(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. studenog 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom titanijeva dioksida („TiO2”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „Kina” ili „NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 29. rujna 2023. podnijela Europska ad hoc koalicija za titanijev dioksid (European Titanium Dioxide Ad Hoc Coalition) („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime industrije titanijeva dioksida Europske unije („industrija Unije”) (TiO2) u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su bili dostatni za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/1617. (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i udruženja koja ih zastupaju, tijela Narodne Republike Kine, poznate uvoznike, trgovce i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Nekoliko je strana dostavilo primjedbe na pokretanje postupka. Primjedbe su se odnosile na opseg proizvoda, navodnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije, ciljnu dobit primijenjenu u izračunima štete, uzročno-posljedičnu vezu, interes Unije. Sve su te primjedbe razmotrene u nastavku u odgovarajućim odjeljcima ove Uredbe.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju količine proizvedenih i prodanih proizvoda, uzimajući u obzir geografsku lokaciju društava. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Udio proizvođača iz Unije u uzorku u ukupnoj proizvodnji u Uniji iznosio je 50 %, a u prodaji nepovezanim kupcima u Uniji 65 %. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu primljene nikakve primjedbe o uzorku proizvođača iz Unije. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(12)

Ukupno je 29 proizvođača izvoznika u NRK-u dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od sedam društava koja pripadaju dvjema zasebnim grupama na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu.

(13)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima NRK-a. Nisu primljene nikakve primjedbe na odabir uzorka.

(14)

Dva proizvođača izvoznika iz NRK-a izrazila su interes za podnošenje zahtjeva za pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Međutim, proizvođači koji su taj zahtjev podnijeli nisu ispunili posebni upitnik za proizvođače izvoznike u roku navedenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga naposljetku nije primljen ni jedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

(15)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku te poznatim uvoznicima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(16)

Komisija je osim toga Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(17)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(18)

Komisija je primila odgovore na upitnike od triju proizvođača iz Unije u uzorku, dviju grupa kineskih proizvođača izvoznika i šest korisnika. Komisija nije primila odgovor na upitnik od kineske vlade.

(19)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođači izvoznici iz NRK-a:

(20)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(21)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jest titanijev dioksid, s kemijskom formulom TiO2, u svim oblicima, kao titanijevi oksidi ili u pigmentima i pripravcima na osnovi titanijeva dioksida, s masenim udjelom titanijeva dioksida 80 % i većim, računano na suhu tvar, koji ima sve vrste veličina čestica, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2823 00 00 i 3206 11 00 (oznake TARIC 2823000010 i 2823000030) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(22)

Titanijev dioksid razvrstan je u registarske brojeve iz međunarodnog registra kemikalija (CAS RN) 12065-65-5 i 13463-67-7 („proizvod iz ispitnog postupka”).

(23)

Titanijev dioksid je kemijski proizvod u obliku finog bijelog praha. Upotrebljava se u brojnim industrijskim proizvodima i robi široke potrošnje, kao što su boje, premazi, papir, plastika, guma, tekstili, farmaceutski proizvodi. Titanijev dioksid izvrsno raspršuje svjetlost, pa se zato koristi kad treba postići intenzivnu neprozirno bijelu boju.

(24)

Predmetni proizvod jest proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a.

(25)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(26)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(27)

Nekoliko strana iznijelo je tvrdnje o opsegu proizvoda u roku za podnošenje takvih tvrdnji.

(28)

Prvo je jedan korisnik, Schulman Plastics SAS („Schulman Plastics”), zatražio da se opseg proizvoda proširi na proizvod pod nazivom „bijeli masterbatch”.

(29)

Drugo, jedan korisnik, društvo Akzo Nobel Sourcing B.V. („AkzoNobel”), tvrdio je da bi trebalo izmijeniti strukturu kontrolnog broja proizvoda („PCN”).

(30)

Treće, jedan korisnik, društvo Munksjö Paper AB („Munksjö”), tvrdio je da definicija proizvoda nije jasna i zatražio je od Komisije da pojasni je li takozvani titanijev dioksid za laminiranje, tj. posebna vrsta titanijeva dioksida koja se upotrebljava u proizvodnji laminiranog papira („titanijev dioksid za laminiranje”), obuhvaćen opsegom proizvoda. Društvo Munksjö naknadno je zamijenilo taj zahtjev novim, u kojem je od Komisije zatražilo da isključi titanijev dioksid za laminiranje iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka ili da ga izuzme od antidampinških pristojbi u okviru postupka uporabe u posebne svrhe predviđenog u članku 254. Carinskog zakonika Unije („Zakonik”) (5). Društvo Munksjö podnijelo je potonji zahtjev s drugim korisnikom, društvom Felix Schoeller GmbH & Co. KG („Felix”).

(31)

Četvrto, jedan korisnik, društvo Treibacher Industrie AG („Treibacher”), zatražio je da se titanijev dioksid čistoće 99,9 % ili veće isključi iz opsega proizvoda.

(32)

Naposljetku, dva korisnika, društva Flint Group GmbH („Flint”) i Sun Chemical Ltd. („Sun Chemical”), zasebno su zatražila da se posebna vrsta titanijeva dioksida koja se upotrebljava isključivo kao pigment u proizvodnji tinte u grafičkoj industriji („grafički titanijev dioksid”) isključi iz opsega proizvoda. Društvo Flint dodatno je zatražilo da se umjesto toga grafički titanijev dioksid izuzme od antidampinških pristojbi u okviru postupka uporabe u posebne svrhe predviđenog u članku 254. Zakonika.

(33)

Osim toga, Komisija nije razmotrila zahtjeve za isključenje proizvoda nekoliko strana jer su upućeni nakon roka za podnošenje tvrdnji o opsegu proizvoda. Ti su se zahtjevi odnosili na nepremazani titanijev dioksid za nebijele pigmente i titanijev dioksid za prehrambene namjene. I Konfederacija europskih industrija papira („CEPI”) zatražila je da se titanijev dioksid za laminiranje isključi iz opsega proizvoda nakon što je istekao rok za podnošenje tvrdnji. Osim toga, društvo AkzoNobel u svojem je odgovoru na upitnik nakon isteka roka za podnošenje tvrdnji o opsegu proizvoda podnio zahtjev za isključenje titanijeva dioksida koji se proizvodi kloridnim postupkom.

(34)

Društvo Schulman Plastics tvrdilo je da bi opseg proizvoda trebalo proširiti tako da obuhvaća „bijeli masterbatch” (trenutačno razvrstan u oznaku TARIC 3206190090). Bijeli masterbatch je koncentrirana smjesa osnovnih elemenata kao što su pigmenti, bojila, nosači bojila, dispergenti i aditivi. Ti se elementi oblažu termoreaktivnom smolom, a zatim se hlade i režu u granule, koje se upotrebljavaju za bojenje ili poboljšanje svojstava plastike. Titanijev dioksid važan je bijeli pigment u sastavu bijelog masterbatcha jer je tvar koja plastici daje bijelu boju. Društvo Schulman Plastics zato je tvrdilo da će povećanje troškova uvoza titanijeva dioksida u Uniju zbog antidampinških pristojbi dovesti do preusmjeravanja kineskog titanijeva dioksida u proizvodnju bijelog masterbatcha u Kini. Time bi se pak dodatno povećala količina (dampinškog) uvoza jeftinijeg bijelog masterbatcha iz Kine u Uniju, kojem proizvođači bijelog masterbatcha iz Unije ne bi mogli učinkovito konkurirati.

(35)

Na temelju dokaza prikupljenih tijekom ispitnog postupka i opisa bijelog masterbatcha koji je dostavilo društvo Schulman Plastics, Komisija je napomenula da se proizvod iz ispitnog postupka, kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka i u prethodnoj uvodnoj izjavi 21., koristi kao sirovina u proizvodnji bijelog masterbatcha, zbog čega je bijeli masterbatch proizvod na kraju proizvodnog lanca proizvoda iz ispitnog postupka. To dodatno potvrđuje činjenica da je Schulman Plastics Komisiji dostavio upitnik za korisnike u kojem je dodatno pojasnio da je proizvod iz ispitnog postupka jedna od glavnih sirovina koju to društvo koristi u proizvodnji bijelog masterbatcha.

(36)

Pritužba zbog toga nije mogla sadržavati dokaze koji bi Komisiji omogućili da procijeni ima li naznaka dampinga i povezane štete uzrokovane uvozom bijelog masterbatcha podrijetlom iz Kine jer bi za izračun uobičajene vrijednosti za bijeli masterbatch bile potrebne referentne vrijednosti za sirovine koje se razlikuju od sirovina koje se koriste za proizvod iz ispitnog postupka kako je trenutačno definiran. Opseg ovog ispitnog postupka stoga se nije mogao proširiti na bijeli masterbatch, a svaki navodni damping i posljedična šteta nanesena proizvođačima bijelog masterbatcha u Uniji trebali bi se utvrditi u zasebnom antidampinškom ispitnom postupku.

(37)

Stoga je Komisija odbila zahtjev za proširenje opsega ovog ispitnog postupka na bijeli masterbatch.

(38)

Društvo AkzoNobel tvrdilo je da bi strukturu PCN-a koju je Komisija utvrdila za ovaj ispitni postupak trebalo proširiti za dodatno polje kako bi se uzela u obzir površinska obrada različitih vrsta titanijeva dioksida zbog sljedećih razloga: i. većina vrsta titanijeva dioksida dostupnog na tržištu uključuje neki oblik površinske obrade; ii. takva površinska obrada utječe na učinkovitost titanijeva dioksida u različitim primjenama; i iii. proizvođači navode površinsku obradu na tehničkim listovima za vrste titanijeva dioksida koje proizvode i prodaju. Osim toga, AkzoNobel tvrdio je da polje PCN-a za „maseni udio titanijeva dioksida” nije dovoljno detaljno da bi iz njega bilo jasno stvarno stanje na tržištu. Točnije, to je društvo predložilo da se odjeljak PCN-a u kojem se navodi raspon masenog udjela titanijeva dioksida od 80 % do, no ne uključujući, 98,5 % podijeli na tri dodatna odjeljka: od 80 % do, no ne uključujući, 90 %, od 90 % do, no ne uključujući, 95 %, i od 95 % do, no ne uključujući, 98,5 %.

(39)

Podnositelj pritužbe usprotivio se tim tvrdnjama tvrdeći da je površinska obrada minimalni element troškova proizvodnje i zbog toga ne mora biti iskazana u strukturi PCN-a. Podnositelj pritužbe nadalje je naveo da je postojeća kategorizacija „masenog udjela titanijeva dioksida” dovoljno detaljna da bi iz nje bilo jasno stvarno stanje na tržištu i omogućuje usporedbu na sličnoj osnovi, a dodavanjem dvaju dodatnih odjeljaka u to polje samo bi se nepotrebno dodatno zakompliciralo ispitni postupak.

(40)

Društvo AkzoNobel odgovorilo je na prethodno navedene primjedbe podnositelja pritužbe. Tvrdilo je da se struktura PCN-a ne svodi samo na pravednu usporedbu troškova proizvodnje različitih vrsta titanijeva dioksida, nego i na primjerene usporedbe prodajnih cijena, sugerirajući da vrste površinskih premaza utječu na prodajnu cijenu jer utječu na odabir primjene određene vrste titanijeva dioksida. Osim toga, pregledavši tehničke listove vrsta titanijeva dioksida iz portfelja društva Kronos, proizvođača iz Unije, AkzoNobel pokazao je da bi se dodavanjem dva PCN-a polju „maseni udio titanijeva dioksida” vrste titanijeva dioksida koje Kronos proizvodi ravnomjernije rasporedile na različite PCN-ove i da bi takav detaljniji PCN bio korisniji.

(41)

Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da je većina vrsta titanijeva dioksida koje na tržište stavljaju i proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici površinski obrađena. Ta površinska obrada uključuje razne kombinacije jedne ili više kemikalija, koje utječu na učinkovitost proizvoda u različitim primjenama, i stoga su navedene na tehničkim listovima i/ili u prodajnim brošurama proizvođača.

(42)

Komisija u tom pogledu podsjeća da je svrha PCN-a osigurati pravednu usporedbu cijena između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Međutim, Komisiji nisu dostavljeni dokazi o povezanosti između određenih kemikalija pronađenih u premazima i cijena proizvođača izvoznika.

(43)

Nadalje, nijedan proizvođač izvoznik koji sudjeluje u ovom ispitnom postupku nije prigovorio na predloženu strukturu PCN-a zbog toga što bi ona dovela do nepravedne usporedbe cijena.

(44)

Komisija je stoga utvrdila da nema razloga da izmijeni strukturu PCN-a kako bi se uzeli u obzir ti čimbenici i odbila je zahtjev društva AkzoNobel.

(45)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 27. do 33., nekoliko je strana podnijelo zahtjeve za isključenje proizvoda. Kako bi procijenila te zahtjeve, Komisija je ispitala i. osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva tih vrsta proizvoda, ii. njihovu uporabu u posebne svrhe i zamjenjivost, iii. percepciju krajnjih korisnika, iv. učinak pristojbi na korisnike, v. alternativne izvore opskrbe i vi. učinak izuzeća na pristojbe.

(46)

Društva Felix i Munksjö zajednički su zatražila izuzeće iz opsega proizvoda (ili, umjesto toga, izuzeće u okviru postupka uporabe u posebne svrhe na temelju članka 254. Zakonika) titanijeva dioksida za laminiranje, tvrdeći da je riječ o posebnoj vrsti titanijeva dioksida koja se upotrebljava samo u proizvodnji laminiranog papira. U podnesku od 21. siječnja 2024. i Konfederacija europskih industrija papira neovisno je zatražila da se titanijev dioksid za laminiranje isključi iz opsega proizvoda. Taj je zahtjev podnesen nakon isteka roka za podnošenje tvrdnji o opsegu proizvoda 23. studenog 2023., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 33. Analiza u ovom odjeljku stoga se temelji samo na informacijama koje su dostavila društva Felix i Munksjö.

(47)

Podnositelj pritužbe dostavio je 2. svibnja 2024. dodatne primjedbe na taj zahtjev, na koje su društva Felix i Munksjö odgovorila u podnesku od 22. svibnja 2024. Budući da su primjedbe podnositelja pritužbe dostavljene nakon 29. siječnja 2024., roka za podnošenje primjedbi na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane, nijedna od tih dodatnih primjedbi nije uzeta u obzir. Društva Felix i Munksjö dostavila su i nove činjenične informacije u drugom podnesku 30. svibnja 2024. Zbog kasne faze ispitnog postupka te se informacije nisu mogle uzeti u obzir u privremenim nalazima.

(48)

Laminirani papir (poznat i kao dekorativni papir) posebni je papir koji se koristi kao površinski sloj različitih vrsta namještaja i ima velik broj drugih dekorativnih primjena. Navedena dva korisnika tvrdila su da je titanijev dioksid koji se upotrebljava za bojenje tog papira posebna vrsta titanijeva dioksida koja nije prikladna za druge primjene jer se mora prekriti debelim premazom koji sadržava fosfor. Zahvaljujući tom posebnom premazu titanijev dioksid pravilno se upije u papirna vlakna i otporniji je na svjetlo, zbog čega njegove molekule (a time i krajnjeg proizvoda) ne posive, do čega bi inače došlo jer su molekule u melaminskoj smoli izolirane od zraka.

(49)

Korisnici su uputili na Odluku Komisije od 4. srpnja 2018. u predmetu o koncentraciji Tronox/Cristal (6), u kojem je Komisija zaključila da postoji ograničena zamjenjivost potražnje pigmenta titanijeva dioksida koji se upotrebljava za laminirani papir i pigmenta titanijeva dioksida koji ima druge krajnje primjene.

(50)

Podnositelj pritužbe iznio je primjedbu da primjena vrste površinskog premaza namijenjenog za titanijev dioksid za laminiranje ne utječe ni na masu ni površinu čestica titanijeva dioksida u odnosu na druge vrste titanijeva dioksida, primjerice one koji se primjenjuju za plastiku ili premaze, i da premaz općenito nije bitan element troškova proizvodnje. Nadalje, podnositelj pritužbe tvrdio je da svi proizvođači titanijeva dioksidate te tri vrste kemikalija za površinsku obradu koriste u brojnim vrstama proizvoda od titanijeva dioksida (i za boje, premaze, plastiku i druge primjene), što pokazuje da se nijedna od njih ne koristi isključivo u proizvodima za laminiranje.

(51)

Nakon što je procijenila kriterije iz prethodne uvodne izjave 45., Komisija je zaključila da titanijev dioksid za laminiranje ima ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva kao i druge vrste titanijeva dioksida. Fosfor je sastojak premaza titanijeva dioksida za laminiranje, ali i premaza nekih drugih vrsta titanijeva dioksida, iako je udio fosfora veći u titanijevu dioksidu za laminiranje. Komisija je nadalje zaključila da je zbog svoje specifičnosti titanijev dioksid za laminiranje prikladan za proizvodnju laminiranog papira jer taj posebni premaz sprečava da laminirani papir posivi kad je izložen sunčevoj svjetlosti. Međutim, Komisija je utvrdila da više proizvođača izvoznika oglašava tu vrstu titanijeva dioksida i za upotrebu u PVC-u i trajnoj plastici, što ukazuje na to da se on može upotrebljavati i za druge primjene i druge posebne svrhe.

(52)

Titanijev dioksid čini oko [25 – 35] % ukupnih troškova proizvodnje tih korisnika, koji oko [10 – 40] % titanijeva dioksida nabavljaju iz Kine. Dotična su dva korisnika tvrdila, a jedan je tu tvrdnju potkrijepio i dokazima, da bi im proizvođači titanijeva dioksida iz Unije mogli ponuditi samo ograničene količine titanijeva dioksida, koje nisu dovoljne da zadovolje njihovu ukupnu potražnju.

(53)

Nakon što je analizirala dokaze i primjedbe koje su poslala dva korisnika i podnositelj pritužbe, Komisija je prvo utvrdila da nema razloga da se titanijev dioksid za laminiranje isključi iz opsega proizvoda jer ima ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva kao i druge vrste titanijeva dioksida i u načelu bi se mogao upotrebljavati u druge svrhe. Smatrala je i da nema osnove da se odobri izuzeće u okviru postupka uporabe u posebne svrhe jer, čak i da uvoz titanijeva dioksida iz Kine potpuno prestane, na temelju informacija koje su Komisiji dostupne u ovoj fazi, proizvođači laminiranog papira na raspolaganju imaju dovoljno alternativnih izvora opskrbe i u Uniji i na tržištima drugih trećih zemalja, npr. Meksika.

