(1)

Uredbom (EU, Euratom) 2022/2434 Europskog parlamenta i Vijeća (2) diversificirana strategija financiranja uvedena je kao jedinstvena metoda financiranja za provedbu operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje provodi Komisija u Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046. Diversificirana strategija financiranja, osim u propisno opravdanim slučajevima, primjenjuje se na programe financijske pomoći za koje su temeljni akti stupili na snagu 9. studenog 2022. ili nakon tog datuma.

(2)

Komisija bi trebala uspostaviti potrebne mehanizme za provedbu diversificirane strategije financiranja. Za primjenu diversificirane strategije financiranja potrebno je donijeti skup pravila kako bi se utvrdila raspodjela odgovarajućih troškova u relevantne programe financijske pomoći, čime se svi troškovi Unije povezani s financijskom pomoći zaračunavaju korisniku primitaka dobivenih operacijama uzimanja zajmova.

(3)

Metodologija za raspodjelu troškova povezanih s provedbom diversificirane strategije financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU (NGEU) [prvi je put] utvrđena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/1095 (3). Provedbenom odlukom Komisije (EU, Euratom) 2022/2545 (4) ti su mehanizmi prošireni na sve operacije uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje se ciljanim prilagodbama metodologije raspodjele troškova provode u okviru diversificirane strategije financiranja na temelju članka 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(4)

Obvezu pokrivanja troškova financijske pomoći trebali bi dalje imati korisnici financijske pomoći, u skladu s člankom 220. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i proračunskim načelima dobrog financijskog upravljanja i ravnoteže. Sve bi troškove trebali snositi korisnici na temelju jedinstvene metodologije za raspodjelu troškova kojom se osigurava transparentna i proporcionalna raspodjela troškova.

(5)

Metodologija za raspodjelu troškova trebala bi spriječiti unakrsno subvencioniranje troškova među kategorijama korisnika. Troškovi zajmova trebali bi se u potpunosti pripisati korisnicima tih zajmova, a troškovi bespovratnih sredstava, ako je primjenjivo, općem proračunu Unije, i to na temelju stvarnih troškova nastalih pri prikupljanju i isplati odgovarajućeg udjela primitaka različitim korisnicima. Metodologijom bi se trebali obuhvatiti svi troškovi Unije nastali operacijama uzimanja zajmova i upravljanja dugom, uključujući sve administrativne troškove, te bi se trebalo osigurati da se za svaku isplatu izračunaju različite kategorije troškova.

(6)

Kako bi se osiguralo pravedno i jednako postupanje prema korisnicima, trebalo bi primijeniti zajedničku i jedinstvenu metodologiju za troškove primjenjivu na sve vrste isplata, osobito one koje se vraćaju iz općeg proračuna Unije i one koje su vratili korisnici. Troškove treba pripisati korisnicima na temelju udjela primitaka.

(7)

U toj metodologiji raspodjele troškova trebalo bi razlikovati tri kategorije troškova: troškove financiranja, troškove upravljanja likvidnošću i administrativne troškove. Troškovi financiranja proizlaze iz kamata i drugih naknada koje Komisija treba platiti za različite izdane instrumente kojima se financiraju predmetne isplate. Troškovi upravljanja likvidnošću nastaju zbog izdavanja i privremenog držanja iznosa na računima likvidnosti kao pričuve za podmirivanje budućih plaćanja. Ti tekući operativni režijski troškovi važni su za diversificiranu strategiju financiranja i trebali bi se pravedno raspodijeliti među svim korisnicima. Treća kategorija troškova su administrativni troškovi održavanja tehničkih i operativnih kapaciteta za provedbu diversificirane strategije financiranja koji su izravna posljedica provedbe diversificirane strategije financiranja.

(8)

Ako programi financijske pomoći, koji se financiraju u okviru diversificirane strategije financiranja, imaju različito trajanje i strukturu od NGEU-a i zajmova na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća (5), primjereno je pružiti dodatnu fleksibilnost izmjenom metodologije raspodjele troškova. Provedbenom odlukom (EU, Euratom) 2022/2545 predviđa se preispitivanje primjerenosti troškovne metodologije NGEU-a u slučaju donošenja novih programa financijske pomoći različitog trajanja i strukture.

