zaštita predloženog naziva:
|
|
(b) |
ako su u njima navedene pojedinosti koje ukazuju na to da je naziv za koji se traži zaštita i registracija razmatraju generički. |
4.
Kriterije navedene u stavku 3. evaluiraju nadležna tijela i to u odnosu na odgovarajuća državna područja predmetne stranke, koja se u slučaju prava intelektualnog vlasništva odnose samo na područja na kojima su takva prava zaštićena.
PRILOG 8.-C
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA KOJE JE POTREBNO ZAŠTITITI
ODJELJAK A
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA ZA PROIZVODE EUROPSKE UNIJE KOJE JE POTREBNO ZAŠTITITI U KIRGISKOJ REPUBLICI
1. Popis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda osim vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina
|
Država članica |
Naziv koji se zaštićuje |
Kategorija proizvoda |
Prijepis na latinici |
Prijepis na kirgisko pismo |
|
AT |
Steirisches Kürbiskernöl |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
|
Штайришес Кюрбискернөл |
|
AT |
Tiroler Speck |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Тиролер Шпек |
|
AT |
Vorarlberger Bergkäse |
Sir |
|
Форарльбергер Бергезе |
|
BE |
Jambon d'Ardenne |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Жамбоӊ Д'Арден |
|
BG |
Българско розово масло |
Eterična ulja |
Bulgarsko rozovo maslo |
Булгарско розово масло |
|
CZ |
Budějovické pivo |
Pivo |
|
Будейовицке пиво |
|
CZ |
Budějovický měšťanský var |
Pivo |
|
Будейовицки мештански вар |
|
CZ |
České pivo |
Pivo |
|
Ческе пиво |
|
CZ |
Českobudějovické pivo |
Pivo |
|
Ческобудейовицке пиво |
|
CZ |
Žatecký chmel |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
|
Жатецки хмел |
|
DE |
Bayerisches Bier |
Pivo |
|
Байеришес Бир |
|
DE |
Münchener Bier |
Pivo |
|
Мюнхенер Бир |
|
DE |
Nürnberger Bratwürste/Nürnberger Rostbratwürste |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Нюрнбергер Братвюрсте/Нюрнбергер Ростбратвюрсте |
|
DK |
Danablu |
Sir |
|
Данаблю |
|
EL |
Ακτινίδιο Πιερίας |
Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni |
Aktinidio Pierias |
Актинидио Пиериас |
|
EL |
Ελιά Καλαμάτας |
Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni |
Elia Kalamatas |
Элиа Каламатас |
|
EL |
Καλαμάτα |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
Kalamata |
Каламата |
|
EL |
Κεφαλογραβιέρα |
Sir |
Kefalograviera |
Кефалогравиера |
|
EL |
Κολυμβάρι Χανίων Κρήτης |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
Kolymvari Chanion Kritis |
Колимвари Ханьон Критис |
|
EL |
Κρόκος Κοζάνης |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
Krokos Kozanis |
Крокос Козанис |
|
EL |
Μαστίχα Χίου |
Prirodne gume i smole |
Masticha Chiou |
Мастиха Хиу |
|
EL |
Πράσινες Ελιές Χαλκιδικής |
Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni |
Prasines Elies Chalkidikis |
Прасинес Элиес Халькидикис |
|
EL |
Σητεία Λασιθίου Κρήτης |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
Sitia Lasithiou Kritis |
Сития Ласитхиу Критис |
|
EL |
Φέτα |
Sir |
Feta |
Фета |
|
ES |
Azafrán de la Mancha |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
|
Азафран де ла Манча |
|
ES |
Baena |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
|
Баэна |
|
ES |
Cítricos Valencianos/Cítrics Valencians |
Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni |
|
Ситрикос Валенсианос/Ситрикс Валенсианс |
|
ES |
Jabugo (ex Jamón de Huelva) |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Хабуго (экс Хамон де Уельва) |
|
ES |
Jamón de Teruel |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Хамон де Теруэль |
|
ES |
Jijona |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi |
|
Хихона |
|
ES |
Priego de Córdoba |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
|
Приего де Кордоба |
|
ES |
Queso Manchego |
Sir |
|
Кесо Манчего |
|
ES |
Sierra de Segura |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
|
Сьерра де Сегура |
|
ES |
Sierra Mágina |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
|
Сьерра Махина |
|
ES |
Turrón de Alicante |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi |
|
Туррон де Аликанте |
|
FR |
Beurre Charentes-Poitou |
Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.) |
|
Бөр Шарант-Пуату |
|
FR |
Brie de Meaux |
Sir |
|
Бри де Мо |
|
FR |
Camembert de Normandie |
Sir |
|
Камамбер де Норманди |
|
FR |
Canard à foie gras du Sud-Ouest (Chalosse, Gascogne, Gers, Landes, Périgord, Quercy) |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Канар а фуа гра дю Сюд-Уэст (Шалос, Гасконь, Жер, Ланд, Перигор, Куэрси) |
|
FR |
Charolais de Bourgogne |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
|
Шароле де Бургонь |
|
FR |
Comté |
Sir |
|
Конте |
|
FR |
Crème d'Isigny |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, razni mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
|
Крем д'Исиньи |
|
FR |
Emmental de Savoie |
Sir |
|
Эмменталь де Савуа |
|
FR |
Gruyère |
Sir |
|
Груйер |
|
FR |
Huile essentielle de lavande de Haute-Provence |
Eterična ulja |
|
Үл эссенсель де лаванд де От-Прованс |
|
FR |
Jambon de Bayonne |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Жамбо де Байонн |
|
FR |
Pruneaux d'Agen; Pruneaux d'Agen mi-cuits |
Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni |
|
Прюно д'Ажен; Прюно д'Ажен ми-кюи |
|
FR |
Reblochon/Reblochon de Savoie |
Sir |
|
Реблошон/Реблошон де Савуа |
|
FR |
Roquefort |
Sir |
|
Рокфор |
|
HU |
Szegedi szalámi/Szegedi téliszalámi |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Сегеди салами/Сегеди телисалами |
|
IT |
Aceto Balsamico di Modena |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
|
Ачето Бальсамико ди Модена |
|
IT |
Aceto balsamico tradizionale di Modena |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
|
Ачето бальсамико традисионале ди Модена |
|
IT |
Asiago |
Sir |
|
Азиаго |
|
IT |
Bresaola della Valtellina |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Брезаола делла Вальтеллина |
|
IT |
Fontina |
Sir |
|
Фонтина |
|
IT |
Gorgonzola |
Sir |
|
Горгонзола |
|
IT |
Grana Padano |
Sir |
|
Грана Падано |
|
IT |
Mortadella Bologna |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Мортаделла Болонья |
|
IT |
Mozzarella di Bufala Campana |
Sir |
|
Моцарелла ди Буфала Кампана |
|
IT |
Parmigiano Reggiano |
Sir |
|
Пармиджано Реджано |
|
IT |
Pecorino Romano |
Sir |
|
Пекорино Романо |
|
IT |
Prosciutto di Parma |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Прошутто ди Парма |
|
IT |
Prosciutto di S. Daniele |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Прошутто ди Сан Даньеле |
|
IT |
Prosciutto Toscano |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Прошутто Тоскано |
|
IT |
Provolone Valpadana |
Sir |
|
Проволоне Вальпадана |
|
IT |
Taleggio |
Sir |
|
Таледжо |
|
NL |
Edam Holland |
Sir |
|
Эдам Холланд |
|
NL |
Gouda Holland |
Sir |
|
Гауда Холланд |
|
PT |
Queijo S. Jorge |
Sir |
|
Кеихо Сан Хорхе |
|
SI |
Kranjska Klobasa |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Краньска Клобаса |
|
SI |
Kraški pršut |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
|
Крашки пршут |
2. Popis jakih alkoholnih pića
|
Država članica |
Naziv koji se zaštićuje |
Kategorija proizvoda |
Prijepis na latinici |
Prijepis na kirgisko pismo |
|
AT |
Inländerrum |
Jako alkoholno piće |
|
Инлендеррум |
|
AT |
Jägertee/Jagertee/Jagatee |
Jako alkoholno piće |
|
Ягерте |
|
CY |
Ζιβανία/Τζιβανία/Ζιβάνα |
Jako alkoholno piće |
Zivania |
Зивания |
|
DE/AT/BE |
Korn/Kornbrand |
Jako alkoholno piće |
|
Корн/Корнбранд |
|
EL/CY |
Ούζο |
Jako alkoholno piće |
Ouzo |
Узо |
|
ES |
Brandy de Jerez |
Jako alkoholno piće |
|
|
|
ES |
Pacharán Navarro |
Jako alkoholno piće |
|
Пачаран Наварро |
|
FI |
Suomalainen Marjalikööri/Suomalainen Hedelmälikööri/Finsk Bärlikör/Finsk Fruktlikör/Finnish berry liqueur/Finnish fruit liqueur |
Jako alkoholno piće |
|
Суомалайнен Марьяликөри/ Суомалайнен Хедельмяликөри/Финск Бярликөр/Финск Фруктиликөр/Финиш берри ликөр/Финниш фрут ликёр |
|
FI |
Suomalainen Vodka/Finsk Vodka/Vodka of Finland |
Jako alkoholno piće |
|
Суомалайнен Водка/Финск Водка/Водка оф Финленд |
|
FR |
Armagnac |
Jako alkoholno piće |
|
Арманьяк |
|
FR |
Calvados |
Jako alkoholno piće |
|
Кальвадос |
|
FR |
Cognac/Eau de vie de Cognac/Eau de vie des Charentes |
Jako alkoholno piće |
|
Коньяк/О де ви де коньяк/О де ви де Шарант |
|
HU |
Pálinka |
Jako alkoholno piće |
|
Палинка |
|
HU |
Törkölypálinka |
Jako alkoholno piće |
|
Төркөлипалинка |
|
IE |
Irish Cream |
Jako alkoholno piće |
|
Айриш Крем |
|
IE |
Irish Whiskey/Uisce Beatha Eireannach/Irish Whisky |
Jako alkoholno piće |
|
Айриш Виски/Ишке баха Эреннах/Айриш Виски |
|
IT |
Grappa |
Jako alkoholno piće |
|
Граппа |
|
LT |
Originali lietuviška degtinė/Original Lithuanian vodka |
Jako alkoholno piće |
|
Оригинали лиетувишка дегтине/Ориджинал литуаниан водка |
|
NL/BE/ DE/FR |
Genièvre/Jenever/Genever |
Jako alkoholno piće |
|
Женьевре/Женевер/ Женевер |
|
PL |
Herbal vodka from the North Podlasie Lowland aromatised with an extract of bison grass/Wódka ziołowa z Niziny Północnopodlaskiej aromatyzowana ekstraktem z trawy żubrowej |
Jako alkoholno piće |
|
Хербал водка фром зе норз Подласи Лоулэнд ароматайзд виз эн экстракт оф бизон грас/Вудка зөлова з Низины Пулноцноподляскей ароматызована экстрактем з травы |
|
PL |
Polish Cherry |
Jako alkoholno piće |
|
Полиш Черри |
|
PL |
Polska Wódka/Polish Vodka |
Jako alkoholno piće |
|
Польска Водка/Полиш Водка |
|
SE |
Svensk Vodka/Swedish Vodka |
Jako alkoholno piće |
|
Свенск Водка/Свидиш Водка |
3. Popis vina
|
Država članica |
Naziv koji se zaštićuje |
Kategorija proizvoda |
Prijepis na latinici |
Prijepis na kirgisko pismo |
|
BG |
Дунавска равнина |
Vino |
Danube Plain |
Дунавска равнина |
|
BG |
Тракийска низина |
Vino |
Thracian Lowlands |
Тракийска низина |
|
CY |
Κουμανδαρία |
Vino |
Commandaria |
Коммандария |
|
DE |
Mosel |
Vino |
|
Мозель |
|
DE |
Rheingau |
Vino |
|
Рейнгау |
|
DE |
Rheinhessen |
Vino |
|
Райнхессен |
|
EL |
Σάμος |
Vino |
Samos |
Самос |
|
ES |
Cariñena |
Vino |
|
Кариньена |
|
ES |
Cataluña/ Catalunya |
Vino |
|
Каталунья |
|
ES |
Cava |
Vino |
|
Кава |
|
ES |
Empordà |
Vino |
|
Эмпорда |
|
ES |
Jerez-Xérès-Sherry/Jerez/Xérès/Sherry |
Vino |
|
Херес-Шерри |
|
ES |
La Mancha |
Vino |
|
Ла Манча |
|
ES |
Málaga |
Vino |
|
Малага |
|
ES |
Navarra |
Vino |
|
Наварра |
|
ES |
Priorat |
Vino |
|
Приорат |
|
ES |
Rías Baixas |
Vino |
|
Риас Байшас |
|
ES |
Ribera del Duero |
Vino |
|
Рибера дель Дуэро |
|
ES |
Rioja |
Vino |
|
Рьоха |
|
ES |
Rueda |
Vino |
|
Руэда |
|
ES |
Somontano |
Vino |
|
Сомонтано |
|
ES |
Toro |
Vino |
|
Торо |
|
ES |
Valdepeñas |
Vino |
|
Вальдепеньяс |
|
ES |
Valencia |
Vino |
|
Валенсия |
|
FR |
Alsace/Vin d'Alsace |
Vino |
|
Эльзас/Ваң д'Эльзас |
|
FR |
Anjou |
Vino |
|
Анжу |
|
FR |
Beaujolais |
Vino |
|
Божоле |
|
FR |
Bordeaux |
Vino |
|
Бордо |
|
FR |
Bourgogne |
Vino |
|
Бургонь |
|
FR |
Chablis |
Vino |
|
Шабли |
|
FR |
Champagne |
Vino |
|
Шампань |
|
FR |
Châteauneuf-du-Pape |
Vino |
|
Шато нөф-дю-Пап |
|
FR |
Coteaux du Languedoc/Languedoc |
Vino |
|
Кото дю Лангедок/Лангедок |
|
FR |
Côtes de Provence |
Vino |
|
Кот де Прованс |
|
FR |
Côtes du Rhône |
Vino |
|
Кот дю Рон |
|
FR |
Côtes du Roussillon |
Vino |
|
Кот дю Руссийон |
|
FR |
Graves |
Vino |
|
Грав |
|
FR |
Haut-Médoc |
Vino |
|
О-Медок |
|
FR |
Margaux |
Vino |
|
Марго |
|
FR |
Médoc |
Vino |
|
Медок |
|
FR |
Saint-Émilion |
Vino |
|
Сэн-Эмильон |
|
FR |
Sauternes |
Vino |
|
Сотерн |
|
FR |
Touraine |
Vino |
|
Турен |
|
FR |
Val de Loire |
Vino |
|
Валь де Дань |
|
HR |
Dingač |
Vino |
|
Дингач |
|
HU |
Tokaj/Tokaji |
Vino |
|
Токай/Токайи |
|
IT |
Asti |
Vino |
|
Асти |
|
IT |
Brunello di Montalcino |
Vino |
|
Брунелло ди Монтальчино |
|
IT |
Chianti |
Vino |
|
Кьянти |
|
IT |
Conegliano Valdobbiadene – Prosecco/Conegliano – Prosecco/Valdobbiadene – Prosecco |
Vino |
|
Конельяно Вальдобьядене-Просекко/Конельяно-Просекко/Вальдобьядене-Просекко |
|
IT |
Franciacorta |
Vino |
|
Франчакорта |
|
IT |
Lambrusco di Sorbara |
Vino |
|
Ламбруско ди Сорбара |
|
IT |
Lambrusco Grasparossa di Castelvetro |
Vino |
|
Ламбруско Граспаросса ди Кастельветро |
|
IT |
Montepulciano d'Abruzzo |
Vino |
|
Абруццо |
|
IT |
Prosecco |
Vino |
|
Просекко |
|
IT |
Soave |
Vino |
|
Соаве |
|
IT |
Toscano/Toscana |
Vino |
|
Тоскано/Тоскана |
|
IT |
Vino Nobile di Montepulciano |
Vino |
|
Вино Нобиле ди Монтепульчано |
|
PT |
Alentejo |
Vino |
|
Алентехо |
|
PT |
Bairrada |
Vino |
|
Байрадда |
|
PT |
Dão |
Vino |
|
Дао |
|
PT |
Douro |
Vino |
|
Дуро |
|
PT |
Madeira/Madera/Vinho da Madeira/Madeira Wein/Madeira Wine/Vin de Madère/Vino di Madera/Madeira Wijn |
Vino |
|
Мадейра/Мадера/Винью да Мадейра/Мадейра Вайн/Мадейра Вайн/Ваң де Мадер/Вино ди Мадера/Мадейра Вейн |
|
PT |
Lisboa |
Vino |
|
Лисбоа |
|
PT |
Porto/Oporto/Vinho do Porto/Vin de Porto/Port/Port Wine/Portwein/Portvin/Portwijn |
Vino |
|
Порто/Опорто/Виньо до Порто/Ваң де Порто/Порт/Порт Вайн/ Портвейн/Портвин/Портвейн |
|
PT |
Setúbal/Península de Setúbal |
Vino |
|
Сетубал/Пенинсула де Сетубал |
|
PT |
Tejo |
Vino |
|
Техо |
|
PT |
Vinho Verde |
Vino |
|
Винью Верде |
|
RO |
Cotnari |
Vino |
|
Котнари |
|
RO |
Dealu Mare |
Vino |
|
Дялу Маре |
|
RO |
Murfatlar |
Vino |
|
Мурфатлар |
|
SK |
Vinohradnícka oblasť Tokaj |
Vino |
|
Виноградницка область Токай |
ODJELJAK B
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA ZA PROIZVODE KIRGISKE REPUBLIKE KOJE JE POTREBNO ZAŠTITITI U EUROPSKOJ UNIJI
|
— |
XXX |
|
— |
XXX |
PRILOG 9.
JAVNA NABAVA
ODJELJAK 1.