(54)

Jedan korisnik, društvo Treibacher, zatražio je da se titanijev dioksid čistoće 99,9 % isključi iz opsega proizvoda jer je dostupan samo u Kini i upotrebljava se samo u usko specijalizirane svrhe. Međutim, taj korisnik nikad nije dostavio odgovor na upitnik ili dokaze koji bi pokazali da su kriteriji iz uvodne izjave 45. ispunjeni. Komisija zato nije mogla procijeniti kriterije za odobravanje isključenja proizvoda, pa je taj zahtjev odbila.

(55)

Dva su korisnika zatražila da se grafički titanijev dioksid isključi iz opsega proizvoda: Sun Chemical i Flint. Društvo Sun Chemical dostavilo je podnesak nakon isteka roka za tvrdnje o opsegu proizvoda i nije odgovorilo na upitnik, dok je društvo Flint dostavilo podnesak unutar roka i dostavilo je odgovor na upitnik, koji je Komisija mogla provjeriti. Analiza u nastavku stoga se temelji samo na informacijama koje je dostavilo društvo Flint.

(56)

Društvo Flint tvrdilo je da je vrsta titanijeva dioksida koju upotrebljava proizvod vrlo visoke klase i specijalizirane primjene, koji se upotrebljava samo za tinte u grafičkoj industriji i čija proizvodnja uključuje poseban postupak i posebno znanje i iskustvo.

(57)

Komisija je utvrdila da grafički titanijev dioksid ima ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva kao i druge vrste titanijeva dioksida jer je standardni rutilni proizvod s premazom koji sadržava kemikalije prisutne u brojnim drugim vrstama titanijeva dioksida. Međutim, iako kemijski sastav grafičkog titanijeva dioksida možda nije poseban, Komisija je utvrdila da posebno znanje i iskustvo potrebno za njegovu proizvodnju ima tek ograničeni broj proizvođača u Uniji i Kini. Društvo Flint u ograničenoj je mjeri kupovalo i druge vrste titanijeva dioksida za druge primjene osim za grafičke tinte.

(58)

Iako bi se druge vrste titanijeva dioksida u načelu mogle upotrebljavati za proizvodnju tinti, to bi bilo mnogo manje učinkovito. Iako je za upotrebu u svojim formulama za tintu ispitalo različite vrste titanijeva dioksida nabavljene od različitih proizvođača, društvo Flint dostavilo je dokaze da one općenito ne omogućuju postizanje zadovoljavajuće razine kvalitete. Komisija je stoga zaključila da proizvođači grafičke tinte doista imaju ograničene mogućnosti prelaska na druge dobavljače, što je potvrđeno i u predmetu o koncentraciji Hutsman/Rockwoods (7), i da bi učinkovitost grafičkog titanijeva dioksida u krajnjim proizvodima utjecala na percepciju kupaca. Međutim, nije dokazano da industrija Unije ne bi mogla opskrbljivati grafičku industriju u dovoljnim količinama.

(59)

Iako titanijev dioksid za grafičke tinte nije u potpunosti zamjenjiv drugim vrstama titanijeva dioksida, i dalje ima ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva kao i te druge vrste. Komisija je stoga zaključila da nema razloga se taj proizvod isključi.

(60)

Nadalje, budući da nije dokazano da grafički titanijev dioksid ima posebna fizička, kemijska i tehnička svojstva u odnosu na druge vrste titanijeva dioksida ni dobro definiranu uporabu u posebne svrhe zbog velikog broja formula koje društvo Flint primjenjuje za svoje proizvode, Komisija je u tom trenutku zaključila da carinska tijela ne bi mogla potvrditi upotrebljava li se doista grafički titanijev dioksid za proizvodnju tinti, posebno jer društvo Flint kupuje i druge vrste titanijeva dioksida u druge svrhe. Naposljetku, korisnik nije mogao jasno dokazati da bi pristojbe imale znatan štetan utjecaj na njegovu profitabilnost. Stoga je Komisija odbila zahtjev za izuzeće u okviru postupka uporabe u posebne svrhe.

(61)

U podnesku od 18. prosinca 2023. društvo Sun Chemical zatražilo je od Komisije da, osim grafičkog titanijeva dioksida spomenutog u uvodnoj izjavi 55., iz opsega proizvoda isključi i titanijev dioksid u nepremazanom obliku (tj. titanijev dioksid koji nije površinski obrađen). To je društvo tvrdilo da je riječ o vrlo specijaliziranom tržištu i da proizvodi koji se proizvode od takvog nepremazanog titanijeva dioksida konkuriraju na tržištima izvan Unije, pa bi zbog eventualnih antidampinških pristojbi njihov uvoz postao nekonkurentan. Službe Komisije održale su i saslušanje s tim društvom, na kojem je ono dodatno objasnilo svoj zahtjev.

(62)

Taj je zahtjev primljen nakon 23. studenog 2023., roka za podnošenje tvrdnji o opsegu proizvoda. Komisija je navela da je primjedbe o opsegu proizvoda trebale podnijeti u ranim fazama ispitnog postupka kako bi se ostavilo dovoljno vremena za ocjenu njihove osnovanosti i drugim zainteresiranim stranama omogućilo da na njih odgovore. Osim toga, društvo Sun Chemical Komisiji nije dostavilo odgovor na upitnik. Čak i da je zahtjev upućen na vrijeme, Komisija zbog toga nije mogla primjereno provjeriti jesu li kriteriji iz uvodne izjave 45. ispunjeni. Komisija stoga taj zahtjev nije razmotrila.

(63)

U podnesku od 21. siječnja 2024. Konfederacija europskih industrija papira zatražila je od Komisije da, osim titanijeva dioksida za laminiranje spomenutog u uvodnoj izjavi 46., iz opsega proizvoda isključi i titanijev dioksid za prehrambene namjene. Tvrdila je da je ta vrsta titanijeva dioksida posebna jer ispunjava uvjete za aditive E-171 i ima definirani skup iznimno niskih pragova za teške metale, zbog čega je njegova proizvodnja vrlo skupa.

(64)

Međutim, budući da je taj zahtjev upućen dugo nakon isteka roka za podnošenje tvrdnji o opsegu proizvoda 23. studenog 2023., Komisija ga nije razmotrila. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 62., primjedbe o opsegu proizvoda treba podnijeti u ranim fazama ispitnog postupka, u rokovima predviđenima za njihovo podnošenje, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za ocjenu njihove osnovanosti i drugim zainteresiranim stranama omogućilo da na njih odgovore.

(65)

Društvo AkzoNobel podnijelo je zahtjev da se titanijev dioksid koji se proizvodi kloridnim postupkom isključi iz opsega ispitnog postupka jer titanijev dioksid koji se proizvodi kloridnim postupkom i titanijev dioksid koji se proizvodi sulfatnim postupkom nisu zamjenjivi u industriji boja i premaza. Nadalje, tvrdilo je da se najveći dio titanijeva dioksida u Kini proizvodi sulfatnim postupkom, dok na tržištu Unije vlada potražnja uglavnom za titanijevim dioksidom proizvedenim kloridnim postupkom. Zbog istih razloga društvo AkzoNobel zatražilo je od Komisije da, ako ne prihvati taj zahtjev za isključenje, barem provede zasebnu analizu štete i uzročno-posljedične veze za titanijev dioksid proizveden kloridnim postupkom i titanijev dioksid proizveden sulfatnim postupkom.

(66)

Komisija je napomenula da je društvo AkzoNobel zahtjev za isključenje proizvoda podnijelo u okviru svojeg odgovora na upitnik, koji je dostavljen 20. prosinca 2023., nakon isteka roka za podnošenje tvrdnji o opsegu proizvoda, tj. 23. studenog 2023. Stoga taj zahtjev nije razmotren. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 62., primjedbe o opsegu proizvoda treba podnijeti u ranim fazama ispitnog postupka, u rokovima predviđenima za njihovo podnošenje, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za ocjenu njihove osnovanosti i drugim zainteresiranim stranama omogućilo da na njih odgovore.

(67)

Kad je riječ o zahtjevu za provedbu zasebne analize štete i uzročno-posljedične veze ovisno o postupku proizvodnje, Komisija je napomenula, prvo, da je ispitni postupak pokazao da brojni korisnici, uključujući proizvođače boja i premaza, kupuju titanijev dioksid koji se proizvodi objema metodama.

(68)

Drugo, Komisija je utvrdila da se trećina ukupne prodaje proizvođača izvoznika u uzorku u Uniji odnosi na titanijev dioksid proizveden kloridnim postupkom.

(69)

Nadalje, to što kineski proizvođači trenutačno proizvode više titanijeva dioksida sulfatnim postupkom ne znači da će to činiti i ubuduće. Zapravo, ispitni postupak pokazao je da je kineska industrija intenzivno radi na ubrzanju prelaska s proizvodnje titanijeva dioksida sulfatnim postupkom na proizvodnju kloridnog postupka.

(70)

Treće, Komisija nije mogla utvrditi da se proizvodi dobiveni tim dvama postupcima proizvodnje toliko razlikuju po fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima da bi bilo opravdano isključiti jedan od tih dvaju postupaka. Naposljetku, obama postupcima proizvodnje može se dobiti anatazni titanijev dioksid, koji gotovo sve druge zainteresirane razlikuju od rutilnog titanijeva dioksida zbog njihove različite kristalne strukture, pa je to glavna razlika između tih dviju vrsta titanijeva dioksida.

(71)

Na temelju navedenih razmatranja Komisija je odbacila zahtjev društva AkzoNobel.

(72)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(73)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju titanijeva dioksida. Relevantne je informacije dostavilo 25 proizvođača izvoznika.

(74)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Od kineske vlade nije primljen nikakav odgovor. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(75)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(76)

Komisija je 26. ožujka 2024. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija, koji se koriste u proizvodnji titanijeva dioksida. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje (Brazil, Maleziju, Meksiko i Ruska Federacija). Komisija je primila primjedbe na prvu bilješku od izvoznika proizvođača grupe LB, podnositelja pritužbe i jednog korisnika, društva AkzoNobel.

(77)

Komisija je 16. travnja 2024. drugom bilješkom („druga bilješka”) odgovorila na primjedbe zainteresiranih strana na prvu bilješku i obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti, pri čemu je Brazil uzela kao reprezentativnu zemlju. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Tronox Pigmentos do Brasil S.A. („Tronox Brazil”), koje proizvodi titanijev dioksid u reprezentativnoj zemlji.

(78)

Komisija je primila primjedbe na drugu bilješku od društva AkzoNobel i od podnositelja pritužbe. Te su primjedbe razmotrene pod odgovarajućim naslovom u odjeljku 3.4. u nastavku.

(79)

Nakon analize primljenih primjedbi i informacija, Komisija je zaključila da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.3. u nastavku.

(80)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(81)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(82)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(83)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije.Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(84)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(85)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(86)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe navodi se da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(87)

Na temelju te odredbe Komisija je izdala Izvješće o Kini („Izvješće”) (8), koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u pojedinim sektorima (npr. sektoru čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće.

(88)

Točnije, podnositelj pritužbe oslonio se na dokaze iz Izvješća kako bi naglasio postojanje sustavnih znatnih poremećaja u gospodarstvu NRK-a, „socijalističkom tržišnom gospodarstvu” u kojem Kineska komunistička partija („KPK”) usmjerava i javni i privatni sektor.

(89)

Podnositelj pritužbe podsjetio je da su u Izvješću navedeni elementi koji ukazuju na znatne poremećaje u kineskom sektoru titanija. Budući da brojni proizvođači titanijeva dioksida posluju i u sektoru elementarnog titanija, podnositelj pritužbe tvrdio je da znatni poremećaji utječu na kineski sektor titanijeva dioksida podjednako kao na sektor titanija.

(90)

Nadalje, podnositelj pritužbe istaknuo je da je kineski 14. petogodišnji plan za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj („14. petogodišnji plan”) zadržao i ojačao prethodno spomenute znatne poremećaje integriranjem prethodnog, 13. petogodišnjeg plana, i utvrđivanjem sljedećih prioriteta, kako je objašnjeno na internetskim stranicama Međunarodne izložbe titanijeva dioksida u Šangaju 2024.:

(91)

Nadalje, u pritužbi su istaknuti sljedeći elementi koji upućuju na znatne poremećaje.

(92)

Prvo, na tržištu predmetnog proizvoda u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom državnih tijela odnosno koja ta tijela politički nadziru ili usmjeravaju. U Kini, kako je Izvješće pokazalo, poduzeća u državnom vlasništvu dominiraju industrijom sirovina.

(93)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da kineska vlada i dalje ima znatan vlasnički udio u glavnim prerađivačima, proizvođačima i prodavateljima predmetnog proizvoda, među kojima su sljedeća društva i grupe društava:

(94)

Stoga je podnositelj pritužbe primijetio da kineska vlada nadzire i koordinira komercijalnu strategiju društava koja se bave proizvodnjom titanijeva dioksida.

(95)

Drugo, prisutnost države u društvima za proizvodnju titanijeva dioksida državnim tijelima omogućuje i da utječu na cijene i/ili troškove.

(96)

Podnositelj pritužbe primijetio je, primjerice, da se prisutnost države u poduzećima ne odnosi samo na poduzeća u državnom vlasništvu, već i na privatna poduzeća. Komisija je u Izvješću i u brojnim prethodnim ispitnim postupcima utvrdila da KPK vrši pritisak na privatna poduzeća „da na prvo mjesto stave patriotizam i da se pridržavaju partijske stege” u svim sektorima kineskog gospodarstva. Člankom 19. Zakona o trgovačkim društvima NRK-a doista se propisuje da u svakom društvu postoji partijska ćelija.

(97)

Osobe u sektoru predmetnog proizvoda redovito su i rukovoditelji i članovi KPK-a. Na primjer, tajnik upravnog odbora grupe LB član je KPK-a, a predsjednici upravnih odbora grupa GPRO Group (koja je matično društvo društva Nanjing Titanium White Chemical Co., Ltd, kineskog proizvođača titanijeva dioksida), Bluestar i Lubei Group obnašaju dužnost tajnika vlastitih partijskih odbora, pri čemu je predsjednik potonje ujedno i član Kineskog nacionalnog kongresa.

(98)

Štoviše, predsjednik upravnog odbora grupe GPRO izjavio je sljedeće: „Komunistička partija Kine je velika, slavna i vjerna marksistička stranka. Pridržavanje vodstva Partije i jačanje rada na izgradnji Partije temeljno su jamstvo za razvoj poduzeća kako bi uvijek išlo u pravom smjeru i ostvarilo velika postignuća”, a predsjednik grupe Lubei Group predsjedao je sastankom čija je svrha bila „prenijeti i proučiti smisao važnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga i glavni sadržaj izvješća o radu vlade, posebno vodeći računa o tome da se i mišljenja i djelovanje moraju brzo uskladiti s tim govorom.”

(99)

Treće, kineska vlada provodi javne politike i mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta.

(100)

Podnositelj pritužbe podsjetio je na dokaze iz Komisijinih prethodnih antidampinških ispitnih postupaka prema kojima se „[z]bog sustava planiranja u NRK-u resursi općenito dodjeljuju sektorima za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama”.

(101)

Osim toga, podnositelj pritužbe naveo je da je kineska vlada industriju titanijeva dioksida i u 13. i u 14. petogodišnjem planu smatrala strateškom industrijom (vidjeti uvodnu izjavu 90.).

(102)

Nadalje, podnositelj pritužbe naglasio je da Kina primjenjuje de facto izvozna ograničenja na proizvode od titanija. NRK je izdao Katalog robe koja podliježe izdavanju izvoznih dozvola, koji se redovito ažurira objavama Ministarstva trgovine i Opće carinske uprave. Za robu navedenu u tom katalogu izvoznici moraju ishoditi izvoznu dozvolu od Ministarstva trgovine ili ovlaštene lokalne službe (10).

(103)

U tom smislu Ministarstvo trgovine može ograničiti ili zabraniti izvoz robe ako je to potrebno radi zaštite državne sigurnosti, društvenog javnog dobra ili javnog morala, ako je predmetna roba deficitarna ili podliježe djelotvornoj zaštiti, ako odredišna zemlja ili regija ima ograničeni tržišni kapacitet ili u bilo kojim drugim okolnostima na temelju bilo kojeg međunarodnog ugovora koji je Kina sklopila.

(104)

Podnositelj pritužbe stoga je primijetio da bi taj sustav izdavanja izvoznih dozvola mogao dovesti do izvoznih ograničenja kojima bi se kineskoj domaćoj industriji omogućio povlašten i jeftin pristup proizvodima od titanija. U skladu s time, kineska vlada nastavlja voditi politike koje subjekti moraju slijediti, čime tržišnim silama onemogućava slobodno djelovanje.

(105)

Četvrto, sektor predmetnog proizvoda izložen je poremećajima koji proizlaze iz diskriminirajuće primjene ili neodgovarajuće provedbe kineskih pravila o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu.

(106)

Prema podnositelju pritužbe ti su poremećaji prisutni u svim sektorima: kineska vlada ima važnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti i često na razne načine izravno utječe na njihov ishod. Na primjer, kineska vlada sudovima mora dati prethodno odobrenje da u praksi odluče hoće li prihvatiti ili odbiti zahtjeve trgovačkih društava uvrštenih na burzu.

(107)

Brojna nesolventna poduzeća na kraju dobiju planove restrukturiranja i rijetko ih se uklanja s burze. To znači da poduzeća u državnom vlasništvu ostvaruju korist od de facto državnih jamstava. Budući da ne postoje uobičajeni tržišni mehanizmi, kao što su učinkoviti i transparentni stečajni postupci, kineski financijski sustav i dalje je izložen velikim poremećajima.

(108)

Doista, u prethodnom ispitnom postupku o čeličnim kotačima (11) Komisija je utvrdila da „kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika”.

(109)

U prethodno spomenutom ispitnom postupku utvrđeni su poremećaji i u kineskom zakonodavstvu o vlasništvu jer su pravila o ustupanju i kupnji zemljišta u NRK-u često nejasna i netransparentna, a cijene često određuju nadležna tijela na temelju netržišnih razmatranja.