(9)

Kako bi se dobila željena fleksibilnost, metodologija raspodjele troškova trebala bi uključivati koncept programskih odjeljaka za organizaciju i praćenje dodjele isplata i povezanih instrumenata financiranja po programu. To bi omogućilo da se instrumenti financiranja dodijele prema financijskim obilježjima pojedinog programa i da se obvezama prilagođeno upravlja ovisno o odgovarajućem odabiru dospijeća. Uvođenjem programskog odjeljaka izbjeglo bi se unakrsno subvencioniranje troškova među programima.

(10)

To bi trebalo biti u skladu i s okvirom sustava upravljanja uspostavljenog Provedbenom odlukom Komisije (EU, Euratom) 2023/2825 (6), kojom se predviđa da se dodjela instrumenata financiranja programima određuje s obzirom na odgovarajuće ciljeve dospijeća i posebna ograničenja različitih programa.

(11)

Prosječni cilj dospijeća i okvirne iznose operacija financiranja trebalo bi utvrditi po programu u odlukama o planu financiranja donesenima na temelju članka 4. Provedbene odluke (EU, Euratom) 2023/2825. Ciljevi utvrđeni po programu, u okviru ukupnih ograničenja utvrđenih godišnjom odlukom o uzimanju zajmova, pružaju neobvezujuće smjernice u pogledu razina koje treba postići na kraju razdoblja financiranja, pod pretpostavkom da potrebe za financiranjem ostanu nepromijenjene. Tijekom razdoblja izrade programskog ili vremenskog odjeljka ponderirano prosječno dospijeće instrumenata financiranja po programu može se razlikovati od cilja postavljenog za kraj razdoblja. Komisija bi tijekom relevantnih šestomjesečnih razdoblja trebala instrumente financiranja dodijeliti različitim odjeljcima, uzimajući u obzir preostale transakcije uzimanja zajmova planirane za ostatak razdoblja financiranja. Time bi Komisija trebala što bolje osigurati pravedno postizanje tijekom cijelog razdoblja financiranja različitih prosječnih ciljeva dospijeća za svaki program financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i bespovratnu potporu na temelju članka 5. stavka 1. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (7). Pri izvršavanju operacija uzimanja zajmova Komisija bi trebala prednost dati postizanju najpovoljnijih uvjeta i smatrati sekundarnim ciljem pravedno postizanje odgovarajućih ciljeva prosječnog dospijeća u svim programskim odjeljcima na razini dodjele sredstava. Komisija bi trebala redovito ažurirati i pratiti postizanje takvih ciljeva.

(12)

Programski odjeljak trebalo bi uspostaviti nakon stupanja na snagu svakog novog programa financijske pomoći koji će se financirati transakcijama provedenima u okviru diversificirane strategije financiranja. Programski odjeljci trebali bi biti namijenjeni jednom ili više korisnika, ovisno o tome je li temeljnim aktom programa dopušten samo jedan ili više korisnika financijske pomoći.

(13)

Kad je riječ o programima kojima se financijska pomoć može dodijeliti više korisnika, isplate i povezani instrumenti financiranja u okviru namjenskog programskog odjeljka trebali bi se dodatno podijeliti u vremenske odjeljke kako bi trošak financiranja naplaćen za isplatu tog korisnika bio usko povezan s prevladavajućim tržišnim stopama u trenutku isplate. Trošak financiranja stabilizira se pri zatvaranju vremenskog odjeljka.

(14)

Programski odjeljak programa financijske pomoći namijenjenog za jednog korisnika ne treba se dijeliti na vremenske odjeljke jer svi troškovi pripadaju istom korisniku.

(15)

Dodavanje programskih odjeljaka na temelju ove Odluke ne bi trebalo utjecati na postojeću raspodjelu troškova programa na koji se već primjenjuje postojeća metodologija raspodjele troškova. Za to bi isplate izvršene prije stupanja na snagu ove Odluke, u okviru NGEU-a, Uredbe (EU) 2022/2463 ili programa CAM koji je bio na snazi prije njezina stupanja na snagu te instrumente financiranja koji su već dodijeljeni postojećim vremenskim odjeljcima na temelju Provedbene odluke (EU, Euratom) 2022/2545, trebalo objediniti u namjenski programski odjeljak postojećeg programa s vremenskim odjeljcima. Takav programski odjeljak postojećeg programa trebao bi uključivati sve vremenske odjeljke koji su već uspostavljeni za financiranje tih programa, kao i sve buduće isplate i povezane instrumente financiranja povezane s tim programima. Tako novi pristup neće utjecati na raspodjelu troškova Komisije na temelju postojeće metodologije raspodjele.