SREDIŠNJA VLADINA TIJELA
Pragovi:
osim ako je drukčije predviđeno u ovom Prilogu i podložno napomenama uz ovaj odjeljak i općim napomenama u odjeljku 5., poglavlje 9. primjenjuje se na naručitelje stranaka navedene u pododjeljcima A i B ovog odjeljka ako je vrijednost nabave jednaka ili prelazi sljedeće pragove:
|
(a) |
130 000 posebnih prava vučenja (SDR) za svu robu; |
|
(b) |
130 000 SDR-a za usluge navedene u odjeljku 4.; |
|
(c) |
5 000 000 SDR-a za sve građevinske usluge navedene u odjeljku 51. CPC-a UN-a. |
PODODJELJAK A
EUROPSKA UNIJA
1. Obuhvaćeni subjekti:
(a) TIJELA EUROPSKE UNIJE
Vijeće Europske unije
Europska Komisija
Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD)
(b) JAVNI NARUČITELJI DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE
BELGIJA
|
i. |
Federale Overheidsdiensten (Services publics fédéraux): FOD Kanselarij van de Eerste Minister (SPF Chancellerie du Premier Ministre) FOD Kanselarij Personeel en Organisatie (SPF Personnel et Organisation) FOD Budget en Beheerscontrole (SPF Budget et Contrôle de la Gestion) FOD Informatie- en Communicatietechnologie (Fedict) (SPF Technologie de l'Information et de la Communication (Fedict)) FOD Buitenlandse Zaken, Buitenlandse Handel en Ontwikkelingssamenwerking (SPF Affaires étrangères, Commerce extérieur et Coopération au Développement) FOD Financiën (SPF Finances) FOD Mobiliteit en Vervoer (SPF Mobilité et Transports) FOD Werkgelegenheid, Arbeid en sociaal overleg (SPF Emploi, Travail et Concertation sociale) FOD Sociale Zekerheid en Openbare Instellingen van sociale Zekerheid (SPF Sécurité Sociale et Institutions publiques de Sécurité Sociale) FOD Volksgezondheid, Veiligheid van de Voedselketen en Leefmilieu (SPF Santé publique, Sécurité de la Chaîne alimentaire et Environnement) FOD Justitie (SPF Justice) FOD Economie, KMO, Middenstand en Energie (SPF Economie, PME, Classes moyennes et Energie) Programmatorische Overheidsdienst Maatschappelijke Integratie, Armoedsbestrijding en sociale Economie (Service public de Programmation Intégration sociale, Lutte contre la pauvreté et Economie sociale) Programmatorische federale Overheidsdienst Duurzame Ontwikkeling (Service public fédéral de Programmation Développement durable) Programmatorische federale Overheidsdienst Wetenschapsbeleid (Service public fédéral de Programmation Politique scientifique) |
|
ii. |
Regie der Gebouwen (Régie des Bâtiments): Rijksinstituut voor de sociale Verzekeringen der Zelfstandigen (Institut national d'Assurance sociales pour travailleurs indépendants) Rijksinstituut voor Ziekte- en Invaliditeitsverzekering (Institut national d'Assurance Maladie-Invalidité) Rijksdienst voor Pensioenen (Office national des Pensions) Hulpkas voor Ziekte-en Invaliditeitsverzekering (Caisse auxiliaire d'Assurance Maladie-Invalidité) Fonds voor Beroepsziekten (Fond des Maladies professionnelles) Rijksdienst voor Arbeidsvoorziening (Office national de l'Emploi) De Post (La Poste) (1) |
BUGARSKA
Администрация на Народното събрание (Uprava Nacionalne skupštine)
Администрация на Президента (Uprava Ureda predsjednika)
Администрация на Министерския съвет (Uprava Vijeća ministara)
Конституционен съд (Ustavni sud)
Министерство на външните работи (Ministarstvo vanjskih poslova)
Министерство на извънредните ситуации (Ministarstvo izvanrednih situacija)
Министерство на държавната администрация и административната реформа (Ministarstvo državne uprave i administrativne reforme)
Министерство на земеделието и храните (Ministarstvo poljoprivrede i hrane)
Министерство на здравеопазването (Ministarstvo zdravstva)
Министерство на икономиката и енергетиката (Ministarstvo gospodarstva i energetike)
Министерство на културата (Ministarstvo kulture)
Министерство на образованието и науката (Ministarstvo obrazovanja i znanosti)
Министерство на околната среда и водите (Ministarstvo zaštite okoliša i voda)
Министерство на правосъдието (Ministarstvo pravosuđa)
Министерство на регионалното развитие и благоустройството (Ministarstvo regionalnog razvoja i javnih radova)
Министерство на транспорта (Ministarstvo prometa)
Министерство на труда и социалната политика (Ministarstvo rada i socijalne politike)
Министерство на финансите (Ministarstvo financija)
държавни агенции, държавни комисии, изпълнителни агенции и други държавни институции, създадени със закон или с постановление на Министерския съвет, които имат функции във връзка с осъществяването на изпълнителната власт (državne agencije, državna povjerenstva, izvršne agencije i druga državna tijela koja su uspostavljena zakonom ili odlukom Vijeća ministara i koja imaju funkciju povezanu s provedbom izvršne vlasti)
Агенция за ядрено регулиране (Regulatorna agencija za nuklearnu energiju)
Държавна комисия за енергийно и водно регулиране (Državno regulatorno povjerenstvo za energetiku i vode)
Държавна комисия по сигурността на информацията (Državno povjerenstvo za informacijsku sigurnost)
Комисия за защита на конкуренцията (Povjerenstvo za zaštitu tržišnog natjecanja)
Комисия за защита на личните данни (Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka)
Комисия за защита от дискриминация (Povjerenstvo za zaštitu od diskriminacije)
Комисия за регулиране на съобщенията (Povjerenstvo za regulaciju komunikacija)
Комисия за финансов надзор (Povjerenstvo za financijski nadzor)
Патентно ведомство на Република България (Patentni ured Republike Bugarske)
Сметна палата на Република България (Nacionalni ured za reviziju Republike Bugarske)
Агенция за приватизация (Agencija za privatizaciju)
Агенция за следприватизационен контрол (Agencija za postprivatizacijsku kontrolu)
Български институт по метрология (Bugarski institut za mjeriteljstvo)
Държавна агенция "Архиви (Državna agencija „Arhiv”)
Държавна агенция „Държавен резерв и военновременни запаси” (Državna agencija „Državne pričuve i zalihe za razdoblja rata”)
Държавна агенция за бежанците (Državna agencija za izbjeglice)
Държавна агенция за българите в чужбина (Državna agencija za Bugare u inozemstvu)
Държавна агенция за закрила на детето (Državna agencija za zaštitu djece)
Държавна агенция за информационни технологии и съобщения (Državna agencija za informacijsku tehnologiju i komunikacije)
Държавна агенция за метрологичен и технически надзор (Državna agencija za mjeriteljski i tehnički nadzor)
Държавна агенция за младежта и спорта (Državna agencija za mlade i sport)
Държавна агенция по туризма (Državna agencija za turizam)
Държавна комисия по стоковите борси и тържища (Državno povjerenstvo za robne burze i tržnice)
Институт по публична администрация и европейска интеграция (Institut za javnu upravu i europsku integraciju)
Национален статистически институт (Nacionalni institut za statistiku)
Агенция „Митници” (Carinska agencija)
Агенция за държавна и финансова инспекция (Agencija za nadzor javnih financija)
Агенция за държавни вземания (Agencija za povrat državnih potraživanja)
Агенция за социално подпомагане (Agencija za socijalnu pomoć)
Агенция за хората с увреждания (Agencija za osobe s invaliditetom)
Агенция по вписванията (Agencija za registar)
Агенция по енергийна ефективност (Agencija za energetsku učinkovitost)
Агенция по заетостта (Agencija za zapošljavanje)
Агенция по геодезия, картография и кадастър (Agencija za geodeziju, kartografiju i katastar)
Агенция по обществени поръчки (Agencija za javnu nabavu)
Българска агенция за инвестиции (Bugarska agencija za ulaganja)
Главна дирекция „Гражданска въздухоплавателна администрация” (Glavna uprava „Uprava za civilno zrakoplovstvo”)
Дирекция за национален строителен контрол (Uprava za nacionalni nadzor gradnje)
Държавна комисия по хазарта (Državno povjerenstvo za igre na sreću)
Изпълнителна агенция „Автомобилна администрация” (Izvršna agencija „Uprava za automobile”)
Изпълнителна агенция „Борба с градушките” (Izvršna agencija „Sprečavanje tuče”)
Изпълнителна агенция „Българска служба за акредитация” (Izvršna agencija „Bugarska služba za akreditacije”)
Изпълнителна агенция „Главна инспекция по труда” (Izvršna agencija „Opći inspektorat rada”)
Изпълнителна агенция „Железопътна администрация” (Izvršna agencija „Uprava za željeznice”)
Изпълнителна агенция „Морска администрация” (Izvršna agencija „Uprava za pomorstvo”)
Изпълнителна агенция „Национален филмов център” (Izvršna agencija „Nacionalni filmski centar”)
Изпълнителна агенция „Пристанищна администрация” (Izvršna agencija „Lučka uprava”)
Изпълнителна агенция „Проучване и поддържане на река Дунав” (Izvršna agencija „Istraživanje i održavanje rijeke Dunava”)
Фонд „Републиканска пътна инфраструктура” (Nacionalni infrastrukturni fond)
Изпълнителна агенция за икономически анализи и прогнози (Izvršna agencija za ekonomsku analizu i prognoze)
Изпълнителна агенция за насърчаване на малките и средни предприятия (Izvršna agencija za promicanje malih i srednjih poduzeća)
Изпълнителна агенция по лекарствата (Izvršna agencija za lijekove)
Изпълнителна агенция по лозата и виното (Izvršna agencija za vinovu lozu i vino)
Изпълнителна агенция по околна среда (Izvršna agencija za zaštitu okoliša)
Изпълнителна агенция по почвените ресурси (Izvršna agencija za zemljišne resurse)
Изпълнителна агенция по рибарство и аквакултури (Izvršna agencija za ribarstvo i akvakulturu)
Изпълнителна агенция по селекция и репродукция в животновъдството (Izvršna agencija za odabir i razmnožavanje u uzgoju životinja)
Изпълнителна агенция по сортоизпитване, апробация и семеконтрол (Izvršna agencija za ispitivanje biljnih sorti, inspekcije na terenu i kontrolu sjemenja)
Изпълнителна агенция по трансплантация (Izvršna agencija za transplantacije)
Изпълнителна агенция по хидромелиорации (Izvršna agencija za hidromelioraciju)
Комисията за защита на потребителите (Povjerenstvo za zaštitu potrošača)
Контролно-техническата инспекция (Kontrolno-tehnički inspektorat)
Национална агенция за приходите (Nacionalna porezna agencija)
Национална ветеринарномедицинска служба (Nacionalna veterinarska služba)
Национална служба за растителна защита (Nacionalna služba za zaštitu bilja)
Национална служба по зърното и фуражите (Nacionalna služba za žitarice i hranu za životinje)
Държавна агенция по горите (Državna agencija za šumarstvo)
Висшата атестационна комисия (Visoko povjerenstvo za dodjelu akademskih titula)
Национална агенция за оценяване и акредитация (Nacionalna agencija za evaluacije i akreditacije)
Националната агенция за професионално образование и обучение (Nacionalna agencija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje)
Национална комисия за борба с трафика на хора (Nacionalno povjerenstvo za suzbijanje trgovanja ljudima)
Дирекция „Материално-техническо осигуряване и социално обслужване” на Министерство на вътрешните работи (Uprava „Materijalno i tehničko osiguravanje i socijalne usluge” pri Ministarstvu unutarnjih poslova)
Дирекция „Оперативно издирване” на Министерство на вътрешните работи (Uprava „Operacijske istrage” pri Ministarstvu unutarnjih poslova)
Дирекция „Финансово-ресурсно осигуряване” на Министерство на вътрешните работи (Uprava „Osiguravanje financijskih sredstava i resursa” pri Ministarstvu unutarnjih poslova)
Изпълнителна агенция „Военни клубове и информация” (Izvršna agencija „Vojni klubovi i informacije”)
Изпълнителна агенция „Държавна собственост на Министерството на отбраната” (Izvršna agencija „Državno vlasništvo u Ministarstvu obrane”)
Изпълнителна агенция „Изпитвания и контролни измервания на въоръжение, техника и имущества”(Izvršna agencija „Testiranje i mjere kontrole oružja, opreme i nekretnina”)
Изпълнителна агенция „Социални дейности на Министерството на отбраната” (Izvršna agencija „Društvene aktivnosti u Ministarstvu obrane”)
Национален център за информация и документация (Nacionalni centar za informacije i dokumentaciju)
Национален център по радиобиология и радиационна защита (Nacionalni centar za radiobiologiju i zaštitu od zračenja)
Национална служба „Полиция” (Nacionalni ured „Policija”)
Национална служба „Пожарна безопасност и защита на населението” (Nacionalni ured „Protupožarna sigurnost i zaštita stanovništva”)
Национална служба за съвети в земеделието (Nacionalna savjetodavna služba u poljoprivredi)
Служба „Военна информация” (Služba za vojne informacije)
Служба „Военна полиция” (Vojna policija)
Авиоотряд 28 (Avioprijevoznik 28)
ČEŠKA
Ministerstvo dopravy (Ministarstvo prometa)
Ministerstvo financí (Ministarstvo financija)
Ministerstvo kultury (Ministarstvo kulture)
Ministerstvo pro místní rozvoj (Ministarstvo regionalnog razvoja)
Ministerstvo práce a sociálních věcí (Ministarstvo rada i socijalnih pitanja)
Ministerstvo průmyslu a obchodu (Ministarstvo industrije i trgovine)
Ministerstvo spravedlnosti (Ministarstvo pravosuđa)
Ministerstvo školství, mládeže a tělovýchovy (Ministarstvo obrazovanja, mladih i sporta)
Ministerstvo zahraničních věcí (Ministarstvo vanjskih poslova)
Ministerstvo zdravotnictví (Ministarstvo zdravstva)
Ministerstvo zemědělství (Ministarstvo poljoprivrede)
Ministerstvo životního prostředí (Ministarstvo zaštite okoliša)
Poslanecká sněmovna PČR (Zastupnički dom Parlamenta Češke Republike)
Senát PČR (Senat Parlamenta Češke Republike)
Kancelář prezidenta (Ured predsjednika)
Český statistický úřad (Češki ured za statistiku)
Český úřad zeměměřičský a katastrální (Češki ured za geodetsku izmjeru, kartiranje i katastar)
Úřad průmyslového vlastnictví (Ured za industrijsko vlasništvo)
Úřad pro ochranu osobních údajů (Ured za zaštitu osobnih podataka)
Česká akademie věd (Akademija znanosti Češke Republike)
Český báňský úřad (Češko tijelo za rudarstvo)
Úřad pro ochranu hospodářské soutěže (Ured za zaštitu tržišnog natjecanja)
Správa státních hmotných rezerv (Uprava za državne materijalne pričuve)
Státní úřad pro jadernou bezpečnost (Državni ured za nuklearnu sigurnost)
Energetický regulační úřad (Regulatorni ured za energetiku)
Úřad vlády České republiky (Ured Vlade Češke Republike)
Ústavní soud (Ustavni sud)
Nejvyšší soud (Vrhovni sud)
Nejvyšší správní soud (Vrhovni upravni sud)
Nejvyšší státní zastupitelství (Ured glavnog državnog odvjetnika)
Nejvyšší kontrolní úřad (Vrhovni ured za reviziju)
Kancelář Veřejného ochránce práv (Ured javnog pravobranitelja)
Grantová agentura České republiky (Agencija za bespovratna sredstva Češke Republike)
Státní úřad inspekce práce (Državni ured za inspekciju rada)
Český telekomunikační úřad (Češki ured za telekomunikacije)
Ředitelství silnic a dálnic ČR (ŘSD) (Uprava Češke Republike za ceste i autoceste)
DANSKA
Folketinget (Danski parlament)
Rigsrevisionen (Nacionalni ured za reviziju)
Statsministeriet (Ured predsjednika vlade)
Udenrigsministeriet (Ministarstvo vanjskih poslova)
Beskæftigelsesministeriet – 5 styrelser og institutioner (Ministarstvo zapošljavanja – pet agencija i ustanova)
Domstolsstyrelsen (sudska uprava)
Finansministeriet – 5 styrelser og institutioner (Ministarstvo financija – pet agencija i ustanova)
Ministeriet for Sundhed og Forebyggelse – Adskillige styrelser og institutioner, herunder Statens Serum Institut (Ministarstvo unutarnjih poslova i zdravstva – nekoliko agencija i ustanova, uključujući Statens Serum Institut)
Justitsministeriet – Rigspolitichefen, anklagemyndigheden samt 1 direktorat og et antal styrelser (Ministarstvo pravosuđa – načelnik policije, jedna uprava i nekoliko agencija)
Kirkeministeriet – 10 stiftsøvrigheder (Ministarstvo vjerskih pitanja – deset biskupijskih tijela)
Kulturministeriet – 4 styrelser samt et antal statsinstitutioner (Ministarstvo kulture – četiri odjela i nekoliko ustanova)
Miljøministeriet – 5 styrelser (Ministarstvo zaštite okoliša – pet agencija)
Ministeriet for Fødevarer, Landbrug og Fiskeri - 4 direktorater og institutioner (Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva – četiri uprave i ustanove)
Ministeriet for Videnskab, Teknologi og Udvikling – Adskillige styrelser og institutioner, Forskningscenter Risø og Statens uddannelsesbygninger (Ministarstvo znanosti, tehnologije i inovacija – nekoliko agencija i ustanova, uključujući državni laboratorij Risoe i danske državne ustanove za istraživanje i obrazovanje)
Skatteministeriet – 1 styrelse og institutioner (Ministarstvo oporezivanja – jedna agencija i nekoliko ustanova)
Velfærdsministeriet – 3 styrelser og institutioner (Ministarstvo socijalne skrbi – tri agencije i nekoliko ustanova)
Transportministeriet – 7 styrelser og institutioner, herunder Øresundsbrokonsortiet (Ministarstvo prometa – sedam agencija i ustanova, uključujući Øresundsbrokonsortiet)
Undervisningsministeriet – 3 styrelser, 4 undervisningsinstitutioner og 5 andre institutioner (Ministarstvo obrazovanja – tri agencije, četiri obrazovne ustanove, pet drugih ustanova)
Økonomi- og Erhvervsministeriet – Adskillige styrelser og institutioner (Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva – nekoliko agencija i ustanova)
Klima- og Energiministeriet – 3 styrelser og institutioner (Ministarstvo klimatskih promjena i energetike – tri agencije i ustanove)
NJEMAČKA
Auswärtiges Amt (Savezno ministarstvo vanjskih poslova)
Bundeskanzleramt (Ured saveznog kancelara)
Bundesministerium für Arbeit und Soziales (Savezno ministarstvo rada i socijalne skrbi)
Bundesministerium für Bildung und Forschung (Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja)
Bundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Verbraucherschutz (Savezno ministarstvo za hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača)
Bundesministerium der Finanzen (Savezno ministarstvo financija)
Bundesministerium für Gesundheit (Savezno ministarstvo zdravstva)
Bundesministerium für Familie, Senioren, Frauen und Jugend (Savezno ministarstvo za obitelj, starije osobe, žene i mlade)
Bundesministerium der Justiz (Savezno ministarstvo pravosuđa)
Bundesministerium für Verkehr, Bau und Stadtentwicklung (Savezno ministarstvo prometa, graditeljstva i urbanističkog razvoja)
Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie (Savezno ministarstvo gospodarstva i tehnologije)
Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj)
Bundesministerium der Verteidigung (Savezno ministarstvo obrane)
Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit (Savezno ministarstvo za okoliš, očuvanje prirode i sigurnost reaktora)
ESTONIJA
Vabariigi Presidendi Kantselei (Ured predsjednika Republike Estonije)
Eesti Vabariigi Riigikogu (Parlament Republike Estonije)
Eesti Vabariigi Riigikohus (Vrhovni sud Republike Estonije)
Riigikontroll (Državni ured za reviziju Republike Estonije)
Õiguskantsler (Ministar pravosuđa)
Riigikantselei (Ured vlade)
Rahvusarhiiv (Estonski nacionalni arhiv)
Haridus- ja Teadusministeerium (Ministarstvo obrazovanja i istraživanja)
Justiitsministeerium (Ministarstvo pravosuđa)
Keskkonnaministeerium (Ministarstvo zaštite okoliša)
Kultuuriministeerium (Ministarstvo kulture)
Majandus- ja Kommunikatsiooniministeerium (Ministarstvo gospodarstva i komunikacija)
Põllumajandusministeerium (Ministarstvo poljoprivrede)
Rahandusministeerium (Ministarstvo financija)
Sotsiaalministeerium (Ministarstvo socijalnih pitanja)
Välisministeerium (Ministarstvo vanjskih poslova)
Keeleinspektsioon (Jezični inspektorat)
Riigiprokuratuur (Ured državnog odvjetnika)
Teabeamet (Informacijska služba)
Maa-amet (Estonska zemljišna služba)
Keskkonnainspektsioon (Inspektorat zaštite okoliša)
Metsakaitse- ja Metsauuenduskeskus (Centar za zaštitu i uzgoj šuma)
Muinsuskaitseamet (Služba za baštinu)
Patendiamet (Patentni ured)
Tehnilise Järelevalve Amet (Estonsko tijelo za tehnički nadzor)
Tarbijakaitseamet (Služba za zaštitu potrošača)
Riigihangete Amet (Ured za javnu nabavu)
Taimetoodangu Inspektsioon (Inspektorat za proizvodnju bilja)
Põllumajanduse Registrite ja Informatsiooni Amet (Služba za poljoprivredne registre i informacije)
Veterinaar- ja Toiduamet (Služba za veterinarstvo i hranu)
Konkurentsiamet (Estonsko tijelo za tržišno natjecanje)
Maksu –ja Tolliamet (Porezna i carinska služba)
Statistikaamet (Estonski ured za statistiku)
Kodakondsus- ja Migratsiooniamet (Služba za državljanstvo i migracije)
Piirivalveamet (Nacionalna služba za graničnu policiju)
Politseiamet (Nacionalna policijska služba)
Eesti Kohtuekspertiisi ja Instituut (Centar forenzičke službe)
Keskkriminaalpolitsei (Središnja kriminalistička policija)
Päästeamet (Služba za spašavanje)
Andmekaitse Inspektsioon (Estonski inspektorat za zaštitu podataka)
Ravimiamet (Državna agencija za lijekove)
Sotsiaalkindlustusamet (Služba za socijalno osiguranje)
Tööturuamet (Služba za tržište rada)
Tervishoiuamet (Služba za zdravstvenu skrb)
Tervisekaitseinspektsioon (Inspektorat za zdravstvenu zaštitu)
Tööinspektsioon (Inspektorat rada)
Lennuamet (Estonska uprava za civilno zrakoplovstvo)
Maanteeamet (Estonska uprava za ceste)
Veeteede Amet (Uprava za pomorstvo)
Julgestuspolitsei (Središnja policija za zaštitu)
IRSKA
President's Establishment
Houses of the Oireachtas (Parliament)
Department of the Taoiseach (Prime Minister)
Central Statistics Office
Department of Finance
Office of the Comptroller and Auditor General
Office of the Revenue Commissioners
Office of Public Works
State Laboratory
Office of the Attorney General
Office of the Director of Public Prosecutions
Valuation Office
Commission for Public Service Appointments
Office of the Ombudsman
Chief State Solicitor's Office
Department of Justice, Equality and Law Reform
Courts Service
Office of the Commissioners of Charitable Donations and Bequests
Department of the Environment, Heritage and Local Government
Department of Education and Science
Department of Communications, Energy and Natural Resources
Department of Agriculture, Fisheries and Food
Department of Transport
Department of Health and Children
Department of Enterprise, Trade and Employment
Department of Arts, Sports and Tourism
Department of Foreign Affairs
Department of Social and Family Affairs
Department of Community, Rural and Gaeltacht (Gaelic-speaking regions) Affairs
Arts Council
National Gallery
GRČKA
Υπουργείο Εξωτερικών (Ministarstvo vanjskih poslova)
Υπουργείο Οικονομίας και Οικονομικών (Ministarstvo gospodarstva i financija)
Υπουργείο Ανάπτυξης (Ministarstvo razvoja)
Υπουργείο Δικαιοσύνης (Ministarstvo pravosuđa)
Υπουργείο Εθνικής Παιδείας και Θρησκευμάτων (Ministarstvo obrazovanja i religije)
Υπουργείο Πολιτισμού (Ministarstvo kulture)
Υπουργείο Υγείας και Κοινωνικής Αλληλεγγύης (Ministarstvo zdravstva i društvene solidarnosti)