(110)

Budući da se kineski zakoni o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu primjenjuju na sve sektore, nema dostupnih dokaza da se ti zakoni ne bi primjenjivali u kineskom sektoru titanijeva dioksida.

(111)

Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da u sektoru titanijeva dioksida postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Stoga nije prikladno primjenjivati domaće cijene i troškove u Kini jer nisu pouzdani, a uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene ili referentne vrijednosti.

(112)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije. Ti su dokazi uključivali dokaze iz Izvješća i njegove ažurirane verzije („ažurirano Izvješće”) (12), koje se oslanja na javno dostupne izvore.

(113)

Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(114)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (13).

(115)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (14). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, znatne vladine intervencije u gospodarstvu ne samo da su moguće, nego su izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(116)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Tolerira se i postojanje drugih oblika vlasništva, kojima zakon dopušta da se razvijaju usporedno s državnim vlasništvom (15).

(117)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(118)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(119)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine.” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (16) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(120)

To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(121)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (17). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(122)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti.

(123)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(124)

Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(125)

Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući, već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (18).

(126)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (19).

(127)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. I ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (20).

(128)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (21).

(129)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (22).

(130)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (23).

(131)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(132)

Sektor predmetnog proizvoda čine i poduzeća u državnom vlasništvu i privatna društva.

(133)

Na primjer, Pangang Group Vanadium and Titanium Resources, Ltd. (24) („Pangang”), dio grupe Pangang Group, društva kćeri grupe poduzeća u državnom vlasništvu Anshan Iron and Steel Group („Ansteel”) (25), u znatnoj je mjeri u državnom vlasništvu (više od 54 %) (26). S druge strane, grupa LB, koja se prije nazivala Lomon Billions Group Co., Ltd., („grupa LB”) (27) privatno je društvo (28), dok je CNNC Huan Yuan Titanium Dioxide Co., Ltd (29) („CHTI CNNC”) privatno društvo, ali svejedno je malo više od 7 % u državnom vlasništvu (30).

(134)

Nadalje, nadležna tijela potiču stvaranje klasterâ u petrokemijskom i kemijskom sektoru, među ostalim kako bi se iskoristila međuovisnost različitih postupaka proizvodnje kemikalija. U 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina predviđa se da se „[m]oraju poduzeti mjere kojima će vodeća poduzeća postati veća i jača. Vođeni tržištem i uz potporu vlade, […] pomoći ćemo tim poduzećima da ubrzaju transregionalna spajanja i spajanja društava s uzajamnim udjelima te reorganizaciju, kako bi industrija bila koncentriranija, a međunarodno poslovanje lakše. U sektorima koji uključuju petrokemijske proizvode i kemikalije […] poticat ćemo niz vodećih poduzeća koja bi mogla predvoditi ekosustav industrijskog lanca i biti temelj konkurentnosti […]” (31).

(135)

Poduzeća te državne smjernice u primjenjuju u praksi, kao što se može vidjeti na internetskim stranicama društva Pangang: „Društvo Pangang Vanadium and Titanium Co., Ltd. u budućnosti će nastaviti davati prednost nacionalnim strategijama i tržišnim zahtjevima, kontinuirano jačati svoje neovisne sposobnosti inoviranja i što se brže etablirati kao specijalizirano novo poduzeće svjetske klase s ‚izvanrednim profesionalizmom, racionalnim upravljanjem temeljenim na inovacijama i posebnim značajkama’ kako bi postalo temelj kineske industrije vanadija i titanija i više pridonijelo kvalitetnom razvoju” (32).

(136)

Međutim, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka postale su norma ne samo u poduzećima u državnom vlasništvu, već i u privatnim društvima (33), pri čemu je KPK preuzeo vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom države i nadzorom politike s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture.

(137)

Točan prikaz državne kontrole i nadzora nad poduzećima može se vidjeti na razini pokrajine. U pokrajini Yunnanu 14. petogodišnji plan za razvoj novih sirovina i razvoj napredne proizvodnje u Chuxiongu („14. petogodišnji plan za Chuxiong”) odnosi se i utječe na sektor predmetnog proizvoda postavljanjem sljedećih ciljeva: [u] potpunosti iskoristiti prednosti resursa i industrije titanija u Chuxiongu, posebno prednosti hidroenergetskih resursa, i nastaviti širiti opseg industrije titanija, prvenstveno proširenjem industrijskog lanca i povećanjem dodatne vrijednosti proizvoda. Oslanjajući se na resurse, tehnologiju i tržišne prednosti velikih poduzeća kao što su Longbai i Kunming Iron and Steel, ubrzat ćemo izgradnju nove industrije titanija grupe Longbai Group i povezane projekte društva Yunnan Titanium Industry, dodatno promicati ulaganja, uvesti poduzeća na kraju lanca industrije titanija te razviti i u prvi plan staviti izgradnju industrije titanija […]” (34).

(138)

U 14. petogodišnjem planu za Chuxiong navodi se još više detalja: „Koristeći priliku državnog poticanja razvoja titanijeva dioksida na bazi klorida, usmjerit ćemo se na pružanje potpore poduzeću Longbai Lufeng Titanium Industry u izgradnji i proširenju proizvodne linije titanijeva dioksida na bazi klorida kako bismo u konačnici stvorili bazu za proizvodnju titanijeva dioksida na bazi klorida od 300 000 – 400 000 tona godišnje. Longbai Group istodobno će u potpunosti iskoristiti prednosti svoje tehnologije spajanja sumpora i klora, ubrzati strukturnu prilagodbu i integraciju industrije titanijeva dioksida na bazi sulfata, ojačati suradnju s poduzećima koja proizvode titanijev dioksid na bazi sulfata, bolje iskorištavati resurse, izvoziti željezov sulfat u jugoistočnu Aziju. Uz to na tržištu jugoistočne Azije potičemo i podržavamo razvoj snažnih domaćih i stranih poduzeća na kraju lanca za proizvodnju premaza i plastike od titanijeva dioksida u Yunnanu. Ta je pokrajina postala najvažnija baza za proizvodnju titanijeva dioksida na bazi klorida u zemlji i predvodi razvoj kineske industrije titanijeva dioksida. Ubrzati razvoj titanija spužvaste strukture, usredotočiti se na promicanje razvoja projekata grupe Longbai za proizvodnju titanija spužvaste strukture visoke klase za rotore, ubrzati razvoj tehnologije za cijeli postupak proizvodnje titanija spužvaste strukture i na temelju toga transformirati i proširiti postojeću proizvodnu liniju titanija spužvaste strukture kako bi se u konačnici dobio godišnji proizvodni kapacitet od 100 000 – 300 000 tona, čime bismo postali najveća svjetska baza za proizvodnju titanija spužvaste strukture. Aktivno promicati razvoj finih titanijskih materijala visoke klase” (35).

(139)

Državna kontrola i nadzor politike vidljivi su i na razini relevantnih sektorskih udruženja (36).

(140)

Na primjer, Odjel za industriju titanijeva dioksida u okviru Kineskog udruženja industrije premaza („Odjel za titanijev dioksid”) u članku 3. svojeg statuta navodi da ta organizacija „uspostavlja organizaciju Komunističke partije Kine, provodi partijske aktivnosti i osigurava uvjete koji su potrebni za aktivnosti partijske organizacije.[…] „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (37). U članku 36. nadalje navodi da odgovorne osobe u Udruženju moraju ispunjavati uvjete kao što su „[p]ridržavanje vodstva Komunističke partije Kine, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučno provođenje linije, načela i politike partije te dobre političke kvalitete” (38).

(141)

Među članovima Odjela za titanijev dioksid grupe su LB i CHTI NCCN (prvi i drugi najveći proizvođač u Kini) (39).

(142)

Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

(143)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i na druge načine, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (40), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu važan su način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka.

(144)

Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a (41)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(145)

Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u društvima (42), uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (43).

(146)

Već je 2017. zabilježeno da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da se organizacijama KPK-a prepusti zadnja riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (44). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(147)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom General Office of CCP Central Committee’s Guidelines on stepping up the United Front work in the private sector for the new era (Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba („Smjernice”)) (45), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(148)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se tako naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (46).

(149)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u uobičajena i u sektoru titanijeva dioksida. Više članova upravnog odbora i nadzornog odbora grupe LB, najvećeg proizvođača predmetnog proizvoda, članovi su KPK-a i obnašaju dužnosti u tajništvu Partijskog odbora (47). Isto vrijedi i za društva CHTI CNNC (48) i Pangang (49).

(150)

Uplitanje KPK-a u poslovne odluke vidljivo je na internetskim stranicama grupe LB, na kojima je uloga Partije u toj grupi opisana kako slijedi: „[j]ačanje Partije glavna je vodilja za poduzeća. Proteklih godina Partijski odbor društva Lomon Billions Group Co., Ltd. kontinuirano uvodi inovacije u model rada na jačanju Partije, intenzivnije radi na jačanju Partije na kulturnoj razini i aktivno istražuje duboku integraciju rada na jačanju Partije u središnje poslovanje poduzeća, potičući vitalnost i dajući dodatan zamah kvalitetnom razvoju poduzeća. Xu Gang, tajnik Partijskog odbora i predsjednik društva Lomon Billions, zaključio je: „Lomon Billions uvijek se pridržava neizmijenjenog obrasca organizacije, promidžbe i nadzora discipline radnih ustanova Partije u poduzeću. Partijska organizacija jamči nadzor partijskih i državnih politika i glavnih inicijativa. Uloga provedbe u poduzećima ne mijenja se, načelo da Partija upravlja kadrovima i talentima ne mijenja se, a ne mijenja se ni praksa ‚osnivanja ogranaka gdje god ima članova Partije’, tako da jačanje Partije u poduzećima uvijek održava snažnu borbenu učinkovitost.” […] Partijski odbor društva Lomon Billions istražio je dobru praksu snažne integracije nejavnog jačanja Partije u središnje poslovanje poduzeća: inzistiranje na potpunoj pokrivenosti partijskih organizacija i jačanja Partije vertikalnim temeljitim i horizontalnim širenjem […]” (50).

(151)

Na grupu LB posebno snažno utječu državna tijela, kako je prikazano u prethodnim uvodnim izjavama (vidjeti uvodnu izjavu 137.).

(152)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (51). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru titanijeva dioksida i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(153)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(154)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (52).

(155)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora predmetnog proizvoda.

(156)

Provedbom 14. petogodišnjeg plana razvoja (vidjeti uvodnu izjavu 90.) nastoji se „preobraziti i unaprijediti tradicionalne industrije, poticati optimizaciju organizacije i strukturnu prilagodbu industrija sirovina, kao što su petrokemijski proizvodi, čelik, obojeni metali i građevinski materijali, proširiti opskrbu visokokvalitetnim proizvodima, kao što su laka industrija i tekstili, ubrzati transformaciju i modernizaciju poduzeća u ključnim industrijama, kao što je kemijska industrija […]. Temeljita provedba posebnih projekata za poboljšanje temeljne konkurentnosti i tehnološke preobrazbe proizvodne industrije, poticanje poduzeća da primjenjuju napredne i primjenjive tehnologije, jačanje modernizacije opreme i masovne primjene novih proizvoda” (53).

(157)

Slično tomu, u Smjernicama za promicanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana („Smjernice”) ističe se da je potrebno „[…] ubrzati transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija te intenzivno raditi na razvoju novih kemijskih materijala i finih kemikalija. Ubrzati digitalnu transformaciju industrije […] te promicati preobrazbu Kine iz velike petrokemijske i kemijske zemlje u uspješnu petrokemijsku i kemijsku zemlju” (54). Utvrđuju se i sljedeći glavni ciljevi: „[d]o 2025. petrokemijska industrija mora slijediti obrazac visokokvalitetnog razvoja, s velikom sposobnošću za neovisne inovacije, razumnom strukturom i organizacijom, zelenom, sigurnom i niskom razinom ugljika, znatno većom sposobnosti za proizvodnju zajamčeno vrhunskih proizvoda, znatno većom temeljnom konkurentnosti i visokom razinom samodostatnosti i samopoboljšanja” (55).

(158)

Prethodno navedeni ciljevi dodatno se razrađuju u sljedećim odjeljcima Smjernica. Na primjer, tijela koja su ih izdala namjeravaju „[p]odupirati poduzeća da preuzmu vodstvo u osnivanju inovacijskih organizacija koje se temelje na suradnji, kao što su savezi za inovacije u industrijskoj tehnologiji i mehanizmi suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca, i podupirati razumni ustroj tijela lokalne vlasti radi izgradnje regionalnih centara za inovacije i pilot-baza” i „[o]vladati ključnim tehnologijama i pojačati zamah inovacija i razvoja, […] ubrzati napredak u ključnim tehnologijama […]” (56).

(159)

Nadalje, u Katalogu smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2024. („Katalog smjernica”) izravno se upućuje na sektor predmetnog proizvoda jer se postupak dobivanja titanijeva dioksida od sumporne kiseline navodi kao ograničena industrija, dok se u inačici iz 2019. preporučuje primjena kloridnog postupka dobivanja titanijeva dioksida (57).

(160)

Na razini pokrajine ciljevi politika i odgovarajući resursi za potporu sve su konkretniji i usmjereniji.

(161)

Na primjer, u 14. petogodišnjem planu za visokokvalitetni razvoj kemijske industrije pokrajine Jiangsu (58) („Plan za kemijsku industriju Jiangsua”) utvrđeni su glavni ciljevi za sektor predmetnog proizvoda: „[d]o kraja ‚14. petogodišnjeg plana’ struktura industrije pigmenata boja i njihovih međuproizvoda mora se znatno optimizirati” i „[m]oramo nastojati povećati ukupnu vrijednost outputa industrije tinte na 8 milijardi RMB, a veći proizvodni kapacitet mora se uključiti u razvoj i integraciju kemijskih parkova (koncentracijskih područja)”.

(162)

Kad je riječ o anorganskoj kemijskoj industriji, u Planu za kemijsku industriju Jiangsua utvrđeni su sljedeći ciljevi: „[k]ontrola ukupne količine, poboljšanje kvalitete i učinkovitosti, optimizacija konfiguracije […]. Uvođenje naprednih tehnologija za uštedu energije i smanjenje emisija kako bi se transformirale i modernizirale industrije i poduzeća […]. [P]romicanje industrija klora i vodika na kraju proizvodnog lanca kako bi proizvodi postali visokokvalitetni, funkcionalni i rafinirani. Proširenje regionalnog lanca industrije klora […]” (59).

(163)

U Planu za kemijsku industriju Jiangsua dodatno su utvrđeni ciljevi za svaku priobalnu industrijsku zonu. Na primjer, u zoni Lianyunganga ciljevi su: „[p]romicanje integracije rafiniranja i kemikalija, […] razvoj visokokvalitetnih poliolefina, […] promicanje intenzivne prerade sirovina” (60). U Yanchengu industrije moraju razvijati nove kemijske materijale, među kojima je i sumporna kiselina.

(164)

Kad je riječ o pokrajini Henan, u Obavijesti glavnog ureda narodne vlade pokrajine Henan o donošenju Akcijskog plana za pokrajinu Henan (2022. – 2025.) za ubrzanje restrukturiranja i vodstva industrije materijala utvrđeni su sljedeći ciljevi za nove materijale na bazi titanija: „[u]brzati lokalizaciju visokokvalitetnih sirovina za titanijev dioksid koji se dobiva kloridnim postupkom i istraživanje i razvoj novog zelenog titanijeva dioksida visoke učinkovitosti te razviti resurse titanija, cirkonija, vanadija i skandija. Novim opsežnim zelenim sustavom vađenja potiče se razvoj klasterâ industrije titanija u Jiaozuou, Luoyangu i na drugim mjestima” (61) .

(165)

I u Sichuanu se u Odluci pokrajinskog odbora za Sichuan Komunističke partije Kine o promicanju visokokvalitetnog razvoja zelenih i niskougljičnih korisnih industrija radi postizanja vršne razine ugljika i ugljične neutralnosti utvrđuju brojni ciljevi: „Produbiti sveobuhvatan razvoj i korištenje resursa vanadija i titanija. […] ojačati industriju titanija, stvoriti bazu industrije vanadija i titanija svjetske klase i uspostaviti Panzhihuu kao ‚kinesku prijestolnicu vanadija i titanija’. […] Provoditi projekte za jačanje i proširenje lanca industrije vanadija i titanija i ubrzati razvoj visokokvalitetnih proizvoda, funkcionalnih materijala i posebnih dijelova od vanadija i titanija […]” (62).

(166)

Isto tako, u smjernicama pokrajine Sichuan za visokokvalitetni razvoj industrije vanadija, titanija, čelika i metala rijetkih zemalja poziva se na „ostvarivanje napretka u ključnim tehnologijama. Ostvarivanje napretka u sveobuhvatnoj tehnologiji korištenja vanadij-titanijeva magnetita, ostvarivanje tehnologije industrijalizacije visokokvalitetnog vađenja vanadija iz troske s visokim udjelom titanija iz visokih peći, ubrzanje proizvodnje visokokvalitetnog titanijeva dioksida koji se dobiva kloridnim postupkom, zrakoplovnog titanija i proizvoda od slitina titanija” (63).

(167)

Četrnaesti petogodišnji plan za Chuxiong precizno se odnosi i utječe na sektor predmetnog proizvoda, kako je prethodno navedeno (vidjeti uvodnu izjavu 137.). U planu se navode i sljedeći ciljevi: „[l]anac kemijske industrije i lanac metalurške industrije titanija stvorit će cjeloviti industrijski lanac, poboljšati sposobnost održivog razvoja, temeljnu konkurentnost i tržišni udio industrije titanija i postati važna nacionalna baza za proizvodnju titanijeva dioksida kloridnim postupkom i najveća svjetska baza za proizvodnju titanija spužvaste strukture. Stvoriti industriju titanija vrijednu 100 milijardi. Standardizirati industriju rudarenja i obrade rudača titanija, izgraditi model zelenog rudnika, integrirati, transformirati i modernizirati tehnologiju i opremu za proizvodnju troske s visokim udjelom titanija i titanijeva dioksida koji se dobiva sulfatnim postupkom te optimizirati regionalnu organizaciju. Odlučno razvijati visokokvalitetni titanijev dioksid koji se dobiva kloridnim postupkom i titanij spužvaste strukture za rotore i poticati poduzeća da aktivno razvijaju tržive proizvode kao što su slitine titanija i proizvodi od titanija te visokokvalitetne materijale od titanija u zrakoplovstvu, zrakoplovno-svemirskoj industriji, navigaciji i drugim industrijama” (64). Navode se i dodatni ciljevi: „[u]spostaviti cjeloviti industrijski lanac. Ubrzati uspostavu lanca metalurške industrije titanija ‚ilmenit – koncentrat titanija – troska s visokim udjelom titanija – titanij spužvaste strukture (titanijev dioksid) – profili od titanija (slitina ili premaz od titanija)’ i industrijskog lanca kemijske industrije ‚troska s visokim udjelom titanija – titanijev dioksid – premaz – plastika’, ubrzati razvoj proizvodnje vrhunskog titanijeva dioksida kloridnim postupom i povećati kapacitet i tehničke prednosti proizvodnje titanijeva dioksida[…]” (65).