(16)

Troškovi financiranja koji proizlaze iz transakcija uzimanja zajmova trebali bi se izračunati na temelju troškova koji proizlaze iz svih operacija uzimanja zajmova u programskom odjeljku i, u slučaju programa s više korisnika, u svim odgovarajućim vremenskim odjeljcima. Korisnike zajmova ili, kad je riječ o vanjskim namjenskim prihodima u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 (8), opći proračun Unije trebalo bi jednako teretiti kad se troškovi dodjeljuju korisnicima iz istog odjeljka. Tom se metodom utvrđivanja troškova tijekom trajanja programskog ili vremenskog odjeljka izbjegava proizvoljnost „u danom trenutku” koje su karakterizirale tradicionalnu uzajamnu metodu (back-to-back), u kojoj su troškovi korisnika odgovarali uvjetima postignutima na dan uzimanja zajma.

(17)

Programski odjeljak trebao bi biti aktivan tijekom cijelog razdoblja isplate namjenskog programa. U programskom odjeljku za više korisnika uvijek bi trebao biti aktivan samo jedan vremenski odjeljak. Uspostavljeni vremenski odjeljci u pravilu bi trebali trajati šest mjeseci od 1. siječnja ili 1. srpnja. Prvi vremenski odjeljak programskog odjeljka postojećeg programa trebao bi trajati od 1. lipnja do 31. prosinca 2021. u skladu s vremenskim okvirom za pokretanje operacija financiranja u okviru NGEU-a. U pravilu bi prvi odjeljak određenog programa trebalo uspostaviti u razdoblju izvršenja prve isplate. Svaki vremenski ili programski odjeljak trebao bi ostati aktivan sve dok iznos dugoročnog financiranja koji mu je dodijeljen ne odgovara iznosu isplata. Međutim, u slučaju neusklađenosti na kraju šestomjesečnog razdoblja, vremenski odjeljak trebao bi ostati aktivan sve dok iznos isplata i dugoročno financiranje ne budu usklađeni. U tom bi slučaju trebalo moći privremeno dalje dodjeljivati isplate aktivnom vremenskom odjeljku, a instrumente financiranja sljedećem vremenskom odjeljku.

(18)

Iako trošak financiranja može varirati tijekom razdoblja u kojem je programski ili, ako je primjenjivo, vremenski odjeljak aktivan zbog različitih uvjeta financiranja izvan Komisijine kontrole, Komisija bi trebala upravljati operacijama uzimanja zajmova i upravljanja dugom kako bi svaki programski i, ako je primjenjivo, vremenski odjeljak slično ostvario svoj cilj dospijeća, uvijek dajući prednost postizanju najpovoljnijih uvjeta u svim programima.

(19)

Komisijina strategija financiranja omogućuje bolje upravljanje kamatnim i drugim financijskim rizicima. Iako se očekuje da će kamatne stope koje se naplaćuju korisnicima zajmova biti stabilne, možda će ih periodično i u neznatnom obujmu trebati preračunati kad bude trebalo zamijeniti instrumente dugoročnog financiranja koji dospijevaju. Ako je to opravdano, Komisija će izgraditi svoje kapacitete za primjenu izvedenica (kao što su ugovori o razmjeni) pri upravljanju preostalim kamatnim rizikom i korisnicima ponuditi mogućnost kredita s fiksnom kamatnom stopom. Troškove tog instrumenta s fiksnom kamatnom stopom trebali bi u potpunosti i isključivo snositi korisnici koji budu koristili tu mogućnost.

(20)

Iznosi isplata u programskom ili, ako je primjenjivo, vremenskom odjeljku trebali bi biti jednaki iznosu instrumenata dugoročnog financiranja koji se pripisuju tom programskom ili vremenskom odjeljku. U većini odjeljaka programa za više korisnika isplate primitaka trebalo bi izvršiti i pripisati istom vremenskom odjeljku u kojem su izdani instrumenti dugoročnog financiranja korišteni za njihovo prikupljanje. Međutim, nepredviđena kašnjenja pri isplatama mogu dovesti do situacija u kojima su ostvareni primici od dugoročnog financiranja, ali se ne mogu isplatiti kako je prvotno planirano. Tu bi mogućnost trebalo uzeti u obzir pri dodjeli isplata različitim vremenskim odjeljcima.

(21)

U prethodnom vremenskom odjeljku trebalo bi moći pokriti potrebe za isplatama koje će nastati u ranoj fazi sljedećeg vremenskog odjeljka. Kako bi se pripremilo na takve situacije i osiguralo financiranje po povoljnim uvjetima, trebalo bi moći dodijeliti instrumente dugoročnog financiranja sljedećem vremenskom odjeljku.