Υπουργείο Περιβάλλοντος, Χωροταξίας και Δημοσίων Έργων (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i javnih radova)
Υπουργείο Απασχόλησης και Κοινωνικής Προστασίας (Ministarstvo zapošljavanja i socijalne zaštite)
Υπουργείο Μεταφορών και Επικοινωνιών (Ministarstvo prometa i komunikacija)
Υπουργείο Αγροτικής Ανάπτυξης και Τροφίμων (Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane)
Υπουργείο Εμπορικής Ναυτιλίας, Αιγαίου και Νησιωτικής Πολιτικής (Ministarstvo trgovačke mornarice, Egejskog mora i politike otokâ)
Υπουργείο Μακεδονίας- Θράκης (Ministarstvo za Makedoniju i Traciju)
Γενική Γραμματεία Επικοινωνίας (Glavno tajništvo za komunikaciju)
Γενική Γραμματεία Ενημέρωσης (Glavno tajništvo za informacije)
Γενική Γραμματεία Νέας Γενιάς (Glavno tajništvo za mlade)
Γενική Γραμματεία Ισότητας (Glavno tajništvo za jednakost)
Γενική Γραμματεία Κοινωνικών Ασφαλίσεων (Glavno tajništvo za socijalnu sigurnost)
Γενική Γραμματεία Απόδημου Ελληνισμού (Glavno tajništvo za Grke u inozemstvu)
Γενική Γραμματεία Βιομηχανίας (Glavno tajništvo za industriju)
Γενική Γραμματεία Έρευνας και Τεχνολογίας (Glavno tajništvo za istraživanje i tehnologiju)
Γενική Γραμματεία Αθλητισμού (Glavno tajništvo za sport)
Γενική Γραμματεία Δημοσίων Έργων (Glavno tajništvo za javne radove)
Γενική Γραμματεία Εθνικής Στατιστικής Υπηρεσίας Ελλάδος (Nacionalna služba za statistiku)
Εθνικό Συμβούλιο Κοινωνικής Φροντίδας (Nacionalno vijeće za socijalnu skrb)
Οργανισμός Εργατικής Κατοικίας (Radnička organizacija za stanovanje)
Εθνικό Τυπογραφείο (Nacionalna tiskara)
Γενικό Χημείο του Κράτους (Opći državni laboratorij)
Ταμείο Εθνικής Οδοποιίας (Grčki fond za autoceste)
Εθνικό Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών (Sveučilište u Ateni)
Αριστοτέλειο Πανεπιστήμιο Θεσσαλονίκης (Sveučilište u Solunu)
Δημοκρίτειο Πανεπιστήμιο Θράκης (Sveučilište u Traciji)
Πανεπιστήμιο Αιγαίου (Egejsko sveučilište)
Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων (Sveučilište u Ioannini)
Πανεπιστήμιο Πατρών (Sveučilište u Patrasu)
Πανεπιστήμιο Μακεδονίας (Makedonsko sveučilište)
Πολυτεχνείο Κρήτης (Politehničko sveučilište na Kreti)
Σιβιτανίδειος Δημόσια Σχολή Τεχνών και Επαγγελμάτων (Tehnička škola Sivitanidios)
Αιγινήτειο Νοσοκομείο (Bolnica Eginitio)
Αρεταίειο Νοσοκομείο (Bolnica Areteio)
Εθνικό Κέντρο Δημόσιας Διοίκησης (Nacionalni centar za javnu upravu)
Οργανισμός Διαχείρισης Δημοσίου Υλικού (Organizacija za upravljanje javnim materijalom)
Οργανισμός Γεωργικών Ασφαλίσεων (Organizacija za osiguranje poljoprivrednika)
Οργανισμός Σχολικών Κτιρίων (Organizacija za gradnju škola)
Ελληνική Επιτροπή Ατομικής Ενέργειας (Grčko povjerenstvo za atomsku energiju)
Γενική Γραμματεία Εκπαίδευσης Ενηλίκων (Glavno tajništvo za dodatno obrazovanje)
Γενική Γραμματεία Εμπορίου (Glavno tajništvo za trgovinu)
Ελληνικά Ταχυδρομεία (Helenska pošta – EL. TA)
ŠPANJOLSKA
Presidencia de Gobierno
Ministerio de Asuntos Exteriores y de Cooperación
Ministerio de Justicia
Ministerio de Economía y Hacienda
Ministerio de Fomento
Ministerio de Educación y Ciencia
Ministerio de Industria, Turismo y Comercio
Ministerio de Trabajo y Asuntos Sociales
Ministerio de Agricultura, Pesca y Alimentación
Ministerio de la Presidencia
Ministerio de Administraciones Públicas
Ministerio de Cultura
Ministerio de Sanidad y Consumo
Ministerio de Medio Ambiente
Ministerio de Vivienda
FRANCUSKA
|
i. |
Ministères: Services du Premier Ministre Ministère chargé de la santé, de la jeunesse et des sports Ministère chargé de la justice Ministère chargé des affaires étrangères et européennes Ministère chargé de l'éducation nationale Ministère chargé de l’économie, des finances et de l’emploi Secrétariat d'État aux transports Secrétariat d'État aux entreprises et au commerce extérieur Ministère chargé du travail, des relations sociales et de la solidarité Ministère chargé de la culture et de la communication Ministère chargé du budget, des comptes publics et de la fonction publique Ministère chargé de l’agriculture et de la pêche Ministère chargé de l’enseignement supérieur et de la recherche Ministère chargé de l’écologie, du développement et de l’aménagement durables Secrétariat d'État à la fonction publique Ministère chargé du logement et de la ville Secrétariat d'État à la coopération et à la francophonie Secrétariat d'État à l'outre-mer Secrétariat d'État à la jeunesse et aux sports et de la vie associative Secrétariat d'État aux anciens combattants Ministère chargé de l'immigration, de l'intégration, de l'identité nationale et du co-développement Secrétariat d'État en charge de la prospective et de l'évaluation des politiques publiques Secrétariat d'État aux affaires européennes Secrétariat d'État aux affaires étrangères et aux droits de l'homme Secrétariat d'État à la consommation et au tourisme Secrétariat d'État à la politique de la ville Secrétariat d'État à la solidarité Secrétariat d'État en charge de l'emploi Secrétariat d'État en charge du commerce, de l'artisanat, des PME, du tourisme et des services Secrétariat d'État en charge du développement de la région-capitale Secrétariat d'État en charge de l'aménagement du territoire |
|
ii. |
Établissements publics nationaux: Académie de France à Rome Académie de marine Académie des sciences d’outre-mer Agence Centrale des Organismes de Sécurité Sociale – A.C.O.S.S. Agences de l’eau Agence de biomédecine Agence pour l'enseignement du français à l'étranger Agence française de sécurité sanitaire des aliments Agence française de sécurité sanitaire de l’environnement et du travail Agence nationale de l'accueil des étrangers et des migrations Agence Nationale pour l'Amélioration des Conditions de Travail – ANACT Agence Nationale pour l'Amélioration de l'Habitat – ANAH Agence nationale pour la cohésion sociale et l'égalité des chances Agence nationale pour la garantie des droits des mineurs Agence Nationale pour l'Indemnisation des Français d'Outre-Mer – ANIFOM Assemblée Permanente des Chambres d'Agriculture – APCA Bibliothèque nationale de France Bibliothèque nationale et universitaire de Strasbourg Caisse des dépôts et consignations Caisse Nationale des Autoroutes – CNA Caisse Nationale Militaire de Sécurité Sociale – CNMSS Caisse de garantie du logement locatif social Casa de Velasquez Centre d'enseignement zootechnique Centre d’études de l’emploi Centre hospitalier national des Quinze-Vingts Centre international d'études supérieures en sciences agronomiques – Montpellier Sup Agro Centre des liaisons européennes et internationales de sécurité sociale Centre des monuments nationaux Centre national d’art et de culture Georges Pompidou Centre national des arts plastiques Centre national de la cinématographie Institut national supérieur de formation et de recherche pour l'éducation des jeunes handicapés et les enseignements adaptés Centre national d'Études et d'expérimentation du Machinisme Agricole, du Génie Rural, des Eaux et des Forêts – CEMAGREF École nationale supérieure de Sécurité Sociale Centre national du livre Centre national de documentation pédagogique Centre National des Oeuvres Universitaires et Scolaires – CNOUS Centre national professionnel de la propriété forestière Centre National de la Recherche Scientifique – C.N.R.S Centres d'Éducation Populaire et de Sport – CREPS Centres Régionaux des Oeuvres Universitaires – CROUS Collège de France Conservatoire de l’espace littoral et des rivages lacustres Conservatoire national des arts et métiers Conservatoire national supérieur de musique et de danse de Paris Conservatoire national supérieur de musique et de danse de Lyon Conservatoire national supérieur d'art dramatique École centrale de Lille École centrale de Lyon École centrale des arts et manufactures École française d’archéologie d’Athènes École française d’Extrême-Orient École française de Rome École des hautes études en sciences sociales École du Louvre École nationale d’administration École Nationale de l'Aviation Civile – ENAC École nationale des Chartes École nationale d’équitation École nationale du génie de l'eau et de l'environnement de Strasbourg Écoles nationales d’ingénieurs École nationale d'ingénieurs des industries des techniques agricoles et alimentaires de Nantes Écoles nationales d’ingénieurs des travaux agricoles École nationale de la magistrature Écoles nationales de la marine marchande École Nationale de la Santé Publique – ENSP École nationale de ski et d’alpinisme École nationale supérieure des arts décoratifs École nationale supérieure des arts et industries textiles Roubaix École nationale supérieure des arts et techniques du théâtre Écoles nationales supérieures d’arts et métiers École nationale supérieure des beaux-arts École nationale supérieure de céramique industrielle École Nationale Supérieure de l'Électronique et de ses Applications – ENSEA École nationale supérieure des sciences de l'information et des bibliothécaires Écoles nationales vétérinaires École nationale de voile Écoles normales supérieures École polytechnique École de viticulture – Avize – Marne Etablissement national d’enseignement agronomique de Dijon Établissement National des Invalides de la Marine – ENIM Établissement national de bienfaisance Koenigswarter Fondation Carnegie Fondation Singer-Polignac Haras nationaux Hôpital national de Saint-Maurice Institut français d’archéologie orientale du Caire Institut géographique national Institut national des appellations d'origine Institut national des hautes études de sécurité Institut de veille sanitaire Institut national d'enseignement supérieur et de recherche agronomique et agroalimentaire de Rennes Institut National d'Études Démographiques – I.N.E.D Institut national d'horticulture Institut national de la jeunesse et de l'éducation populaire Institut national des jeunes aveugles – Paris Institut national des jeunes sourds – Bordeaux Institut national des jeunes sourds – Chambéry Institut national des jeunes sourds – Metz Institut national des jeunes sourds – Paris Institut National de Physique Nucléaire et de Physique des Particules – I.N.P.N.P.P Institut national de la propriété industrielle Institut National de la Recherche Agronomique – I.N.R.A Institut National de la Recherche Pédagogique – I.N.R.P Institut National de la Santé et de la Recherche Médicale – I.N.S.E.R.M Institut National d'Histoire de l'Art – I.N.H.A. Institut national des sciences de l'univers Institut national des sports et de l'éducation physique Instituts nationaux polytechniques Instituts nationaux des sciences appliquées Institut National de Recherche en Informatique et en Automatique – INRIA Institut National de Recherche sur les Transports et leur Sécurité – INRETS Institut de recherche pour le développement Instituts régionaux d’administration Institut des sciences et des industries du vivant et de l'environnement – Agro Paris Tech Institut supérieur de mécanique de Paris Institut universitaires de Formation des Maîtres Musée de l’armée Musée Gustave-Moreau Musée du Quai Branly Musée national de la marine Musée national J.-J.-Henner Musée national de la Légion d'honneur Musée de la Poste Muséum national d'histoire naturelle Musée Auguste-Rodin Observatoire de Paris Office français de protection des réfugiés et apatrides Office National des Anciens Combattants et des Victimes de Guerre – ONAC Office national de la chasse et de la faune sauvage Office national de l'eau et des milieux aquatiques Office National d'Information sur les Enseignements et les Professions – ONISEP Office universitaire et culturel français pour l’Algérie Palais de la découverte Parcs nationaux Universités |
|
iii. |
Institutions, autorités et juridictions indépendantes: Autorité de contrôle des assurances et des mutuelles Autorité de contrôle des nuisances sonores aéroportuaires Autorité de régulation des communications électroniques et des postes Comité national d'évaluation des établissements publics à caractère scientifique, culturel et professionnel Défenseur des enfants Haute autorité de lutte contre les discriminations et pour l’égalité Haute autorité de santé Médiateur de la République |
|
iv. |
Autres organismes publics nationaux: Union des Groupements d'Achats Publics – UGAP Agence Nationale Pour l'Emploi – A.N.P.E Autorité indépendante des marchés financiers Caisse Nationale des Allocations Familiales – CNAF Caisse Nationale d'Assurance Maladie des Travailleurs Salariés – CNAMS Caisse Nationale d'Assurance-Vieillesse des Travailleurs Salariés – CNAVTS |
HRVATSKA
Hrvatski sabor
Predsjednik Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti
Vlada Republike Hrvatske
Uredi Vlade Republike Hrvatske
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo financija
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ministarstvo pravosuđa
Ministarstvo uprave
Ministarstvo poduzetništva i obrta
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo turizma
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
Ministarstvo branitelja
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Ministarstvo zdravlja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Ministarstvo kulture
Državne upravne organizacije
Uredi državne uprave u županijama
Ustavni sud Republike Hrvatske
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Sudovi
Državno sudbeno vijeće
Državna odvjetništva
Državnoodvjetničko vijeće
Pravobraniteljstva
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
Državne agencije i uredi
Državni ured za reviziju
ITALIJA
|
i. |
Tijela za nabavu: Presidenza del Consiglio dei Ministri (Predsjedništvo Vijeća ministara) Ministero degli Affari Esteri (Ministarstvo vanjskih poslova) Ministero della Giustizia e Uffici giudiziari (esclusi i giudici di pace) (Ministarstvo pravosuđa i sudova (osim giudici di pace)) Ministero dell'Economia e delle Finanze (Ministarstvo gospodarstva i financija) Ministero dello Sviluppo Economico (Ministarstvo gospodarskog razvoja) Ministero del Commercio internazionale (Ministarstvo međunarodne trgovine) Ministero delle Comunicazioni (Ministarstvo komunikacije) Ministero delle Politiche Agricole e Forestali (Ministarstvo poljoprivredne i šumarske politike) Ministero dell'Ambiente e Tutela del Territorio e del Mare (Ministarstvo zaštite okoliša, kopna i mora) Ministero delle Infrastrutture (Ministarstvo infrastrukture) Ministero dei Trasporti (Ministarstvo prometa) Ministero del Lavoro e delle politiche sociali e della Previdenza sociale (Ministarstvo rada, socijalne politike i socijalne sigurnosti) Ministero della Solidarietà sociale (Ministarstvo socijalne solidarnosti) Ministero della Salute (Ministarstvo zdravstva) Ministero dell' Istruzione dell' università e della ricerca (Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja) Ministero per i Beni e le Attività culturali comprensivo delle sue articolazioni periferiche (Ministarstvo baštine i kulture, uključujući njemu podređena tijela) |
|
ii. |
Druga državna javna tijela: CONSIP (Concessionaria Servizi Informatici Pubblici) (2) |
CIPAR
Προεδρία και Προεδρικό Μέγαρο (Predsjednik i Ured predsjednika)
Γραφείο Συντονιστή Εναρμόνισης (Ured koordinatora za usklađivanje)
Υπουργικό Συμβούλιο (Vijeće ministara)
Βουλή των Αντιπροσώπων (Zastupnički dom)
Δικαστική Υπηρεσία (Pravosudna služba)
Νομική Υπηρεσία της Δημοκρατίας (Pravosudni ured Republike)
Ελεγκτική Υπηρεσία της Δημοκρατίας (Ured Republike za reviziju)
Επιτροπή Δημόσιας Υπηρεσίας (Povjerenstvo za javnu službu)
Επιτροπή Εκπαιδευτικής Υπηρεσίας (Povjerenstvo za obrazovanje)
Γραφείο Επιτρόπου Διοικήσεως (Ured povjerenika za upravu (pravobranitelj))
Επιτροπή Προστασίας Ανταγωνισμού (Povjerenstvo za zaštitu tržišnog natjecanja)
Υπηρεσία Εσωτερικού Ελέγχου (Služba za unutarnju reviziju)
Γραφείο Προγραμματισμού (Ured za planiranje)
Γενικό Λογιστήριο της Δημοκρατίας (Riznica Republike)
Γραφείο Επιτρόπου Προστασίας Δεδομένων Προσωπικού Χαρακτήρα (Ured povjerenika za zaštitu osobnih podataka)
Γραφείο Εφόρου Δημοσίων Ενισχύσεων (Ured povjerenika za kontrolu državnih potpora)
Αναθεωρητική Αρχή Προσφορών (Revizijsko tijelo za javne natječaje)
Υπηρεσία Εποπτείας και Ανάπτυξης Συνεργατικών Εταιρειών (Tijelo za nadzor i razvoj zadruga)
Αναθεωρητική Αρχή Προσφύγων (Revizijsko tijelo za izbjeglice)
Υπουργείο Γεωργίας, Φυσικών Πόρων και Περιβάλλοντος (Ministarstvo poljoprivrede, prirodnih resursa i zaštite okoliša):
|
|
Τμήμα Γεωργίας (Odjel za poljoprivredu) |
|
|
Κτηνιατρικές Υπηρεσίες (Veterinarske službe) |
|
|
Τμήμα Δασών (Odjel za šumarstvo) |
|
|
Τμήμα Αναπτύξεως Υδάτων (Odjel za vodni razvoj) |
|
|
Τμήμα Γεωλογικής Επισκόπησης (Odjel za geološku izmjeru) |
|
|
Μετεωρολογική Υπηρεσία (Meteorološka služba) |
|
|
Τμήμα Αναδασμού (Odjel za okrupnjavanje zemljišta) |
|
|
Υπηρεσία Μεταλλείων (Služba za rudarstvo) |
|
|
Ινστιτούτο Γεωργικών Ερευνών (Institut za istraživanja u poljoprivredi) |
|
|
Τμήμα Αλιείας και Θαλάσσιων Ερευνών (Odjel za ribarstvo i istraživanje mora) |
Υπουργείο Δικαιοσύνης και Δημοσίας Τάξεως (Ministarstvo pravosuđa i javnog reda)
|
|
Πυροσβεστική Υπηρεσία Κύπρου (Ciparska vatrogasna služba) |
Υπουργείο Εμπορίου, Βιομηχανίας και Τουρισμού (Ministarstvo trgovine, industrije i turizma)
|
|
Τμήμα Εφόρου Εταιρειών και Επίσημου Παραλήπτη (Odjel za registraciju trgovačkih društava i stečajne upravitelje) |
Υπουργείο Εργασίας και Κοινωνικών Ασφαλίσεων (Ministarstvo rada i socijalnog osiguranja):
|
|
Τμήμα Εργασίας (Odjel za rad) |
|
|
Τμήμα Κοινωνικών Ασφαλίσεων (Odjel za socijalno osiguranje) |
|
|
Τμήμα Υπηρεσιών Κοινωνικής Ευημερίας (Odjel za socijalnu skrb) |
|
|
Κέντρο Παραγωγικότητας Κύπρου (Centar za produktivnost Cipar) |
|
|
Ανώτερο Ξενοδοχειακό Ινστιτούτο Κύπρου (Visoka škola za hotelijerstvo Cipar) |
|
|
Ανώτερο Τεχνολογικό Ινστιτούτο (Visoka tehnička škola) |
|
|
Τμήμα Επιθεώρησης Εργασίας (Odjel za inspekcije rada) |
|
|
Τμήμα Εργασιακών Σχέσεων (Odjel za radne odnose) |
Υπουργείο Εξωτερικών (Ministarstvo vanjskih poslova)
Υπουργείο Οικονομικών (Ministarstvo financija):
|
|
Τελωνεία (Carine i trošarine) |
|
|
Τμήμα Εσωτερικών Προσόδων (Porezna uprava) |
|
|
Στατιστική Υπηρεσία (Služba za statistiku) |
|
|
Τμήμα Κρατικών Αγορών και Προμηθειών (Odjel za državnu kupnju i javnu nabavu) |
|
|
Τμήμα Δημόσιας Διοίκησης και Προσωπικού (Odjel za javnu upravu i osoblje) |
|
|
Κυβερνητικό Τυπογραφείο (Državna tiskara) |
|
|
Τμήμα Υπηρεσιών Πληροφορικής (Odjel za usluge u informacijskoj tehnologiji) |
Υπουργείο Παιδείας και Πολιτισμού (Ministarstvo obrazovanja i kulture)
Υπουργείο Συγκοινωνιών και Έργων (Ministarstvo komunikacije i radova):
|
|
Τμήμα Δημοσίων Έργων (Odjel za javne radove) |
|
|
Τμήμα Αρχαιοτήτων (Odjel za antikvitete) |
|
|
Τμήμα Πολιτικής Αεροπορίας (Odjel za civilno zrakoplovstvo) |
|
|
Τμήμα Εμπορικής Ναυτιλίας (Odjel za trgovačku mornaricu) |
|
|
Τμήμα Ταχυδρομικών Υπηρεσιών (Odjel za poštanske službe) |
|
|
Τμήμα Οδικών Μεταφορών (Odjel za cestovni promet) |
|
|
Τμήμα Ηλεκτρομηχανολογικών Υπηρεσιών (Odjel za električne i mehaničke poslove) |
|
|
Τμήμα Ηλεκτρονικών Επικοινωνιών (Odjel za elektroničke telekomunikacije) |
Υπουργείο Υγείας (Ministarstvo zdravlja):
|
|
Φαρμακευτικές Υπηρεσίες (farmaceutske službe) |
|
|
Γενικό Χημείο (opći laboratorij) |
|
|
Ιατρικές Υπηρεσίες και Υπηρεσίες Δημόσιας Υγείας (medicinske službe i službe za javno zdravlje): |
|
|
Οδοντιατρικές Υπηρεσίες (stomatološke službe) |
|
|
Υπηρεσίες Ψυχικής Υγείας (službe za psihičko zdravlje) |
LATVIJA
|
i. |
Ministarstva, tajništva ministara nadležna za posebne zadatke te njihove podređene institucije: Ārlietu ministrija un tas padotībā esošās iestādes (Ministarstvo vanjskih poslova i podređene institucije) Ekonomikas ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo gospodarstva i podređene institucije) Finanšu ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo financija i podređene institucije) Izglītības un zinātnes ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo obrazovanja i znanosti te podređene institucije) Kultūras ministrija un tas padotībā esošās iestādes (Ministarstvo kulture i podređene institucije) Labklājības ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo socijalne skrbi i podređene institucije) Satiksmes ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo prometa i podređene institucije) Tieslietu ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo pravosuđa i podređene institucije) Veselības ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo zdravstva i podređene institucije) Vides aizsardzības un reģionālās attīstības ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo zaštite okoliša i regionalnog razvoja te podređene institucije) Zemkopības ministrija un tās padotībā esošās iestādes (Ministarstvo poljoprivrede i podređene institucije) Īpašu uzdevumu ministra sekretariāti un to padotībā esošās iestādes (ministarstva za posebne zadaće i podređene institucije) |
|
ii. |
Druge državne institucije: Augstākā tiesa (Vrhovni sud) Centrālā vēlēšanu komisija (Središnje izborno povjerenstvo) Finanšu un kapitāla tirgus komisija (Komisija financijskih tržišta i tržišta kapitala) Prokuratūra un tās pārraudzībā esošās iestādes (Ured državnog odvjetnika i institucije pod njegovim nadzorom) Saeimas un tās padotībā esošās iestādes (Parlament i podređene institucije) Satversmes tiesa (Ustavni sud) Valsts kanceleja un tās pārraudzībā esošās iestādes (Ured vlade i institucije pod njegovim nadzorom) Valsts kontrole (Državni ured za reviziju) Valsts prezidenta kanceleja (Ured predsjednika države) |
|
iii. |
Ostale državne institucije koje nisu podređene ministarstvima: Tiesībsarga birojs (Ured pravobranitelja) Nacionālā radio un televīzijas padome (Nacionalno vijeće za radio i televiziju) |
LITVA
|
i. |
Prezidentūros kanceliarija (Ured predsjednika) |
|
ii. |