(168)

Nadalje, na predmetni proizvod primjenjuje se više izvoznih ograničenja.

(169)

Prvo, titanijev dioksid i drugi proizvodi povezani s titanijem podliježu neautomatskom izdavanju izvoznih dozvola (66), zbog čega društva izvoznici moraju zatražiti prethodno odobrenje vlade u obliku dozvola kako bi mogla izvoziti taj proizvod. Takvi postupci ne samo da vladi daju kontrolu nad izvoznicima i količinom robe koja se izvozi, nego i mogu povećati transakcijske troškove ili onemogućiti izvoznicima da brzo reagiraju na prilike za prodaju u inozemstvo zbog dugog razdoblja obrade (67).

(170)

Drugo, na predmetni proizvod ne primjenjuje se povrat PDV-a na izvoz (68).

(171)

Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(172)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(173)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, obilježje kineskog sustava sustavno nedovoljno izvršenje propisa.

(174)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (69).

(175)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (70). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (71). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (72).

(176)

Baš kao i u drugim sektorima kineskoga gospodarstva, na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor proizvodnje predmetnog proizvoda. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(177)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

(178)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (73).

(179)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (74). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(180)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (75). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(181)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor titanijeva dioksida ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor i izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

(182)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(183)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (76), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta, nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su s državom povezane ne samo vlasništvom, nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (77) te redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(184)

Na primjer, u sektoru predmetnog proizvoda 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina za središnji cilj ima poboljšati konkurentnost kemijske industrije. U tom pogledu „[f]inancijske institucije poticat će se da […] pružaju sveobuhvatne financijske usluge poduzećima za proizvodnju sirovina koja su provela spajanje i reorganizaciju te transformaciju i modernizaciju” (78).

(185)

U Smjernicama se navodi i niz resursa i politika za potporu kojima se ostvaruju ciljevi industrijske politike: „[p]oboljšati politike za potporu. Jačati koordinaciju među fiskalnim, financijskim, regionalnim, investicijskim, uvoznim i izvoznim, energetskim, ekološkim, cjenovnim i drugim politikama i industrijskim politikama. Uključiti nacionalne platforme za suradnju industrije i financijskog sektora i promicati veze između banaka i poduzeća i suradnju industrije i financijskog sektora […]” (79).

(186)

Banke poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (80). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(187)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da te odluke moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (81). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (82).

(188)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (83). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (84). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(189)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(190)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje trećinu svih zajmova (85), a 2020. službeni mediji u Kini izvijestili su da je KPK pozvao na „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (86). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(191)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći stečaj zbog neispunjavanja obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili je odlučila prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(192)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(193)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(194)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u ažuriranom Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. ažuriranog Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. ažuriranog Izvješća.

(195)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/ raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti su poremećaji detaljno opisani u odjeljcima od 3.2.2. do 3.2.8. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače titanijeva dioksida kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Poremećaji stoga izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(196)

Stoga ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I i II. ažuriranog Izvješća.

(197)

Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(198)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(199)

Analiza navedena u ovom odjeljku, koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji Kine općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru predmetnog proizvoda, pokazala je da cijene i troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki.

(200)

Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(201)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(202)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(203)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 76. i 77., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: U bilješkama su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Brazil smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(204)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Malezija, Meksiko i Ruska Federacija zemlje koje proizvode TiO2 sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK (tj. zemlje s „višim srednjim dohotkom na temelju bruto nacionalnog dohotka”). Međutim, Rusku Federaciju nije bilo moguće upotrijebiti kao reprezentativnu zemlju jer Komisija za nju nije raspolagala pouzdanim statistikama o uvozu. Nisu primljene nikakve primjedbe o zemljama utvrđenima u prvoj bilješci.

(205)

Za prethodno navedene i razmatrane zemlje Komisija je dodatno provjerila dostupnost lako dostupnih podataka, uključujući podatke o uvozu čimbenika proizvodnje i financijske podatke proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u tim potencijalnim reprezentativnim zemljama.

(206)

Analiza uvoza glavnih čimbenika proizvodnje (odnosno rudača i koncentratâ titanija s različitim koncentracijama titanijeva dioksida i troske od proizvodnje titanija) pokazala je da, neovisno o tome o kojoj je potencijalnoj reprezentativnoj zemlji riječ, nisu dostupni ili pouzdani statistički podaci ili podaci koji bi omogućili diferencijaciju na temelju koncentracije titanijeva dioksida u rudačama.

(207)

Komisija je stoga primijenila međunarodnu referentnu cijenu s općepriznate tržišne platforme za rudače (TZMI (88)) u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za rudače i koncentrate titanija, tj. ilmenit, rutil, otpatke iz peći za kalciniranje, sintetički rutil i trosku od proizvodnje titanija.

(208)

Nadalje, Komisijina analiza pokazala je da su samo za Brazil bili dostupni podaci o reprezentativnim nenarušenim količinama drugih ključnih ulaznih elemenata za proizvodnju titanijeva dioksida (prvenstveno sumporne kiseline) i reprezentativni podaci društava koji pokazuju razumne iznose za profitabilnost i troškove prodaje, opće i administrativne troškove za razdoblje ispitnog postupka (ili dio tog razdoblja), za razliku od Meksika i Malezije. Nadalje, uvoz iz NRK-a ili bilo koje zemlje navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (89) nije bitno utjecao na uvoz iz Brazila. Osim toga, proizvodnja titanijeva dioksida i proizvodni kapacitet u Brazilu znatni su i ne čini se da su u toj zemlji prisutni posebni poremećaji u trgovini titanijevim dioksidom. Iako se u Brazilu na izvoz ilmenita, jedne od sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji titanijeva dioksida, primjenjuje zahtjev za izdavanje dozvole, to potencijalno narušavanje trgovine nije relevantno s obzirom na to da su u ovom slučaju umjesto brazilskih podataka o uvodu ilmenita kao referentna vrijednost uzeti podaci društva TZMI. Nadalje, nijedna zainteresirana strana nije se usprotivila upotrebi Brazila kao reprezentativne zemlje.

(209)

Kad je riječ o proizvođačima u Brazilu i dostupnosti njihovih podataka, Komisija je utvrdila proizvođača titanijeva dioksida, društvo Tronox Brazil, za kojeg su dostupni financijski podaci koji pokazuju razumne iznose za profitabilnost i troškove prodaje, opće i administrativne troškove u segmentu titanijeva dioksida za 2022., u razdoblju koje se jednim tromjesečjem preklapa s razdobljem ispitnog postupka.

(210)

Komisija je upotrijebila podatke o profitabilnosti i troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima za 2022. iako su dostupni i financijski podaci za cijelo razdoblje ispitnog postupka (od četvrtog tromjesečja 2022. do trećeg tromjesečja 2023.). Tako je postupila jer je prema financijskim izvještajima društva Tronox Brazil, na njegove tržišne i poslovne rezultate 2023. utjecalo smanjenje tržišne potražnje i uvoz titanijeva dioksida iz Kine, što je dovelo do smanjenja njegove profitabilnosti, neto prihoda, količine prodanih proizvoda i prosječne prodajne cijene društva Tronox Brazil na tržištu titanijeva dioksida. Zbog toga relevantni iznosi za dobit i troškove prodaje, opće i administrativne troškove nisu razumni u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(211)

Grupa LB iznijela je prigovor na odluku Komisije da upotrijebi financijske podatke društva Tronox Brazil za 2022. i tvrdila je da je Komisija mogla upotrijebiti podatke za razdoblje koje bi se u potpunosti preklapalo s razdobljem ispitnog postupka.

(212)

Napominje se da se dostupni financijski podaci društva Tronox Brazil koji pokazuju razumnu profitabilnost za cijelo razdoblje ispitnog postupka odnose na cjelokupno poslovanje društva, uključujući aktivnosti koje nisu povezane isključivo sa segmentom titanijeva dioksida. Naprotiv, ako se izdvoje podaci koji se odnose isključivo na segment titanijeva dioksida, financijski podaci za 2023. nisu razumni zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 210. Stoga bi podaci za razdoblje ispitnog postupka o segmentu titanijeva dioksida društva Tronox Brazil pokazali rezultate poslovanja blizu praga isplativosti, što se ne može smatrati razumnim u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. S druge strane, podaci za segment titanijeva dioksida iz 2022. najbolji su raspoloživi izvor za razumne iznose za dobit te troškove prodaje, opće i administrativne troškove jer se odnose isključivo na segment titanijeva dioksida, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(213)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je financijske podatke iz 2022. dostupne za segment titanijeva dioksida društva Tronox Brazil smatrala najprikladnijima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(214)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Brazil jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(215)

S obzirom na prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(216)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(217)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti podatke iz baze Global Trade Atlas („GTA”) i podatke društva TZMI kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova radne snage (90) i energije (91) upotrijebiti podatke Brazilskog instituta za geografiju i statistiku („IGBE”) i Ministarstva rudarstva i energetike Brazila.

(218)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj je postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u Brazilu.

(219)

Nakon prve i druge bilješke AkzoNobel tvrdio je da podaci o cijeni sumporne kiseline iz baze GTA ne mogu biti reprezentativni i ustrajao je na tome da se umjesto njih za izračun cijena CIF iz cijena FOB dostupnih u statističkim podacima Brazilskog trgovinskog centra ili Međunarodnog trgovinskog centra („ITC”) upotrijebi konverzijski faktor vrijednosti 1,05. Taj je korisnik nadalje nastojao umanjiti pouzdanost podataka iz baze GTA upućivanjem na prekomjerne cijene iz te baze za niz zemalja (Poljsku, Finsku i Njemačku). Nadalje, pozivajući se na prosječni trošak vozarine titanijeva dioksida koji se otprema u Brazil, AkzoNobel tvrdio je da trošak vozarine za kiselinu čini 5 – 7 % cijene kiseline.

(220)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisuje se upotreba odgovarajućih podataka o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji „uz uvjet da su relevantni podaci dostupni”. Komisija nema na raspolaganju podatke o domaćim cijenama sumporne kiseline u Brazilu i ti podaci nisu lako dostupni. Za razliku od njih, podaci o cijenama uvoza sumporne kiseline dostupni su u bazi podataka Global Trade Atlas (GTA). Budući da taj uvoz konkurira na brazilskom domaćem tržištu, smatra se da odražava relevantne domaće cijene.

(221)

Nastavno na argument o nereprezentativnosti vrijednosti uvoza iz baze podataka GTA za određene zemlje, napomenuto je i da je u odnosu na ukupan uvoz sumporne kiseline izvoz iz spornih zemalja, posebno Finske i Njemačke, činio samo oko 5 % ukupnog uvoza u Brazil. Komisija je općenito provjerila postoje li dostatne reprezentativne količine uvoza sumporne kiseline da se upotrijebljenom prosječnom cijenom smanji utjecaj svih potencijalno neuobičajenih cijena na donjoj i gornjoj granici raspona. Ako su uvozne količine dovoljno reprezentativne, što je bio slučaj za sumpornu kiselinu, i nema drugih posebnih okolnosti zbog kojih bi bile nereprezentativne ili neprikladne, nema objektivnih razloga zbog kojih bi se podaci iz baze podataka GTA isključili iz analize.

(222)

Nadalje, predložena upotreba postotnog omjera vozarine za cijenu titanijeva dioksida dugoročno nije održiva kao referentna točka za utvrđivanje cijene prijevoza sumporne kiseline. Čini se da je AkzoNobel zanemario činjenicu da je sumporna kiselina mnogo jeftiniji materijal nego titanijev dioksid. Umjesto toga, s obzirom na razliku u cijenama titanijeva dioksida i sumporne kiseline primjerenija referentna točka bili bi apsolutni jedinični troškovi vozarine.

(223)

Stoga je Komisija, s obzirom na to da nije bilo uvjerljivih dokaza da upotrijebljeni podaci o sumpornoj kiselini iz baze GTA ne bi bili reprezentativni, odbacila tu tvrdnju.

(224)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje titanijeva dioksida

(225)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, za sirovine koje nisu rudače i koncentrati titanija Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA na razini nacionalnih tarifnih oznaka, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza.

(226)

Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (99).

(227)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.10. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Preostale količine smatrale su se reprezentativnima.

(228)

Za nenarušene cijene rudača i koncentrata titanija Komisija je kao osnovu upotrijebila cijene koje je navelo društvo TZMI i dodala im troškove prijevoza. Jedinični trošak prijevoza utvrđen je kao razlika između cijene CIF ilmenita kako je navedena na portalu Metal Bulletin / Fast Markets (100) i cijene FOB za istu vrstu rudače titanija koju je naveo TZMI.

(229)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(230)

Grupa LB tvrdila je da je trošak rudače titanija nabavljene na domaćem tržištu u povezanim rudnicima stvarno nastao i nije narušen u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Komisija podsjeća da je za proizvodnju titanijeva dioksida potreban niz ulaznih elemenata, uključujući rudače. Kad proizvođači titanijeva dioksida te ulazne elemente nabavljaju na domaćem tržištu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim poremećajima koji su navedeni u uvodnoj izjavi 195. Točnije, i ulazni element koji je sam po sebi proizveden u Kini kombiniranjem niza čimbenika proizvodnje i ulaznih troškova (kao što su sirovine, energija, zemljište, financiranje, radna snaga itd.) izložen je znatnim poremećajima. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili i stoga se argument grupe LB morao odbaciti.

(231)

Komisija je upotrijebila statističke podatke koje je objavio IBGE (101) za utvrđivanje plaća u Brazilu na temelju detaljnih podataka o plaćama u proizvodnom sektoru za 2021. za gospodarsku djelatnost 20.1, „Proizvodnja anorganskih kemijskih proizvoda” u skladu s klasifikacijom NACE Rev. 2.

(232)

Statistički podaci IBGE-a pružaju informacije o ukupnim godišnjim plaćama i povezanim naknadama i o broju zaposlenika u kemijskom sektoru. Uzete su u obzir samo informacije koje se odnose na osoblje povezano s proizvodnjom. Vrijednosti su indeksirane za razdoblje ispitnog postupka na temelju nacionalnog indeksa potrošačkih cijena (102).

(233)

Komisija je koristila statističke podatke o cijenama električne energije za industriju koje je objavilo brazilsko Ministarstvo rudarstva i energetike za razdoblje ispitnog postupka (103). Tarife objavljene u mjesečnom biltenu uključivale su „Imposto sobre Circulação de Mercadorias e Serviços” („ICMS”), porez koji brazilske savezne države naplaćuju na promet robe i pružanje usluga prijevoza i komunikacija među saveznim državama i među općinama. Industrijski korisnici mogu zatražiti povrat tog poreza, stoga se on zapravo ne plaća. Budući da je većina saveznih država tijekom razdoblja ispitnog postupka naplaćivala ICMS u iznosu od 17 % do 18 %, Komisija je ponovno izračunala referentnu vrijednost za električnu energiju oduzimanjem prosječnog iznosa od 17,5 % od objavljenih tarifa.

(234)

Komisija je koristila cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Brazilu tijekom razdoblja ispitnog postupka koju je objavilo brazilsko Ministarstvo rudarstva i energetike (104). Tarife objavljene u mjesečnom biltenu uključivale su porez ICMS, a Komisija je primijenila metodologiju upotrijebljenu za utvrđivanje cijena električne energije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 233.

(235)

Komisija je izračunala cijenu pare u Brazilu primjenom metodologije koju je predložilo Ministarstvo energetike SAD-a (105). Tom se metodologijom trošak za paru utvrđuje na temelju troška ulazne toplinske energije potrebne za njezinu proizvodnju. U tu svrhu Komisija je za izračun troška ulazne toplinske energije koristila vrijednosti za prirodni plin, odnosno cijenu plina za industrijske korisnike u Brazilu tijekom razdoblja ispitnog postupka koju je objavilo brazilsko Ministarstvo rudarstva i energetike.

(236)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(237)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(238)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na razini franko tvornica oslonila na financijske podatke društva Tronox Brazil za 2022. preuzete s njegovih internetskih stranica (106).

(239)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(240)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te navedene stope potrošnje potvrđene su tijekom provjera. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.4.1.

(241)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, kako je navedeno u odjeljku 3.4.7. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su na temelju financijskih izvještaja društva Tronox Brazil, kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.3. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 5,9 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 5,0 %.

(242)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(243)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava.

(244)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(245)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju i preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove za povezanog uvoznika te troškove razumne dobiti.

(246)

Budući da u ovom predmetu nepovezani uvoznici nisu surađivali, razumna dobit od 6,89 % utvrđena u nedavnom ispitnom postupku o poli(vinil alkoholima) (107) za drugi kemijski proizvod upotrijebljena je u ovom ispitnom postupku za utvrđivanje pouzdane izvozne cijene na granici Unije.

(247)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(248)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 239., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(249)

Komisija je smatrala da nema razloga za prilagodbu uobičajene vrijednosti (osim prilagodbe PDV-a, koji se plaćao na izvoznu prodaju bez povrata), niti je ijedan proizvođač izvoznik u uzorku zatražio takve prilagodbe.

(250)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za prijevoz, troškove skladištenja, carine, troškove osiguranja, rukovanja i utovara.

(251)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: provizije, troškove kredita i bankovne naknade.

(252)

Kad je riječ o prilagodbi za provizije, grupa LB u razdoblju ispitnog postupka izvozila je TiO2 u Uniju preko povezanih trgovaca koji se nalaze izvan Unije, i to u Hong Kongu i u Ujedinjenoj Kraljevini. Trgovci su bili odgovorni za postupak prodaje i s njim povezane komercijalne rizike te su dobili maržu za prodaju. Zato je Komisija utvrdila da je djelatnost tih trgovaca slična djelatnosti agenta koji posluje na temelju provizije. Stoga je prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. provedena i za prodaju preko povezanih društava za trgovinu. Prilagodba se sastojala od odbitka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društava za trgovinu i dobiti od 6,89 % utvrđene kako je navedeno u uvodnoj izjavi 246.

(253)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(254)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(255)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(256)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 35,0 %.

(257)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika.

(258)

Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači korisnici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi statističkih podataka Eurostata.

(259)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 96 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(260)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(261)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je jedanaest proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(262)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 560 000 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su odgovori podnositelja pritužbe na makroekonomski upitnik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., udio triju proizvođača iz Unije u uzorku u ukupnoj proizvodnji istovjetnog proizvoda u Uniji iznosio je 50 %.

(263)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije.

(264)

Komisija je utvrdila da je manji dio proizvodnje proizvođača iz Unije bio namijenjen ograničenom tržištu. Samo su dva od ukupno jedanaest proizvođača iz Unije navela da su prodavala ili upotrebljavala proizvod ograničeno, no kako je riječ o povjerljivim poslovnim podacima, točne količine ne mogu se objaviti u ovoj Uredbi. Ta dva proizvođača nisu bila među proizvođačima odabranima u uzorak. Ograničeno tržište bilo je stabilno i činilo je manje od 1 % ukupne potrošnje u Uniji tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(265)

Komisija je ispitala određene makroekonomske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka o prodaji na slobodnom tržištu. To su sljedeći pokazatelji: količina prodanih proizvoda na tržištu Unije i tržišni udjeli.

(266)

Ostali makroekonomski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo razmatranjem cjelokupne djelatnosti, uključujući ograničenu upotrebu i prodaju na ograničenom tržištu industrije Unije. To su: obujam proizvodnje, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zaposlenost, produktivnost i prodaja za izvoz. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili prodaji na slobodnom tržištu.

(267)

Konačno, uzimajući u obzir da su samo dva proizvođača koja nisu uključena u uzorak prijavila vrlo ograničene iznose prodaje na ograničenom tržištu, ta prodaja nije uzeta u obzir u analizi mikroekonomskih pokazatelja, koji se temelje na podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(268)

Budući da je samo mali dio proizvodnje proizvođača iz Unije bio namijenjen ograničenom tržištu, ispitnim postupkom nije utvrđena bitna razlika između gospodarskih pokazatelja, neovisno o tome jesu li ispitani razmatranjem cjelokupne djelatnosti ili na temelju podataka za slobodno tržište.

(269)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju količine prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu Unije dobivene iz provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i makroekonomskog upitnika koji je dostavio podnositelj pritužbe te uvoza predmetnog proizvoda u Uniju iz trećih zemalja na temelju statističkih podataka Eurostata.

(270)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(271)

Potrošnja u Uniji povećala se za 4 postotna boda od 2020. do 2021. i u obje je te godine bila viša od uobičajene. To je uglavnom bila posljedica ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19, koja su potaknula ljude da obnove domove, što je dovelo do visoke potražnje za bojama i premazima za primjenu u unutarnjim prostorima, a time i za titanijevim dioksidom kao glavnom sirovinom. Budući da je pandemija bolesti COVID-19 trajala cijelu 2021. (za razliku od 2020., u kojoj je proglašena tek sredinom ožujka), iz toga logično proizlazi da su posljedični pozitivni učinci na potražnju na tržištu Unije bili izraženiji 2021.

(272)

Nakon što je ta potražnja dosegnula vrhunac, potrošnja Unije smanjila se 2022. za 12 postotnih bodova, a u razdoblju ispitnog postupka za dodatnih 14 postotnih bodova.

(273)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju količine uvezenih proizvoda i ukupne potrošnje na slobodnom tržištu Unije, kako su navedeni u prethodnoj tablici 2.

(274)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(275)

Kineski uvoz bio je prisutan na tržištu Unije od početka predmetnog razdoblja. Uvoz se povećavao, što je dovelo do ukupnog povećanja od 17 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Na smanjenom tržištu 2022. i u razdoblju ispitnog postupka (vidjeti prethodnu tablicu 2) to je dovelo do znatnog povećanja kineskog tržišnog udjela za 50 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka.

(276)

To kontinuirano povećanje količine kineskog uvoza i tržišnog udjela privremeno je stalo 2021. zbog izvanredne krize u brodarskom sektoru te godine. Količina proizvoda uvezenih iz Kine i njihov tržišni udio te su se godine smanjili za 5 % odnosno 9 %.

(277)

Međutim, čim je kriza u brodarskom sektoru počela jenjavati 2022., kineski uvoz ponovno se počeo povećavati te je u smislu količine porastao za 10 postotnih bodova 2022. i za dodatnih 12 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka.

(278)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju statističkih podataka Eurostata tako što je ukupne vrijednosti kineskog uvoza podijelila s ukupnom količinom tog uvoza. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku iz Kine.

(279)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza (EUR/tona)

(280)

Uvozne cijene proizvoda iz Kine povećale su se 2021. i 2022. Podnositelj pritužbe tvrdio je da se to povećanje podudarilo s povećanjem svjetskih cijena rudača ilmenita i s povećanim troškovima prijevoza tereta 2021. i 2022. Budući da su se do kraja 2022. (tj. na početku razdoblja ispitnog postupka) troškovi prijevoza tereta smanjili i približili se povijesnim razinama, usporedno su pale i kineske cijene, unatoč tome što su troškovi glavnih sirovina ostali visoki.

(281)

Unatoč tomu, kineske cijene pri istovaru ostale su niže od cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju, izuzev 2021., kad su cijene kontejnerskog prijevoza iz Kine u Uniju dosegnule vrhunac.

(282)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(283)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 14 % do 15,3 % za uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku na tržište Unije. Količina uvezenih proizvoda za koje je utvrđeno da na taj način pridonose sniženju cijena čini oko 70 % ukupnog uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka.

(284)

Komisija je nadalje utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena u razmatranom razdoblju i pad cijena u ispitnom postupku.

(285)

Iako su se kineske uvozne cijene povećavale 2021. i 2022., dosljedno su bile ispod cijena industrije Unije, izuzev 2021., kad su troškovi prijevoza tereta bili rekordno visoki. Kako je prikazano u tablici 8 u nastavku, razlika između prodajnih cijena industrije Unije i njezinih troškova proizvodnje smanjivala se svake godine razmatranog razdoblja, što dokazuje sprečavanje rasta cijena.

(286)

Nadalje, u razdoblju ispitnog postupka cijene proizvoda uvezenih iz Kine smanjile su se za više od četvrtine u odnosu na 2022., dok su se njihova količina i tržišni udio na tržištu Unije povećali. To je dovelo do znatnog pada cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka jer je industrija Unije morala smanjiti svoje cijene na razinu ispod troškova proizvodnje i apsorbirati gubitke kako bi zadržala određeni tržišni udio, iako su se troškovi proizvodnje nastavili povećavati.

(287)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(288)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(289)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora podnositelja pritužbe na makroekonomski upitnik i na temelju podataka Eurostata o uvozu proizvoda iz ispitnog postupka. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(290)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(291)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(292)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(293)

Količina proizvedene robe industrije Unije smanjila se za 31 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, što se uvelike podudara s kretanjem količine prodanih proizvoda iz tablice 6 u nastavku. To smanjenje količine proizvedene robe bilo je znatnije od smanjenja potrošnje u Uniji (22 %) u razmatranom razdoblju. Privremeno povećanje količine proizvedene robe zabilježeno 2021. može se pripisati povećanju potrošnje uzrokovanom, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 271., ostankom kod kuće koji je utjecao na gospodarstvo za vrijeme ograničenjâ kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19, od kojeg je industrija Unije ostvarila posebnu korist jer se te godine smanjio kineski uvoz.

(294)

Ukupni kapacitet Unije u razmatranom je razdoblju varirao za 2 – 3 %. Pad kapaciteta zabilježen 2021. objašnjava se time što je jedan proizvođač te godine morao prekinuti proizvodnju na mjesec dana radi održavanja i što je društvo Kronos Leverkusen zatvorilo proizvodnu liniju sulfata. Kapacitet se 2022. i u razdoblju ispitnog postupka blago povećao, uglavnom zbog dovršetka projekata koji su doveli do uklanjanja uskih grla u nekim postrojenjima u Uniji.

(295)

Osim toga, jedan proizvođač iz Unije koji nije uključen u uzorak, Venator, zatvorio je dva svoja postrojenja u Uniji: Venator Duisburg i Venator Scarlino. Odluke o zatvaranju tih postrojenja donesene su u lipnju 2023. i veljači 2024., pa posljedice koje je njihovo zatvaranje imalo za obujam i kapacitet proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka još nisu bile vidljive ili su bile vidljive tek u ograničenoj mjeri.

(296)

Povećanje iskorištenosti kapaciteta zabilježeno 2021. doista je bilo potaknuto povećanjem neto količine proizvedene robe zbog povećanja potražnje za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, ali nije onoliko veliko koliko se čini jer se ukupni kapacitet smanjio. Količina proizvedene robe i iskorištenost kapaciteta zatim su se smanjile 2022. te posebno u razdoblju ispitnog postupka, djelomično zbog ukupnog smanjenja potražnje, ali i zbog gubitka tržišnog udjela u korist kineskog uvoza, kako je objašnjeno u nastavku.

(297)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(298)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije 2021. povećala se za 13 postotnih bodova u odnosu na 2020., uglavnom zbog već spomenutog povećanja potražnje potaknutog ostankom kod kuće koji je utjecao na gospodarstvo za vrijeme ograničenjâ kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 i smanjenja pritiska kineskog dampinškog uvoza te godine. Kako je već prethodno objašnjeno, potražnja za titanijevim dioksidom nakon visoke potražnje 2021. počela se smanjivati 2022. Budući da je kriza u brodarskom sektoru istodobno jenjavala, kineski uvoz počeo se povećavati, i u smislu apsolutne vrijednosti i u smislu tržišnog udjela, što je dovelo do naglog pada količine prodanih proizvoda u Uniji.

(299)

I iz tržišnih udjela jasno je da je to bilo stvarno stanje na tržištu. Budući da za vrijeme porasta potražnje 2021. nije bilo kineskog dampinškog uvoza, tržišni udio industrije Unije povećao se za 4 postotna boda. Dok se tržište smanjivalo 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, a količine dampinškog uvoza iz Kine sve se više povećavale, tržišni udio industrije Unije prvo se smanjio za 4 postotna boda 2022., a zatim za još 2 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka.

(300)

Kako je prethodno objašnjeno, zbog posebnih okolnosti koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19 (ostanak kod kuće koji je utjecao na gospodarstvo zbog ograničenjâ kretanja u dijelu 2020. i 2021. te kriza u brodarskom sektoru 2021.), industrija Unije profitirala je od vrhunca potražnje 2021. jer se te godine kineski uvoz smanjio. To je privremeno usporilo pad industrije Unije, koja je izgubila znatan dio tržišnog udjela u korist kineskog uvoza, iako se to dogodilo za vrijeme smanjenja tržišta 2022. i u razdoblju ispitnog postupka.

(301)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(302)

Industrija Unije postupno je smanjivala svoju radnu snagu u razmatranom razdoblju kako su se smanjivale količine proizvedene robe i prodanih proizvoda.

(303)

Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u proizvodnji i zapošljavanju. Smanjila se za 26 % u razmatranom razdoblju, uz privremeno povećanje 2021. zahvaljujući povećanju proizvodnje i prodaje industrije Unije zbog prethodno navedenih iznimno povoljnih uvjeta te godine.

(304)

Sve su dampinške marže bile iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(305)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(306)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene dvaju proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(307)

Prethodna tablica 8 pokazuje da su od 2021. nadalje troškovi stalno rasli, uglavnom zbog povećanja troškova glavnih sirovina i energije. To je bilo posebno izraženo 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, kad su se globalni inflacijski pritisci znatno povećali. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je, iako je ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. dovela do velikog porasta troškova energije u Uniji, glavni čimbenik koji je utjecao na povećanje troškova proizvodnje povećanje troškova glavne sirovine, rudača titanija.

(308)

To uočeno povećanje troškova proizvodnje stoga je popraćeno povećanjem cijena 2021. i 2022., kad je industrija Unije još mogla održavati svoje prodajne cijene iznad troškova proizvodnje. Međutim, kako je prikazano u prethodnoj tablici 8, razlika između troškova proizvodnje i prodajne cijene svake se godine sve više smanjivala. Naposljetku, unatoč dodatnom znatnom povećanju troškova u odnosu na 2022., u razdoblju ispitnog postupka proizvođači iz Unije ne samo da više nisu mogli održavati svoje prodajne cijene iznad troškova proizvodnje, nego su čak i morali smanjiti cijene u odnosu na 2022. kako bi održali određeni tržišni udio.

(309)

Iako je potražnja za titanijevim dioksidom doista bila najniža u razdoblju ispitnog postupka, cijene uvoza iz nekoliko izvora (kao što su Ujedinjena Kraljevina i Meksiko, vidjeti tablicu 12 u nastavku) uspjele su se povećati u odnosu na 2022., dok se cijena uvoza iz drugih izvora tek neznatno smanjila. Najizraženiji pad cijena, a istodobno i najizraženije povećanje tržišnih udjela, uzrokovan je kineskim uvozom, koji je stoga očito vršio znatan pritisak na industriju Unije da smanji vlastite cijene.

(310)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(311)

Prosječni trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 6 %.

(312)

Razine zaliha triju proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(313)

Razina zaliha u smislu apsolutne vrijednosti i kao postotak proizvodnje 2021. smanjila se za 33 % odnosno 36 % zbog povoljnih uvjeta u kojima je industrija Unije mogla povećati svoju količinu prodanih proizvoda i tržišni udio. Budući da se tržište počelo smanjivati 2022., količina zaliha ponovno se povećala jer je količina prodanih proizvoda bila manja od očekivane. U razdoblju ispitnog postupka zalihe su se ponovno smanjile jer se smanjila i količina proizvedene robe. Budući da se količina prodanih proizvoda smanjivala sa smanjenjem tržišta i 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, zalihe kao postotak proizvodnje ponovno su se počele povećavati i u razdoblju ispitnog postupka gotovo su dosegnule razinu na kojoj su bile 2020.

(314)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije [u uzorku] u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(315)

Komisija je utvrdila profitabilnost triju proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(316)

Kako je prikazano u prethodnoj tablici 8, razlika između prodajnih cijena industrije Unije i njezinih troškova proizvodnje smanjivala se u svakoj godini razmatranog razdoblja, dok je u razdoblju ispitnog postupka industrija Unije čak morala smanjiti svoje prodajne cijene na razinu ispod rastućih troškova proizvodnje. To pokazuje da je u razmatranom razdoblju bio spriječen rast cijena, a da su u razdoblju ispitnog postupka cijene počele i padati.

(317)

Zbog neravnoteže rastućih troškova i sniženih cijena u razmatranom razdoblju smanjila se profitabilnost, pri čemu je 2021. ponovno bila iznimka, kako je objašnjeno u nastavku.

(318)

Povećanje profitabilnosti 2021. nadalje se objašnjava činjenicom da je, iako je neto dobit od jedinične prodaje 2021. (229 EUR, razlika između jedinične prodajne cijene i jediničnog troška proizvodnje) bila niža od neto dobiti od jedinične prodaje 2020. (268 EUR), novčani tok svejedno porastao zbog povećanja količine prodanih proizvoda.

(319)

Budući da se prodaja industrije Unije smanjivala 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, a 2022. je rast njezinih cijena bio spriječen, dok su u razdoblju ispitnog postupka cijene i pale, njezina je profitabilnost pala za 4,8 postotnih bodova 2022. i za dodatnih 16,8 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka, čime je postala izrazito negativna.

(320)

Ulaganja su se 2021. smanjila za 4 %, a zatim su se navodno povećala za 8 % u 2022. i za dodatnih 10 % u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, taj trend povećanja dovodi u zabludu i Komisija je utvrdila da se to navodno povećanje 2022. i u razdoblju ispitnog postupka može izravno pripisati jednom ulaganju od oko 10 milijuna EUR u proširenje kapaciteta provedenom dijelom u 2022., a dijelom u razdoblju ispitnog postupka, na koje se jedan proizvođač iz Unije prethodno obvezao i nije mogao razumno od njega odustati. Kao što je taj proizvođač dokazao, planiranje, priprema i naručivanje opreme provedeno je prije predmetnog razdoblja. Nakon što je isporučena, oprema je morala biti i postavljena jer bi bilo skuplje ostaviti je neiskorištenom i izloženom vremenskim uvjetima. Bez tog ulaganja ukupni podaci o ulaganjima proizvođačâ iz Unije u uzorku pokazivali bi da trend pada sličan ostalim glavnim pokazateljima štete.

(321)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. S obzirom na prethodno opisani razvoj događaja, stalno se smanjivala u razmatranom razdoblju, pri čemu je pala sa zdravih +53 % u 2020. na vrlo negativnih –67 % u razdoblju ispitnog postupka.

(322)

Na sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije ozbiljno je utjecalo smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, do čega je došlo tijekom razmatranog razdoblja.

(323)

Svi glavni pokazatelji štete pokazali su negativno kretanje u razmatranom razdoblju i, iako se stanje industrije Unije 2021. privremeno poboljšalo, pokazatelji štete 2022. su se smanjili, a zatim naglo pali u razdoblju ispitnog postupka.

(324)

Od 2020. do razdoblja ispitnog postupka količina proizvedenih proizvoda industrije Unije smanjila se za oko 31 %, a njezina količina prodanih proizvoda za 25 %. To je smanjenje bilo veće od smanjenja potrošnje u Uniji, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 22 %. Stoga se tržišni udio industrije Unije smanjio s 49 % u 2020. na 47 % u razdoblju ispitnog postupka, uz privremeno povećanje 2021. i početkom 2022.

(325)

Istodobno se obujam kineskog uvoza povećao za 17 % u razmatranom razdoblju, a kineski tržišni udio povećao se s 15 % u 2020. na 22 % u razdoblju ispitnog postupka. Obujam uvoza iz Kine privremeno se smanjio za 5 % od 2020. do 2021. zbog krize u brodarskom sektoru. Budući da je privremeno bila zaštićena od jeftinog uvoza iz Kine i s obzirom na povećanu potražnju za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, industrija Unije mogla je povećati svoje prodajne količine i cijene, zbog čega je 2021. ostvarila neočekivano visoku dobit. Međutim, taj je pozitivni trend bio posljedica iznimnih okolnosti i preokrenuo se do razdoblja ispitnog postupka, kad su količine prodanih proizvoda industrije Unije znatno pale (za 38 postotnih bodova od 2021. do razdoblja ispitnog postupka) i njezina je profitabilnost naglo pala (s 10 % u 2021. na –12 % u razdoblju ispitnog postupka).

(326)

Osim toga, industrija Unije morala se nositi sa znatnim povećanjem troškova proizvodnje, koji su u razmatranom razdoblju porasli za 71 %. Povećanje troškova uglavnom je potaknuto višim troškovima za glavne sirovine i energiju. Međutim, industrija Unije nije mogla dostatno povećati svoje prodajne cijene da nadoknadi to veliko povećanje troškova. Njezine prodajne cijene povećale su se za samo 31 % tijekom razmatranog razdoblja. Cijene su dosegnule vrhunac 2022., ali su se u razdoblju ispitnog postupka znatno smanjile, iako su troškovi proizvodnje nastavili rasti. Zato je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti gubitke. Slični negativni učinci vidljivi su i kad je riječ o novčanom toku i povratu ulaganja.

(327)

Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 316., Komisija je zaključila da je kineski dampinški uvoz sprečavao rast cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju i smanjio cijene u razdoblju ispitnog postupka.

(328)

Zaključno, iako je industrija Unije zbog izvanrednih okolnosti 2021. ostvarivala dobre rezultate, na smanjenom tržištu 2022. i u razdoblju ispitnog postupka kineski uvoz povećavao se i stjecao sve veći tržišni udio, što je sprečavalo rast cijena industrije Unije, dok su se njezini troškovi proizvodnje povećavali. To je posebno vidljivo u razdoblju ispitnog postupka, kad su se cijene kineskog uvoza smanjile za četvrtinu u odnosu na 2022.

(329)

Nekoliko strana nije se složilo s tvrdnjom da je industriji Unije nanesena šteta.

(330)

Kinesko nacionalno udruženje industrije premaza („CNCIA”), koje predstavlja proizvođače izvoznike, tvrdilo je da industriji Unije nije nanesena šteta, navodeći određene segmente godišnjih izvješća nekoliko proizvođača iz Unije, posebno društva Cinkarna, jednog od proizvođača iz Unije koji nisu uključeni u uzorak. CNCIA je tvrdila: i. da je društvo Cinkarna održalo najveće razine proizvodnje prema svojem godišnjem izvješću za 2022.; ii. da su društva Kronos i Cinkarna povećala svoju ukupnu vrijednost prihoda od prodaje 2021. i 2022.; iii. da su društva Cinkarna, Tronox i Venator izvijestila o povećanju cijena i/ili prihoda 2022. u odnosu na prethodne godine, iv. da je Cinkarna izvijestila o povećanju dobiti i dobiti prije kamata, poreza i amortizacije 2022. u odnosu na 2021.; i v. da je Cinkarna 2023. planirala udvostručiti svoju razinu ulaganja.

(331)

Komisija je na samom početku napomenula da neki proizvođači mogu ostvarivati bolje, a neki lošije rezultate, i da rezultati jednog proizvođača (Cinkarna), istaknuti u prethodnim točkama i., iv. i v., nisu nužno pokazatelj rezultata cijele industrije Unije. Upravo zato Komisija bira reprezentativni uzorak proizvođača iz Unije kako bi donijela zaključak o mikroekonomskim pokazateljima na temelju tog uzorka. Nadalje, Komisija se u svojoj analizi bavi isključivo gospodarskim pokazateljima povezanima s proizvodom iz ispitnog postupka i stoga ta analiza treba biti detaljnija od jednostavnog pregleda općih podataka iz godišnjeg izvješća proizvođača iz Unije. Ako zainteresirana strana smatra da predloženi uzorak nije reprezentativan za industriju Unije u cjelini jer jedno od društava iz uzorka ostvaruje znatno lošije ili bolje rezultate od ostalih zbog bilo kakvih posebnih okolnosti, ta bi strana trebala prigovoriti na predloženi uzorak proizvođača iz Unije na početku ispitnog postupka, što CNCIA nije učinila.

(332)

Slično tome, Komisija je napomenula da je procjena iz prethodnih točaka ii. i iii. djelomična jer se uzimaju u obzir samo neki pokazatelji štete i ne razmatra ih se u kontekstu ukupnog stanja industrije Unije i tržišta Unije, kao što to Komisija čini kad donosi zaključke u antidampinškim ispitnim postupcima. Kako je prikazano u prethodnoj tablici 8, prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije povećale su se i 2021. i 2022. Međutim, to povećanje cijena potaknuto je potrebom za održavanjem profitabilnosti unatoč rastu troškova proizvodnje. Nadalje, Komisija je doista utvrdila da se ukupna vrijednost prodaje industrije Unije povećala 2022. u odnosu na 2021. Međutim, to ne znači da su se tržišni rezultati poboljšali, kao što je tvrdila CNCIA, jer se ukupna količina prodanih proizvoda smanjila. Zasebno ispitivanje ukupne vrijednosti prihoda od prodaje u određenoj godini stoga nije informativno.

(333)

Komisija je stoga zaključila da elementi koje je izdvojila CNCIA navedeni u uvodnoj izjavi 330., iako su činjenično točni, ne dovode u pitanje Komisijine zaključke o stanju industrije Unije u cjelini.

(334)

CNCIA je nadalje istaknula da u svojoj odluci o prekidu antidampinškog ispitnog postupka u vezi s uvozom vinske kiseline podrijetlom iz Kine (108) Komisija nije utvrdila štetu iako se tržišni udio industrije Unije u tom predmetu smanjio za 21 %, u odnosu na pad od samo 2 postotna boda u ovom predmetu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 332., Komisija razmatra sve pokazatelje štete u cjelini u kontekstu općenitog stanja industrije Unije i tržišta Unije, koje se, naravno, razlikuje u svakom ispitnom postupku, pa se konačni zaključci donose na pojedinačnoj osnovi. Komisija je u tom pogledu napomenula da se CNCIA usredotočila na samo jedan element prethodno spomenutog ispitnog postupka, dok se odluka o prekidu zapravo temeljila na više čimbenika, prije svega na profitabilnosti proizvođačâ iz Unije (109). U svakom slučaju, posebne okolnosti tog predmeta ne utječu na okolnosti ovog ispitnog postupka.

(335)

CNCIA je dodatno tvrdila da se pad proizvodnje uočen nakon 2021. može pripisati zatvaranju postrojenjâ opisanom u uvodnim izjavama 294. i 295. Međutim, kao što proizlazi iz makroekonomskog upitnika koji je dostavio podnositelj pritužbe, količina proizvedene robe gotovo svih proizvođača iz Unije smanjila se i 2021. i 2022. u odnosu na prethodnu godinu, i to ne samo u tim trima postrojenjima. Komisija je stoga tu tvrdnju odbacila kao neosnovanu.

(336)

Korisnik PPG Industries Europe Sarl („PPG”) nadalje je tvrdio da nije postojalo sprečavanje rasta cijena jer je Venator početkom 2024. odlučio povećati cijene na svjetskoj razini, među ostalim u Uniji, zbog potrebe za „pokretanjem postupka povrata marži na održive razine”, navodeći priopćenje za medije društva Venator iz veljače 2024. (110) Međutim, to nije relevantno u okviru prethodne analize jer su te tvrdnje društva Venator iznesene nakon kraja razdoblja ispitnog postupka, dok su sve prethodne analize i procjene retrospektivne i bave se razdobljem ispitnog postupka i trima prethodnim godinama. Nadalje, zaključak o sprečavanju rasta cijena ne može se izvesti samo iz činjenice da je jedan proizvođač iz Unije najavio povećanje cijena. Komisija je stoga tu tvrdnju odbacila.

(337)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(338)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati proizvođačâ iz Unije i drugi čimbenici, kao što je globalno smanjenje potrošnje nakon pandemije bolesti COVID-19, predviđeno poboljšanje tržišnih uvjeta, porast troškova proizvodnje i zabrana upotrebe titanijeva dioksida za prehrambene namjene u Uniji.

(339)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 271., potrošnja u Uniji povećala se tijekom pandemije bolesti COVID-19 jer su ograničenja kretanja u Uniji potaknula ljude da obnove domove, što je dovelo do povećanje potražnje za titanijevim dioksidom 2020. i osobito 2021. Nakon tog izraženog povećanja potražnje uslijedio je podjednako izraženi pad potražnje 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. Iako je taj pad uglavnom posljedica smanjenja zaliha zbog goleme potražnje 2020. i 2021., dodatno su ga pogoršali opći inflacijski pritisci koji su započeli 2022. i vjerojatno strah od nestabilnosti tržišta uzrokovan ruskom invazijom na Ukrajinu.

(340)

Kako je prikazano u tablici 3, na takvom je tržištu kineski uvoz zadržao snažnu prisutnost i njegov se obujam povećao sa 17 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Čak i na smanjenom tržištu 2022. i u razdoblju ispitnog postupka to je dovelo do znatnog povećanja kineskog tržišnog udjela za 50 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Taj se trend 2021. tek privremeno preokrenuo: količina proizvoda uvezenih iz Kine i njihov tržišni udio te su se godine smanjili za 5 % odnosno 9 %, što se može pripisati krizi u brodarskom sektoru zbog koje se smanjila količina robe koja je dolazila iz Kine. U kombinaciji s vrhuncem potražnje 2021. to je industriji Unije dalo kratak predah i omogućilo joj da znatno poveća količinu prodanih proizvoda i privremeno vrati dio tržišnog udjela (vidjeti prethodnu tablicu 6).

(341)

Međutim, čim je kriza u brodarskom sektoru počela jenjavati 2022., kineski uvoz ponovno se počeo povećavati: 2022. se povećao za 10 % u smislu količine, a u razdoblju ispitnog postupka za dodatnih 12 %, na štetu proizvođačâ iz Unije i uvoza iz ostalih trećih zemalja (vidjeti tablicu 12. u nastavku). To se jasno vidjeti u tržišnim udjelima, pri čemu se rast tržišnog udjela kineskog uvoza savršeno podudara s padom tržišnog udjela i proizvođačâ iz Unije i uvoza iz trećih zemalja i u 2022. i u razdoblju ispitnog postupka.

(342)

I uvozne cijene iz Kine odražavaju navedeno stvarno stanje tržišta. Kineske cijene pri istovaru ostale su niže od cijena industrije Unije u cijelom razmatranom razdoblju, izuzev 2021., kad su kriza u brodarskom sektoru i troškovi prijevoza tereta iz Kine u Europu dosegnuli vrhunac. Nadalje, kineske cijene pri istovaru bile su čak i niže od prosječnih troškova proizvodnje industrije Unije i 2020. i u razdoblju ispitnog postupka, dok su 2022. u biti bile na istoj razini. Da troškovi prijevoza nisu iznimno porasli 2021. i 2022., kineske cijene pri istovaru lako su mogle ostati niže od jediničnog troška proizvodnje industrije Unije u cijelom razmatranom razdoblju.

(343)

Čak i takve kakve su bile, kineske cijene očito su uzrokovale sprečavanje rasta cijena industrije Unije u razmatranom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 284.) i pad cijena u razdoblju ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 286.).

(344)

Osim toga, kako je već navedeno u uvodnim izjavama 282. i 283., Komisija je utvrdila ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijena od 14 % do 15,3 % za uvoz od proizvođačâ izvoznikâ u uzorku na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka, što se vremenski podudara s pogoršanjem stanja industrije Unije.

(345)

Analiza pokazatelja štete iznesena u uvodnim izjavama od 269. do 337. pokazuje da se gospodarsko stanje u industriji Unije, posebno krajem razmatranog razdoblja, pogoršalo i da se to podudara s povećanjem dampinškog uvoza iz predmetne zemlje, za koji je utvrđeno da je tijekom razdoblja ispitnog postupka imao cijene niže od onih industrije Unije. Taj je uvoz u svakom slučaju uzrokovao znatno sprečavanje rasta cijena u razmatranom razdoblju i pad cijena u razdoblju ispitnog postupka jer industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troškova proizvodnje i čak je morala smanjiti cijene ispod razine troškova proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka.

(346)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Ta je šteta imala učinke i na količinu i na cijene.

(347)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da eventualnu štetu nanesenu industriji Unije u razmatranom razdoblju nije uzrokovao kineski uvoz, nego drugi čimbenici. Među njima su globalno smanjenje potrošnje nakon pandemije bolesti COVID-19, porast troškova proizvodnje i zabrana upotrebe titanijeva dioksida za prehrambene namjene u EU-u.

(348)

Komisija je analizirala jesu li i u kojoj mjeri ti čimbenici pridonijeli šteti.

(349)

Nekoliko strana tvrdilo je da je pad potražnje zabilježen 2022. i u razdoblju ispitnog postupka tek posljedica uobičajenog pada na cikličnom tržištu titanijeva dioksida.

(350)

Prvo, kako bi potkrijepio tu tvrdnju, jedan je korisnik Komisiji dostavio podatke iz istraživanja tržišta društva TZMI (111) iz studenog 2021. koji su sadržavali i povijesna kretanja i predviđanja za budućnost.

(351)

Komisija je u tom pogledu napomenula da se podaci iz istraživanja tržišta spomenuti u uvodnoj izjavi 350. odnose na ukupna svjetska kretanja potrošnje, pa možda ne odražavaju točno stanje potražnje isključivo na tržištu Unije. Taj zaključak potkrepljuje činjenica da je, kako je već dokazano u pritužbi, potražnja u Uniji 2020. i 2021. bilježila stabilan rast uz povećanje za 4 % u obje te godine u odnosu na prethodnu godinu. Osim toga, kako je prikazano u prethodnoj tablici 2, iako se potražnja u Uniji 2022. doista smanjila za 12 %, zabilježila je izraženiji pad za dodatnih 14 % u razdoblju ispitnog postupka. Nijedno od tih kretanja nije u potpunosti u skladu s globalnim prognozama društva TZMI spomenutima u uvodnoj izjavi 350.

(352)

Drugo, dva korisnika, društva Munksjö i Felix, u svojim su odgovorima na upitnik isto tako tvrdila da je tržište titanijeva dioksida izrazito ciklično i da je navodna šteta nanesena industriji Unije tek posljedica smanjenja tržišta u razdoblju ispitnog postupka. Društvo Munksjö dostavilo je tehnički list iz triju različitih izvora za istraživanje tržište (tj. ICIS-a, EUWID-a i TZMI-ja), koji prikazuje kretanje cijena titanijeva dioksida na tržištu Unije u proteklih 15 godina, te je tvrdilo je da to dokazuje da je tržište titanijeva dioksida u Uniji prošlo tri ciklusa smanjenja i rasta od 2008. do četvrtog tromjesečja 2023.

(353)

Komisija je napomenula da ti podaci doista pokazuju da su cijene titanijeva dioksida na tržištu Unije dosegnule tri vrhunca u proteklih 15 godina: u prvom tromjesečju 2012., drugom tromjesečju 2018. i drugom tromjesečju 2022. Ta razdoblja viših cijena nisu trajala jednako dugo, a nakon njih je prirodno uslijedio pad cijena. Međutim, opće kretanje bilo je povećanje cijena.

(354)

Imajući na umu sve navedeno i nakon što je analizirala sve informacije kojima je raspolagala, Komisija je donijela sljedeće zaključke o stanju tržišta titanijeva dioksida u Uniji.

(355)

Prvo, iako u potražnji za titanijevim dioksidom možda doista postoji globalna cikličnost, nema dokaza koji upućuju na to da je ona jedinstvena za tržište titanijeva dioksida i da bi se trebala posebno razmotriti jer sva tržišta prolaze faze smanjenja i širenja.

(356)

Drugo, čak i ako su predviđanja društva TZMI u pogledu svjetske potražnje uglavnom točna, pokazalo se da nisu u potpunosti u skladu sa stvarnim kretanjima na tržištu Unije, barem u razmatranom razdoblju.

(357)

Treće, na temelju svih podataka dostupnih Komisiji ne može se utvrditi obrazac koji s potpunom sigurnošću pokazuje kad će na tržištu Unije doći do pozitivnog ili negativnog kretanja i u skladu s time zaključiti da 2023. treba doći do smanjenja.

(358)

Komisija je stoga zaključila da, čak i da su svjetska tržišna kretanja općenito točno predvidjela da će 2020. i 2021. doći do povećanja potražnje u Uniji, a nakon toga do smanjenja, na tržište titanijeva dioksida u Uniji u razmatranom razdoblju utjecale su posebne i izvanredne okolnosti koje su odredile kretanje potražnje. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 271., Komisija je zaključila da je ostanak kod kuće uzrokovan ograničenjima kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 koji je utjecao na gospodarstvo doveo do povećanja potražnje za titanijevim dioksidom 2020. i posebno 2021. Čak i da se povećanje potražnje u Uniji 2020. u svakom slučaju trebalo dogoditi, pandemija bolesti COVID-19 pojačala ga je, ali je i 2021. dovela do povećanja potražnje. Nakon tako izraženog povećanja potražnje prirodno bi bio izražen i svaki pad potrošnje, a taj su pad (2022. i u razdoblju ispitnog postupka) dodatno pogoršali: (a) opći inflacijski pritisci koji su postali primjetni 2022. i bili su prisutni u cijelom razdoblju ispitnog postupka i vjerojatno (b) strah od tržišne nestabilnosti uzrokovan ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022.

(359)

S druge strane, neke su strane tvrdile da je pogoršanje stanja industrije Unije posljedica upravo znatnog smanjenja potražnje nakon pandemije bolesti COVID-19 i prethodno utvrđenih inflacijskih pritisaka iz 2022.

(360)

Komisija je u tom pogledu istaknula da je na tržištu Unije doista došlo do izraženog smanjenja potrošnje kao posljedica smanjenja zaliha nakon razdoblja visoke potrošnje za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 i općih inflacijskih pritisaka (vidjeti uvodnu izjavu 358.). To smanjenje tržišta zasigurno bi dovelo do smanjenja količine prodanih proizvoda industrije Unije, neovisno o dampinškom uvozu iz Kine.

(361)

Međutim, u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na takvom smanjenom tržištu količina prodanih proizvoda svih sudionika na tržištu smanjila bi se više-manje podjednako. No u ovom predmetu gotovo sav uvoz iz svih ostalih trećih zemalja (izuzev Kine) i prodaja industrije Unije (kako je prikazano u prethodnim tablicama 6 i 12) smanjila se i 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, dok se u tim godinama povećao samo kineski uvoz (kako je prikazano u prethodnoj tablici 3), što ponovno navodi na zaključak da su, baš kao što su se cijene prijevoza tereta počele smanjivati 2022., kineski proizvođači mogli nastaviti prodavati svoj proizvod na tržištu Unije po dampinškim cijenama, čime su povećali svoj tržišni udio na štetu drugih sudionika.

(362)

Kad je riječ o smanjenju potrošnje, CNCIA je istaknula da je u Odluci Komisije od 27. lipnja 2012. o uvozu određenih proizvoda od koncentriranih sojinih bjelančevina podrijetlom iz NRK-a (112) Komisija utvrdila da je smanjenje potrošnje za 8 % dovoljno da se prekine uzročno-posljedična veza. Tvrdila je da bi Komisija, s obzirom na pad potrošnje za 14 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 2022., sada trebala donijeti isti zaključak.

(363)

Komisija je u tom pogledu istaknula da je predmet na koji se upućuje obustavljen ne zato što je smanjenje potrošnje umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između utvrđenog dampinga i materijalne štete, nego zato što uopće nije utvrđena materijalna šteta. Stoga je taj argument odbijen kao ništavan (113).

(364)

CNCIA je nadalje tvrdila da se smanjenje prodaje 2022. može objasniti i odlukom Unije da te godine zabrani upotreba titanijeva dioksida u hrani za prehranu ljudi (aditiva E171) (114), upućujući na godišnje izvješće za 2022. društva Tronox u kojem se navodi da je to jedan od uzroka smanjenja prodaje.

(365)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji posebne upotrebe titanijeva dioksida čini oko 4 % ukupnog tržišta, a primjene u hrani za prehranu ljudi još su manji dio tog udjela. Komisija je stoga zaključila da je eventualan učinak koji je ta zabrana mogla imati na prodaju proizvođačâ iz Unije zanemariv.

(366)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(367)

Komisija je odmah napomenula da, iako je uvoz iz Ujedinjene Kraljevine činio najveći udio uvoza u Uniju iz druge treće zemlje (nakon Kine), prema informacijama koje su joj bile dostupne jedini su proizvođači u Ujedinjenoj Kraljevini dva postrojenja u vlasništvu industrije Unije. Uvoz iz te zemlje stoga ne konkurira industriji Unije na tržištu Unije, a njegova je cijena viša od kineskih uvoznih cijena. Stoga taj uvoz ne pridonosi šteti nanesenoj industriji Unije.

(368)

Količina proizvoda uvezenih iz svih ostalih trećih zemalja ubrzano se smanjivala u razmatranom razdoblju: 2021. se smanjila za 5 %, 2022. za 8 %, a u razdoblju ispitnog postupka za 9 %.

(369)

Može se smatrati da količina proizvoda uvezenih iz SAD-a i Meksika prati isti trend kao što je opisano za prodaju industrije Unije: povećanje uvoza 2021., u godini iznimno visoke potražnje, a zatim smanjenje 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, tržišni udio i SAD-a i Meksika nakon privremenog porasta 2021. počeo se smanjivati 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. I uvoz iz svih ostalih trećih zemalja izgubio je tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 2022.

(370)

Zainteresirane strane tvrdile su da je štetu industriji Unije nanio uvoz iz Meksika po niskoj cijeni, a ne uvoz iz Kine. Kako je prethodno navedeno, Komisija je prethodno utvrdila ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijena u iznosu od 14 % do 15,3 % za uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je primijetila da je cijena uvoza iz Meksika doista bila niska. Međutim, znatno se povećala u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na prethodne godine i bila je viša nego cijena uvoza iz Kine.

(371)

S druge strane, Komisija je utvrdila da su se cijene pri istovaru ukupnog uvoza iz Kine znatno smanjile, tj. za 25 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka, i dovele su do sniženja cijena industrije Unije za 18,2 % u razdoblju ispitnog postupka.

(372)

Komisija je zatim ispitala važnost uvoza iz Kine i Meksika na ukupnom tržištu Unije. Kako je prikazano u prethodnim tablicama 3 i 12, ukupna količina proizvoda uvezenih iz Kine u razdoblju ispitnog postupka trostruko je veća od količine proizvoda uvezenih iz Meksika. Osim toga, tržišni udio uvoza iz Meksika smanjio se u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na 2022., kao i ukupni uvoz iz svih ostalih trećih zemalja (izuzev Kine). Za razliku od toga, uvoz iz Kine jedini je čiji se tržišni udio povećao u razdoblju ispitnog postupka.

(373)

Komisija je stoga zaključila da uvoz iz Meksika i iz bilo koje ostale treće zemlje nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između dampinškog kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(374)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

(375)

Slično kao i količina proizvedene robe i domaća prodaja, količina izvezenih proizvoda industrije Unije povećala se 2021., iako je to povećanje bilo manje izraženo nego za domaću prodaju, a zatim se znatno smanjila 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. I izvozne cijene kretale su se u istom smjeru kao cijene na tržištu Unije: povećale su se 2021. i 2022., a zatim pale u razdoblju ispitnog postupka, iako su ostale znatno iznad razina iz 2021.

(376)

U razmatranom razdoblju industrija Unije ostvarivala je više cijene na izvoznim tržištima nego na tržištu Unije. Međutim, čak i unatoč tome, industrija Unije nije mogla održati izvoznu cijenu svojeg proizvoda iznad troškova proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka i morala je smanjiti izvozne cijene i te godine.

(377)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da nepoštene trgovinske prakse kineskih proizvođača izvoznika na svim tržištima otežavaju tržišno natjecanje i na izvoznim tržištima i uzrokuju takve nezadovoljavajuće izvozne rezultate. Druge zainteresirane strane ponovile su da ne postoje dokazi koji potkrepljuju tu tvrdnju.

(378)

Pritužba je sadržavala dokaze o najavi zatvaranja tvornice društva Chemours u Tajvanu 2023., a podnositelj pritužbe je u razdoblju ispitnog postupka podnio dodatne dokaze da su dva proizvođača titanijeva dioksida u Japanu, društva Sakai Chemicals i Ishihara Sangyo, najavila zatvaranje postrojenjâ 2026. odnosno 2027. Sva su ta postrojenja u neposrednoj geografskoj blizini Kine, pa je vjerojatno da je kineski izvoz neprimjereno utjecao na njihove rezultate na domaćem ili regionalnom tržištu. Osim toga, relevantna tijela u Brazilu pokrenula su vlastiti antidampinški ispitni postupak protiv kineskog titanijeva dioksida. Komisija je stoga zaključila da se ne može isključiti mogućnost da kineski uvoz ugrožava konkurentski položaj industrije Unije na drugim tržištima slično kao i na tržištu Unije.

(379)

Nadalje, Komisija je utvrdila da je profitabilnost izvozne prodaje pratila kretanja profitabilnosti prodaje Unije u gotovo identičnom postotnom bodu u razmatranom razdoblju, dok izvozna prodaja čini oko 25 % ukupne prodaje proizvođačâ iz Unije u uzorku.

(380)

Komisija je stoga zaključila da štetu industriji Unije nisu nanijeli izvozni rezultati.

(381)

Nekoliko strana tvrdilo je da je štetu Uniji nanio porast troškova proizvodnje.

(382)

Iako su se troškovi proizvodnje industrije Unije povećavali 2021., a osobito 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, industrija Unije uspjela je povećati svoje cijene 2021. i 2022. kako bi održala profitabilnost. Bila je prisiljena sniziti cijene ispod razine svojeg troška proizvodnje tek u razdoblju ispitnog postupka, kad se na smanjenom tržištu smanjila cijena kineskog uvoza, ali se povećala njegova količina, čime je porastao njegov tržišni udio u Uniji.

(383)

Zainteresirane strane ponovno su ukazale na predmet o sojinim bjelančevinama podrijetlom iz Kine, u kojem je povećanje glavne sirovine prekinulo uzročno-posljedičnu vezu. Međutim, Komisija je istaknula da se u ovom predmetu povećanje troškova proizvodnje odvilo na svjetskoj razini zbog svjetskih inflacijskih pritisaka i da je utjecalo na sve sudionike na tržištu u sličnoj mjeri, što dokazuje činjenica da su se cijene uvoza iz svih ostalih trećih zemalja (izuzev Kine) znatno povećale 2022. i još više u razdoblju ispitnog postupka. Cijene glavne sirovine, rudača ilmenita, koja čini oko trećinu ukupnih troškova proizvodnje, posebno su se povećale na svjetskoj razini za oko 80 % u 2022. u odnosu na razine iz 2020. i tek su se neznatno smanjile u razdoblju ispitnog postupka.

(384)

Komisija je stoga zaključila da rastući troškovi proizvodnje nisu pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(385)

Društvo AkzoNobel podnijelo je 3. travnja 2024. dodatne tvrdnje o nepostojanju uzročno-posljedične veze, oslanjajući se na izvješće o svjetskoj situaciji na tržištu titanijeva dioksida koje je u veljači 2024. objavila agencija za istraživanje tržišta TZMI. U izvješću se upućuje na to da se tržište titanijeva dioksida oporavlja i predviđa se povećanje cijena na tržištu Unije i povećanje profitabilnosti proizvođačâ iz Unije.

(386)

Komisija je u tom pogledu istaknula da, iako se u izvješću sugerira poboljšanje tržišnih uvjeta u Europi, ta se poboljšanja u izvješću i dalje smatraju slabima prema nekoliko parametara koji se u njemu analiziraju. Nadalje, kad je riječ o cijenama u Europi i predviđanjima veće profitabilnosti proizvođača iz Unije na njihovu domaćem tržištu, u samom izvješću priznaje se da su njegova predviđanja o razinama cijena koje će industrija Unije moći dosegnuti barem djelomično iznesena pod pretpostavkom da će ovaj ispitni postupak imati pozitivan ishod.

(387)

Stoga, čak i ako bi se u tom izvješću potpuno točno predvidjeli budući rezultati industrije Unije, to se predviđanje u biti iznosi prema scenariju ponovno uspostavljenih ravnopravnih uvjeta na tržištu Unije, pa se izvješće zato ne može iskoristiti kao protuargument da Komisija ne donese odluku na kojoj se to predviđanje, barem djelomično, temelji.

(388)

Kako strane s pravom ističu, nekoliko je čimbenika otežalo stanje industrije Unije. Prvo, 2022. i razdoblje ispitnog postupka obilježilo je iznimno smanjenje potražnje za titanijevim dioksidom na tržištu Unije. Drugo, obje te godine zabilježeno je znatno povećanje troškova energije na tržištu Unije, a cijena ilmenita povećala se na svjetskoj razini. Treće, cijene uvoza iz Meksika bile su niže od cijena uvoza iz Kine u prve tri godine razmatranog razdoblja.

(389)

Međutim, ništa od toga ne opovrgava činjenicu i. da se, za razliku od ostalih trećih zemalja, količina proizvoda izvezenih iz Kine povećavala u razmatranom razdoblju (uz privremeno usporavanje zbog izvanrednih okolnosti 2021.); ii. da se iz Kine u Europu uvozilo po dampinškim cijenama; iii. da se na smanjenom tržištu 2022. i u razdoblju ispitnog postupka tržišni udio kineskog uvoza povećavao na štetu tržišnog udjela industrije Unije i uvoza ostalih trećih zemalja; i iv. da je u razdoblju ispitnog postupka, kad su uvozne cijene svih ostalih zemalja uglavnom bile iste kao 2022., cijena kineskog uvoza drastično se smanjila za četvrtinu razine iz 2022., što je dovelo do znatnog sprečavanja rasta cijena i smanjenja cijena industrije Unije.

(390)

Komisija je u tom kontekstu razmotrila argumente strana o zatvaranju tvornica u Uniji. Podnositelj pritužbe tvrdio je da su u Uniji tri postrojenja za proizvodnju titanijeva dioksida bila zatvorena zbog pritiska kineskog uvoza i da se, da nije bilo iznimno povoljnih uvjeta zbog pandemije bolesti COVID-19, moglo očekivati i više zatvaranja. Neke zainteresirane strane pobunile su se protiv toga i tvrdile da nema dokaza koji potkrepljuju taj zaključak, da je do zatvaranja došlo zbog drugih okolnosti te da se ono ne može pripisati navodnom dampinškom uvozu iz Kine. Strane su ukazale na javne izjave društava, u kojima se ograničavanje proizvodnje ili zatvaranje postrojenja pripisuje nepovoljnim uvjetima na tržištu, kao što su smanjenje potrošnje, porast troškova proizvodnje i općenito loši gospodarski uvjeti, dok je postrojenje društva Venator (jedan od proizvođača iz Unije koji nisu u uzorku) u Scarlinu primjerice imalo poteškoća s pribavljanjem propisanih dozvola.

(391)

Slično tomu, zainteresirane su strane istaknule daljnje izjave iz poslovnih izvješća proizvođača iz Unije (društava Kronos, Police, Venator, Cinkarna), u kojima je smanjenje potrošnje i povećanje troškova proizvodnje priznato kao razlog za tešku situaciju u kojoj se nalazi industrija Unije. Strane su tvrdile da to dokazuje da se općenito uvoz iz Kine ne može smatrati odgovornim za štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(392)

Komisija u tom pogledu ističe da, iako postrojenje društva Venator u Scarlinu doista nije moglo poslovati punim kapacitetom zbog poteškoća s pribavljanjem propisanih dozvola, iz navedenih izjava društava Kronos i Venator proizlazi da se odluke o razini i nastavku proizvodnje donese uzimajući u obzir općenito teške tržišne uvjete. Kao što je vidljivo iz cjelokupne prethodne analize, ti teški uvjeti jasno uključuju dampinški uvoz iz Kine koji vrši pritisak na tržište, dok se u nizu navedenih izvješća kao jedan od teških uvjeta spominje i prisutnost jeftinog izvoza iz Kine (115).

(393)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Smanjenje potražnje, porast troškova proizvodnje i uvoz iz ostalih trećih zemalja, osobito Meksika, tek je djelomično utjecao na negativna kretanja industrije Unije u smislu količine prodanih proizvoda, prodajnih cijena i profitabilnosti.

(394)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se sastoji uglavnom od gubitka tržišnog udjela, sniženja cijena i sprečavanja rasta cijena te pada profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka.

(395)

Podnositelj pritužbe u njoj je ustvrdio da postoje poremećaji povezani sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(396)

Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(397)

Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete.

(398)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(399)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(400)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(401)

PPG i CNCIA usprotivili su se ciljnoj dobiti predloženoj u pritužbi (10,2 %), tvrdeći da je previsoka. PPG je tvrdio da nijedna godina iz razdoblja ispitnog postupka nije bila primjerena za utvrđivanje osnovne dobiti zbog iznimne gospodarske situacije svake te godine, podsjećajući na Komisijine vlastite zaključke u antidampinškom ispitnom postupku o uvozu određenog poli(etilen-tereftalata) podrijetlom iz Kine (116). Nadalje, tvrdili su da bi osnovnu dobit, s obzirom na to da je industrija Unije u razmatranom razdoblju mogla prodavati po cijenama višima od troškova proizvodnje, trebalo utvrditi kao prosječnu dobit za sve četiri godine. CNCIA je nadalje tvrdila da bi Komisija trebala primijeniti istu osnovnu dobit koju je primijenila u antidampinškom ispitnom postupku o uvozu elektrolitskih manganovih dioksida podrijetlom iz Kine (117) jer su oni, kao i titanijev dioksid, anorganski spojevi.

(402)

Komisija je napomenula da je tvrdnja o prodajnim cijenama proizvođača iz Unije možda bila točna za razmatrano razdoblje iz pritužbe, ali u razdoblju ispitnog postupka koje je upotrijebila Komisija više nije bila relevantna. Kako je prethodno prikazano, prodajne cijene industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka bile su znatno niže od troškova proizvodnje. Eventualna profitabilnost koja bi se utvrdila uzimajući u obzir rezultate industrije Unije u toj godini stoga ne bi odražavala profitabilnost potrebnu za povrat ukupnih troškova.

(403)

Kad je riječ o tvrdnji CNCIA-e, samo zato što su i EMD i titanijev dioksid anorganske kemikalije, to ne znači da njihovi proizvođači posluju na sličnim tržištima ili da su njihovi rezultati usporedivi i Komisiji nisu dostavljeni dokazi koji bi upućivali na suprotno.

(404)

Komisija je napomenula da je u razmatranom razdoblju tržišni udio kineskog uvoza bio najniži 2021. i da su te godine profitabilnost i novčani tok bili najpozitivniji. Međutim, smanjenje kineskog uvoza zabilježeno te godine bilo je, kako je prethodno objašnjeno, uzrokovano izvanrednom krizom u brodarskom sektoru. U kombinaciji sa znatnim porastom potražnje zbog ograničenjâ kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 rezultati industrije Unije te su godine bili iznimno pozitivni. Komisija je stoga zaključila da 2021. nije reprezentativna godina za osnovnu dobit u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(405)

Nadalje, kao i 2021., na 2020. utjecale su (iako u manjoj mjeri) povoljne okolnosti povećane potrošnje zbog ostanka kod kuće koji je utjecao na gospodarstvo tijekom ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19. Komisija je stoga na temelju informacija dostupnih u toj fazi zaključila da ni 2020. nije reprezentativna godina za osnovnu dobit u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(406)

Naposljetku, povećanje uvoza iz Kine i nagli pad industrije Unije koji je započeo 2022. i nastavio se u razdoblju ispitnog postupka ni za jednu od tih godina ne bi se smatrali reprezentativnima za određivanje osnovne dobiti u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(407)

Nastojeći naći razdoblje u kojem su prevladavali uobičajeni uvjeti tržišnog natjecanja, Komisija je namjeravala ispitati profitabilnost ostvarenu u posljednjih deset godina. Proizvođači iz Unije u uzorku dostavili su podatke o profitabilnosti za tri godine prije razmatranog razdoblja. Međutim, Komisija ni od jednoga od triju proizvođača iz Unije u uzorku nije primila podatke o profitabilnosti koji se odnose samo na njihovu prodaju titanijeva dioksida nepovezanim kupcima u Uniji tijekom te tri godine. Stoga na temelju informacija koje su Komisiji trenutačno dostupne nije bilo moguće utvrditi profitabilnost koja bi se odnosila na prodaju proizvoda iz ispitnog postupka nepovezanim kupcima u Uniji.

(408)

Budući da nema dokaza da bi se profitabilnost veća od 6 % mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, Komisija je utvrdila osnovnu dobit od 6 %, u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(409)

Dva proizvođača iz Unije dostavila su dokaze da bi njihova razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je te informacije provjerila na temelju planova ulaganja i odbijenih i odgođenih projekata, koji dokazuju da su ta ulaganja doista bila planirana. Utvrđeno je da su tvrdnje obaju proizvođača iz Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je 0,09 %.

(410)

Ta razlika od 0,09 % pribrojena je osnovnoj dobiti od 6 % navedenoj u uvodnoj izjavi 398., što je dovelo do ciljne dobiti od 6,09 %.

(411)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak od 60,68 EUR/toni.

(412)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije od [3 400 – 3 800] EUR/t i [3 600 – 4 000] EUR/t tako što je spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 410.) pribrojila trošku proizvodnje triju proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka, a potom dodala prilagodbi na temelju članka 7. stavka 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(413)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(414)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave od 255. do 259.).

(415)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete (vidjeti uvodne izjave 417. i 418. u nastavku).

(416)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Prema dokazima iz pritužbe, ilmenit, koji čini 25 % troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka, u Kini se vadi za vlastite potrebe. Osim toga, u Kini za ilmenit ne postoji povrat PDV-a na izvoz. Obje su mjere navedene u članku 7. stavku 2.a drugom podstavku osnovne uredbe kao poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(417)

Međutim, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da se u ovoj fazi nije potrebno baviti tim aspektom.

(418)

Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

(419)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(420)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe.

(421)

Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, nepovezanih uvoznika, trgovaca i korisnika.

(422)

Podsjeća se da se industrija Unije sastoji od jedanaest proizvođača, čija su se prodaja i profitabilnost znatno smanjile u drugoj polovini razmatranog razdoblja, što je imalo negativan učinak na njezin tržišni udio, razinu zaliha, ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok. Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 337.).

(423)

Ako se privremene mjere ne uvedu, vjerojatno je da će zbog pritiska na cijene uzrokovanog dampinškim uvozom slaba profitabilnost i drugi financijski pokazatelji prisiliti industriju Unije da prestane proizvoditi TiO2. Međutim, nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera očekuje se da će se obujam prodaje i cijene industrije Unije na tržištu Unije povećati, čime će se poboljšati profitabilnost i drugi financijski pokazatelji te industrije i spriječiti prestanak proizvodnje.

(424)

Stoga je jasno da bi privremene antidampinške mjere bile u interesu industrije Unije.

(425)

Nepovezani uvoznik naveden u uvodnoj izjavi 10. naposljetku nije dostavio odgovor na upitnik. Komisija nije primila odgovore na upitnik od uvoznika i trgovaca.

(426)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da uvođenje antidampinških mjera vjerojatno neće negativno utjecati na položaj uvoznika i trgovaca u Uniji.

(427)

U ovom ispitnom postupku sudjelovala su ukupno 23 korisnika i udruženja korisnika koji su se protivili uvođenju pristojbi. Među njima je šest korisnika dostavilo odgovore na upitnik. Ostali su iznijeli primjedbe.

(428)

Titanijev dioksid uglavnom se upotrebljava u sektoru boja i premaza, u kojem čini oko 60 % tržišta, dok arhitektonske i industrijske boje čine oko 55 % ukupne potražnje, a industrijske tinte oko 5 %. Drugi najveći segment tog tržišta industrija je plastike, s oko 25 %, a zatim industrija papira s 12 % i posebne uporabe s 4 %. Odgovori na upitnik primljeni su od korisnika koji posluju u sektorima boja i premaza, grafičke tinte, laminiranog papira i plastike. Svih šest odgovora provjereno je u prostorima tih korisnika.

(429)

Mjere bi vjerojatno imale različit učinak na korisnike ovisno o segmentu silaznog tržišta u kojem posluju. Komisija je zasebno analizirala situaciju korisnika titanijeva dioksida za više posebnih primjena kao što su laminirani papir i grafičke tinte (ti su korisnici podnijeli i tvrdnje o opsegu proizvoda) i korisnika titanijeva dioksida u glavnoj primjeni u bojama, premazima i plastici.

(430)

Prvo, od šest korisnika čije je odgovore na upitnik Komisija provjerila, potencijalne mjere najviše će utjecati na proizvođače laminiranog papira. Titanijev dioksid čini oko [25 – 35] % njihovih ukupnih troškova proizvodnje, a oko [10 – 40] % svojeg titanijeva dioksida nabavljaju iz Kine. Oba korisnika dokazala su i da su u razdoblju ispitnog postupka poslovali s niskom ili negativnom profitabilnošću. Komisija je procijenila da bi se, ako se uvedu pristojbe, a sve ostale okolnosti ostanu jednake, njihova profitabilnost smanjila za oko [2 – 3] postotna boda. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., ta dva korisnika najveći dio svojeg titanijeva dioksida nabavljaju od izvora koji nisu Kina, pa je Komisija zaključila da imaju dovoljno alternativnih izvora opskrbe.

(431)

Drugo, društvo Flint Group, koje proizvodi grafičku tintu, dostavilo je dokaze koji pokazuju da samo ograničeni dio svojeg ukupnog prometa ostvaruje od proizvoda koji sadržavaju titanijev dioksid i da na kineski titanijev dioksid otpada samo dio troškova proizvodnje tih proizvoda. Zbog složenosti korporativne strukture društva Flint i činjenice da ono proizvodi velik broj formula tinte koje sadržavaju titanijev dioksid u brojnim postrojenjima u Uniji, to društvo nije moglo navesti točne podatke o profitabilnosti segmenta svojeg poslovanja koji se odnosi na titanijev dioksid. Međutim, dokazalo je zdravu profitabilnost na razini cijelog društva u razdoblju ispitnog postupka.

(432)

Na temelju dostupnih informacija Komisija je zaključila da bi se, ako se uvedu antidampinške pristojbe, a sve ostale okolnosti ostanu jednake, profitabilnost tog društva u segmentu poslovanja koji se odnosi na titanijev dioksid vjerojatno smanjila za manje od jednog postotnog boda (118) s obzirom na nizak udio titanijeva dioksida u ukupnom prometu i troškovima proizvodnje. Osim toga, društvo bi nastavilo ostvarivati dobit. Komisija nije mogla utvrditi učinak na ukupnu profitabilnost grupe, ali bi on bio još manje izražen. Stoga je zaključila da pristojbe ne bi u znatnoj mjeri utjecale na društvo Flint Group.

(433)

Treće, dva druga korisnika, društva AkzoNobel i Sherwin Williams Italy SRL („Sherwin-Williams”), dva su velika proizvođača boja i premaza Proizvođači boja i premaza najveći su korisnici titanijeva dioksida, kad je riječ o količinama. Učinak pristojbi na rezultate te kategorije korisnika bio bi znatno manje izražen. Društvo AkzoNobel ispunilo je upitnik na razini svih subjekata prisutnih u Uniji. Udio kineskog titanijeva dioksida u njegovim ukupnim troškovima proizvodnje zanemariv je, a to je društvo u razdoblju ispitnog postupka ostvarivalo dobit. Društvo Sherwin Williams dostavilo je odgovor na upitnik za dva subjekta na koja bi pristojbe najviše utjecale i za svoje cjelokupno poslovanje u Uniji. Udio kineskog titanijeva dioksida u ukupnim troškovima proizvodnje tih dvaju subjekata zajedno bio je zanemariv. Iako je profitabilnost njihovih proizvoda koji sadržavaju titanijev dioksid u razdoblju ispitnog postupka bila niska, sveukupna profitabilnost obaju subjekata društva Sherwin-Williams bila je znatna. Ukupni promet tih dvaju postrojenja samo je mali udio ukupnog prometa društva Sherwin Williams u Uniji, koje je u razdoblju ispitnog postupka ostvarivalo dobit. Komisija je stoga zaključila da bi oba korisnika, čak i ako ne bi mogla prenijeti to povećanje troškova na potrošače, mogla apsorbirati mjere.

(434)

Naposljetku, društvo Schulman Plastics, veliki proizvođač plastike i povezanih materijala u Uniji, dostavio je odgovor na upitnik za jedno od svojih postrojenja, koje primarno proizvodi bijeli masterbatch i na koje će, od svih društava iz ovog odjeljka, pristojbe najviše utjecati. To postrojenje samo dio svojeg titanijeva dioksida nabavlja iz Kine, ali na titanijev dioksid otpada velika većina njegovih ukupnih troškova proizvodnje. Njegova profitabilnost u segmentu poslovanja koji se odnosi na bijeli masterbatch u razdoblju ispitnog postupka bila je dobra, dok je cijelo postrojenje poslovalo još bolje od tog segmenta. Iako će zbog njegove strukture troškova mjere utjecati na njegovu profitabilnost više nego na bilo kojeg drugog korisnika, Komisija je procijenila da bi, čak i ako ne bi moglo prenijeti te troškove na svoje kupce, to društvo i dalje ostvarivalo dobit.

(435)

Kako je prikazano u ovom odjeljku, većina korisnika koji su dostavili odgovore na upitnik nastavila bi ostvarivati dobit čak i ako se uzmu u obzir privremene antidampinške pristojbe. Osim toga, bili su im dostupni i drugi izvori opskrbe. Komisija je stoga zaključila da mjere općenito neće imati nerazmjeran štetan utjecaj na korisnike. Dva korisnika (društva Felix i Sherwin Williams), koja zajedno imaju oko 1 000 zaposlenika, u razdoblju ispitnog postupka poslovala su s gubitkom u segmentu svojeg poslovanja koji se odnosi na titanijev dioksid. Međutim, zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 430. i 433., Komisija nije smatrala da bi uvođenje mjera ozbiljno pogoršalo njihovu situaciju. S druge strane, ako proizvođači iz Unije prestanu poslovati, time bi nestao velik izvor opskrbe za sve korisnike.

(436)

Nekoliko korisnika, udruženja korisnika i CNCIA dostavili su pisane podneske u kojima su tvrdili da bi uvođenje pristojbi bilo protivno interesu Unije.

(437)

Prvo, korisnici su tvrdili da je broj proizvođača titanijeva dioksida u Uniji ograničen i da njihovi kapaciteti nisu dovoljni da se zadovolji potražnja u Uniji. Stoga su potrebni različiti izvori opskrbe, a titanijev dioksid uvezen iz Kine na tržište nužan je za uobičajeno funkcioniranje tržišta. Jedan korisnik tvrdio je da industrije na kraju proizvodnog lanca često prolaze kroz razdoblja krajnje nestašice titanijeva dioksida, kad se na njih primjenjuje sustav dodjele i kad proizvođači u Uniji mogu zadovoljiti samo ograničeni dio njihove potražnje za titanijevim dioksidom. Osim toga, tvrdilo se da će zbog zatvaranja postrojenja u Uniji kineski uvoz postati ključan izvor opskrbe Unije. Nadalje, tvrdio je da bi se antidampinškim pristojbama uklonila opskrba iz Kine, pa bi korisnici postali još osjetljiviji na nestašice ponude kakve su doživjeli 2021. i 2022.

(438)

Komisija je u tom pogledu napomenula da svrha antidampinških pristojbi nije zatvoriti tržište Unije za uvoz iz predmetne zemlje, već naći rješenje za nepoštene tržišne prakse i ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete, upravo kako bi se omogućilo uobičajeno funkcioniranje tržišta. Međutim, čak i ako bi uvoz iz Kine u potpunosti nestao, postoji više izvora opskrbe iz brojnih trećih zemalja, te je stoga stabilnost opskrbe zajamčena. Nadalje, proizvođači iz Unije u razdoblju ispitnog postupka pokazali su da se planira više ulaganja u proširenje kapaciteta dok se tržišni uvjeti ne normaliziraju. Kad je riječ o nedostatnoj opskrbi 2021. i 2022., Komisija je istaknula da je probleme s opskrbom tih godina uzrokovala upravo duljina lanaca opskrbe, koje je stoga znatno narušila kriza u brodarskom sektoru. Zato bi slična nedostatna opskrba uzrokovana šokovima u svjetskom gospodarstvu u budućnosti mogla pogoršati upravo gubitak kapaciteta Unije. Komisija je stoga te argumente odbacila kao neutemeljene.

(439)

Drugo, određene zainteresirane strane tvrdile su da bi povećanje cijena titanijeva dioksida bilo loše za opću inflaciju u Uniji, a nanijelo bi posebnu štetu važnom građevinskom sektoru jer je to ključna industrija na kraju proizvodnog lanca za proizvođače boja i lakova. Korisnici su tvrdili da troškovi u građevinskom sektoru i dalje rastu i da ga je već ionako teško pogodila gospodarska kriza.

(440)

Komisija je u tom pogledu napomenula da se nijedan sudionik građevinskog sektora nije registrirao u ovom ispitnom postupku kao zainteresirana strana da bi uložio prigovor na uvođenje pristojbi. Nadalje, nisu dostavljeni dokazi kojima bi se kvantificirao učinak koji bi uvođenje pristojbi imalo na građevinski sektor. Komisija je stoga tu tvrdnju odbacila kao neutemeljenu.

(441)

Treće, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da korisnici i industrije na kraju proizvodnog lanca ne mogu prenijeti dodatne troškove na svoje kupce, što nisu potkrijepile dokazima. Komisija zato nije mogla provjeriti točnost tog navoda. Međutim, ne čini se vjerojatnim da u općem inflacijskom okruženju u kojem se cijene posvuda povećavaju korisnici ne bi mogli povećati svoje cijene kako bi nadoknadili mali učinak koji bi antidampinške pristojbe mogle imati na njihove troškove proizvodnje. Komisija je stoga tu tvrdnju odbacila.

(442)

Četvrto, neki korisnici nadalje su tvrdili da izvoze većinu proizvoda koje proizvedu (kao što je keramika) i da će ih, s obzirom na to da se u svojoj proizvodnji uvelike oslanjaju na titanijev dioksid, bilo kakvo povećanje troška titanijeva dioksida koje proizađe iz ovog ispitnog postupka staviti u konkurentski nepovoljan položaj u odnosu na konkurente koji posluju izvan Unije i povećati rizik od premještanja proizvodnje na kraju proizvodnog lanca u druge zemlje.

(443)

Međutim, ti korisnici nisu dostavili popratne informacije koje se mogu provjeriti (kao što su odgovori na upitnike) na temelju kojih bi Komisija mogla utvrditi ponder kineskog titanijeva dioksida u njihovoj strukturi troškova i precizno procijeniti učinak na njihove rezultate u Uniji. Komisija je stoga tu tvrdnju odbacila.

(444)

Peto, nekoliko drugih korisnika, proizvođača masterbatcheva, tvrdilo je da će konkurenti izvan Unije moći nabavljati kineski titanijev dioksid po znatno nižoj cijeni i konkurentnije prodavati svoje proizvode Uniji. Njihov proizvod sadržava više od [75 – 80] % titanijeva dioksida, pa su tvrdili da će zbog razlike u cijeni od 50 % postati potpuno nekonkurentni i možda morati zatvoriti postrojenja u Uniji. I industrije na kraju proizvodnog lanca postat će manje konkurentne na domaćim i izvoznim tržištima.

(445)

Komisija je u tom pogledu napomenula da su u SAD-u već na snazi antidampinške pristojbe protiv kineskog titanijeva dioksida, dok je Brazil u travnju 2024. pokrenuo vlastiti antidampinški ispitni postupak. Druga tržišta stoga već poduzimaju mjere za ispravljanje praksi kineskog dampinškog uvoza kojima se narušava tržišno natjecanje. Komisija je smatrala i da bi, čak i kad bi došlo do preusmjeravanja trgovine titanijevim dioksidom iz Kine na ostala treća tržišta, čime bi industrije na kraju proizvodnog lanca postale manje konkurentne, to i dalje imalo znatno manje negativan učinak na te industrije nego nestanak proizvođača titanijeva dioksida iz Unije, zbog kojeg bi industrije na kraju proizvodnog lanca postale izložene nedostatnoj opskrbi i gorim poremećajima u opskrbi.

(446)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovoj fazi istražnog postupka uvođenje privremenih mjera na uvoz titanijeva dioksida podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije.

(447)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(448)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz titanijeva dioksida podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. Komisija je zaključila da bi odgovarajuća razina za uklanjanje štete trebala biti dampinška marža.

(449)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(450)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti.

(451)

Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(452)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(453)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u izjavi i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(454)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(455)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je za uvoz predmetnog proizvoda uvela obvezu evidentiranja. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(456)

U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(457)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni („prethodno objavljivanje”).

(458)

Jedan od proizvođača izvoznika u uzorku dostavio je primjedbu koja se odnosi na metodu utvrđivanja troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezanog trgovca. Suprotno onomu što je predložio proizvođač izvoznik i u skladu s ustaljenom praksom Komisije, pri izračunu dampinga za navedenog proizvođača izvoznika u troškove prodaje, opće i administrativne troškove povezanog trgovca ne uključuju se troškovi kao što su „prijevoz i pristojbe”, „skladištenje” i „osiguranje”. Osim toga, tri korisnika, Plastika Kritis SA, Felix, i Munksjö, dostavila su primjedbe o prethodnom objavljivanju. Komisija je primijetila da se nijedna od tih primjedbi ne odnosi na točnost izračuna te će ih stoga razmotriti zajedno sa svim ostalim podnescima nakon objave privremenih mjera.

(459)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(460)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,