(22)

Mogućnost upravljanja likvidnošću operacija financiranja pristupom kratkoročnom pozajmljivanju i držanjem gotovine u bonitetne svrhe središnja je i ključna značajka diversificirane strategije financiranja. Upravljanje likvidnošću Komisiji bi trebalo omogućiti da ispuni sve potrebe za plaćanjima i prilagodi izdavanja tržišnim uvjetima. Primjereno je utvrditi metode za izračun troškova povezanih s upravljanjem likvidnošću iz članaka 6. i 8. Provedbene odluke (EU, Euratom) 2023/2825. Trebali bi uključivati troškove izdavanja instrumenata kratkoročnog financiranja, uz privremeno držanje određenih primitaka na računu likvidnosti kako bi se zajamčila sposobnost izvršavanja svih plaćanja na zahtjev te upravljanje kamatnim i drugim financijskim rizicima. Troškovi nastali u vezi s otkupom i/ili držanjem vlastitih obveznica za potrebe upravljanja likvidnošću također bi trebalo smatrati troškovima upravljanja likvidnošću. Ovom bi se Odlukom trebala uspostaviti osnova za izračun tih troškova likvidnosti te njihovo pošteno i pravedno zaračunavanje svim relevantnim korisnicima primitaka tijekom predmetne godine.

(23)

Operacije upravljanja likvidnošću trebale bi pomoći u smanjenju troškova upravljanja likvidnošću koji mogu nastati držanjem gotovine u bonitetne svrhe. Povrat ulaganja likvidnosne imovine od osiguranih ili neosiguranih transakcija na tržištu novca trebao bi obuhvaćati dnevnu kamatu u odnosu na svaku transakciju i potencijalnu naknadu za trgovanje ili ažio/disažio. Povrat ulaganja od tih operacija trebao bi biti zbroj troškova izdavanja i držanja takve likvidnosti, a svaki povrat ulaganja takve imovine trebao bi se tromjesečno pripisivati nepodmirenim isplatama na proporcionalnoj osnovi.

(24)

Isplate veće od iznosa instrumenata dugoročnog financiranja raspodijeljene u odgovarajući programski ili, ako je primjenjivo, vremenski odjeljak ili plaćanja kamata mogu dovesti do manjka likvidnosti u tom odjeljku. Isplate manje od iznosa instrumenata dugoročnog financiranja raspodijeljene u odgovarajući programski ili, ako je primjenjivo, vremenski odjeljak ili povrat sredstava mogu dovesti do viška likvidnosti. Kompenzacija tih viškova ili manjkova likvidnosti neizbježan su zahtjev provedbe diversificirane strategije financiranja. Te troškove ne bi trebali snositi odgovarajući odjeljci, nego bi ih trebalo izdvojiti i njima upravljati kao odvojenim režijskim troškovima upravljanja likvidnošću. Ovom bi Odlukom trebalo uspostaviti mehanizam razdvajanja troškova koji proizlaze iz manjka ili viška likvidnosti kako bi se mogli apsorbirati u širem programu financiranja u obliku troškova upravljanja likvidnošću. Komisija bi trebala koristiti odjeljak za upravljanje likvidnošću kako bi sva pozitivna ili negativna gotovinska salda u programskim odjeljcima s jednim korisnikom ili vremenskim odjeljcima s više korisnika uskladila s ukupnim iznosom isplata.

(25)

Za provedbu diversificirane strategije financiranja potrebno je izgraditi nove kapacitete kako bi se stekao najpovoljniji pristup tržištima kapitala te osiguralo kontinuirano i učinkovito održavanje takve infrastrukture. To uključuje troškove za održavanje računa likvidnosti, stjecanje kapaciteta za vođenje dražbi kratkoročnih i dugoročnih obveznica EU-a te za uvođenje novih internih kapaciteta za obradu podataka. Troškove koji izravno proizlaze iz provedbe operacija uzimanja zajmova i isplate trebalo bi tretirati kao režijske troškove u kojima se razlikuju troškovi povezani s uspostavom te održavanjem infrastrukture za uzimanje zajmova i plaćanje. Ti bi troškovi trebali biti obuhvaćeni troškovima usluge za administrativne režijske troškove.