Seimo kanceliarija (Ured parlamenta (Seimas)): Institucije koje odgovaraju Seimasu: Lietuvos mokslo taryba (Znanstveno vijeće) Seimo kontrolierių įstaiga (Ured pravobranitelja Seimasa) Valstybės kontrolė (Državni ured za reviziju) Specialiųjų tyrimų tarnyba (Posebna istražna služba) Valstybės saugumo departamentas (Odjel za državnu sigurnost) Konkurencijos taryba (Vijeće za tržišno natjecanje) Lietuvos gyventojų genocido ir rezistencijos tyrimo centras (Centar za istraživanja genocida i otpora) Vertybinių popierių komisija (Litavsko povjerenstvo za vrijednosne papire) Ryšių reguliavimo tarnyba (Regulatorno tijelo za komunikacije) Nacionalinė sveikatos taryba (Nacionalni zdravstveni odbor) Etninės kultūros globos taryba (Vijeće za zaštitu etničke kulture) Lygių galimybių kontrolieriaus tarnyba (Ured pravobranitelja za jednake mogućnosti) Valstybinė kultūros paveldo komisija (Državno povjerenstvo za kulturnu baštinu) Vaiko teisių apsaugos kontrolieriaus įstaiga (Pravobranitelj za prava djece) Valstybinė kainų ir energetikos kontrolės komisija (Državno povjerenstvo za reguliranje cijena energetskih resursa) Valstybinė lietuvių kalbos komisija (Državno povjerenstvo za litavski jezik) Vyriausioji rinkimų komisija (Središnji izborni odbor) Vyriausioji tarnybinės etikos komisija (Glavno povjerenstvo za službeno etičko postupanje) Žurnalistų etikos inspektoriaus tarnyba (Ured inspektora za novinarsku etiku) |
|
iii. |
Vyriausybės kanceliarija (Ured vlade): institucije koje odgovaraju vladi: Informacinės visuomenės plėtros komitetas (Odbor za razvoj informacijskoga društva) Kūno kultūros ir sporto departamentas (Odjel za tjelesni odgoj i sport) Lietuvos archyvų departamentas (Litavski odjel arhiva) Mokestinių ginčų komisija (Povjerenstvo za porezne sporove) Statistikos departamentas (Odjel za statistiku) Tautinių mažumų ir išeivijos departamentas (Odjel za nacionalne manjine i Litavce koji žive u inozemstvu) Valstybinė tabako ir alkoholio kontrolės tarnyba (Državna služba za nadzor duhana i alkohola) Viešųjų pirkimų tarnyba (Ured za javnu nabavu) Valstybinė atominės energetikos saugos inspekcija (Državni inspektorat za sigurnost nuklearne energije) Valstybinė duomenų apsaugos inspekcija (Državni inspektorat za zaštitu podataka) Valstybinė lošimų priežiūros komisija (Državno povjerenstvo za kontrolu igara na sreću) Valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba (Državna služba za hranu i veterinarstvo) Vyriausioji administracinių ginčų komisija (Glavno povjerenstvo za upravne sporove) Draudimo priežiūros komisija (Povjerenstvo za nadzor osiguranja) Lietuvos valstybinis mokslo ir studijų fondas (Litavska državna zaklada za znanost i istraživanje) Konstitucinis Teismas (Ustavni sud) |
|
iv. |
Aplinkos ministerija (Ministarstvo zaštite okoliša): institucije u okviru Ministarstva zaštite okoliša: Generalinė miškų urėdija (Glavna uprava za državne šume) Lietuvos geologijos tarnyba (Litavski geološki ured) Lietuvos hidrometeorologijos tarnyba (Litavska hidrometeorološka služba) Lietuvos standartizacijos departamentas (Litavski odbor za normizaciju) Nacionalinis akreditacijos biuras (Litavski nacionalni odbor za akreditacije) Valstybinė metrologijos tarnyba (Državna služba za mjeriteljstvo) Valstybinė saugomų teritorijų tarnyba (Državna služba za zaštićena područja) Valstybinė teritorijų planavimo ir statybos inspekcija (Državni inspektorat za prostorno planiranje i graditeljstvo) |
|
v. |
Finansų ministerija (Ministarstvo financija): institucije u okviru Ministarstva financija: Muitinės departamentas (Litavska carina) Valstybės dokumentų technologinės apsaugos tarnyba (Služba za tehnološku sigurnost državnih dokumenata) Valstybinė mokesčių inspekcija (Državni porezni inspektorat) Finansų ministerijos mokymo centras (Centar za osposobljavanje Ministarstva financija) |
|
vi. |
Kultūros ministerija (Ministarstvo kulture): institucije u okviru Ministarstva kulture: Kultūros paveldo departamentas (Odjel za litavsku kulturnu baštinu) Valstybinė kalbos inspekcija (Državno povjerenstvo za jezik) |
|
vii. |
Socialinės apsaugos ir darbo ministerija (Ministarstvo socijalne sigurnosti i rada): institucije u okviru Ministarstva socijalne sigurnosti i rada: Garantinio fondo administracija (Uprava jamstvenog fonda) Valstybės vaiko teisių apsaugos ir įvaikinimo tarnyba (Državna služba za zaštitu prava djece i posvajanje) Lietuvos darbo birža (Litavska burza rada) Lietuvos darbo rinkos mokymo tarnyba (Litavsko tijelo za osposobljavanje za tržište rada) Trišalės tarybos sekretoriatas (Tajništvo Tripartitnog vijeća) Socialinių paslaugų priežiūros departamentas (Odjel za praćenje socijalnih usluga) Darbo inspekcija (Inspektorat rada) Valstybinio socialinio draudimo fondo valdyba (Državni odbor za fond socijalnog osiguranja) Neįgalumo ir darbingumo nustatymo tarnyba (Služba za utvrđivanje invaliditeta i sposobnosti za rad) Ginčų komisija (Povjerenstvo za sporove) Techninės pagalbos neįgaliesiems centras (Državni centar za kompenzacijsku tehniku za osobe s invaliditetom) Neįgaliųjų reikalų departamentas (Odjel za osobe s invaliditetom) |
|
viii. |
Susisiekimo ministerija (Ministarstvo prometa i komunikacija): institucije u okviru Ministarstva prometa i komunikacija: Lietuvos automobilių kelių direkcija (Litavska uprava za ceste) Valstybinė mokesčių inspekcija (Državni inspektorat za željeznički prijevoz) Valstybinė kelių transporto inspekcija (Državni inspektorat za cestovni promet) |
|
ix. |
Sveikatos apsaugos ministerija (Ministarstvo zdravstva): institucije u okviru Ministarstva zdravstva: Valstybinė akreditavimo sveikatos priežiūros veiklai tarnyba (Državna agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova) Valstybinė ligonių kasa (Državni fond za pacijente) Valstybinė medicininio audito inspekcija (Državni inspektorat za revizije u medicini) Valstybinė vaistų kontrolės tarnyba (Državna agencija za kontrolu lijekova) Valstybinė teismo psichiatrijos ir narkologijos tarnyba (Litavska služba za forenzičku psihijatriju te ovisnost o drogama i alkoholu) Valstybinė visuomenės sveikatos priežiūros tarnyba (Državna služba za javno zdravlje) Farmacijos departamentas (Odjel za ljekarništvo) Sveikatos apsaugos ministerijos Ekstremalių sveikatai situacijų centras (Centar za hitne medicinske slučajeve pri Ministarstvu zdravstva) Lietuvos bioetikos komitetas (Litavski odbor za bioetiku) Radiacinės saugos centras (Centar za zaštitu od zračenja) |
|
x. |
Švietimo ir mokslo ministerija (Ministarstvo obrazovanja i znanosti): institucije u okviru Ministarstva obrazovanja i znanosti: Nacionalinis egzaminų centras (Nacionalni ispitni centar) Studijų kokybės vertinimo centras (Centar za ocjenjivanje kvalitete u visokom obrazovanju) |
|
xi. |
Teisingumo ministerija (Ministarstvo pravosuđa): institucije u okviru Ministarstva pravosuđa: Nacionalinė vartotojų teisių apsaugos taryba (Nacionalni odbor za zaštitu prava potrošača) Europos teisės departamentas (Odjel za europsko pravo) |
|
xii. |
Ūkio ministerija (Ministarstvo gospodarstva): institucije u okviru Ministarstva gospodarstva: Įmonių bankroto valdymo departamentas (Odjel za upravljanje stečajevima poduzeća) Valstybinė energetikos inspekcija (Državni inspektorat za energetiku) Valstybinė ne maisto produktų inspekcija (Državni inspektorat za neprehrambene proizvode) Valstybinis turizmo departamentas (Litavski državni odjel za turizam) |
|
xiii. |
Užsienio reikalų ministerija (Ministarstvo vanjskih poslova): diplomatske misije i konzularni uredi u inozemstvu te predstavništva pri međunarodnim organizacijama |
|
xiv. |
Žemės ūkio ministerija (Ministarstvo poljoprivrede): institucije u okviru Ministarstva poljoprivrede: Nacionalinė mokėjimo agentūra (Nacionalna agencija za plaćanje) Nacionalinė žemės tarnyba (Nacionalna služba za zemljišta) Valstybinė augalų apsaugos tarnyba (Državna služba za zaštitu bilja) Valstybinė gyvulių veislininkystės priežiūros tarnyba (Državna služba za nadzor uzgoja životinja) Valstybinė sėklų ir grūdų tarnyba (Državna služba za sjemenje i žitarice) Žuvininkystės departamentas (Odjel za ribarstvo) |
|
xv. |
Sudovi: Lietuvos Aukščiausiasis Teismas (Vrhovni sud Litve) Lietuvos apeliacinis teismas (Žalbeni sud Litve) Lietuvos vyriausiasis administracinis teismas (Vrhovni upravni sud Litve) Apygardų teismai (pokrajinski sudovi) Apygardų administraciniai teismai (pokrajinski upravni sudovi) Apylinkių teismai (okružni sudovi) Nacionalinė teismų administracija (Nacionalna sudska uprava) Generalinė prokuratūra (Ured državnog odvjetnika) |
|
xvi. |
Druga tijela središnje državne uprave – institucije, službe, agencije: Muitinės kriminalinė tarnyba (Služba za carinski kriminal) Muitinės informacinių sistemų centras (Centar za carinske informacijske sustave) Muitinės laboratorija (Carinski laboratorij) Muitinės mokymo centras (Carinski centar za osposobljavanje) |
LUKSEMBURG
Ministère d’Etat
Ministère des Affaires Étrangères et de l'Immigration
Ministère de l’Agriculture, de la Viticulture et du Développement Rural
Ministère de l'Agriculture, de la Viticulture et du Développement Rural: Administration des Services Techniques de l'Agriculture
Ministère des Classes moyennes, du Tourisme et du Logement
Ministère de la Culture, de l’Enseignement Supérieur et de la Recherche
Ministère de l'Économie et du Commerce extérieur
Ministère de l'Éducation nationale et de la Formation professionnelle;
Ministère de l'Éducation nationale et de la Formation professionnelle: Lycée d'Enseignement Secondaire et d'Enseignement Secondaire Technique
Ministère de l'Égalité des chances
Ministère de l’Environnement
Ministère de l’Environnement Administration de l'Environnement
Ministère de la Famille et de l’Intégration
Ministère de la Famille et de l’Intégration: Maisons de retraite
Ministère des Finances
Ministère de la Fonction publique et de la Réforme administrative
Ministère de la Fonction publique et de la Réforme administrative: Service Central des Imprimés et des Fournitures de l'État – Centre des Technologies de l'informatique de l'État
Ministère de la Justice
Ministère de la Justice: Établissements Pénitentiaires
Ministère de la Santé
Ministère de la Santé: Centre hospitalier neuropsychiatrique
Ministère de la Sécurité sociale
Ministère des Transports
Ministère du Travail et de l'Emploi
Ministère des Travaux publics
Ministère des Travaux publics: Bâtiments Publics – Ponts et Chaussées
MAĐARSKA
Nemzeti Erőforrás Minisztérium (Ministarstvo nacionalnih resursa)
Vidékfejlesztési Minisztérium (Ministarstvo ruralnog razvoja)
Nemzeti Fejlesztési Minisztérium (Ministarstvo nacionalnog razvoja)
Közigazgatási és Igazságügyi Minisztérium (Ministarstvo javne uprave i pravosuđa)
Nemzetgazdasági Minisztérium (Ministarstvo nacionalnog gospodarstva)
Külügyminisztérium (Ministarstvo vanjskih poslova)
Miniszterelnöki Hivatal (Ured predsjednika vlade)
Központi Szolgáltatási Főigazgatóság (Središnja uprava za usluge)
MALTA
Uffiċċju tal-Prim Ministru (Ured predsjednika vlade)
Ministeru għall-Familja u Solidarjeta’ Soċjali (Ministarstvo obitelji i društvene solidarnosti)
Ministeru ta’po l-Edukazzjoni Zghazagh u Impjieg (Ministarstvo obrazovanja, mladih i zapošljavanja)
Ministeru tal-Finanzi (Ministarstvo financija)
Ministeru tar-Riżorsi u l-Infrastruttura (Ministarstvo sredstava i infrastrukture)
Ministeru tat-Turiżmu u Kultura (Ministarstvo turizma i kulture)
Ministeru għall-Affarijiet Rurali u l-Ambjent (Ministarstvo ruralnih pitanja i okoliša)
Ministeru għal Għawdex (Ministarstvo za Gozo)
Ministeru tas-Saħħa, l-Anzjani u Kura fil-Kommunità (Ministarstvo zdravstva, starijih osoba i socijalne skrbi)
Ministeru ta’ l-Affarijiet Barranin (Ministarstvo vanjskih poslova)
Ministeru għall-Investimenti, Industrija u Teknologija ta’ Informazzjoni (Ministarstvo ulaganja, industrije i informacijske tehnologije)
Ministeru għall-Kompetittivà u Komunikazzjoni (Ministarstvo konkurentnosti i komunikacija)
Ministeru għall-Iżvilupp Urban u Toroq (Ministarstvo urbanog razvoja i cesta)
L-Uffiċċju tal-President (Ured predsjednika)
Uffiċċju ta 'l-iskrivan tal-Kamra tad-Deputati (Ured tajnika Zastupničkog doma)
NIZOZEMSKA
Ministerie van Algemene Zaken (Ministarstvo općih poslova):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Bureau van de Wetenschappelijke Raad voor het Regeringsbeleid (Savjetodavno vijeće za državnu politiku) |
|
|
Rijksvoorlichtingsdienst (Služba nizozemske vlade za informiranje) |
Ministerie van Buitenlandse Zaken (Ministarstvo vanjskih poslova):
|
|
Directoraat-generaal Regiobeleid en Consulaire Zaken – DGRC (Glavna uprava za regionalnu politiku i konzularne poslove) |
|
|
Directoraat-generaal Politieke Zaken – DGPZ (Glavna uprava za politička pitanja) |
|
|
Directoraat-generaal Internationale Samenwerking – DGIS (Glavna uprava za međunarodnu suradnju) |
|
|
Directoraat-generaal Europese Samenwerking - DGES (Glavna uprava za europsku suradnju) |
|
|
Centrum tot Bevordering van de Import uit Ontwikkelingslanden – (CBI) (Centar za promicanje uvoza iz zemalja u razvoju) |
|
|
Centrale diensten ressorterend onder S/PlvS (pomoćne službe podređene glavnom tajniku i zamjeniku glavnog tajnika) |
|
|
Buitenlandse Posten – ieder afzonderlijk (različite strane misije) |
Ministerie van Economische Zaken (Ministarstvo gospodarskih poslova):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Centraal Planbureau – CPB (Nizozemski ured za analizu ekonomske politike) |
|
|
Bureau voor de Industriële Eigendom – BIE (Ured za industrijsko vlasništvo) |
|
|
SenterNovem (SenterNovem – Agencija za održive inovacije) |
|
|
Staatstoezicht op de Mijnen – SodM (Državno nadzorno tijelo za rudnike) |
|
|
Nederlandse Mededingingsautoriteit – NMa (Nizozemsko tijelo za tržišno natjecanje) |
|
|
Economische Voorlichtingsdienst – EVD (Nizozemska agencija za vanjsku trgovinu) |
|
|
Agentschap Telecom (Agencija za radiokomunikacije) |
|
|
Kenniscentrum Professioneel & Innovatief Aanbesteden, Netwerk voor Overheidsopdrachtgevers – PIANOo (Profesionalna i inovativna javna nabava, mreža za javne naručitelje) |
|
|
Regiebureau Inkoop Rijksoverheid – (Koordinacija javne nabave središnje državne uprave) |
|
|
Octrooicentrum Nederland (Nizozemski patentni ured) |
|
|
Consumentenautoriteit (Nadležno tijelo za potrošače) |
Ministerie van Financiën (Ministarstvo financija):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Belastingdienst Automatiseringscentrum (Računalni i softverski centar za poreze i carinu) |
|
|
Belastingdienst (Porezna i carinska uprava) |
|
|
De afzonderlijke Directies der Rijksbelastingen (razni odjeli porezne i carinske uprave u Nizozemskoj) |
|
|
Fiscale Inlichtingen- en Opsporingsdienst incl. Economische Controle dienst – ECD (Služba za fiskalne informacije i istrage (uključujući Ekonomsku istražnu službu)) |
|
|
Belastingdienst Opleidingen (Porezni i carinski centar za osposobljavanje) |
|
|
Dienst der Domeinen (Služba za državnu imovinu) |
Ministerie van Justitie (Ministarstvo pravosuđa):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Raad voor de Kinderbescherming (Agencija za skrb o djeci i zaštitu djece) |
|
|
Centraal Justitie Incasso Bureau (Središnja agencija za naplatu novčanih kazni) |
|
|
Openbaar Ministerie (Služba državnog odvjetništva) |
|
|
Immigratie en Naturalisatiedienst (Služba za imigraciju i naturalizaciju) |
|
|
Nederlands Forensisch Instituut (Nizozemski forenzički institut) |
|
|
Dienst Terugkeer & Vertrek (Agencija za repatrijaciju i odlaske) |
Ministerie van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit (Ministarstvo poljoprivrede, prirode i kvalitete hrane):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Dienst Regelingen – DR (Nacionalna služba za provedbu propisa (Agencija)) |
|
|
Agentschap Plantenziektenkundige Dienst – PD (Služba za zaštitu bilja (Agencija)) |
|
|
Algemene Inspectiedienst – AID (Opća inspekcijska služba) |
|
|
Dienst Landelijk Gebied – DLG (Državna služba za održivi ruralni razvoj) |
|
|
Voedsel en Waren Autoriteit – VWA (Tijelo za sigurnost hrane i proizvoda široke potrošnje) |
Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschappen (Ministarstvo obrazovanja, kulture i znanosti):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Inspectie van het Onderwijs (Inspektorat obrazovanja) |
|
|
Erfgoedinspectie (Inspektorat baštine) |
|
|
Centrale Financiën Instellingen (Središnja agencija za financiranje institucija) |
|
|
Nationaal Archief (Nacionalni arhiv) |
|
|
Adviesraad voor Wetenschaps- en Technologiebeleid (Savjetodavno vijeće za politiku znanosti i tehnologije) |
|
|
Onderwijsraad (Vijeće za obrazovanje) |
|
|
Raad voor Cultuur (Vijeće za kulturu) |
Ministerie van Sociale Zaken en Werkgelegenheid (Ministarstvo socijalnih pitanja i zapošljavanja):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Inspectie Werk en Inkomen (Inspektorat rada i prihoda) |
|
|
Agentschap SZW (Agencija SZW) |
Ministerie van Verkeer en Waterstaat (Ministarstvo prometa, javnih radova i upravljanja vodama):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Directoraat-Generaal Transport en Luchtvaart (Glavna uprava za promet i civilno zrakoplovstvo) |
|
|
Directoraat-generaal Personenvervoer (Glavna uprava za putnički prijevoz) |
|
|
Directoraat-generaal Water (Glavna uprava za pitanja voda) |
|
|
Centrale diensten (središnje službe) |
|
|
Shared services Organisatie Verkeer en Waterstaat (Zajedničke službe za organizaciju prometa i upravljanje vodama) |
|
|
Koninklijke Nederlandse Meteorologisch Instituut KNMI (Nizozemski kraljevski meteorološki institut) |
|
|
Rijkswaterstaat, Bestuur (Odbor za javne radove i upravljanje vodama) |
|
|
De afzonderlijke regionale Diensten van Rijkswaterstaat (svaka pojedinačna regionalna služba Glavne uprave za javne radove i upravljanje vodama) |
|
|
De afzonderlijke specialistische diensten van Rijkswaterstaat (svaka pojedinačna stručna služba Glavne uprave za javne radove i upravljanje vodama) |
|
|
Adviesdienst Geo-Informatie en ICT (Savjetodavno vijeće za geoinformacije te informacijsku i komunikacijsku tehnologiju) |
|
|
Adviesdienst Verkeer en Vervoer – AVV (Savjetodavno vijeće za promet i prijevoz) |
|
|
Bouwdienst (Služba za graditeljstvo) |
|
|
Corporate Dienst (Služba za poduzeća) |
|
|
Data ICT Dienst (Služba za podatke i informacijsku tehnologiju) |
|
|
Dienst Verkeer en Scheepvaart (Služba za promet i brodski prijevoz) |
|
|
Dienst Weg- en Waterbouwkunde – DWW (Služba za cestovno i hidrauličko inženjerstvo) |
|
|
Rijksinstituut voor Kust en Zee – RIKZ (Nacionalni institut za upravljanje obalnim i pomorskim područjima) |
|
|
Rijksinstituut voor Integraal Zoetwaterbeheer en Afvalwaterbehandeling – RIZA (Nacionalni institut za upravljanje slatkim vodama i pročišćavanje voda) |
|
|
Waterdienst (Služba za vode) |
|
|
Inspectie Verkeer en Waterstaat, Hoofddirectie (Inspektorat prometa i upravljanja vodama, glavna uprava) |
|
|
Havenstaatcontrole (Nadzor države luke) |
|
|
Directie Toezichtontwikkeling Communicatie en Onderzoek – TCO (Uprava za razvoj nadzora komunikacija i istraživanja) |
|
|
Toezichthouder Beheer Eenheid Lucht (Jedinica za upravljanje „Zrak”) |
|
|
Toezichthouder Beheer Eenheid Water (Jedinica za upravljanje „Voda”) |
|
|
Toezichthouder Beheer Eenheid Land (Jedinica za upravljanje „Kopno”) |
Ministerie van Volkshuisvesting, Ruimtelijke Ordening en Milieubeheer (Ministarstvo stanovanja, prostornog planiranja i zaštite okoliša):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Directoraat-generaal Wonen, Wijken en Integratie (Glavna uprava za stanovanje, zajednice i integraciju) |
|
|
Directoraat-generaal Ruimte (Glavna uprava za prostornu politiku) |
|
|
Directoraat-general Milieubeheer (Glavna uprava za zaštitu okoliša) |
|
|
Rijksgebouwendienst (Agencija za državne zgrade) |
|
|
VROM Inspectie (Inspektorat) |
Ministerie van Volksgezondheid, Welzijn en Sport (Ministarstvo zdravstva, socijalne skrbi i sporta):
|
|
Bestuursdepartement (Središnji odjel za politiku i zaposlenike) |
|
|
Inspectie Gezondheidsbescherming, Waren en Veterinaire Zaken (Inspektorat zdravstvene zaštite i veterinarskog javnog zdravlja) |
|
|
Inspectie Gezondheidszorg (Inspektorat zdravstvene skrbi) |
|
|
Inspectie Jeugdhulpverlening en Jeugdbescherming (Inspektorat službi za mlade i zaštite mladih) |
|
|
Rijksinstituut voor de Volksgezondheid en Milieu – RIVM (Nacionalni institut za javno zdravlje i zaštitu okoliša) |
|
|
Sociaal en Cultureel Planbureau (Ured za društveno i kulturno planiranje) |
|
|
Agentschap t.b.v. het College ter Beoordeling van Geneesmiddelen (Agencija odbora za ocjenjivanje lijekova) |
Tweede Kamer der Staten-Generaal (Drugi dom državne skupštine)
Eerste Kamer der Staten-Generaal (Prvi dom državne skupštine)
Raad van State (Državno vijeće)
Algemene Rekenkamer (Nizozemski revizorski sud)
Nationale Ombudsman (Nacionalni pravobranitelj)
Kanselarij der Nederlandse Orden (Ured kancelara za nizozemske redove)
Kabinet der Koningin (Kraljičin kabinet)
Raad voor de Rechtspraak en de Rechtbanken (Odbor za pravosudnu upravu i savjetodavni odbor te sudovi)
AUSTRIJA
Subjekti koji su trenutačno obuhvaćeni:
|
|
Bundeskanzleramt (Ured saveznog kancelara) |
|
|
Bundesministerium für europäische und internationale Angelegenheiten (Savezno ministarstvo za europske i međunarodne poslove) |
|
|
Bundesministerium für Finanzen (Savezno ministarstvo financija) |
|
|
Bundesministerium für Gesundheit (Savezno ministarstvo zdravstva) |
|
|
Bundesministerium für Justiz (Savezno ministarstvo pravosuđa) |
|
|
Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft (Savezno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, zaštite okoliša te upravljanja vodama) |
|
|
Bundesministerium für Arbeit, Soziales und Konsumentenschutz (Savezno ministarstvo zapošljavanja, socijalnih pitanja i zaštite potrošača) |
|
|
Bundesministerium für Unterricht, Kunst und Kultur (Savezno ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture) |
|
|
Bundesministerium für Verkehr, Innovation und Technologie (Savezno ministarstvo prometa, inovacija i tehnologije) |
|
|
Bundesministerium für Wirtschaft, Familie und Jugend (Savezno ministarstvo gospodarskih poslova, obitelji i mladih) |
|
|
Bundesministerium für Wissenschaft und Forschung (Savezno ministarstvo znanosti i istraživanja) |
|
|
Bundesamt für Eich- und Vermessungswesen (Savezni ured za kalibriranje i mjerenje) |
|
|
Österreichische Forschungs- und Prüfzentrum Arsenal Gesellschaft m.b.H (Austrijski centar za istraživanja i testiranje „Arsenal”) |
|
|
Bundesanstalt für Verkehr (Savezni prometni institut) |
|
|
Bundesbeschaffung G.m.b.H (Društvo za saveznu javnu nabavu) |
|
|
Bundesrechenzentrum G.m.b.H (Savezni centar za obradu podataka) |
Sva ostala središnja javna tijela, uključujući njihove regionalne i lokalne jedinice, pod uvjetom da nisu industrijske ili komercijalne prirode.
POLJSKA
Kancelaria Prezydenta RP (Ured predsjednika)
Kancelaria Sejmu RP (Ured Sejma)
Kancelaria Senatu RP (Ured Senata)
Kancelaria Prezesa Rady Ministrów (Ured premijera)
Sąd Najwyższy (Vrhovni sud)
Naczelny Sąd Administracyjny (Vrhovni upravni sud)
Sądy powszechne - rejonowe, okręgowe i apelacyjne (Zajednički sud – Okružni sud, Regionalni sud, Žalbeni sud)
Trybunal Konstytucyjny (Ustavni sud)
Najwyższa Izba Kontroli (Vrhovni revizorski ured)
Biuro Rzecznika Praw Obywatelskich (Ured pravobranitelja za ljudska prava)
Biuro Rzecznika Praw Dziecka (Ured pravobranitelja za prava djece)
Biuro Ochrony Rządu (Vladin ured za zaštitu)
Centralne Biuro Antykorupcyjne (Središnji ured za suzbijanje korupcije)
Ministerstwo Pracy i Polityki Społecznej (Ministarstvo rada i socijalne politike)
Ministerstwo Finansów (Ministarstvo financija)
Ministerstwo Gospodarki (Ministarstvo gospodarstva)
Ministerstwo Rozwoju Regionalnego (Ministarstvo regionalnog razvoja)
Ministerstwo Kultury i Dziedzictwa Narodowego (Ministarstvo kulture i nacionalne baštine)
Ministerstwo Edukacji Narodowej (Ministarstvo nacionalnog obrazovanja)
Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja)
Ministerstwo Skarbu Państwa (Ministarstvo državne riznice)
Ministerstwo Sprawiedliwości (Ministarstvo pravosuđa)
Ministerstwo Transportu, Budownictwa i Gospodarki Morskiej (Ministarstvo prometa, gradnje i pomorskog gospodarstva)
Ministerstwo Nauki i Szkolnictwa Wyższego (Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja)
Ministerstwo Środowiska (Ministarstvo zaštite okoliša)
Ministerstwo Administracji i Cyfryzacji (Ministarstvo uprave i digitalizacije)
Ministerstwo Spraw Zagranicznych (Ministarstvo vanjskih poslova)
Ministerstwo Zdrowia (Ministarstvo zdravstva)
Ministerstwo Sportu i Turystyki (Ministarstvo sporta i turizma)
Urząd Patentowy Rzeczypospolitej Polskiej (Patentni ured Republike Poljske)
Urząd Regulacji Energetyki (Poljsko regulatorno tijelo za energetiku)
Urząd do Spraw Kombatantów i Osób Represjonowanych (Ured za vojne veterane i žrtve represije)
Urząd Transportu Kolejowego (Ured za željeznički prijevoz)
Urząd Dozoru Technicznego (Ured za tehničke inspekcije)
Urząd Rejestracji Produktów Leczniczych, Wyrobów Medycznych i Produktów Biobójczych (Ured za registraciju medicinskih proizvoda, medicinskih uređaja te biocidnih proizvoda)
Urząd do Spraw Cudzoziemców (Ured za strance)
Urząd Zamówień Publicznych (Ured za javnu nabavu)
Urząd Ochrony Konkurencji i Konsumentów (Ured za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača)
Urząd Lotnictwa Cywilnego (Ured za civilno zrakoplovstvo)
Urząd Komunikacji Elektronicznej (Ured za elektroničku komunikaciju)
Wyższy Urząd Górniczy (Državno nadležno tijelo za rudarstvo)
Główny Urząd Miar (Glavni ured za mjeriteljstvo)
Główny Urząd Geodezji i Kartografii (Glavni ured za geodeziju i kartografiju)
Główny Urząd Nadzoru Budowlanego (Glavni ured za nadzor graditeljstva)
Główny Urząd Statystyczny (Glavni ured za statistiku)
Krajowa Rada Radiofonii i Telewizji (Nacionalno vijeće za radio i televiziju)
Generalny Inspektor Ochrony Danych Osobowych (Glavni inspektor za zaštitu osobnih podataka)
Państwowa Komisja Wyborcza (Državno izborno povjerenstvo)
Państwowa Inspekcja Pracy (Nacionalni inspektorat rada)
Rządowe Centrum Legislacji (Državni centar za zakonodavstvo)
Narodowy Fundusz Zdrowia (Nacionalni zdravstveni fond)
Polska Akademia Nauk (Poljska akademija znanosti)
Polskie Centrum Akredytacji (Poljski akreditacijski centar)
Polskie Centrum Badań i Certyfikacji (Poljski centar za testiranje i certifikaciju)
Polska Organizacja Turystyczna (Poljski nacionalni turistički ured)
Polski Komitet Normalizacyjny (Poljski odbor za normizaciju)
Zakład Ubezpieczeń Społecznych (Ustanova za socijalno osiguranje)
Komisja Nadzoru Finansowego (Poljsko tijelo za financijski nadzor)
Naczelna Dyrekcja Archiwów Państwowych (Glavni ured Državnog arhiva)
Kasa Rolniczego Ubezpieczenia Społecznego (Fond za socijalno osiguranje poljoprivrednika)
Generalna Dyrekcja Dróg Krajowych i Autostrad (Glavna uprava za nacionalne ceste i autoceste)
Główny Inspektorat Ochrony Roślin i Nasiennictwa (Glavni inspektorat zaštite bilja i sjemenja)
Komenda Główna Państwowej Straży Pożarnej (Nacionalna središnjica državne vatrogasne službe)
Główny Inspektorat Jakości Handlowej Artykułów Rolno-Spożywczych (Glavni inspektorat tržišne kakvoće poljoprivredno-prehrambenih proizvoda)
Główny Inspektorat Ochrony Środowiska (Glavni inspektorat zaštite okoliša)
Główny Inspektorat Transportu Drogowego (Glavni inspektorat cestovnog prometa)
Główny Inspektorat Farmaceutyczny (Glavni farmaceutski inspektorat)
Główny Inspektorat Sanitarny (Glavni sanitarni inspektorat)
Główny Inspektorat Weterynarii (Glavni veterinarski inspektorat)
Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa (Agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede)
Agencja Rynku Rolnego (Agencija za poljoprivredno tržište)
Agencja Nieruchomości Rolnych (Agencija za poljoprivrednu imovinu)
Państwowa Agencja Atomistyki (Nacionalna agencija za atomsku energiju)
Polska Agencja Rozwiązywania Problemów Alkoholowych (Državna agencija za sprečavanje problema povezanih s alkoholom)
Agencja Rezerw Materiałowych (Agencija za materijalne pričuve)
Narodowy Fundusz Ochrony Środowiska i Gospodarki Wodnej (Nacionalni fond za zaštitu okoliša i upravljanje vodama)
Państwowy Fundusz Rehabilitacji Osób Niepełnosprawnych (Nacionalni fond za rehabilitaciju osoba s invaliditetom)
Instytut Pamięci Narodowej – Komisja Ścigania Zbrodni Przeciwko Narodowi Polskiemu (Nacionalni institut za sjećanje – Povjerenstvo za sudske postupke za zločine protiv poljskog naroda)
Rada Ochrony Pamięci Walk i Męczeństwa (Odbor za zaštitu uspomene na borbu i mučeništvo)
Służba Celna Rzeczypospolitej Polskiej (Carinska služba Republike Poljske)
Państwowe Gospodarstwo Leśne „Lasy Państwowe” (Državno šumarsko poduzeće „Lasy Państwowe”)
Polska Agencja Rozwoju Przedsiębiorczości (Poljska agencija za razvoj poduzeća)
Samodzielne Publiczne Zakłady Opieki Zdrowotnej, jeśli ich organem założycielskim jest minister, centralny organ administracji rządowej lub wojewoda (Javne autonomne jedinice za upravljanje zdravstvenom skrbi koje je uspostavio ministar, jedinica središnje državne uprave ili vojvoda)
PORTUGAL
Presidência do Conselho de Ministros (Predsjedništvo Vijeća ministara)
Ministério das Finanças (Ministarstvo financija)
Ministério dos Negócios Estrangeiros e das Comunidades Portuguesas (Ministarstvo vanjskih poslova i portugalskih zajednica)
Ministério da Justiça (Ministarstvo pravosuđa)
Ministério da Economia (Ministarstvo gospodarstva)
Ministério da Agricultura, Desenvolvimento Rural e Pescas (Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva)
Ministério da Educação (Ministarstvo obrazovanja)
Ministério da Ciência e do Ensino Superior (Ministarstvo znanosti i sveučilišnog obrazovanja)
Ministério da Cultura (Ministarstvo kulture)
Ministério da Saúde (Ministarstvo zdravstva)
Ministério do Trabalho e da Solidariedade Social (Ministarstvo rada i društvene solidarnosti)
Ministério das Obras Públicas, Transportes e Habitação (Ministarstvo javnih radova, prometa i stanovanja)
Ministério das Cidades, Ordenamento do Território e Ambiente (Ministarstvo gradova, upravljanja zemljištem i zaštite okoliša)
Ministério para a Qualificação e o Emprego (Ministarstvo stručnih kvalifikacija i zapošljavanja)
Presidença da Republica (Predsjedništvo Republike)
Tribunal Constitucional (Ustavni sud)
Tribunal de Contas (Revizorski sud)
Provedoria de Justiça (Pravobranitelj)
RUMUNJSKA
Administraţia Prezidenţială (Predsjednička administracija)
Senatul României (Rumunjski senat)
Camera Deputaţilor (Zastupnički dom)
Inalta Curte de Casaţie şi Justiţie (Vrhovni sud)
Curtea Constituţională (Ustavni sud)
Consiliul Legislativ (Zakonodavno vijeće)
Curtea de Conturi (Financijski sud)
Consiliul Superior al Magistraturii (Vrhovno sudsko vijeće)
Parchetul de pe lângă Inalta Curte de Casație și Justiție (Ured tužitelja pri Vrhovnom sudu)
Secretariatul General al Guvernului (Glavno tajništvo vlade)
Cancelaria primului ministru (Ured predsjednika vlade)
Ministerul Afacerilor Externe (Ministarstvo vanjskih poslova)
Ministerul Economiei şi Finanţelor (Ministarstvo gospodarstva i financija)
Ministerul Justiţiei (Ministarstvo pravosuđa)
Ministerul Muncii, Familiei şi Egalităţii de Șanse (Ministarstvo rada i jednakih mogućnosti)
Ministerul pentru Întreprinderi Mici şi Mijlocii, Comerţ, Turism şi Profesii Liberale (Ministarstvo malih i srednjih poduzeća, trgovine, turizma i slobodnih zanimanja)
Ministerul Agriculturii și Dezvoltării Rurale (Ministarstvo poljoprivrednog i ruralnog razvoja)
Ministerul Transporturilor (Ministarstvo prometa)
Ministerul Dezvoltării, Lucrărilor Publice şi Locuinţei (Ministarstvo razvoja, javnih radova i stanovanja)
Ministerul Educaţiei, Cercetării şi Tineretului (Ministarstvo obrazovanja, istraživanja i mladih)
Ministerul Sănătăţii Publice (Ministarstvo javnog zdravlja)
Ministerul Culturii şi Cultelor (Ministarstvo kulture i religijskih pitanja)
Ministerul Comunicaţiilor şi Tehnologiei Informaţiei (Ministarstvo komunikacija i informacijske tehnologije)
Ministerul Mediului și Dezvoltării Durabile (Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja)
Serviciul de Telecomunicații Speciale (Služba za posebne telekomunikacije)
Consiliul Național al Audiovizualului (Nacionalno vijeće za audiovizualne medije)
Consiliul Concurenţei – CC (Vijeće za tržišno natjecanje)
Direcţia Naţională Anticorupţie (Nacionalni odjel za suzbijanje korupcije)
Autoritatea Naţională pentru Reglementarea şi Monitorizarea Achiziţiilor Publice (Nacionalno nadležno tijelo za regulaciju i nadzor javne nabave)
Consiliul Naţional de Soluţionare a Contestaţiilor (Nacionalno vijeće za rješavanje pritužbi)
Autoritatea Națională de Reglementare pentru Serviciile Comunitare de Utilități Publice –ANRSC (Nacionalno tijelo za regulaciju zajedničkih javnih komunalnih službi)
Autoritatea Naţională Sanitară Veterinară şi pentru Siguranţa Alimentelor (Nacionalno tijelo za sanitarna i veterinarska pitanja te sigurnost hrane)
Autoritatea Naţională pentru Protecţia Consumatorilor (Nacionalno tijelo za zaštitu potrošača)
Autoritatea Navală Română (Rumunjsko nadležno tijelo za pomorstvo)
Autoritatea Feroviară Română (Rumunjsko nadležno tijelo za željeznice)
Autoritatea Rutieră Română (Rumunjsko nadležno tijelo za ceste)
Autoritatea Naţională pentru Protecţia Drepturilor Copilului şi Adopţie (Nacionalno tijelo za zaštitu prava djece i posvajanje)
Autoritatea Naţională pentru Persoanele cu Handicap (Nacionalno tijelo za osobe s invaliditetom)
Autoritatea Națională pentru Tineret (Nacionalno tijelo za mlade)
Autoritatea Naţională pentru Cercetare Știinţifică (Nacionalno tijelo za znanstvena istraživanja)
Autoritatea Naţională pentru Comunicaţii (Nacionalno tijelo za komunikacije)
Autoritatea Naţională pentru Serviciile Societăţii Informaţionale (Nacionalno tijelo za usluge informacijskog društva)
Autoritatea Electorală Permanentă (Trajno izborno tijelo)
Agenția pentru Strategii Guvernamentale (Agencija za državne strategije)
Agenţia Naţională a Medicamentului (Nacionalna agencija za lijekove)
Agenţia Naţională pentru Sport (Nacionalna agencija za sport)
Agenţia Naţională pentru Ocuparea Forţei de Muncă (Nacionalna agencija za zapošljavanje)
Agenţia Naţională de Reglementare în Domeniul Energiei (Nacionalno tijelo za regulaciju električne energije)
Agenţia Română pentru Conservarea Energiei (Rumunjska agencija za štednju energije)
Agenţia Naţională pentru Resurse Minerale (Nacionalna agencija za mineralne resurse)
Agenţia Română pentru Investiţii Străine (Rumunjska agencija za strana ulaganja)
Agenţia Naţională a Funcţionarilor Publici (Nacionalna agencija za državne službenike)
Agenţia Naţională de Administrare Fiscală (Nacionalna agencija za fiskalnu upravu)
Agendi de Compensare pentru Achiziții de Tehnică Specială (Agencija za prijeboj postupaka javne nabave posebne tehnologije)
Agenţia Naţională Anti-doping (Nacionalna antidopinška agencija)
Agenţia Nucleară (Nuklearna agencija)
Agenţia Naţională pentru Protecţia Familiei (Nacionalna agencija za zaštitu obitelji)
Agenţia Naţională pentru Egalitatea de Șanse între Bărbaţi şi Femei (Nacionalno tijelo za jednake prilike muškaraca i žena)
Agenţia Naţională pentru Protecţia Mediului (Nacionalna agencija za zaštitu okoliša)
Agenţia naţională Antidrog (Nacionalna agencija za borbu protiv droga)
SLOVENIJA
Predsednik Republike Slovenije (Predsjednik Republike Slovenije)
Državni zbor (Državna skupština)
Državni svet (Državno vijeće)
Varuh človekovih pravic (Pravobranitelj)
Ustavno sodišče (Ustavni sud)
Računsko sodišče (Revizorski sud)
Državna revizijska komisja (Državno povjerenstvo za reviziju)
Slovenska akademija znanosti in umetnosti (Slovenska akademija znanosti i umjetnosti)
Vladne službe (Vladine službe)
Ministrstvo za finance (Ministarstvo financija)
Ministrstvo za zunanje zadeve (Ministarstvo vanjskih poslova)
Ministrstvo za pravosodje (Ministarstvo pravosuđa)
Ministrstvo za gospodarstvo (Ministarstvo gospodarstva)
Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane)
Ministrstvo za promet (Ministarstvo prometa)
Ministrstvo za okolje, prostor in energijo (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i energetike)
Ministrstvo za delo, družino in socialne zadeve (Ministarstvo rada, obitelji i socijalnih pitanja)
Ministrstvo za zdravje (Ministarstvo zdravstva)
Ministrstvo za visoko šolstvo, znanost in tehnologijo (Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije)
Ministrstvo za kulturo (Ministarstvo kulture)
Ministerstvo za javno upravo (Ministarstvo javne uprave)
Vrhovno sodišče Republike Slovenije (Vrhovni sud Republike Slovenije)
Višja sodišča (viši sudovi)
Okrožna sodišča (okružni sudovi)
Okrajna sodišča (pokrajinski sudovi)
Vrhovno tožilstvo Republike Slovenije (Vrhovno tužiteljstvo Republike Slovenije)
Okrožna državna tožilstva (Okružna državna tužiteljstva)
Družbeni pravobranilec Republike Slovenije (Socijalni pravobranitelj Republike Slovenije)
Državno pravobranilstvo Republike Slovenije (Državni pravobranitelj Republike Slovenije)
Upravno sodišče Republike Slovenije (Upravni sud Republike Slovenije)
Senat za prekrške Republike Slovenije (Senat za manje prekršaje Republike Slovenije)
Višje delovno in socialno sodišče v Ljubljani (Viši radni i socijalni sud)
Delovna in sodišča (radni sudovi)
Upravne note (lokalne upravne jedinice)
SLOVAČKA
Ministarstva i druga tijela središnje državne uprave navedena u Aktu br. 575/2001 zb. o strukturi aktivnosti vlade i tijelâ središnje državne uprave:
|
|
Ministerstvo hospodárstva Slovenskej republiky (Ministarstvo gospodarstva Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo financií Slovenskej republiky (Ministarstvo financija Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo dopravy, výstavby a regionálneho rozvoja Slovenskej republiky (Ministarstvo prometa, graditeljstva i regionalnog razvoja Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo pôdohospodárstva a rozvoja vidieka Slovenskej republiky (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky (Ministarstvo pravosuđa Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo zahraničných vecí Slovenskej republiky (Ministarstvo vanjskih poslova Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo práce, sociálnych vecí a rodiny Slovenskej republiky (Ministarstvo rada, socijalnih pitanja i obitelji Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo životného prostredia Slovenskej republiky (Ministarstvo zaštite okoliša Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo školstva, vedy, výskumu a športu Slovenskej republiky (Ministarstvo obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo kultúry Slovenskej republiky (Ministarstvo kulture Slovačke Republike) |
|
|
Ministerstvo zdravotníctva Slovenskej republiky (Ministarstvo zdravstvene skrbi Slovačke Republike) |
|
|
Úrad vlády Slovenskej republiky (Ured Vlade Slovačke Republike) |
|
|
Protimonopolný úrad Slovenskej republiky (Protumonopolski ured Slovačke Republike) |
|
|
Štatistický úrad Slovenskej republiky (Ured za statistiku Slovačke Republike) |
|
|
Úrad geodézie, kartografie a katastra Slovenskej republiky (Ured za izmjeru, kartografiju i katastar Slovačke Republike) |
|
|
Úrad pre normalizáciu, metrológiu a skúšobníctvo Slovenskej republiky (Slovački ured za normizaciju, mjeriteljstvo i testiranje) |
|
|
Úrad pre verejné obstarávanie (Ured za javnu nabavu) |
|
|
Úrad priemyselného vlastníctva Slovenskej republiky (Ured za industrijsko vlasništvo Slovačke Republike) |
|
|
Správa štátnych hmotných rezerv Slovenskej republiky (Uprava za državne materijalne pričuve Slovačke Republike) |
|
|
Kancelária Prezidenta Slovenskej republiky (Ured predsjednika Slovačke Republike) |
|
|
Národná rada Slovenskej republiky (Nacionalno vijeće Slovačke Republike) |
|
|
Ústavný súd Slovenskej republiky (Ustavni sud Slovačke Republike) |
|
|
Najvyšší súd Slovenskej republiky (Vrhovni sud Slovačke Republike) |
|
|
Generálna prokuratúra Slovenskej republiky (Državno odvjetništvo Slovačke Republike) |
|
|
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky (Vrhovni revizorski ured Slovačke Republike) |
|
|
Telekomunikačný úrad Slovenskej republiky (Ured za telekomunikacije Slovačke Republike) |
|
|
Poštový úrad (Poštanski regulatorni ured) |
|
|
Úrad na ochranu osobných údajov (Ured za zaštitu osobnih podataka) |
|
|
Kancelária verejného ochrancu práv (Ured pravobranitelja) |
|
|
Úrad pre finančný trh (Ured za financijsko tržište) |
FINSKA
Oikeuskanslerinvirasto – Justitiekanslersämbetet (Ured kancelara za pravosuđe)
Liikenne- ja Viestintäministeriö – Kommunikationsministeriet (Ministarstvo prometa i komunikacije):
|
|
Viestintävirasto – Kommunikationsverket (Finsko regulatorno tijelo za komunikacije) |
|
|
Ajoneuvohallintokeskus AKE – Fordonsförvaltningscentralen AKE (Finska uprava za vozila) |
|
|
Ilmailuhallinto – Luftfartsförvaltningen (Finsko tijelo za civilno zrakoplovstvo) |
|
|
Ilmatieteen laitos – Meteorologiska institutet (Finski meteorološki institut) |
|
|
Merenkulkulaitos – Sjöfartsverket (Finska pomorska uprava) |
|
|
Merentutkimuslaitos – Havsforskningsinstitutet (Finski institut za pomorska istraživanja) |
|
|
Ratahallintokeskus RHK – Banförvaltningscentralen RHK (Uprava za željeznice) |
|
|
Rautatievirasto – Järnvägsverket (Finska agencija za željeznice) |
|
|
Tiehallinto – Vägförvaltningen (Uprava za ceste) |
Maa- ja Metsätalousministeriö – Jord- Och Skogsbruksministeriet (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva):
|
|
Elintarviketurvallisuusvirasto – Livsmedelssäkerhetsverket (Finsko tijelo za sigurnost hrane) |
|
|
Maanmittauslaitos – Lantmäteriverket (Finski ured za izmjeru) |
|
|
Maaseutuvirasto – Landsbygdsverket (Agencija za ruralna područja) |
ikeusministeriö – Justitieministeriet (Ministarstvo pravosuđa):
|
|
Tietosuojavaltuutetun toimisto – Dataombudsmannens byrå (Ured pravobranitelja za zaštitu podataka) |
|
|
Tuomioistuimet – Domstolar (sudovi) |
|
|
Korkein oikeus – Högsta domstolen (Vrhovni sud) |
|
|
Korkein hallinto-oikeus – Högsta förvaltningsdomstolen (Vrhovni upravni sud) |
|
|
Hovioikeudet – hovrätter (Žalbeni sud) |
|
|
Käräjäoikeudet – tingsrätter (okružni sudovi) |
|
|
Hallinto-oikeudet – förvaltningsdomstolar (upravni sudovi) |
|
|
Markkinaoikeus – Marknadsdomstolen (Trgovački sud) |
|
|
Työtuomioistuin – Arbetsdomstolen (Radni sud) |
|
|
Vakuutusoikeus – Försäkringsdomstolen (Sud za osiguranje) |
|
|
Kuluttajariitalautakunta – Konsumenttvistenämnden (Odbor za pritužbe potrošača) |
|
|
HEUNI – Yhdistyneiden Kansakuntien yhteydessä toimiva Euroopan kriminaalipolitiikan instituutti – HEUNI – Europeiska institutet för kriminalpolitik, verksamt i anslutning till Förenta Nationerna (Europski institut za sprječavanje i kontrolu kriminala) |
|
|
Konkurssiasiamiehen toimisto – Konkursombudsmannens byrå (Ured pravobranitelja za stečaj) |
|
|
Oikeushallinnon palvelukeskus – Justitieförvaltningens servicecentral (Služba za pravno upravljanje) |
|
|
Oikeushallinnon tietotekniikkakeskus – Justitieförvaltningens datateknikcentral (Pravni upravni centar za računalstvo) |
|
|
Oikeuspoliittinen tutkimuslaitos (Optula) – Rättspolitiska forskningsinstitutet (Institut za pravnu politiku) |
|
|
Oikeusrekisterikeskus – Rättsregistercentralen (Pravni registracijski centar) |
|
|
Onnettomuustutkintakeskus – Centralen för undersökning av olyckor (Odbor za istraživanje nesreća) |
|
|
Rikosseuraamusvirasto – Brottspåföljdsverket (Agencija za kaznene sankcije) |
|
|
Rikosseuraamusalan koulutuskeskus – Brottspåföljdsområdets utbildningscentral (Institut za osposobljavanje za Zatvorsku službu i Službu uvjetnog otpusta) |
|
|
Rikoksentorjuntaneuvosto Rådet för brottsförebyggande (Nacionalno vijeće za sprečavanje kriminala) |
|
|
Saamelaiskäräjät – Sametinget (Parlament naroda Saami) |
|
|
Valtakunnansyyttäjänvirasto – Riksåklagarämbetet (Ured državnog odvjetnika) |
Opetusministeriö – Undervisningsministeriet (Ministarstvo obrazovanja)
|
|
Opetushallitus – Utbildningsstyrelsen (Nacionalni odbor za obrazovanje) |
|
|
Valtion elokuvatarkastamo – Statens filmgranskningsbyrå (Finski odbor za klasifikaciju filmova) |
Sosiaali- Ja Terveysministeriö – Social- Och Hälsovårdsministeriet (Ministarstvo socijalnih pitanja i zdravstva):
|
|
Työttömyysturvalautakunta – Besvärsnämnden för utkomstskyddsärenden (Odjel za pritužbe nezaposlenih) |
|
|
Sosiaaliturvan muutoksenhakulautakunta – Besvärsnämnden för socialtrygghet (Žalbeni sud) |
|
|
Lääkelaitos – Läkemedelsverket (Nacionalna agencija za lijekove) |
|
|
Terveydenhuollon oikeusturvakeskus – Rättsskyddscentralen för hälsovården (Nacionalno tijelo za medicinsko-pravna pitanja) |
|
|
Säteilyturvakeskus – Strålsäkerhetscentralen (Finski centar za sigurnost zračenja i nuklearne energije) |
|
|
Kansanterveyslaitos – Folkhälsoinstitutet (Institut za nacionalno javno zdravlje) |
|
|
Lääkehoidon kehittämiskeskus ROHTO – Utvecklingscentralen för läkemedelsbe-handling (Centar za razvoj farmakoterapije ROHTO) |
|
|
Sosiaali- ja terveydenhuollon tuotevalvontakeskus – Social- och hälsovårdens produkttillsynscentral (Nacionalna agencija za kontrolu proizvoda, socijalnu sigurnost i zdravlje) |
|
|
Sosiaali- ja terveysalan tutkimus- ja kehittämiskeskus Stakes – Forsknings- och utvecklingscentralen för social- och hälsovården Stakes (Centar za istraživanja i razvoj zdravlja i socijalne skrbi STAKES) |
Työ- Ja Elinkeinoministeriö – Arbets- Och Näringsministeriet (Ministarstvo zapošljavanja i gospodarstva):
|
|
Kuluttajavirasto – Konsumentverket (Finska agencija za potrošače) |
|
|
Kilpailuvirasto – Konkurrensverket (Finsko tijelo za tržišno natjecanje) |
|
|
Patentti- ja rekisterihallitus – Patent- och registerstyrelsen (Nacionalni odbor za patente i registraciju) |
|
|
Valtakunnansovittelijain toimisto – Riksförlikningsmännens byrå (Nacionalni ured miritelja) |
|
|
Työneuvosto – Arbetsrådet (Vijeće za rad) |
|
|
Energiamarkkinavirasto — Energimarknadsverket (Tijelo za tržište energije) |
|
|
Geologian tutkimuskeskus – Geologiska forskningscentralen (Finski geološki ured) |
|
|
Huoltovarmuuskeskus – Försörjningsberedskapscentralen (Nacionalna agencija za hitne zalihe) |
|
|
Kuluttajatutkimuskeskus – Konsumentforskningscentralen (Nacionalni centar za ispitivanje potrošača) |
|
|
Matkailun edistämiskeskus – MEK – Centralen för turistfrämjande (Finski turistički odbor) |
|
|
Mittatekniikan keskus – MIKES – Mätteknikcentralen (Centar za mjeriteljstvo i akreditacije) |
|
|
Tekes - teknologian ja innovaatioiden kehittämiskeskus —Tekes - utvecklingscentralen för teknologi och innovationer (Finska agencija za financiranje tehnologije i inovacija) |
|
|
Turvatekniikan keskus – TUKES – Säkerhetsteknikcentralen (Tijelo za sigurnosnu tehnologiju) |
|
|
Valtion teknillinen tutkimuskeskus – VTT – Statens tekniska forskningscentral (VTT finski tehnički istraživački centar) |
|
|
Syrjintälautakunta – Nationella diskrimineringsnämnden (Diskriminacijski sud) |
|
|
Vähemmistövaltuutetun toimisto – Minoritetsombudsmannens byrå (Ured pravobranitelja za manjine) |
Ulkoasiainministeriö – utrikesministeriet (Ministarstvo vanjskih poslova)
Valtioneuvoston kanslia – statsrådets kansli (Ured predsjednika vlade)
Valtiovarainministeriö – finansministeriet (Ministarstvo financija):
|
|
Valtiokonttori – Statskontoret (Državna riznica) |
|
|
Verohallinto – Skatteförvaltningen (Porezna uprava) |
|
|
Tullilaitos – Tullverket (Carina) |
|
|
Tilastokeskus – Statistikcentralen (Finska služba za statistiku) |
|
|
Valtion taloudellinen tutkimuskeskus – Statens ekonomiska forskningscentral (Državni institut za ekonomska istraživanja) |
|
|
Väestörekisterikeskus – Befolkningsregistercentralen (Centar za registraciju stanovništva) |
Ympäristöministeriö – Miljöministeriet (Ministarstvo zaštite okoliša):
|
|
Suomen ympäristökeskus - Finlands miljöcentral (Finski institut za zaštitu okoliša) |
|
|
Asumisen rahoitus- ja kehityskeskus – Finansierings- och utvecklingscentralen för boendet (Finski centar za financiranje i razvoj stanovanja) |
Valtiontalouden Tarkastusvirasto – Statens Revisionsverk (Nacionalni ured za reviziju)
ŠVEDSKA
Akademien för de fria konsterna (Kraljevska akademija likovnih umjetnosti)
Allmänna reklamationsnämnden (Nacionalni odbor za pritužbe potrošača)
Arbetsdomstolen (Radni sud)
Arbetsförmedlingen (Švedska služba za zapošljavanje)
Arbetsgivarverk, statens (Nacionalna agencija za državne službenike)
Arbetslivsinstitutet (Nacionalni institut za rad)
Arbetsmiljöverket (Švedsko tijelo za radno okruženje)
Arvsfondsdelegationen (Povjerenstvo švedskog fonda za nasljeđivanje)
Arkitekturmuseet (Muzej arhitekture)
Ljud och bildarkiv, statens (Nacionalni arhiv zvučnih zapisa i pokretnih slika)
Barnombudsmannen (Ured pravobranitelja za djecu)
Beredning för utvärdering av medicinsk metodik, statens (Švedsko vijeće za procjene tehnologije u zdravstvu)
Kungliga Biblioteket (Kraljevska knjižnica)
Biografbyrå, statens (Nacionalni odbor cenzora filmova)
Biografiskt lexikon, svenskt (Švedski biografski leksikon)
Bokföringsnämnden (Švedski odbor za računovodstvene standarde)
Bolagsverket (Švedski ured za registraciju poduzeća.) Bostadskreditnämnd, statens (BKN) (Nacionalni odbor za jamstva za stambene kredite)
Boverket (Nacionalni odbor za stanovanje)
Brottsförebyggande rådet (Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala)
Brottsoffermyndigheten (Tijelo za naknadu štete i potporu žrtvama kaznenih djela)
Centrala studiestödsnämnden (Nacionalni odbor za potpore studentima)
Datainspektionen (Odbor za nadzor podataka)
Departementen (ministarstva (odjeli vlade))
Domstolsverket (Uprava za državne sudove)
Elsäkerhetsverket (Nacionalni odbor za električnu sigurnost)
Energimarknadsinspektionen (Švedski inspektorat za tržišta energije)
Exportkreditnämnden (Odbor za jamstva za izvozne kredite)
Finanspolitiska rådet (Švedsko vijeće za fiskalnu politiku)
Finansinspektionen (Financijsko nadzorno tijelo)
Fiskeriverket (Nacionalni odbor za ribarstvo)
Folkhälsoinstitut, statens (Nacionalni zavod za javno zdravstvo)
Forskningsrådet för miljö, areella näringar och samhällsbyggande, Formas (Švedsko istraživačko vijeće za zaštitu okoliša)
Fortifikationsverket (Nacionalna uprava za utvrde)
Medlingsinstitutet (Nacionalni ured za posredovanje)
Försäkringskassan (Ured za socijalno osiguranje)
Geologiska undersökning, Sveriges (Švedski zavod za geologiju)
Geotekniska institut, statens (Geotehnički institut)
Glesbygdsverket (Nacionalna agencija za ruralni razvoj)
Grafiska institutet och institutet för högre kommunikations- och reklamutbildning (Grafički institut i poslijediplomski studij za komunikaciju)
Granskningsnämnden för Radio och TV (Švedsko povjerenstvo za radiodifuziju)
Handelsflottans kultur- och fritidsråd (Švedska državna služba za pomorce)
Handikappombudsmannen (Pravobranitelj za osobe s invaliditetom)
Haverikommission, statens (Odbor za istraživanje nesreća)
Hovrätterna (žalbeni sudovi) (6)
Hyres- och ärendenämnder (regionalni sudovi za zakup i najam) (12)
Hälso- och sjukvårdens ansvarsnämnd (Odbor za medicinsku odgovornost)
Högskoleverket (Nacionalna agencija za visoko obrazovanje)
Högsta domstolen (Vrhovni sud)
Institut för psykosocial miljömedicin, statens (Nacionalni institut za psihosocijalne čimbenike i zdravlje)
Institut för tillväxtpolitiska studier (Nacionalni institut za regionalne studije)
Institutet för rymdfysik (Švedski institut za svemirsku fiziku)
Internationella programkontoret för utbildningsområdet (Ured za međunarodne programe za obrazovanje i osposobljavanje)
Migrationsverket (Švedski odbor za migracije)
Jordbruksverk, statens (Švedski odbor za poljoprivredu)
Justitiekanslern (Ured kancelara za pravosuđe)
Jämställdhetsombudsmannen (Ured pravobranitelja za jednake mogućnosti)
Kammarkollegiet (Nacionalni pravosudni odbor za javna zemljišta i fondove)
Kammarrätterna (upravni žalbeni sudovi) (4)
Kemikalieinspektionen (Nacionalni inspektorat za kemikalije)
Kommerskollegium (Nacionalni trgovinski odbor)
Verket för innovationssystem – VINNOVA (Švedska agencija za inovativne sustave)
Konjunkturinstitutet (Nacionalni institut za ekonomska istraživanja)
Konkurrensverket (Švedsko tijelo nadležno za tržišno natjecanje)
Konstfack (Fakultet za umjetnost, obrt i dizajn)
Konsthögskolan (Fakultet likovnih umjetnosti)
Nationalmuseum (Nacionalni muzej likovnih umjetnosti)
Konstnärsnämnden (Odbor za bespovratna sredstva u umjetnosti)
Konstråd, statens (Nacionalno vijeće za umjetnost)
Konsumentverket (Nacionalni odbor za politike zaštite potrošača)
Kriminaltekniska laboratorium, statens (Nacionalni laboratorij forenzičke znanosti)
Kriminalvården (Služba za zatvore i uvjetni otpust)
Kriminalvårdsnämnden (Nacionalni odbor za uvjetni otpust)
Kronofogdemyndigheten (Švedska izvršna agencija)
Kulturråd, statens (Nacionalno vijeće za kulturna pitanja)
Kustbevakningen (Švedska obalna straža)
Lantmäteriverket (Nacionalni ured za izmjeru)
Livrustkammaren/Skoklosters slott/ Hallwylska museet (Kraljevska oružarnica)
Livsmedelsverk, statens (Nacionalna uprava za hranu)
Lotteriinspektionen (Nacionalni odbor za igre na sreću)
Läkemedelsverket (Agencija za lijekove)
Länsrätterna (regionalni upravni sudovi) (24)
Länsstyrelserna (regionalni upravni odbori) (24)
Pensionsverk, statens (Nacionalni odbor za državne zaposlenike i mirovine)
Marknadsdomstolen (Trgovački sud)
Meteorologiska och hydrologiska institut, Sveriges (Švedski meteorološki i hidrološki institut)
Moderna museet (Muzej moderne umjetnosti)
Musiksamlingar, statens (švedske nacionalne glazbene zbirke)
Myndigheten för handikappolitisk samordning (Švedska agencija za koordinaciju politika za osobe s invaliditetom)
Myndigheten för nätverk och samarbete inom högre utbildning (Švedska agencija za mreže i suradnju u visokom obrazovanju)
Nämnden för statligt stöd till trossamfun (Povjerenstvo za državne potpore vjerskim zajednicama)
Naturhistoriska riksmuseet (Muzej prirodnih znanosti)
Naturvårdsverket (Nacionalna agencija za zaštitu okoliša)
Nordiska Afrikainstitutet (Skandinavski institut za afričke studije)
Nordiska högskolan för folkhälsovetenskap (Nordijska škola javnog zdravstva)
Notarienämnden (Odbor javnih bilježnika)
Myndigheten för internationella adoptionsfrågor (Švedski nacionalni odbor za posvajanje unutar zemlje)
Verket för näringslivsutveckling – NUTEK (Švedska agencija za gospodarski i regionalni rast)
Ombudsmannen mot etnisk diskriminering (Ured pučkog pravobranitelja za etničku diskriminaciju)
Patentbesvärsrätten (Žalbeni sud za patente)
Patent- och registreringsverket (Odbor za patente i registraciju)
Personadressregisternämnd statens, SPAR-nämnden (Švedski odbor za registraciju adrese stanovanja)
Polarforskningssekretariatet (Švedsko tajništvo za polarna istraživanja)
Presstödsnämnden (Vijeće za subvencije za medije)
Rådet för Europeiska socialfonden i Sverige (Vijeće Europskog socijalnog fonda u Švedskoj)
Radio- och TV-verket (Švedska radiotelevizija)
Regeringskansliet (uredi vlade)
Regeringsrätten (Vrhovni upravni sud)
Riksantikvarieämbetet (Središnji odbor za nacionalne starine)
Riksarkivet (Nacionalni arhiv)
Riksdagsförvaltningen (Ured za administrativne poslove parlamenta)
Riksdagens ombudsmän, JO (Parlamentarni pučki pravobranitelj)
Riksdagens revisorer (Revizori parlamenta)
Riksgäldskontoret (Ured za nacionalni dug)
Rikspolisstyrelsen (Nacionalna policijska služba)
Riksrevisionen (Nacionalni ured za reviziju)
Riksutställningar, Stiftelsen (Služba za putujuće izložbe)
Rymdstyrelsen (Nacionalni odbor za svemir)
Forskningsrådet för arbetsliv och socialvetenskap (Švedsko vijeće za rad i društvena istraživanja)
Räddningsverk, statens (Nacionalni odbor službi spašavanja)
Rättshjälpsmyndigheten (regionalno tijelo za pravnu pomoć)
Rättsmedicinalverket (Nacionalni odbor za forenzičku medicinu)
Sameskolstyrelsen och sameskolor (Školski odbor škola Sami (Lapp), škole Sami (Lapp))
Sjöfartsverket (Nacionalna pomorska uprava)
Maritima museer, statens (nacionalni pomorski muzeji)
Säkerhets- och intregritetsskyddsnämnden (Švedsko povjerenstvo za zaštitu sigurnosti i integriteta)
Skatteverket (Švedska porezna uprava)
Skogsstyrelsen (Nacionalni odbor za šumarstvo)
Skolverk, statens (Nacionalna agencija za obrazovanje)
Smittskyddsinstitutet (Švedski institut za kontrolu zaraznih bolesti)
Socialstyrelsen (Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu skrb)
Sprängämnesinspektionen (Nacionalni inspektorat za eksplozive i zapaljive tvari)
Statistiska centralbyrån (Statistički zavod Švedske)
Statskontoret (Agencija za administrativni razvoj)
Strålsäkerhetsmyndigheten (Švedsko tijelo za sigurnost zračenja)
Styrelsen för internationellt utvecklingssamarbete, SIDA (Švedsko tijelo za međunarodnu razvojnu suradnju)
Styrelsen för psykologiskt försvar (Nacionalni odbor za psihološku obranu i ocjenu usklađenosti)
Styrelsen för ackreditering och teknisk kontroll (Švedski odbor za akreditaciju)
Svenska Institutet, stiftelsen (Švedski institut)
Talboks- och punktskriftsbiblioteket (Knjižnica zvučnih knjiga i publikacija na Brailleovu pismu)
Tingsrätterna (okružni i gradski sudovi) (97)
Tjänsteförslagsnämnden för domstolsväsendet (Odbor za predlaganje sudaca)
Totalförsvarets pliktverk (Odbor za upis u vojnu evidenciju)
Tullverket (Švedski carinski odbor)
Turistdelegationen (Švedsko tijelo za turizam)
Ungdomsstyrelsen (Nacionalni odbor za pitanja mladih)
Universitet och högskolor (Sveučilišta i visoka učilišta)
Utlänningsnämnden (Odbor za pritužbe stranih državljana)
Utsädeskontroll, statens (Nacionalni institut za ispitivanje i certifikaciju sjemena)
Vatten- och avloppsnämnd, statens (Nacionalni sud nadležan za vodoopskrbu i kanalizaciju)
Verket för högskoleservice (VHS) (Nacionalna agencija za visoko obrazovanje);Verket för näringslivsutveckling (NUTEK) (Švedska agencija za gospodarski i regionalni razvoj (NUTEK))
Vetenskapsrådet (Švedsko vijeće za istraživanja)
Veterinärmedicinska anstalt, statens (Nacionalni veterinarski institut)
Väg- och transportforskningsinstitut, statens (Švedski nacionalni institut za istraživanje cesta i prometa)
Växtsortnämnd, statens (Nacionalni odbor za biljne sorte)
Åklagarmyndigheten (Švedsko državno odvjetništvo)
Krisberedskapsmyndigheten (Švedska agencija za upravljanje u kriznim situacijama)
Överklagandenämnden för nämndemannauppdrag (Odbor za žalbe organizacije Manna Mission)
2. Napomene uz pododjeljak A
Svaki subjekt naveden u točki (b) naslova 1. obuhvaća i svaki podređeni subjekt tog javnog naručitelja države članice Europske unije pod uvjetom da nema zasebnu pravnu osobnost.
PODODJELJAK B
KIRGISKA REPUBLIKA
1. Obuhvaćeni subjekti:
Parlament Kirgiske Republike (Jogorku Kenesh)
Administrativna uprava predsjednika Kirgiske Republike
Ministarstvo vanjskih poslova Kirgiske Republike
Ministarstvo pravosuđa Kirgiske Republike
Ministarstvo financija Kirgiske Republike
Ministarstvo gospodarstva i trgovine Kirgiske Republike
Ministarstvo poljoprivrede Kirgiske Republike
Ministarstvo prometa i veza Kirgiske Republike
Ministarstvo obrazovanja i znanosti Kirgiske Republike
Ministarstvo zdravstva Kirgiske Republike
Ministarstvo kulture, informacija, sporta i politike za mlade Kirgiske Republike
Ministarstvo rada, socijalne skrbi i migracija Kirgiske Republike
Ministarstvo digitalnog razvoja Kirgiske Republike
Ministarstvo energetike Kirgiske Republike
Državna porezna služba pri Ministarstvu financija Kirgiske Republike
Državna carinska služba pri Ministarstvu financija Kirgiske Republike
Ministarstvo prirodnih resursa, ekologije i tehničkog nadzora Kirgiske Republike
Državna agencija za arhitekturu, graditeljstvo, stanovanje i komunalne usluge pri Kabinetu ministara Kirgiske Republike
Služba za zakonodavstvo u području borbe protiv monopola pri Ministarstvu gospodarstva i trgovine Kirgiske Republike
Državna agencija za javne službe i lokalnu samoupravu pri Kabinetu ministara Vlade Kirgiske Republike
Odjel za zakonodavstvo u vezi sa sektorom goriva i energije pri Ministarstvu energetike Kirgiske Republike
Služba za nadzor financijskog tržišta i s njime povezano zakonodavstvo pri Ministarstvu gospodarstva i trgovine Kirgiske Republike
Državna agencija za intelektualno vlasništvo i inovacije pri Kabinetu ministara Kirgiske Republike
Državna financijsko-obavještajna služba pri Ministarstvu financija Kirgiske Republike
Državni fond za materijalne pričuve pri Ministarstvu za izvanredne situacije Kirgiske Republike
Fond obveznog zdravstvenog osiguranja pri Ministarstvu zdravstva Kirgiske Republike
Fond za upravljanje državnom imovinom pri Ministarstvu gospodarstva i trgovine Kirgiske Republike
Služba za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede Kirgiske Republike
Socijalni fond Kirgiske Republike pri Kabinetu ministara Kirgiske Republike
Nacionalni odbor za statistiku Kirgiske Republike
Pravosudni odjel Vrhovnog suda Kirgiske Republike
Nacionalno povjerenstvo za ovjeravanje pri Uredu predsjednika Kirgiske Republike
Agencija za likvidaciju banaka
Državno povjerenstvo za vjerska pitanja Kirgiske Republike
Ured glavnog tužitelja Kirgiske Republike
Računovodstvena komora Kirgiske Republike
2. Napomene uz pododjeljak B
Svaki subjekt naveden u naslovu 1. obuhvaća i svaki podređeni subjekt tog javnog naručitelja Kirgiske Republike pod uvjetom da nema zasebnu pravnu osobnost.
ODJELJAK 2.
SUBJEKTI REGIONALNE SAMOUPRAVE
Pragovi:
osim ako je drukčije predviđeno u ovom Prilogu i podložno napomenama uz ovaj odjeljak i općim napomenama u odjeljku 5., poglavlje 9. primjenjuje se na naručitelje stranaka obuhvaćene pododjeljcima A i B ovog odjeljka ako je vrijednost nabave jednaka ili prelazi sljedeće pragove:
|
(a) |
200 000 SDR-a za svu robu; |
|
(b) |
200 000 SDR-a za usluge navedene u odjeljku 4.; |
|
(c) |
5 000 000 SDR-a za sve građevinske usluge navedene u odjeljku 51. CPC-a UN-a. |
PODODJELJAK A
EUROPSKA UNIJA
1. Obuhvaćeni subjekti:
svi regionalni ili lokalni javni naručitelji iz upravnih jedinica kako su definirane Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (dalje u tekstu „Uredba o NUTS-u”) (3).
2. Napomene uz pododjeljak A
|
(a) |
Za potrebe ovog odjeljka „regionalni javni naručitelji” znači javni naručitelji iz upravnih jedinica koje su obuhvaćene zajedničkom statističkom klasifikacijom prostornih jedinica (dalje u tekstu „NUTS”), NUTS 1 i NUTS 2, kako je navedeno u Uredbi o NUTS-u. |
|
(b) |
Za potrebe ovog poglavlja „lokalni javni naručitelji” znači javni naručitelji iz upravnih jedinica obuhvaćenih NUTS-om 3 te iz manjih upravnih jedinica, kako je navedeno u Uredbi o NUTS-u. |
PODODJELJAK B
KIRGISKA REPUBLIKA
1. Obuhvaćeni subjekti:
|
(a) |
REGIONALNE UPRAVE: Chui Talas Issyk-Kul Jalal-Abad Naryn Osh Batken |
|
(b) |
REGIONALNI CENTRI (UREDI GRADONAČELNIKA I OKRUZI): Ured gradonačelnika Bishkeka Ured gradonačelnika Osha Ured gradonačelnika Talasa Ured gradonačelnika Kara-Kola Ured gradonačelnika Jalal-Abada Ured gradonačelnika Naryna Ured gradonačelnika Batkena |
|
(c) |
OKRUZI BISHKEKA Okrug Pervomaisky Okrug Sverdlovsk Okrug Oktyabrsky Okrug Leninsky |
|
(d) |
GRADSKE OPĆINE (UREDI GRADONAČELNIKA) Tokmok Kara-Balta Kaindy Shopokov Kant Orlovka Kemin Kara-Suu Nookat Uzgen Naryn Kara-Kul Tash Kumyr Maylu-Suu Kerben Kochkor-Ata Kok-Jangak Toktogul Balykchy Cholpon-Ata Isfana Aydarken Kadamzhay Kyzyl-Kiya Sulukta |
|
(e) |
OKRUZI
|
2. Napomene uz pododjeljak B
Subjekti regionalne samouprave navedeni u ovom pododjeljku i kako su definirani Zakonom o lokalnoj samoupravi Kirgiske Republike od 3. kolovoza 2012. br. 149 uključuju sva podređena tijela i organizacije koji su pod nadzorom ili kontrolom takvog subjekta, pod uvjetom da nemaju zasebnu pravnu osobnost.
ODJELJAK 3.
OSTALA OBUHVAĆENA TIJELA
Pragovi:
osim ako je drukčije predviđeno u ovom Prilogu i podložno napomenama uz ovaj odjeljak i općim napomenama u odjeljku 5., poglavlje 9. primjenjuje se na druge naručitelje stranaka obuhvaćene pododjeljcima A i B ovog odjeljka ako je vrijednost nabave jednaka ili prelazi sljedeće pragove:
|
(a) |
400 000 SDR-a za svu robu; |
|
(b) |
400 000 SDR-a za usluge navedene u odjeljku 4.; |
|
(c) |
5 000 000 SDR-a za sve građevinske usluge navedene u odjeljku 51. CPC-a UN-a. |
PODODJELJAK A
EUROPSKA UNIJA
1. Obuhvaćeni subjekti:
|
(a) |
Za Europsku uniju ovaj odjeljak obuhvaća naručitelje čija je nabava obuhvaćena Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) koji su javni naručitelji u skladu s tom direktivom, uključujući one obuhvaćene odjeljkom 1. i odjeljkom 2. ovog Priloga ili javna poduzeća, i kojima je jedna od djelatnosti bilo koja od sljedećih djelatnosti ili bilo koja kombinacija tih djelatnosti:
|
|
(b) |
Okvirni popisi javnih naručitelja i javnih poduzeća koji ispunjavaju kriterije iz točke (a) utvrđeni su u Prilogu 3. Dodatku I. EU-a Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi. |
2. Napomene uz pododjeljak A
|
(a) |
Nabava radi obavljanja djelatnosti navedene u točki (a) podtočkama od i. do vi. pod naslovom 1. nije obuhvaćena poglavljem 9. ako je ta djelatnost izložena tržišnom natjecanju na predmetnom tržištu. |
|
(b) |
Poglavlje 9. ne primjenjuje se na nabavu koju provode javni naručitelji obuhvaćeni ovim Prilogom u sljedeće svrhe:
|
|
(c) |
Isporuka pitke vode ili električne energije mrežama koje pružaju uslugu javnosti od strane naručitelja koji nije javni naručitelj ne smatra se relevantnom djelatnošću u smislu točke (a) podtočaka i. ili ii. pod naslovom 1.:
|
|
(d) |
Ako su ispunjeni uvjeti iz točke (e), poglavlje 9. ne primjenjuje se na ugovore:
|
|
(e) |
Točka (d) primjenjuje se na ugovore o nabavi usluga ili robe, pod uvjetom da najmanje 80 % prosječnog prometa povezanog društva u odnosu na usluge ili robu za prethodne tri godine potječe od isporuke takvih usluga ili robe društvima s kojima je ono povezano. |
|
(f) |
Ako je zajednički pothvat osnovan radi obavljanja predmetne djelatnosti tijekom razdoblja od najmanje tri godine te se aktom kojim je zajednički pothvat osnovan zahtijeva da naručitelji od kojih se on sastoji čine njegov dio najmanje jednako toliko vremena, poglavlje 9. ne primjenjuje se na ugovore:
|
PODODJELJAK B
KIRGISKA REPUBLIKA
Obuhvaćeni subjekti:
Otvoreno dioničko društvo „National Electric Network of Kyrgyzstan”
Otvoreno dioničko društvo „Electric Stations”
Otvoreno dioničko društvo „Sever” i druga društva za distribuciju električne energije
Otvoreno dioničko društvo „Bishkekteploset”
Državno poduzeće „Kyrgyzaeronavigatsiya”
Državno poduzeće „National Company Kyrgyz Temir Jolu” u okviru Ministarstva prometa i komunikacija Kirgiske Republike
Otvoreno dioničko društvo „Vostokelektro”
Otvoreno dioničko društvo „Jalalabatelectro”
Otvoreno dioničko društvo „Oshelectro”
Otvoreno dioničko društvo „International Airport Manas” (6)
Odjel za proizvodnju i operativno upravljanje „Bishkekvodokanal” pri Uredu gradonačelnika Bishkeka
Javna radiotelevizija Kirgiske Republike
Slobodne gospodarske zone Kirgiske Republike
Državno poduzeće „Bishkek bus station”
Državno poduzeće „Kyrgyz Avtobeketi”
Državno poduzeće „Kyrgyz Pochtasy”
ODJELJAK 4.
USLUGE
Za Kirgisku Republiku i Europsku uniju:
Osim ako je drukčije predviđeno u ovom Prilogu i podložno općim napomenama sadržanima u odjeljku 5., poglavlje 9. obuhvaća sljedeće usluge koje su utvrđene u skladu s CPC-om UN-a kako je navedeno na popisu Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) (7), ako ih nabavljaju subjekti obuhvaćeni odjeljcima od 1. do 3. ovog Priloga.
|
Opis |
Referentni broj UN CPC |
||||
|
Usluge održavanja i popravaka |
6112, 6122, 633, 886 |
||||
|
Usluge kopnenog prijevoza, uključujući usluge oklopnih vozila i kurirske usluge, osim prijevoza pošte |
712 (osim 71235), 7512, 87304 |
||||
|
Usluge zračnog prijevoza putnika i tereta, osim prijevoza pošte |
73 (osim 7321) |
||||
|
Kopneni prijevoz pošte, osim prijevoza željeznicom, i zračni prijevoz pošte |
71235, 7321 |
||||
|
Telekomunikacijske usluge |
752 |
||||
|
Financijske usluge
|
ex 81 812, 814 |
||||
|
Računalne i povezane usluge |
84 |
||||
|
Računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge |
862 |
||||
|
Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja |
864 |
||||
|
Usluge savjetovanja u menadžmentu i srodne usluge |
865, 866 (9) |
||||
|
Arhitektonske usluge; inženjerske usluge i usluge integriranog inženjerstva, usluge urbanog planiranja i arhitekture okoliša; srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja; usluge tehničkog ispitivanja i analize |
867 |
||||
|
Usluge oglašavanja |
871 |
||||
|
Usluge čišćenja zgrada i upravljanja posjedom |
874; 82201-82206 |
||||
|
Usluge izdavaštva i tiskanja po troškovniku ili ugovoru |
88442 |
||||
|
Usluge uklanjanja otpadnih voda i odvoz smeća; sanitarne i slične usluge |
94 |
ODJELJAK 5.
OPĆE NAPOMENE I ODSTUPANJA
PODODJELJAK A
EUROPSKA UNIJA
|
1. |
Poglavlje 9. ne primjenjuje se na sljedeće vrste nabave:
|
|
2. |
Kad je riječ o Ålandskim Otocima (Ahvenanmaa), primjenjuju se posebni uvjeti iz Protokola br. 2 o Ålandskim Otocima uz Ugovor o pristupanju Finske Europskoj uniji. |
PODODJELJAK B
KIRGISKA REPUBLIKA
Poglavlje 9. ne primjenjuje se na sljedeće vrste nabave:
|
(a) |
građevinske usluge i robu koje nabavljaju diplomatska predstavništva u inozemstvu; |
|
(b) |
poljoprivredne proizvode koji se nabavljaju radi promicanja programa potpore poljoprivredi ili programa za prehranu ljudi; |
|
(c) |
javnu nabavu povezanu s nacionalnom sigurnošću; |
|
(d) |
javnu nabavu u području obrane radi zaštite državnih tajni ili sprečavanja prirodnih katastrofa i upravljanja njima; |
|
(e) |
nabavu robe, radova i usluga iz „prirodnih monopola” kako su definirani relevantnim pravom Kirgiske Republike po cijenama koje je utvrdilo relevantno regulatorno tijelo Kirgiske Republike; |
|
(f) |
nabavu radova i usluga koje u skladu sa zakonodavstvom Kirgiske Republike mogu pružati isključivo posebna izvršna državna tijela, uključujući sva podređena tijela, državne subjekte ili pravne osobe čiji je stopostotni vlasnik država; |
|
(g) |
nabavu koju provodi naručitelj obuhvaćen odjeljcima od 1. do 3. u ime neobuhvaćenog subjekta; |
|
(h) |
nabavu koju provode naručitelji za dijelove robe ili usluga koji sami nisu obuhvaćeni ovim Prilogom; |
|
(i) |
nabavu za prikupljanje, razvoj, proizvodnju i koprodukciju programskog materijala od strane radiotelevizijskih subjekata i ugovore o terminima radiotelevizijskog emitiranja; |
|
(j) |
nabavu koju provode naručitelji obuhvaćeni odjeljcima 1. i 2. povezanu s djelatnostima u području pitke vode, energije, prometa i poštanskih usluga, osim ako su obuhvaćeni odjeljkom 3. |
ODJELJAK 6.
MEDIJI ZA OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA O JAVNOJ NABAVI
PODODJELJAK A
EUROPSKA UNIJA
1. Objava općih informacija o nabavi
Mediji koje Europska unija imenuje i upotrebljava za ispunjavanje općih zahtjeva za objavu u skladu s člankom 159. stavkom 1. ovog Sporazuma i kako je navedeno u stavku 2. točki (a) tog članka jesu sljedeći:
(a) RAZINA EUROPSKE UNIJE
Službeni list Europske unije
(b) DRŽAVE ČLANICE EUROPSKE UNIJE
BELGIJA
|
i. |
Zakoni, kraljevski propisi, ministarski propisi, ministarske okružnice: le Moniteur Belge |
|
ii. |
Sudska praksa: Pasicrisie |
BUGARSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Държавен вестник (Službeni list) |
|
ii. |
Sudske odluke: |
|
iii. |
Upravna rješenja opće primjene i svi postupci: |
ČEŠKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Sbírka zákonů České republiky (Zbirka zakona Češke Republike) |
|
ii. |
Rješenja Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja: Zbirka rješenja Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja |
DANSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Lovtidende |
|
ii. |
Sudske odluke: Ugeskrift for Retsvæsen |
|
iii. |
Upravna rješenja i postupci: Ministerialtidende |
|
iv. |
Rješenja Danskog žalbenog odbora za javnu nabavu: Kendelser fra Klagenævnet for Udbud |
NJEMAČKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Bundesgesetzblatt Bundesanzeiger |
|
ii. |
Sudske odluke: Entscheidungsammlungen des: Bundesverfassungsgerichts; Bundesgerichtshofs; Bundesverwaltungsgerichts; Bundesfinanzhofs sowie der Oberlandesgerichte |
ESTONIJA
|
i. |
Zakoni, propisi i upravna rješenja opće primjene: Riigi Teataja — http://www.riigiteataja.ee |
|
ii. |
Postupci povezani s javnom nabavom: |
IRSKA
Zakoni i drugi propisi:
Iris Oifigiuil (Službeni list irske vlade)
GRČKA
Εφημερίδα της Κυβερνήσεως της Ελληνικής Δημοκρατίας (Službeni list grčke vlade)
ŠPANJOLSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Boletin Oficial del Estado |
|
ii. |
Sudske odluke: nema službenog objavljivanja |
FRANCUSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Journal Officiel de la République française |
|
ii. |
Sudska praksa: Recueil des arrêts du Conseil d'État |
|
iii. |
Revue des marchés publics |
HRVATSKA
Narodne novine – http://www.nn.hr
ITALIJA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Gazzetta Ufficiale |
|
ii. |
Sudska praksa: nema službenog objavljivanja |
CIPAR
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Επίσημη Εφημερίδα της Δημοκρατίας (Službeni list Republike) |
|
ii. |
Sudske odluke: Αποφάσεις Ανωτάτου Δικαστηρίου 1999 – Τυπογραφείο της Δημοκρατίας (Odluke Vrhovnog suda – tiskarski ured) |
LATVIJA
Zakoni i drugi propisi:
Latvijas vēstnesis (službeno glasilo)
LITVA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Teisės aktų registras (Registar pravnih akata) |
|
ii. |
Sudske odluke, sudska praksa: Bilten Vrhovnog suda Litve „Teismų praktika” Bilten Vrhovnog upravnog suda Litve „Administracinių teismų praktika” |
LUKSEMBURG
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Mémorial |
|
ii. |
Sudska praksa: Pasicrisie |
MAĐARSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Magyar Közlöny (Službeni list Republike Mađarske) |
|
ii. |
Sudska praksa: Közbeszerzési Értesítő – a Közbeszerzések Tanácsa Hivatalos Lapja (Bilten javne nabave – Službeni list Vijeća za javnu nabavu) |
MALTA
Zakoni i drugi propisi:
Službeni list vlade
NIZOZEMSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Nederlandse Staatscourant ili Staatsblad |
|
ii. |
Sudska praksa: nema službenog objavljivanja |
AUSTRIJA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Österreichisches Bundesgesetzblatt Amtsblatt zur Wiener Zeitung |
|
ii. |
Sudske odluke: Entscheidungen des Verfassungsgerichtshofes, Verwaltungsgerichtshofes, Obersten Gerichtshofes, der Oberlandesgerichte, des Bundesverwaltungsgerichtes und der Landesverwaltungsgerichte – http://ris.bka.gv.at/Judikatur/ |
POLJSKA
|
i. |
Zakonodavstvo: Dziennik Ustaw Rzeczypospolitej Polskiej (Službeni list – Republika Poljska) |
|
ii. |
Sudske odluke, sudska praksa: „Zamówienia publiczne w orzecznictwie. Wybrane orzeczenia zespołu arbitrów i Sądu Okręgowego w Warszawie” (Odabir odluka arbitražnih vijeća i Regionalnog suda u Varšavi) |
PORTUGAL
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Diário da República Portuguesa 1a Série A e 2a série |
|
ii. |
Sudske publikacije: Boletim do Ministério da Justiça Colectânea de Acordos do Supremo Tribunal Administrativo Colectânea de Jurisprudencia Das Relações |
RUMUNJSKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Monitorul Oficial al României (Službeni list Rumunjske) |
|
ii. |
Sudske odluke, upravna rješenja opće primjene i svi postupci: |
SLOVENIJA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Uradni list Republike Slovenije (Službeni list Republike Slovenije) |
|
ii. |
Sudske odluke: nema službenog objavljivanja |
SLOVAČKA
|
i. |
Zakoni i drugi propisi: Zbierka zákonov (Zbirka zakona) |
|
ii. |
Sudske odluke: nema službenog objavljivanja |
FINSKA
Suomen Säädöskokoelma – Finlands Författningssamling (Zbirka zakona Finske)
ŠVEDSKA
Svensk Författningssamling (Švedski kodeks zakona)
2. Objava obavijesti o nabavi
Elektronički ili papirnati mediji koje su Europska unija i njezine države članice odredile i koji se upotrebljavaju za objavu obavijesti koje se zahtijevaju člankom 160., člankom 162. stavkom 7. i člankom 169. stavkom 2. ovog Sporazuma i u skladu s člankom 159. stavkom 2. točkama (b) i (c) ovog Sporazuma jesu sljedeći:
(a) RAZINA EUROPSKE UNIJE
Dodatak Službenom listu Europske unije i njegova elektronička inačica:
TED (tenders electronically daily) http://ted.europa.eu (dostupno i s portala http://simap.ted.europa.eu)
(b) DRŽAVE ČLANICE EUROPSKE UNIJE
BELGIJA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Le Bulletin des Adjudications
Druge publikacije u specijaliziranom tisku
BUGARSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Държавен вестник (Službeni list) – http://dv.parliament.bg
Registar javne nabave – http://www.aop.bg
ČEŠKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
DANSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
NJEMAČKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
ESTONIJA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
IRSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Dnevni tisak: „Irish Independent”, „Irish Times”, „Irish Press”, „Cork Examiner”
GRČKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Objava u dnevnom, financijskom, regionalnom i specijaliziranom tisku
ŠPANJOLSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
FRANCUSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Bulletin officiel des annonces des marchés publics
HRVATSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske
ITALIJA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
CIPAR
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Službeni list Republike
Lokalni dnevni tisak
LATVIJA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Latvijas vēstnesis (službeno glasilo)
LITVA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Centrinė viešųjų pirkimų informacinė sistema (Središnji portal za javnu nabavu)
Informativni dodatak „Informaciniai pranesimai” Službenom listu („Valstybės žinios”) Republike Litve
LUKSEMBURG
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Dnevni tisak
MAĐARSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Közbeszerzési Értesítő – a Közbeszerzések Tanácsa Hivatalos Lapja (Bilten javne nabave – Službeni list Vijeća za javnu nabavu)
MALTA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Službeni list vlade
NIZOZEMSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
AUSTRIJA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Amtsblatt zur Wiener Zeitung
POLJSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Biuletyn Zamówień Publicznych (Bilten javne nabave)
PORTUGAL
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
RUMUNJSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Monitorul Oficial al României (Službeni list Rumunjske)
Elektronički sustav za javnu nabavu – http://www.e-licitatie.ro
SLOVENIJA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Portal javnih naročil – http://www.enarocanje.si/?podrocje=portal
SLOVAČKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Vestník verejného obstarávania (List za javnu nabavu)
FINSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
Julkiset hankinnat Suomessa ja ETA-alueella, Virallisen lehden liite (Javna nabava u Finskoj i EGP-u, dodatak Službenom listu Finske)
ŠVEDSKA
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
3. Objava obavijesti o dodjeli ugovora
Europska unija objavljuje obavijesti o dodjeli ugovora subjekata obuhvaćenih odjeljcima od 1. do 3. ovog Priloga kako se zahtijeva u skladu s člankom 168. stavkom 2. ovog Sporazuma i u skladu s člankom 158. stavkom 2. točkom (c) ovog Sporazuma na sljedećoj internetskoj stranici:
Službeni list Europske unije, internetska verzija, Tenders Electronic Daily – http://ted.europa.eu
PODODJELJAK B
KIRGISKA REPUBLIKA
1. Objava općih informacija o nabavi
Mediji koje je Kirgiska Republika odredila i upotrebljava za ispunjavanje općih zahtjeva za objavu u skladu s člankom 159. stavkom 1. ovog Sporazuma i kako je navedeno u članku 159. stavku 2. točki (a) ovog Sporazuma jesu sljedeći:
Državne narodne novine „Erkin Too”
2. Objava obavijesti o javnoj nabavi i obavijesti o dodjeli ugovora
Mediji koje je Kirgiska Republika odredila i upotrebljava za objavu svih obavijesti koje se zahtijevaju člankom 160., člankom 162. stavkom 7. i člankom 169. stavkom 2. ovog Sporazuma i u skladu s člankom 159. stavkom 2. točkama (b) i (c) ovog Sporazuma jesu sljedeći:
Službeni internetski portal za javnu nabavu: zakupki.gov.kg
(1) Poštanske djelatnosti u skladu sa zakonom od 24. prosinca 1993.
(2) Djeluje u svojstvu središnjeg tijela za nabavu za cjelokupnu talijansku državnu upravu.
(3) SL EU L 154, 21.6.2003., str. 1.
(4) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(5) „Povezano društvo” znači svako društvo čiji se godišnji financijski izvještaji konsolidiraju s godišnjim financijskim izvještajima naručitelja u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ ili, ako je riječ o subjektima na koje se ta direktiva ne primjenjuje, svako društvo nad kojim naručitelj može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj ili koje može imati prevladavajući utjecaj nad naručiteljem odnosno koje zajedno s naručiteljem podliježe prevladavajućem utjecaju drugog društva na temelju vlasništva, financijskog udjela ili pravila koja se na njega odnose.
(6) OJSC „MANAS” uključuje: 1. Međunarodnu zračnu luku Manas, 2. Zračnu luku Osh, 3. Zračnu luku Jalal-Abad, 4. Zračnu luku Tamchy i 5. Zračnu luku Batken.
(7) Osim usluga koje subjekti moraju nabaviti od drugih subjekata u skladu s isključivim pravom koje je uspostavljeno objavljenim zakonom, propisom ili upravnom odredbom.
(8) Osim nabave ili stjecanja fiskalnog zastupanja ili depozitnih usluga, usluga likvidacije i upravljanja za uređene financijske institucije ili usluga povezanih s prodajom, otkupom i distribucijom javnog duga, uključujući zajmove i državne obveznice, zadužnice i druge vrijednosne papire.
U Švedskoj, isplate prema vladinim agencijama i od strane vladinih agencija moraju biti prenesene preko Swedish Postal Giro System (Postgiro).
(9) Osim usluga arbitraže i mirenja.
PRILOG 14-A
POSLOVNIK
I. Obavijesti
|
1. |
Zahtjevi, obavijesti, pisani podnesci i drugi dokumenti:
|
|
2. |
Sve obavijesti iz pravila 1. dostavljaju se elektroničkim putem ili, prema potrebi, bilo kojim drugim telekomunikacijskim sredstvom kojim je moguće dokazati slanje obavijesti. Ako se ne dokaže drukčije, smatra se da je obavijest dostavljena na dan slanja. Papirnata verzija dokumenta šalje se poštom. |
|
3. |
Sve obavijesti upućuju se Glavnoj upravi za trgovinu Europske komisije i Ministarstvu gospodarstva i trgovine Kirgiske Republike. Ako su stranke već imenovale svoje zastupnike u sporu, sve obavijesti upućuju se i tim zastupnicima. |
|
4. |
Manje administrativne pogreške u zahtjevima, obavijestima, pisanim podnescima i drugim dokumentima povezanima s postupkom vijeća mogu se ispraviti dostavom novog dokumenta s jasno označenim izmjenama. |
|
5. |
Ako je posljednji dan za dostavu dokumenta neradni dan institucija Europske unije ili Kirgiske Republike, rok za dostavu dokumenta istječe prvi idući radni dan. |
II. Imenovanje članova vijeća
|
6. |
Ako se u skladu s člankom 213. član vijeća bira ždrijebom, supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor odmah obavješćuje supredsjednika Odbora za suradnju iz stranke protiv koje je podnesen prigovor o datumu, vremenu i mjestu provođenja ždrijeba. Stranka protiv koje je podnesen prigovor može, ako tako odluči, prisustvovati ždrijebu. Odabir ždrijebom u svakom se slučaju provodi pred nazočnom strankom ili nazočnim strankama. |
|
7. |
Supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor o svojem imenovanju pisanim putem obavješćuje svaku osobu koja je odabrana za člana vijeća. Svaka osoba strankama potvrđuje svoju raspoloživost i prihvaćanje u roku od pet dana od dana primitka obavijesti o imenovanju. Ona ujedno potvrđuje da poštuje Kodeks ponašanja iz Priloga 14.-B. |
|
8. |
Supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja je podnijela prigovor ždrijebom odabire člana vijeća ili predsjednika u roku od pet dana od isteka roka iz članka 213. stavka 2. ako odgovarajući potpopis iz članka 214. stavka 1.:
|
III. Organizacijski sastanak
|
9. |
Osim ako se dogovore drukčije, stranke se sastaju s vijećem u roku od sedam dana od njegova osnivanja kako bi se utvrdila pitanja koja stranke ili vijeće smatraju primjerenima, uključujući:
Na tom sastanku mogu telefonski ili putem videokonferencije sudjelovati članovi vijeća i predstavnici stranaka. |
IV. Podnesci
|
10. |
Stranka koja je podnijela prigovor dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije 20 dana nakon datuma osnivanja vijeća. Stranka protiv koje je podnesen prigovor dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije 20 dana od dana dostave pisanog podneska stranke koja je podnijela prigovor. |
V. Rad vijeća
|
11. |
Predsjednik vijeća predsjedava svim njegovim sjednicama. Vijeće može predsjedniku delegirati ovlast za donošenje upravnih i postupovnih odluka. |
|
12. |
Osim ako je drukčije predviđeno u poglavlju 14. ili ovom Poslovniku, vijeće može obavljati svoje aktivnosti bilo kojim sredstvima, među ostalim elektronički ili telefonom, ili, prema potrebi, bilo kojim drugim telekomunikacijskim sredstvom. |
|
13. |
U raspravama vijeća mogu sudjelovati samo članovi, ali vijeće može dopustiti da pomoćnici članova vijeća prisustvuju njegovim raspravama. |
|
14. |
Sastavljanje odluka ili izvješća u isključivoj je nadležnosti vijeća i ne može se delegirati. |
|
15. |
Ako se pojavi postupovno pitanje koje nije obuhvaćeno poglavljem 14. i njegovim prilozima, vijeće, nakon savjetovanja sa strankama, može donijeti odgovarajući postupak koji je u skladu s tim poglavljem i njegovim prilozima. |
|
16. |
Ako vijeće smatra da je potrebno izmijeniti bilo koji od rokova postupaka osim rokova utvrđenih u poglavlju 14. ili provesti bilo koju drugu postupovnu ili administrativnu prilagodbu, ono ih, nakon savjetovanja sa strankama, pisanim putem obavješćuje o razlozima za izmjenu roka ili drugu postupovnu ili administrativnu prilagodbu. |
VI. Zamjena
|
17. |
Ako stranka smatra da član vijeća ne postupa u skladu s Kodeksom ponašanja utvrđenim u Prilogu 14.-B te bi ga zbog toga trebalo zamijeniti, ta stranka o tome obavješćuje drugu stranku u roku od 15 dana od datuma na koji je prikupila dostatne dokaze o navodnom nepostupanju člana vijeća u skladu s Kodeksom ponašanja iz Priloga 14.-B. |
|
18. |
Stranke se međusobno savjetuju u roku od 15 dana od obavijesti iz pravila 17. ovog Poslovnika. One obavješćuju člana vijeća o njegovu navodnom propustu i mogu zatražiti od člana vijeća da poduzme korake za ispravljanje propusta. Ako se tako sporazumiju, mogu i razriješiti člana vijeća te odabrati novoga u skladu s člankom 213. ovog Sporazuma. |
|
19. |
Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o potrebi zamjene člana vijeća, osim predsjednika, bilo koja od stranaka može zatražiti da se to pitanje uputi predsjedniku vijeća čija je odluka konačna.
Ako predsjednik vijeća utvrdi da član vijeća ne poštuje Kodeks ponašanja iz Priloga 14.-B, odabire se novi član vijeća u skladu s člankom 213. ovog Sporazuma. |
|
20. |
Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o potrebi zamjene predsjednika vijeća, bilo koja od njih može zatražiti da se to pitanje uputi jednoj od preostalih osoba s potpopisa predsjednika utvrđenog u skladu s člankom 214. Ime te osobe ždrijebom izvlači supredsjednik Odbora za suradnju iz stranke koja podnosi zahtjev ili zamjenik predsjednika. Odluka odabrane osobe o zamjeni predsjednika konačna je.
Ako odabrana osoba utvrdi da predsjednik ne poštuje Kodeks ponašanja iz Priloga 14.-B, odabire se novi predsjednik u skladu s člankom 213. ovog Sporazuma. |
VII. Rasprave
|
21. |
U skladu s rasporedom utvrđenim u pravilu 9. te nakon savjetovanja sa strankama i drugim članovima vijeća predsjednik vijeća obavješćuje stranke o datumu, vremenu i mjestu održavanja rasprave. Stranka na čijem se državnom području održava rasprava javno objavljuje te informacije, osim ako se rasprava održava na zatvorenoj sjednici. |
|
22. |
Ako se stranke ne dogovore drukčije, rasprava se održava u Bruxellesu ako je stranka koja je podnijela prigovor Kirgiska Republika, odnosno u Bishkeku ako je stranka koja je podnijela prigovor Europska unija. Stranka protiv koje je podnesen prigovor snosi troškove logističke organizacije rasprave. |
|
23. |
Ako se stranke tako dogovore, vijeće može sazvati dodatne rasprave. |
|
24. |
Svi članovi vijeća moraju biti prisutni tijekom cijele rasprave. |
|
25. |
Ako se stranke ne dogovore drukčije, raspravi mogu prisustvovati sljedeće osobe, neovisno o tome je li rasprava otvorena za javnost:
|
|
26. |
Svaka stranka najkasnije pet dana prije datuma rasprave vijeću i drugoj stranci dostavlja popis imena svojih zastupnika koji će usmeno iznijeti argumente na raspravi u ime te stranke te popis imena drugih zastupnika i savjetnika koji će prisustvovati raspravi. |
|
27. |
Kako bi osiguralo da stranci koja je podnijela prigovor i stranci protiv koje je podnesen prigovor bude dodijeljeno jednako vrijeme za iznošenje argumenata i protuargumenata, vijeće vodi raspravu na sljedeći način:
|
|
28. |
Vijeće može u bilo kojem trenutku tijekom rasprave uputiti pitanja bilo kojoj stranci. |
|
29. |
Vijeće osigurava da se zapisnik ili zvučni zapis s rasprave sastavi i dostavi strankama što prije nakon rasprave. Stranke mogu iznijeti primjedbe na zapisnik, a vijeće ih može razmotriti. |
|
30. |
Svaka stranka može u roku od 10 dana od datuma rasprave dostaviti dopunski pisani podnesak o svakom pitanju proizašlom iz rasprave. |
VIII. Pitanja u pisanom obliku
|
31. |
Vijeće može u bilo kojem trenutku tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj ili objema strankama. Sva pitanja upućena jednoj stranci u kopiji se dostavljaju drugoj stranci. |
|
32. |
Stranka drugoj stranci dostavlja presliku svojeg odgovora na pitanja vijeća. Druga stranka ima mogućnost dostaviti pisane primjedbe na odgovore druge stranke u roku od pet dana od dana dostave preslike odgovora. |
IX. Povjerljivost
|
33. |
Svaka stranka i vijeće čuvaju povjerljivost svih informacija koje je druga stranka dostavila vijeću i koje je označila kao povjerljive. Stranka koja vijeću podnosi pisani podnesak koji sadržava povjerljive informacije u roku od 15 dana dostavlja i podnesak bez povjerljivih informacija koji se može javno objaviti. |
|
34. |
Ništa u ovom Poslovniku ne sprečava stranku da u javnosti iznosi svoja stajališta pod uvjetom da prilikom upućivanja na informacije koje je dostavila druga stranka ne otkriva informacije koje je druga stranka označila kao povjerljive. |
|
35. |
Vijeće se sastaje na zatvorenoj sjednici ako se stranke tako dogovore ili ako podnesak i argumenti stranke sadržavaju povjerljive poslovne informacije. |
|
36. |
Stranke poštuju povjerljivost rasprava vijeća ako se one održavaju na sjednici zatvorenoj za javnost. |
X. Kontakti ex parte
|
37. |
Vijeće se ne sastaje s jednom strankom niti komunicira s njom u odsutnosti druge stranke. |
|
38. |
Član vijeća ne raspravlja o aspektima predmeta postupka s jednom strankom ili objema strankama u odsutnosti drugih članova vijeća. |
XI. Podnesci amicus curiae
|
39. |
Ako se stranke u roku od pet dana od dana osnivanja vijeća ne dogovore drukčije, vijeće može primati nezatražene pisane podneske od fizičkih osoba stranke ili pravnih osoba s poslovnim nastanom na državnom području stranke koje su neovisne o vladama stranaka, pod uvjetom:
|
|
40. |
Podnesci se dostavljaju strankama radi očitovanja. Stranke mogu dostaviti primjedbe vijeću u roku od 10 dana od dostave. |
|
41. |
Vijeće u izvješću navodi sve podneske koje je zaprimilo u skladu s pravilom 39. Vijeće nije obvezno u svojem izvješću navoditi argumente iznesene u tim podnescima. Međutim, ako vijeće odgovori na te argumente u svojem izvješću, ono uzima u obzir i sve primjedbe stranaka podnesene u skladu s pravilom 40. |
XII. Hitni slučajevi
|
42. |
U hitnim slučajevima iz članka 218. vijeće, nakon savjetovanja sa strankama, prema potrebi prilagođava rokove iz ovog Poslovnika. Vijeće o tim prilagodbama obavješćuje stranke. |
XIII. Usluge pismenog i usmenog prevođenja
|
43. |
Za vrijeme savjetovanja iz članka 211., a najkasnije na sastanku iz pravila 9. ovog Poslovnika stranke se nastoje dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku postupaka pred vijećem. |
|
44. |
Ako se stranke ne mogu dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku, svaka stranka svoje pismene podneske sastavlja na jeziku koji ona odabere. Svaka stranka istovremeno osigurava pismeni prijevod na jeziku koji je odabrala druga stranka, osim ako su podnesci napisani na jednom od radnih jezika WTO-a. Stranka protiv koje je podnesen prigovor zadužena je za prevođenje usmenih navoda na jezike koje su odabrale stranke. |
|
45. |
Izvješća i odluke vijeća sastavljaju se na jeziku ili jezicima koje su odabrale stranke. Ako se stranke nisu dogovorile o zajedničkom radnom jeziku, privremeno izvješće i završno izvješće vijeća sastavljaju se na jednom od radnih jezika WTO-a. |
|
46. |
Svaka stranka može dostaviti primjedbe u vezi s točnosti prijevoda bilo koje prevedene verzije dokumenta izrađenog u skladu s ovim Poslovnikom. |
|
47. |
Svaka stranka snosi troškove prijevoda svojeg pisanog podneska. Stranke u jednakoj mjeri snose sve troškove prijevoda odluke. |
XIV. Ostali postupci
|
48. |
Rokovi utvrđeni u ovom Poslovniku sporazumno se prilagođavaju u skladu s posebnim rokovima utvrđenima za donošenje izvješća ili odluke vijeća u postupku na temelju članaka od 222. do 225. |
PRILOG 14.-B
KODEKS PONAŠANJA ZA ČLANOVE VIJEĆA I POSREDNIKE
I. Vodeća načela
|
1. |
Radi očuvanja integriteta i nepristranosti mehanizma za rješavanje sporova svaki kandidat i član vijeća:
|
|
2. |
Član vijeća ne smije, izravno ili neizravno, preuzeti bilo kakve obveze ni prihvatiti bilo kakve koristi koje bi na bilo koji način utjecale, ili stvarale dojam da utječu, na pravilno obavljanje njegovih dužnosti. |
|
3. |
Član vijeća ne smije koristiti svoj položaj u vijeću za ostvarivanje bilo kakvih osobnih ili privatnih interesa. Član vijeća izbjegava radnje koje mogu stvoriti dojam da su druge osobe u posebnom položaju da na njega utječu. |
|
4. |
Član vijeća ne dopušta da prijašnji ili sadašnji financijski, poslovni, profesionalni, osobni ili društveni odnosi ili odgovornosti utječu na njegovo ponašanje ili prosudbu. |
|
5. |
Član vijeća mora izbjegavati stupanje u odnose ili stjecanje financijskih interesa, koji bi mogli utjecati na njegovu nepristranost ili bi mogli opravdano stvoriti dojam neprimjerenog ponašanja ili pristranosti. |
II. Obveze objavljivanja informacija
|
6. |
Prije prihvaćanja imenovanja za člana vijeća na temelju članka 213. kandidat koji je pozvan da obavlja funkciju člana vijeća dužan je otkriti sve interese, odnose ili pitanja koji bi mogli utjecati na njegovu neovisnost ili nepristranost ili opravdano stvoriti dojam neprimjerenosti ili pristranosti u postupku. Kandidat u tu svrhu poduzima sve razumne napore kako bi stekao saznanja o postojanju takvih interesa, odnosa i pitanja, uključujući financijske i profesionalne interese, interese zaposlenja ili obiteljske interese. |
|
7. |
Obveza otkrivanja iz stavka 6. trajna je obveza te je član vijeća dužan otkriti sve takve interese, odnose ili pitanja koji se mogu pojaviti u bilo kojoj fazi postupka. |
|
8. |
Kandidat ili član vijeća obavješćuje Odbor za suradnju o svim pitanjima koja se odnose na postojeće ili moguće povrede ovog Kodeksa ponašanja čim sazna za njih kako bi ih stranke mogle razmotriti. |
III. Dužnosti članova vijeća
|
9. |
Nakon prihvaćanja svojeg imenovanja član vijeća je na raspolaganju za obavljanje svoje dužnosti i obavlja je tijekom cijelog postupka temeljito, brzo, pošteno i marljivo. |
|
10. |
Član vijeća razmatra samo ona pitanja koja su se pojavila tijekom postupka i potrebna su za donošenje odluke i tu dužnost ne delegira drugim osobama. |
|
11. |
Član vijeća poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da su njegovi pomoćnici i administrativno osoblje upoznati s obvezama članova vijeća iz dijelova II., III., IV. i VI. ovog Kodeksa ponašanja i da ih se pridržavaju. |
IV. Obveze bivših članova vijeća
|
12. |
Bivši članovi vijeća izbjegavaju radnje koje mogu stvoriti dojam da su bili pristrani pri obavljanju svojih dužnosti ili da su imali koristi od odluke vijeća. |
|
13. |
Bivši članovi vijeća ispunjavaju obveze iz dijela VI. ovog Kodeksa ponašanja. |
V. Povjerljivost
|
14. |
Član vijeća nikad ne otkriva informacije o postupku ili informacije pribavljene tijekom postupka za koji je imenovan, a koje nisu namijenjene javnosti. Član vijeća ni u kojem slučaju takve informacije ne otkriva niti koristi kako bi ostvario osobnu korist ili korist za druge ili naštetio tuđim interesima. |
|
15. |
Član vijeća ne smije otkriti odluku vijeća ili njezine dijelove prije njezine objave u skladu s poglavljem 14. |
|
16. |
Član vijeća ni u kojem trenutku ne smije otkrivati teme rasprava vijeća ili stajalište bilo kojeg člana vijeća niti davati izjave o postupcima za koje je imenovan ili o predmetu spora u postupku. |
VI. Troškovi
|
17. |
Svaki član vijeća vodi evidenciju i podnosi konačni obračun vremena provedenog na postupku i svojih troškova, kao i vremena i troškova svojih pomoćnika i administrativnog osoblja. |
|
VII. |
Posrednici |
|
18. |
Ovaj Kodeks ponašanja primjenjuje se mutatis mutandis na posrednike. |
PROTOKOL
O UZAJAMNOJ ADMINISTRATIVNOJ POMOĆI U CARINSKIM PITANJIMA
ČLANAK 1.
Definicije
Za potrebe ovog Protokola:
|
(a) |
„tijelo koje podnosi zahtjev” znači nadležno upravno tijelo koje je stranka imenovala u tu svrhu i koje podnosi zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola; |
|
(b) |
„carinsko zakonodavstvo” znači sve zakonske ili regulatorne odredbe primjenjive na državnom području jedne od stranaka, a koje uređuju uvoz, izvoz i provoz robe i stavljanje robe pod bilo koji carinski režim ili postupak, uključujući mjere zabrane, ograničenja i kontrole; |
|
(c) |
„informacije” znači svi podaci, dokumenti, slike, izvješća, priopćenja ili ovjerene preslike, u bilo kojem formatu, uključujući elektronički, neovisno o tome jesu li obrađene ili analizirane; |
|
(d) |
„postupci kojima se krši carinsko zakonodavstvo” znači svako kršenje ili pokušaj kršenja carinskog zakonodavstva; |
|
(e) |
„osoba” znači svaka fizička ili pravna osoba; |
|
(f) |
„osobni podaci” znači svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu čiji se identitet može utvrditi; |
|
(g) |
„tijelo koje prima zahtjev” znači nadležno upravno tijelo koje je stranka odredila u tu svrhu i koje zaprima zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola. |
ČLANAK 2.
Područje primjene
1. Stranke pomažu jedna drugoj u okviru svojih nadležnosti, na način i pod uvjetima utvrđenima u ovom Protokolu, kako bi osigurale ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, a posebno sprečavanjem, ispitivanjem i borbom protiv kršenja carinskih propisa.
2. Pomoć u carinskim pitanjima, kako je predviđeno ovim Protokolom, odnosi se na svako upravno tijelo jedne od stranaka nadležno za primjenu ovoga Protokola. Takvom pomoći ne dovode se u pitanje odredbe o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima niti obuhvaća informacije prikupljene na temelju ovlaštenja na zahtjev pravosudnog tijela, osim ako to tijelo da svoju suglasnost za prenošenje tih informacija.
3. Ovim Protokolom nije obuhvaćeno pružanje pomoći za nadoknadu carina, poreza ili novčanih kazni.
ČLANAK 3.
Pomoć na zahtjev
1. Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo primatelj zahtjeva dostavlja sve relevantne informacije koje će omogućiti tijelu koje podnosi zahtjev da osigura pravilnu primjenu carinskih propisa, uključujući informacije koje se odnose na radnje, uočene ili planirane, koje predstavljaju ili bi mogle predstavljati kršenje tih carinskih propisa.
2. Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev obavješćuje ga o sljedećem:
|
(a) |
je li roba izvezena iz državnog područja jedne stranke propisno uvezena na državno područje druge stranke, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu; |
|
(b) |
je li roba uvezena na državno područje jedne stranke propisno izvezena iz državnog područja druge stranke, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu. |
3. Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev, u skladu sa svojim zakonskim ili podzakonskim odredbama, poduzima nužne mjere za osiguranje posebnog nadzora:
|
(a) |
nad osobama za koje postoje opravdani razlozi za sumnju da su uključene ili da su bile uključene u radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo; |
|
(b) |
nad robom koja se prevozi ili bi se mogla prevoziti na takav način da postoji osnovana sumnja da se tom robom namjerava koristiti za postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
|
(c) |
nad mjestima na kojima je roba pohranjena ili može biti pohranjena na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da je ta roba namijenjena za upotrebu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; i |
|
(d) |
nad prijevoznim sredstvima koja se rabe ili bi se mogla rabiti na takav način da postoji osnovana sumnja da će se iskoristiti za radnje kojima se krše carinski propisi. |
ČLANAK 4.
Spontana pomoć
Stranke pomažu jedna drugoj, na vlastitu inicijativu i u skladu sa svojim zakonskim ili regulatornim odredbama, ako smatraju da je to neophodno za ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, pružanjem prikupljenih informacija koje se odnose na zaključene, planirane ili tekuće aktivnosti koje jesu ili se čine da jesu postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva i koje bi mogle biti od interesa za drugu stranku. Te informacije posebno se odnose na:
|
(a) |
osobe, robu i prijevozna sredstva; i |
|
(b) |
nova sredstva ili metode koje se koriste u operacijama kojima se krše carinski propisi. |
ČLANAK 5.
Oblik i sadržaj zahtjevâ za pomoć
1. Zahtjevi na temelju ovog Protokola podnose se u pisanom obliku, i to tiskano ili elektronički. Uz njih se prilažu dokumenti potrebni za ispunjenje zahtjeva. U hitnim slučajevima tijelo koje prima zahtjev može prihvatiti i usmene zahtjeve, ali tijelo koje podnosi zahtjev te usmene zahtjeve bez odgode potvrđuje u pisanom obliku.
2. Zahtjevi iz stavka 1. uključuju sljedeće informacije:
|
(a) |
tijelo koje podnosi zahtjev i službenika koji podnosi zahtjev; |
|
(b) |
informacije i/ili vrstu pomoći koje se traže; |
|
(c) |
predmet zahtjeva i razloge za njegovo podnošenje; |
|
(d) |
pravne ili regulatorne odredbe i druge uključene pravne elemente; |
|
(e) |
što točnije i sveobuhvatnije podatke o osobama koje su predmet istraga; |
|
(f) |
sažetak relevantnih činjenica i već poduzetih istražnih aktivnosti; i |
|
(g) |
sve dodatne dostupne pojedinosti kako bi se tijelu koje prima zahtjev omogućilo ispunjenje zahtjeva. |
3. Zahtjevi se podnose na službenom jezikom tijela koje prima zahtjev ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv, pri čemu je engleski jezik uvijek prihvatljiv. Ovaj se uvjet ne odnosi na dokumente koji se prilažu zahtjevu na temelju stavka 1.
4. Ako zahtjev nije u skladu s formalnim zahtjevima navedenima u stavcima od 1. do 3., tijelo koje prima zahtjev može zahtijevati ispravak ili dopunu zahtjeva; u međuvremenu se mogu naložiti mjere predostrožnosti.
ČLANAK 6.
Rješavanje zahtjevâ
1. Kako bi ispunilo zahtjev za pomoć, tijelo koje prima zahtjev, u granicama svojih nadležnosti i raspoloživih sredstava, postupa kao da djeluje za vlastiti račun ili na zahtjev drugog tijela iste stranke dostavljanjem informacija koje već posjeduje, provođenjem odgovarajućih istraga ili organiziranjem njihova provođenja.
2. Stavak 1. odnosi se i na svako drugo tijelo kojem zahtjev upućuje tijelo koje prima zahtjev kad ne može samo djelovati.
3. Postupanje po zahtjevu za pružanje pomoći provodi se u skladu sa zakonskim ili regulatornim odredbama stranke kojoj je upućen zahtjev.
ČLANAK 7.
Oblik prenošenja informacija
1. Tijelo koje prima zahtjev dostavlja rezultate istraga tijelu koje podnosi zahtjev u pisanom obliku zajedno s odgovarajućom dokumentacijom, ovjerenim preslikama ili ostalim. Te se informacije mogu dostaviti u elektroničkom obliku.
2. Izvorni dokumenti šalju se u skladu s pravnim ograničenjima stranaka, i to isključivo na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, ako ovjerene preslike nisu dovoljne. Tijelo koje podnosi zahtjev što prije vraća takve izvorne dokumente.
3. U skladu s odredbama stavka 2. tijelo koje prima zahtjev tijelu koje podnosi zahtjev dostavlja sve informacije o vjerodostojnosti dokumenata koje su izdale ili ovjerile službene agencije na njegovu državnom području kao prilog deklaraciji za robu.
ČLANAK 8.
Prisutnost službenika jedne stranke na državnom području druge stranke
1. Uz suglasnost druge stranke i podložno uvjetima koje je ta stranka utvrdila, propisno ovlašteni službenici jedne stranke mogu biti nazočni kako bi u prostorijama tijela koje prima zahtjev, ili drugog predmetnog tijela iz članka 6. stavka 1. ovog Protokola, dobili informacije povezane s radnjama koje jesu ili bi mogle biti postupci kojima se krši carinsko zakonodavstvo, a koje su za potrebe ovog Protokola potrebne tijelu koje podnosi zahtjev.
2. Službenici jedne stranke, ovlašteni na odgovarajući način, uz suglasnost druge predmetne stranke i podložno uvjetima koje ta druga stranka odredi, mogu biti prisutni tijekom istraga koje se provode na državnom području te druge stranke.
3. Službenici jedne stranke prisutni su na državnom području druge stranke isključivo u savjetodavnoj ulozi. Dok su prisutni na državnom području druge stranke, ti službenici:
|
(a) |
moraju u svakom trenutku moći dostaviti dokaz svoje službene dužnosti; |
|
(b) |
ne nose uniformu ni oružje; i |
|
(c) |
uživaju istu zaštitu kao i službenici druge stranke, u skladu s pravnim i regulatornim odredbama koje se primjenjuju na državnom području druge stranke. |
ČLANAK 9.
Dostava dokumenata i obavješćivanje
1. Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev, u skladu s vlastitim pravnim i regulatornim odredbama koje se primjenjuju na to tijelo, poduzima sve potrebne mjere kako bi adresatu s boravištem odnosno poslovnim nastanom na državnom području tijela koje prima zahtjev dostavio sve dokumente ili ga obavijestio o svim odlukama koje donosi tijelo koje podnosi zahtjev i koje su obuhvaćene područjem primjene ovog Protokola.
2. Zahtjevi za dostavu dokumenata ili obavijesti o odlukama iz stavka 1. dostavljaju se u pisanom obliku na službenom jeziku tijela koje prima zahtjev ili na jeziku koji je prihvatljiv tom tijelu.
ČLANAK 10.
Automatska razmjena informacija
1. Stranke mogu u okviru uzajamnog aranžmana u skladu s člankom 15. ovog Protokola:
|
(a) |
automatski razmjenjivati informacije obuhvaćene ovim Protokolom; |
|
(b) |
razmjenjivati posebne informacije prije dolaska pošiljki na državno područje druge stranke. |
2. Kako bi provele razmjene iz stavka 1., stranke će utvrditi dogovore o vrsti informacija koje žele razmjenjivati te o obliku i učestalosti prijenosa.
ČLANAK 11.
Izuzeci od obveze pružanja pomoći
1. Pomoć se može odbiti ili može podlijegati ispunjavanju određenih uvjeta ili zahtjeva u slučajevima kad jedna stranka smatra da bi pomoć u skladu s ovim Protokolom:
|
(a) |
vjerojatno narušila suverenitet Kirgiske Republike ili države članice Europske unije od koje je pomoć zatražena prema ovomu Protokolu; |
|
(b) |
mogla dovesti u pitanje javni poredak, sigurnost ili ostale bitne interese, posebno u slučajevima iz članka 12. stavka 5. ovog Protokola; ili |
|
(c) |
povrijediti industrijsku, trgovačku ili poslovnu tajnu. |
2. Tijelo koje prima zahtjev može odgoditi pružanje pomoći ako bi takva pomoć ometala istrage, progone ili postupke koji su u tijeku. U tom slučaju tijelo koje prima zahtjev savjetuje se s tijelom koje podnosi zahtjev kako bi utvrdilo može li se pomoć pružiti podložno onim rokovima ili uvjetima koje bi moglo zahtijevati tijelo koje prima zahtjev.
3. Ako tijelo koje podnosi zahtjev traži pomoć koju ne bi moglo samo pružiti da se to od njega zatraži, ono na to upozorava u svojem zahtjevu. Tada tijelo koje prima zahtjev odlučuje kako postupiti prema tom zahtjevu.
4. U slučajevima iz stavaka 1. i 2. tijelo koje prima zahtjev o svojoj odluci i razlozima za nju mora bez odgode obavijestiti tijelo koje podnosi zahtjev.
ČLANAK 12.
Razmjena informacija i povjerljivost
1. Informacije dobivene na temelju ovog Protokola upotrebljavaju se samo za potrebe ovog Protokola koji se ovdje utvrđuje.
2. Upotreba informacija dobivenih u okviru ovog Protokola u pravosudnim ili upravnim postupcima pokrenutima u pogledu operacija kojima se krše carinski propisi smatra se upotrebom za potrebe ovog Protokola. Stoga stranke mogu upotrijebiti dobivene informacije i dokumente u koje su imale uvid u skladu s odredbama ovog Protokola kao dokaz u evidenciji dokaza, izvješća i svjedočenja te u postupcima i optužbama pred sudovima. Tijelo koje prima zahtjev može dostavljanje informacija ili dopuštanje pristupa dokumentima uvjetovati obavješćivanjem o takvoj upotrebi.
3. Ako jedna stranka želi upotrijebiti te informacije dobivene na temelju ovog Protokola u druge svrhe, potrebna joj je prethodna pisana suglasnost tijela koje je dostavilo te informacije. Takva upotreba tada podliježe svim ograničenjima koja propiše to tijelo.
4. Sve informacije koje su na bilo koji način dostavljene u skladu s ovim Protokolom povjerljive su ili ograničene prirode, u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju na državnom području svake stranke. Te su informacije obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne i uživaju zaštitu koja je za slične informacije utvrđena odgovarajućim zakonima i drugim propisima stranke koja ih je primila. Stranke jedna drugoj dostavljaju informacije o svojim primjenjivim zakonima i drugim propisima.
5. Osobni podaci mogu se prenositi samo u skladu s pravilima o zaštiti podataka stranke koja dostavlja podatke. Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o relevantnim pravilima o zaštiti podataka i, prema potrebi, poduzima sve potrebne mjere kako bi postigla dogovor o dodatnoj zaštiti.
ČLANAK 13.
Vještaci i svjedoci
Službenik tijela koje prima zahtjev može biti ovlašten da, u okviru danog ovlaštenja, vještači ili svjedoči u sudskim ili upravnim postupcima koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovim Protokolom te da dostavi predmete, dokumente ili njihove ovjerene preslike, ako su potrebni za postupke. U zahtjevu za vještačenje ili svjedočenje mora biti jasno naznačeno pred kojim se sudskim ili upravnim tijelom službenik mora pojaviti, radi kojeg predmeta i na temelju kojeg naslova ili kvalifikacije će službenik biti ispitivan.
ČLANAK 14.
Troškovi pružanja pomoći
1. Podložno stavcima 2. i 3. stranke se odriču svih međusobnih potraživanja nadoknade troškova nastalih tijekom provedbe ovog Protokola.
2. Troškove i naknade koji se isplaćuju vještacima, svjedocima, usmenim i pismenim prevoditeljima, osim zaposlenika javnih službi, prema potrebi snosi stranka koja podnosi zahtjev.
3. Ako izvršenje zahtjeva zahtijeva izvanredne troškove, stranke utvrđuju uvjete pod kojima se zahtjev treba izvršiti te tko snosi troškove njegova izvršenja.
ČLANAK 15.
Provedba
1. Provedba ovog Protokola povjerava se, s jedne strane, carinskim tijelima Kirgiske Republike i, s druge strane, nadležnim službama Europske komisije i carinskim tijelima država članica Europske unije. Oni donose odluke o svim praktičnim mjerama i postupcima potrebnima za provedbu ovog Protokola, uzimajući u obzir primjenjive zakone i druge propise, posebno u području zaštite osobnih podataka.
2. Stranke, prema potrebi, obavješćuju jedna drugu te se međusobno savjetuju o detaljnim provedbenim mjerama koje donosi jedna od stranaka u skladu s odredbama ovog Protokola, posebno u pogledu propisno ovlaštenih službi i službenika koji su određeni kao nadležni za slanje i primanje obavijesti predviđenih u ovom Protokolu.
3. U Europskoj uniji ovaj Protokol ne utječe na razmjenu bilo kojih informacija dobivenih u okviru ovog Protokola među nadležnim službama Europske komisije i carinskim tijelima država članica Europske unije.
ČLANAK 16.
Drugi sporazumi
Ovaj Protokol ima prednost pred bilo kojim bilateralnim sporazumom o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima između pojedinih država članica Europske unije i Kirgiske Republike u mjeri u kojoj ti sporazumi nisu u skladu s ovim Protokolom.
ČLANAK 17.
Savjetovanja
Stranke se međusobno savjetuju o pitanjima koja se odnose na tumačenje i provedbu ovog Protokola u okviru Odbora za suradnju osnovanog na temelju članka 311. ovog Sporazuma.
ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2024/2141/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)