(26)

Troškovi usluge za administrativne režijske troškove obuhvaćaju sve izravne administrativne troškove nastale provedbom diversificirane strategije financiranja. Riječ je o troškovima uspostave, koji su povezani s jednokratnim troškovima izgradnje operativnih kapaciteta, ili o periodičnim troškovima koji su neizbježni troškovi, a u okviru diversificirane strategije financiranja mogu se izravno pripisati operacijama uzimanja zajmova i upravljanja dugom te nastaju tijekom vremena. Periodični troškovi su redoviti godišnji troškovi koji se zaračunavaju za isplate izvršene u određenoj godini, a troškove uspostave trebalo bi pripisati kao jednokratne troškove.

(27)

Troškovi povezani s uspostavom i izgradnjom kapaciteta tih operacija nastali su od 2021. i već su pripisani korisnicima programa financijske potpore u okviru NGEU-a putem posebnih režijskih troškova uspostave. Stoga korisnici drugih programa financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 ne bi trebali snositi troškove povezane s tom izgradnjom kapaciteta, nego samo buduće rashode povezane s održavanjem ili daljnjim razvojem te infrastrukture. Udio administrativnih troškova u programima financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, izvan NGEU-a, trebalo bi utvrditi na temelju udjela programa u primicima ostvarenima primjenom diversificirane strategije financiranja tijekom godine u kojoj su nastali relevantni administrativni troškovi.

(28)

Administrativne troškove uključene u troškove usluge za administrativne režijske troškove trebalo bi ograničiti na zatvoreni popis prihvatljivih troškova izravno povezanih s diversificiranom strategijom financiranja. Ugovorne naknade za zapošljavanje vanjskih savjetnika na popisu su prihvatljivih administrativnih rashoda na temelju sporazuma postignutih u kontekstu godišnjeg proračuna za 2023. Prije donošenja ove Odluke nadležna tijela država članica obaviještena su o proširenju popisa prihvatljivih administrativnih rashoda. Ukupni troškovi usluge za administrativne režijske troškove čine vrlo ograničen udio ukupnih troškova operacija diversificirane strategije financiranja.

(29)

Postupak izdavanja računa ex post osmišljen je kako bi se osigurala naplata troškova u sljedećoj godini i do trenutka kad troškova nastalih operacijama uzimanja zajmova, upravljanja dugom i plaćanja u okviru diversificirane strategije financiranja više ne bude.

(30)

Unija iznimno može snositi troškove kamata i administrativne troškove povezane s uzimanjem i davanjem zajmova, kao što su zajmovi za financijsku pomoć Ukrajini odobreni na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 i Uredbe (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 potrebna sredstva osiguravaju se doprinosima država članica u skladu s člankom 5. stavkom 1. te uredbe ako se ti troškovi ne pokrivaju drugim sredstvima. U tom slučaju izdavanje računa za troškove trebalo bi uskladiti s izdavanjem računa za troškove koji se odnose na isplate u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094 i grupirati ih po tromjesečjima.

(31)

Komisija bi trebala izdati potvrdu za svaku isplatu, uključujući bespovratnu potporu u smislu članka 2. stavka 2. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) 2020/2094, povratnu potporu državama članicama u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2020/2094 i zajmove državi članici ili trećoj zemlji u skladu s programima financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(32)

Zajmovi u okviru diversificirane strategije financiranja trebali bi se provoditi po usklađenim financijskim uvjetima (profil dospijeća i otplate) za svaku isplatu koja pripada istom programu pomoći, pod uvjetom da su usklađeni s diversificiranom strategijom financiranja. Kad je riječ o bespovratnoj potpori, potvrda bi trebala biti glavni potporni element na temelju kojeg se određuju ti financijski uvjeti za opći proračun Unije. U potvrdi se troškovi utvrđuju na temelju predmetnih financijskih uvjeta. Ti bi uvjeti trebali uključivati datum isplate, iznos financijske potpore, datum plaćanja troškova financiranja i datum dospijeća. Potvrda je ključna osnova za proračunsko planiranje, financijske postupke i obračun bespovratnih potpora EU-a.

(33)

U sporazumima o zajmu trebalo bi upućivati na ovu Odluku za metodu izračuna i naplate troškova zajmova.

(34)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati na sve transakcije uzimanja zajmova i isplate u okviru programa NGEU, uključujući transakcije izvršene prije njezina stupanja na snagu.

(35)

Budući da, među ostalim prioritetima politike, u srpnju 2024. postoji hitna potreba za pružanjem na najprikladniji i najpovoljniji način financijske pomoći Ukrajini u okviru Instrumenta za Ukrajinu, ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu,