(1)

Uredbom (EZ) br. 1796/1999 (2) Vijeće je uvelo antidampinšku pristojbu na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Mađarske, Indije, Meksika, Poljske, Južne Afrike i Ukrajine. Te se mjere dalje u tekstu nazivaju „početne mjere”, a ispitni postupak koji je doveo do mjera uvedenih Uredbom (EZ) br. 1796/1999 dalje u tekstu nazivat će se „početni ispitni postupak”.

(2)

Nakon toga utvrđeno je da su se početne mjere koje se odnose na uvoz iz Ukrajine i NRK-a nakon ispitnih postupaka u skladu s člankom 13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 (3) izbjegavale preko Moldove odnosno Maroka. Stoga je Uredbom (EZ) br. 760/2004 (4) Vijeće proširilo konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine na uvoz istih proizvoda poslanih iz Moldove. Slično tome, antidampinška pristojba uvedena na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a proširena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1886/2004 (5) na uvoz istih proizvoda poslanih iz Maroka.

(3)

Uredbom (EZ) br. 1858/2005 (6) Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96, produljilo početne mjere uvedene na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a, Indije, Južne Afrike i Ukrajine za pet godina. Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Meksika istekle su 18. kolovoza 2004. (7) Budući da su Mađarska i Poljska postale članice Europske unije 1. svibnja 2004., mjere su tog datuma prekinute.

(4)

U svibnju 2010. Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 (8) Vijeće je konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 1858/2005 na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a proširilo na uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Republike Koreje ili ne, kao rezultat ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. osnovne uredbe. Određenim korejskim proizvođačima izvoznicima odobreno je izuzeće od proširene pristojbe jer je utvrđeno da nisu izbjegavali konačne antidampinške pristojbe.

(5)

Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Indije istekle su 17. studenoga 2010. (9).

(6)

U siječnju 2012. Provedbenom uredbom (EU) br. 102/2012 (10) Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, uvelo antidampinšku pristojbu na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine kako je proširena na uvoz poslan iz Republike Koreje, Maroka i Moldove. Istodobno je od mjera izuzet proizvođač izvoznik iz Maroka koji je izuzet od mjera proširenih Uredbom (EZ) br. 1886/2004. Petnaest proizvođača izvoznika iz Republike Koreje koji su izuzeti od mjera proširenih Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 također su izuzeti od mjera.

(7)

Istom je uredbom Vijeće završilo postupak u pogledu uvoza čelične užadi i kabela podrijetlom iz Južne Afrike. Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Južne Afrike istekle su 9. veljače 2012.

(8)

U travnju 2018. Provedbenom uredbom (EU) 2018/607 (11) Komisija je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, uvela antidampinšku pristojbu na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a kako je proširena na Maroko i Republiku Koreju („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(9)

Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Ukrajine istekle su 10. veljače 2017. (12)

(10)

Konačne antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 60,4 %.

(11)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (13) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(12)

Zahtjev za reviziju podnijelo je 17. siječnja 2023. Europsko udruženje industrije čelične užadi („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi čeličnu užad i kabele u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(13)

Nakon savjetovanja s Odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 14. travnja 2023. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosi na uvoz u Uniju čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (14) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(14)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku.

(16)

Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera izričito obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače iz NRK-a i tijela NRK-a, poznate uvoznike i korisnike, te ih je pozvala na sudjelovanje u ispitnom postupku.

(17)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(18)

Nijedna stranka nije zatražila saslušanje.

(19)

Primjedbe na pokretanje postupka primljene su od jednog kineskog proizvođača, odnosno društva Fasten Group Imp. & Exp. Co., Ltd. i njegovih povezanih društava („Fasten Group”).

(20)

Društvo Fasten Group tvrdilo je da podnositelj zahtjeva nije dokazao da je industrija Unije bila u nepovoljnoj situaciji jer su dostavljeni podaci pokazali da je industrija Unije ostvarila dobre rezultate tijekom razdoblja procjene štete. Nadalje, tvrdilo je da podnositelj zahtjeva nije pokazao vjerojatnost nastavka ili ponavljanja štete. Konkretno, tvrdilo je da informacije o izvozu iz Kine u treće zemlje i o uvozu iz trećih zemalja u Uniju nisu relevantne za procjenu učinka na industriju Unije i da nisu u skladu sa zahtjevima antidampinške uredbe i Antidampinškog sporazuma WTO-a. Kineski izvoznik dostavio je i podatke o svojim cijenama izvoza čelične užadi i kabela u Uniju i tvrdio da su te cijene bliže cijenama Unije, što upućuje na to da ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja štete. Društvo Fasten Group tvrdilo je da kineske izvozne cijene iz zahtjeva nisu točne jer su znatno niže od njegovih izvoznih cijena. Nadalje, društvo Fasten Group zatražilo je od Komisije da prekine reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(21)

Komisija je istaknula da je svrha antidampinških mjera uklanjanje učinaka štetnog dampinga koji narušava trgovinu i ponovno uspostavljanje djelotvornog tržišnog natjecanja pozitivnim utjecanjem na stanje industrije Unije. Čak i da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju koje se razmatra u zahtjevu, trebalo bi procijeniti postoji li mogućnost da se šteta nastala zbog kineskog uvoza ponovi ako se dopusti da mjere isteknu. Osim toga, u točki 4.2. Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da je podnositelj zahtjeva iznio tvrdnje o vjerojatnosti ponavljanja štete zbog uvoza iz NRK-a. U tom pogledu podnositelj zahtjeva dostavio je dostatne dokaze da će, ako se dopusti istek mjera, trenutačna razina uvoza proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje u Uniju vjerojatno znatno porasti. Kako je istaknuto u zahtjevu, zbog postojanja neiskorištenih proizvodnih kapaciteta u NRK-u, cjenovne politike kineskih izvoznika na tržištima trećih zemalja i privlačnosti tržišta Unije taj povećani uvoz odvijat će se po dampinškim cijenama koje će biti niže od cijena industrije Unije i time će nanijeti štetu industriji Unije. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(22)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(23)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju reprezentativnosti u smislu veličine proizvodnje i količine prodanih proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije te zemljopisnog položaja. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije: Gustav Wolf GmbH, WIRECO Poland sp. z o.o. i Redaelli Tecna SPA. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(24)

Podnositelj zahtjeva obavijestio je Komisiju da su količine prodanih i proizvedenih proizvoda jednog od odabranih društava (Gustaf Wolf GmbH) navedene u zahtjevu zapravo konsolidirane, a ne zasebno dostavljene za pravne subjekte unutar grupe. Nakon što je provjerila količine prodanih i proizvedenih proizvoda iz postupka revizije za svako pojedinačno društvo unutar grupe Komisija je odlučila izmijeniti predloženi uzorak i zamijeniti društvo Gustav Wolf GmbH društvom DIEPA Drahtseilwerk Dietz GmbH & Co. KG. To je napravljeno kako bi se zadržala metodologija odabira najvećih subjekata.

(25)

Društvo DIEPA Drahtseilwerk Dietz GmbH & Co. KG naknadno je obavijestilo Komisiju da zbog privremenih tehničkih razloga neće moći dostaviti tražene informacije u propisanom roku kako bi surađivalo kao društvo u uzorku. Komisija je stoga izmijenila predloženi uzorak i zamijenila društvo DIEPA Drahtseilwerk Dietz GmbH & Co. KG drugim njemačkim proizvođačem, društvom Pfeifer Drako Drahtseilwerk GmbH. Ta se odluka temeljila na prodaji i proizvodnji istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. i geografskoj rasprostranjenosti. Proizvođači iz Unije u izmijenjenom uzorku imali su udio od 21 % procijenjene prodaje u Uniji i oko 21 % ukupne proizvodnje istovjetnih proizvoda u Uniji. Izmijenjeni uzorak smatrao se reprezentativnim za industriju Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o izmijenjenom uzorku. Nisu primljene nikakve primjedbe. Stoga je izmijenjeni uzorak potvrđen.

(26)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(27)

Nijedan nepovezani uvoznik nije se javio kako bi dostavio tražene informacije. Stoga odabir uzorka nije bio potreban.

(28)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(29)

Jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a odgovorio je na upitnik za odabir uzorka. Međutim, ni taj proizvođač ni bilo koji drugi proizvođač izvoznik/proizvođač nisu dostavili tražene informacije.

(30)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera utvrđen je 21 proizvođač izvoznik, dok je u ovom zahtjevu za reviziju navedeno 46 proizvođača čelične užadi i kabela iz NRK-a. Međutim, samo je jedno od tih društava dostavilo odgovor za odabir uzorka, no nije dostavilo tražene informacije o čimbenicima proizvodnje. Udio tog društva u ukupnoj količini čelične užadi i kabela uvezenih iz NRK-a u Europsku uniju iznosio je manje od trećine, odnosno manje od 2 % u ukupnoj proizvodnji čelične užadi i kabela u NRK-u. Budući da je tržišni udio uvoza iz NRK-a u Uniji iznosio oko 1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je smatrala da manje od trećine tog uvoza ne bi pružilo dovoljno informacija za procjenu izvozne cijene i nastavka dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te se ne može smatrati reprezentativnim za ukupni uvoz iz NRK-a.

(31)

S obzirom na nedovoljnu razinu suradnje Komisija je odlučila da neće primijeniti odabir uzorka u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(32)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Nije zaprimljen odgovor.

(33)

Unatoč slaboj reprezentativnosti kineskog proizvođača koji je dostavio odgovor za odabir uzorka, Komisija je pozvala tog proizvođača izvoznika da u pojednostavnjenom obliku dostavi dodatne informacije koje se odnose na njegovu domaću prodaju i proizvodnju te izvoz u treće zemlje i izvoz u Uniju, a koje bi se mogle upotrijebiti u ispitnom postupku. Nije zaprimljen odgovor.

(34)

Odgovor na upitnik dostavila su sva tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(35)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(36)

Osim toga, provjera je provedena u Bruxellesu u poslovnim prostorima pravnog zastupnika sljedećeg udruženja proizvođača:

(37)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i proizvod iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, to jest, čelična užad i kabeli uključujući zatvorenu užad, osim užadi i kabela od nehrđajućeg čelika najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98 (oznake TARIC 7312108112, 7312108113, 7312108119, 7312108312, 7312108313, 7312108319, 7312108512, 7312108513, 7312108519, 7312108912, 7312108913, 7312108919, 7312109812, 7312109813 i 7312109819) („proizvod iz postupka revizije”).

(38)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod”).

(39)

Kako je utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(40)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(41)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (tj. od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.), uvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a ostao je na vrlo niskoj razini sličnoj onoj iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Prema bazi podataka Comext uvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije imao je tržišni udio u Uniji od oko 1,2 %.

(42)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., samo je jedan proizvođač izvoznik odgovorio na upitnik za odabir uzorka, ali nije dostavio nikakve naknadno zatražene informacije. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje na nalaze o NRK-u namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe. Komisija nije primila nikakve primjedbe.

(43)

Prema tome, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temelje se na raspoloživim podacima, konkretno na podacima iz zahtjeva, podacima koji su primljeni od jednog proizvođača iz Unije u uzorku i na raspoloživim statističkim podacima, odnosno onima iz baza podataka Comext i Global Trade Atlas („GTA”).

(44)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(45)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(46)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da se, s obzirom na raspoložive dokaze, Turska smatra mogućom reprezentativnom trećom zemljom u odnosu na NRK u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a prvoj alineji osnovne uredbe.

(47)

Komisija je 13. studenog 2023. bilješkom u dokumentaciji („bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, navodeći Tursku kao reprezentativnu zemlju. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Celik Halat, proizvođača proizvoda iz postupka revizije iz reprezentativne zemlje. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(48)

Komisija je u bilješci navela glavne čimbenike proizvodnje. Uz njih je navela i režijske troškove, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 106. Nadalje, s obzirom na to da je aktualni ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe, za koju nije potreban precizan izračun dampinške marže, već utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, Komisija je smatrala da bi se u ovom predmetu pri izračunu uobičajene vrijednosti iznimno mogla usredotočiti na glavne čimbenike proizvodnje.

(49)

S obzirom na nedovoljnu suradnju kineskih proizvođača izvoznika i kineske vlade, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32., Komisija je uobičajenu vrijednost utvrdila na temelju informacija navedenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i drugih lako dostupnih informacija kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(50)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(51)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. (Dalje u tekstu nazivaju se „troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi”.)

(52)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(53)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (15) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(54)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (16). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (17) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (18). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (19). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (20). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (21) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, osobito kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (22).

(55)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor željeza i čelika u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (23) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(56)

U zahtjevu se tvrdilo da na kinesko gospodarstvo u cjelini uvelike utječu različite znatne državne intervencije zbog čega se u ovom ispitnom postupku ne mogu upotrijebiti domaće cijene i troškovi kineske industrije čelika.

(57)

U zahtjevu su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Konkretno, podnositelj zahtjeva naveo je sljedeće, upućujući pritom na niz javno dostupnih izvora informacija, kao što su Izvješće, prethodni ispitni postupci Komisije u sektoru čelika, kinesko zakonodavstvo, i dodatne izvore:

(58)

Zaključno, u zahtjevu se izražava stajalište da postoji dovoljno uvjerljivih dokaza da kineska industrija čelične užadi i kabela podliježe intervencijama kineske vlade koje su uzrokovale znatne poremećaje. Stoga se u zahtjevu tvrdi da postojanje tih znatnih poremećaja opravdava utvrđivanje uobičajene vrijednosti i dampinške marže upućivanjem na članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(59)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(60)

Upravo u sektoru proizvoda iz postupka revizije (sektoru željeza i čelika) kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju. Primjeri uključuju poduzeća u državnom vlasništvu pod središnjim povjerenstvom za nadzor i upravljanje državnom imovinom (SASAC) Ansteel Group (25) i Baowu Steel Group (26) te društva kćeri društva Baowu, Chongqing Iron & Steel Company Ltd. (27) i Maanshan Iron & Steel Company Limited (28), poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije Baotou Steel Group (29), poduzeće u državnom vlasništvu pod središnjim SASAC-om Angang Steel Group (30), kao i Shougang Group, poduzeće u stopostotnom državnom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd. (31) Budući da kineski izvoznici proizvoda iz postupka revizije nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer proizvođača u privatnom i državnom vlasništvu. Međutim, iako možda nisu dostupni specifični podaci za proizvod iz postupka revizije, riječ je o podsektoru industrije željeza i čelika i stoga se nalazi koji se odnose na sektor željeza i čelika smatraju indikativnima i za proizvod iz postupka revizije.

(61)

Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor željeza i čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. To je vidljivo iz smjernica Ministarstva industrije i informacijskih tehnologija za poticanje visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojima se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskog temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (32), iz 14. petogodišnjeg plana za razvoj industrije sirovina, u skladu s kojim će se u sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „razvijati skupina vodećih društava s ekološkim vodstvom i osnovnom konkurencijom” (33), ili iz Plana rada za stabilan rast industrije čelika za 2023. (34), u kojem se utvrđuju sljedeći ciljevi: „Tijekom 2023. […] ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganje industrije u istraživanje i razvoj u konačnici će iznositi 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije iznosit će oko 3,5 %; 2024. dodatno će se optimizirati okruženje industrijskog razvoja i struktura industrije, nastavit će se napredak prema vrhunskim, pametnim i zelenim proizvodima te će rast dodane vrijednosti industrije premašiti 4 %” i u kojem se predviđa korporativna konsolidacija sektora čelika koju je propisala vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, uspostaviti iznimno velike grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te poticati optimalnu organizaciju nacionalnih proizvodnih kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće potpore politici za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i reorganizacije.”

(62)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na razini pokrajina, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti stupovi razvoja” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikacija otpadnog čelika (35)”. Štoviše, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca.”

(63)

Na sličan način u Provedbenom planu pokrajine Henan za transformaciju i modernizaciju industrije čelika tijekom 14. petogodišnjeg plana predviđa se „izgradnja karakterističnih baza za proizvodnju čelika […], izgradnja šest karakterističnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhououu itd. te povećanje razmjera, intenziviranja i specijalizacije industrije. Do 2025. njihov zajednički kapacitet za proizvodnju sirovog željeza u Anyangu kontrolirat će se kako ne bi premašio 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika zadržat će se na razini do 15 milijuna tona” (36).

(64)

Ciljevi industrijske politike spominju se i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (37), Shandong (38), Shanxi (39), Liaoning Dalian (40) i Zhejiang (41).

(65)

Drugi je primjer djelotvornog usmjeravanja prema planovima to što je društvo Ansteel Group izdalo Obavijest Partijskog odbora društva Ansteel Group Co., Ltd. o savjesnom proučavanju, objavljivanju i provedbi duha 20. nacionalnog kongresa partije (42). U toj se obavijesti tvrdi da će Ansteel Group savjesno provoditi smjernice i bolje ih predstaviti članovima partije, kadrovima i zaposlenicima cijele grupe.

(66)

Što se tiče mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a. Međutim, postoje određeni konkretni primjeri za proizvod iz postupka revizije. Nadalje, s obzirom na to da proizvod iz postupka revizije pripada podsektoru sektora čelika, dostupni podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz postupka revizije.

(67)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora Unije za čelik Baotou, koja pripada društvu Baotou Steel Group ujedno je tajnik partije u tom društvu, a predsjednik sindikata društva je zamjenik tajnika Partije (43). Isto tako, predsjednik upravnog odbora društva Shougang Group obnaša dužnost tajnika partijskog odbora, dok je zamjenik izvršnog direktora član partijskog odbora (44). Slično tome, vodeća osoba društva Hongguang Handan Company javno je izjavila da poduzeće ne bi bilo jednako uspješno bez podrške i potpore, ponajprije u obliku jamstava, kineske vlade i KPK-a, kojemu pripada više od 20 članova društva Hongguang Casting Co. Ltd. (45) Još jedan primjer odanosti KPK-u može se pronaći u članku 3. statuta Kineskog udruženja za ljevarstvo, u skladu s kojim udruženje prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode odgovarajući subjekti Partije, primjerice SASAC i Ministarstvo civilnih poslova, te stvara potrebne uvjete za njihovo sudjelovanje (46).

(68)

Ostali primjeri takvih veza mogu se pronaći kod društava Jiangsu Fasten Holding (47) i Ansteel Group (48). U prvom navedenom društvu predsjednik upravnog odbora holding grupe i stvarni upravitelj grupe je tajnik partijskog odbora (49). U drugom su pak društvu izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora članovi Stalnog odbora partije, dok je predsjednik upravnog odbora ujedno i tajnik partijskog odbora.

(69)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz postupka revizije prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da postoje dodatni dokumenti koji pokazuju da ta industrija ima koristi od državnog usmjeravanja i intervencija u sektoru željeza i čelika jer proizvod iz postupka revizije pripada jednom od njegovih podsektora.

(70)

Kineska vlada industriju željeza i čelika i dalje smatra ključnom industrijom (50). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada predvidjela je transformaciju i modernizaciju te optimizaciju i strukturnu prilagodbu industrije željeza i čelika (51). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju željeza i čelika, navodi se da je taj sektor „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora u razdoblju od 2021. do 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (52). Osim toga, prethodno navedeni Plan rada za stabilni rast industrije čelika (vidjeti uvodnu izjavu 61.) pokazuje kako se usmjerenost kineskih tijela na taj sektor može promatrati u širem kontekstu usmjeravanja kineskog gospodarstva koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s ‚14. petogodišnjim planom’ u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti spajanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje” (53).

(71)

Osim toga, kad je riječ o željeznoj rudi, sirovini koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, u skladu s 14. petogodišnjim planom razvoja industrije sirovina država planira sljedeće: „racionalni razvoj domaćih mineralnih resursa. Jačanje istraživanja željezne rude […], provedba politike povlaštenih poreza i poticanje uvođenja napredne tehnologije i opreme za smanjenje stvaranja krutog rudarskog otpada” (54), što dovodi do uspostave sustava za rezerve proizvodnje željezne rude i zemljišta bogata rudama koji će „postati važna mjera za stabilizaciju tržišne cijene željezne rude i sigurnost industrijskog lanca” (55). U pokrajinama, primjerice u pokrajini Hebei, vlasti predviđaju sljedeće za sektor: „subvencija u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije, a vlada će istodobno osigurati subvencije u obliku olakšica” (56). Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(72)

Na proizvod iz postupka revizije utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnim izjavama 54. i 57. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u) (57).

(73)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz postupka revizije ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 54. Prethodno navedeni (vidjeti uvodnu izjavu 61.) Plan rada za stabilan rast sadržava vrlo dobre primjere i te vrste vladinih intervencija: „Poticati financijske institucije da aktivno pružaju financijske usluge društvima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i reorganizacije, prilagodbe organizacije, pretvorbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(74)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači proizvoda iz postupka revizije kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(75)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(76)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(77)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(78)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47., Komisija je u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („Bilješka”). U njoj su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji. Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(79)

U skladu s kriterijima navedenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da je Turska zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK, kako je predložio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju. Svjetska banka na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstava Tursku u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”. Stoga se smatra da je na sličnoj razini gospodarskog razvoja kao NRK.

(80)

Komisija je utvrdila da Turska ispunjava sve kriterije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe te da su svi relevantni javni podaci lako dostupni i pristupačni, uključujući statističke podatke o uvozu, kao i podatke o troškovima sirovina i rada.

(81)

Konkretno, Komisija je pronašla javno dostupne financijske informacije za jednog proizvođača iz Turske, Celik Halat, za razdoblje od siječnja do rujna financijske godine 2022., koje je obuhvaćalo dio razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da društvo Celik Halat ima razumnu razinu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti.

(82)

Komisija je utvrdila da su se cijene električne energije u Turskoj u prvoj polovini 2022. povećale po stopi koja je znatno premašila stopu inflacije u toj zemlji. Osim toga, Turski zavod za statistiku nije objavio informacije o cijenama električne energije u drugoj polovini 2022. Stoga je, s obzirom na to da nema podataka za drugu polovinu 2022., Komisija nenarušeni trošak električne energije za izračun referentne vrijednosti za energiju temeljila na javno dostupnim podacima koje su objavili malezijsko društvo za električnu energiju Tenaga Nasional Berhad (60), brazilsko Ministarstvo rudarstva i energetike (61) i tajlandsko društvo Metropolitan Electricity Authority (62).

(83)

Komisija je analizirala i uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku. Analiza podataka o uvozu pokazala je da uvoz iz NRK-a ili bilo koje zemlje navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (63) nije znatno utjecao na uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku.

(84)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje i društva Celik Halat kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(85)

Nakon bilješke nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na odabir Turske kao reprezentativne zemlje.

(86)

Konačno, s obzirom na nesuradnju i činjenicu da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebno provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(87)

Zbog nedovoljne suradnje Komisija je odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, kako je predloženo u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i jer Turska ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(88)

Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje utvrđene u odgovoru na upitnik jednog proizvođača iz Unije kao što su materijali, električna energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje spomenutih u toj bilješci. Komisija je popis čimbenika proizvodnje i njihovih omjera potrošnje utvrdila na temelju informacija dostavljenih u zahtjevu i naknadnih informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere kod jednog od proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije glavnih sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti javno dostupne podatke Turskog zavoda za statistiku koje je objavila turska vlada (64).

(89)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 82., Komisija je za izračun referentne vrijednosti za energiju upotrijebila skupinu zemalja sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao NRK koje se obično upotrebljavaju kao reprezentativne zemlje u drugim ispitnim postupcima i u kojima su se također proizvodili čelična užad i kabeli, s obzirom na to da su se cijene električne energije povećale u prvoj polovini 2022. po stopi koja je premašila inflaciju.

(90)

Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog zanemarivog udjela vrijednosti nekih sirovina u ukupnim troškovima proizvodnje te stavke grupirane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina.

(91)

Uzimajući u obzir sve informacije iz zahtjeva i informacije koje je podnositelj zahtjeva naknadno dostavio i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere kod jednog od proizvođača iz Unije u uzorku s najvećom proizvodnjom, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje, omjeri potrošnje i njihovi izvori kako bi se izračunala uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje čelične užadi i kabela

(92)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu CIF cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i vozarina. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (66). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.3.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(93)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača iz Unije koji surađuje činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 90.

(94)

U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebali dodati troškovi domaćeg prijevoza. Međutim, s obzirom na prirodu ispitnih postupaka revizije zbog predstojećeg isteka mjera koji su, umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga, usmjereni na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ili bi se mogao ponoviti, Komisija je odlučila da u ovom predmetu nisu potrebne prilagodbe troškova domaćeg prijevoza. Takvim prilagodbama samo bi se povećala uobičajena vrijednost, a time i dampinška marža.

(95)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za troškove rada, Komisija je upotrijebila najnovije statističke podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku (67). Taj zavod objavljuje detaljne informacije o troškovima rada u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju troškova rada po satu za 2020. za gospodarsku djelatnost oznake NACE C.24 „Proizvodnja metala”, prema klasifikaciji NACE Rev.2. Vrijednosti su dodatno prilagođene za inflaciju primjenom indeksa cijena domaćih proizvođača (68) kako bi se uzeli u obzir troškovi u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(96)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 82., cijene električne energije u Turskoj povećale su se po stopi koja je znatno premašila stopu inflacije u toj zemlji 2022., a javno dostupne cijene bile su samo djelomično dostupne za razdoblje ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga nenarušeni trošak električne energije temeljila na referentnim vrijednostima skupine zemalja sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao NRK (Brazil, Malezija i Tajland) te na podacima o potrošnji jednog proizvođača iz Unije (69).

(97)

Cijene električne energije bile su javno dostupne na internetskim stranicama Ministarstva rudarstva i energetike u Brazilu (Ministério de Minas e Energia) (70). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kWh na temelju mjesečnih izvješća koja su obuhvaćala razdoblje ispitnog postupka revizije. Komisija je upotrijebila prosječnu industrijsku tarifu koja iznosi 1,01 CNY/kWh.

(98)

Cijene električne energije bile su javno dostupne na internetskim stranicama društva za opskrbu električnom energijom Tenaga Nasional Berhad (TNB) (71) u redovitim priopćenjima za medije. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kWh u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(99)

Komisija je upotrijebila tarife primjenjive na korisnike u kategoriji „srednji napon”. Konačna cijena električne energije sastojala se od naknade za snagu električne energije (kW) i naknade za potrošnju (kWh). Dostupne informacije upućuju na prosječnu tarifu koja za razdoblje ispitnog postupka revizije iznosi 0,58 CNY/kWh.

(100)

Cijene električne energije bile su javno dostupne na internetskim stranicama tajlandskog društva Metropolitan Electricity Authority i obuhvaćale su cijeli Tajland (72). Komisija je upotrijebila prosječnu industrijsku tarifu koja iznosi 0,86 CNY/kWh (73).

(101)

Komisija je zatim izračunala jednostavan prosječni nenarušeni trošak električne energije primjenjiv na odabranu skupinu zemalja koji je iznosio 0,824 CNY/kWh.

(102)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(103)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka jednog proizvođača iz Unije u uzorku utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje, ovisno o modelu koji se proizvodi.

(104)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(105)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. S obzirom na nesuradnju proizvođača izvoznika Komisija se oslonila na informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju i na podatke jednog proizvođača iz Unije u uzorku o omjeru potrošnje svakog čimbenika proizvodnje čelične užadi i kabela (materijali, električna energija i radna snaga).

(106)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama 102. i 103. Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su na temelju podataka koje je dostavio jedan proizvođač iz Unije. Troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit utvrđeni su na temelju financijskih izvještaja turskog proizvođača Celik Halat za 1. – 3. tromjesečje 2022., kako je navedeno u računovodstvenoj dokumentaciji društva (74) (vidjeti odjeljak 3.3.2.1.). Komisija je utvrdila da stopa dobiti utvrđena za društvo Celik Halat za 1. – 3. tromjesečje 2022. nije razumna u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Taj se nalaz temelji na činjenici da se utvrđena stopa dobiti čini preniskom u usporedbi s prosječnom dobiti u sektoru predmetnog proizvoda, na temelju informacija navedenih u zahtjevu za reviziju i u usporedbi s ciljnom dobiti za predmetni proizvod kako je navedeno u uvodnoj izjavi 186. Međutim, s obzirom na to da je riječ o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je napomenula da bi se dodavanjem bilo kojeg iznosa dobiti iznos dampinga samo povećao, a utvrđeno je da je taj iznos znatan čak i bez dodavanja iznosa dobiti. Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:

(107)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na osnovi cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(108)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 32., s obzirom na to da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, izvozna cijena temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, tj. na podacima Eurostata.

(109)

S obzirom na nesuradnju proizvođača izvoznika iz NRK-a, izvozna cijena utvrđena je na temelju dostupnih statističkih podataka, odnosno baze podataka Comext (Eurostat). Izvoz iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije odvijao se u okviru postupka unutarnje proizvodnje i uobičajenog režima, kako je prikazano u uvodnoj izjavi 137. Izračuni su se temeljili na izvoznoj cijeni u okviru oba režima kao razumno raspoloživoj informaciji o izvoznoj cijeni za Uniju. Budući da se cijene iz baze podataka Comext bilježe na razini CIF (cijena, osiguranje, vozarina), razina franko tvornica utvrđena je na temelju dokaza iz zahtjeva o troškovima prijevoza, rukovanju, prekooceanskom i kopnenom prijevozu.

(110)

Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica kako je prethodno navedeno.

(111)

Na temelju navedenog utvrđeno je da je izvozna cijena znatno niža (za 50 %) od izračunane uobičajene vrijednosti. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(112)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: 1. proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u i 2. privlačnost tržišta Unije i izvozne cijene za treće zemlje te mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja i mjere trgovinske zaštite na drugim izvoznim tržištima.

(113)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika i kineske vlade Komisija je svoju procjenu temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, odnosno na podacima koji su dostavljeni u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, javno dostupnim podacima i podacima iz baze podataka GTA.

(114)

Podnositelj zahtjeva u zahtjevu je dostavio procjene u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta čelične užadi i kabela u NRK-u (75). Te su se procjene temeljile na izvješću Global Steel Wire Rope Market Research Report, Segment by Major Players, Types, Applications and Regions, 2017-2027 (Izvješće o istraživanju globalnog tržišta čelične žičane užadi segmentiranom prema vodećim akterima, vrstama, primjenama i regijama, 2017. – 2027. – „Izvješće”) (76). Kineska proizvodnja čelične užadi i kabela procijenjena je na 3,6 milijuna tona 2022., uz rast od gotovo 10 % od 2019. Proizvodni kapaciteti čelične užadi i kabela u NRK-u 2022. procijenjeni su na približno 6,0 milijuna tona, što je 75 % procijenjenog globalnog proizvodnog kapaciteta čelične užadi i kabela 2022. Domaća potrošnja čelične užadi i kabela u Kini 2022. procijenjena je na približno 3,1 milijun tona. Nakon oduzimanja procijenjenog izvoza iz Kine u sve zemlje (procijenjenog na oko 0,5 milijuna tona), kineski neiskorišteni kapacitet procijenjen je na oko 2,4 milijuna tona. S obzirom na to da je u razdoblju ispitnog postupka revizije potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji iznosila 0,18 milijuna tona (vidjeti odjeljak 5.2. u nastavku), kineski neiskorišteni kapacitet bio je više od 10 puta veći od potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji.

(115)

Komisija je usporedila i neiskorišteni kapacitet u NRK-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije s neiskorištenim kapacitetom tijekom prethodnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je primijetila znatno povećanje. Dok je kineski neiskorišteni kapacitet u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera bio procijenjen na oko 1,8 milijuna tona (77), taj se kapacitet procjenjuje na 2,4 milijuna tona tijekom razdoblja trenutačnog ispitnog postupka revizije. To znači da povećanje neiskorištenog kapaciteta samo od posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera već premašuje cjelokupnu potražnju u Uniji. Nadalje, podnositelj zahtjeva dostavio je informacije da, unatoč već znatnim neiskorištenim kapacitetima, kineski proizvođači čelične užadi i kabela nastavljaju dodavati proizvodne kapacitete (78). Nema naznaka da bi kinesko domaće tržište ili tržište bilo koje treće zemlje moglo apsorbirati takvo povećanje neiskorištenog kapaciteta.

(116)

Višak proizvodnih kapaciteta poticaj je za nastavak izvoza po dampinškim cijenama. Razumno je pretpostaviti da kineska industrija čelične užadi i kabela mora iskoristiti sve postojeće mogućnosti za povećanje proizvodnje kako bi u potpunosti ostvarila korist od znatnih ulaganja u instalirane kapacitete. Najočitiji je način ulazak na tržište Unije koje je, kad je riječ o cijenama i veličini, najprivlačnije, kako je objašnjeno u odjeljku 4.2. u nastavku, i to je vidljivo iz kontinuiranog dampinga kineskih proizvođača izvoznika, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 111.

(117)

Na temelju prethodno navedenih činjenica i razmatranja Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatne neiskorištene kapacitete, koji bi se vjerojatno upotrijebili za izvoz čelične užadi i kabela u Uniju po dampinškim cijenama kad bi se dopustio istek mjera.

(118)

Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će kineski proizvođači izvoznici povećati svoju izvoznu prodaju na Unijinom tržištu po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija analizirala razinu cijena kineskog izvoza na tržišta trećih zemalja i usporedila ih s razinom cijena kineskog izvoza na tržište Unije kako bi utvrdila je li tržište Unije bilo privlačno u smislu razina cijena. Cijene kineskog izvoza i privlačnost tržišta Unije utvrđene su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, odnosno podataka iz baze podataka GTA i informacija iz zahtjeva.

(119)

S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika, Komisija je upotrijebila podatke iz baze podataka GTA koji se temelje na kategoriji proizvoda (oznaka HS 7312 10) predmetnog proizvoda kao razumno raspoloživoj informaciji i usredotočila se na pet glavnih izvoznih tržišta za Kinu: Indiju, Južnu Koreju, Tajland, SAD i Vijetnam. Udio izvoza u tih pet zemalja iznosio je više od 50 % ukupnog kineskog izvoza u prethodno navedenoj kategoriji proizvoda. Utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna cijena kineskog izvoza u Uniju u toj kategoriji proizvoda bila viša od prosječne cijene kineskog izvoza za bilo koje od tih drugih izvoznih tržišta. Prethodni nalazi koji se temelje na statističkim podacima iz baze podataka GTA za tu kategoriju proizvoda potvrdili su informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koji pokazuju da su uvozne cijene kineske čelične užadi i kabela za kupce na tržištu Unije bile više nego na tržištu bilo kojeg drugog glavnog trgovinskog partnera (79).

(120)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 119., na temelju dostupnih informacija utvrđeno je da proizvođači izvoznici iz NRK-a mogu postići više cijene na tržištu Unije nego u ostalim trećim zemljama. Navedeno upućuje na to da je tržište Unije iznimno privlačno tržište jer kineski proizvođači izvoznici mogu ostvariti veću dobit od prodaje u Uniji nego od prodaje na ostalim izvoznim tržištima. Nadalje, s obzirom na znatne neiskorištene kapacitete kineskih proizvođača čelične užadi i kabela, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 114., kineski izvoznici moraju prodavati i na velikim i na manjim tržištima kako bi osigurali određenu razinu iskorištenosti kapaciteta postrojenja za čeličnu užad i kabele. Prema informacijama iz dokumentacije kineski proizvođači izvoznici čelične užadi i kabela prodaju u više od 80 zemalja (80). Razumno je pretpostaviti da je privlačnije povećati izvoz na jedno tržište koje može apsorbirati znatan dio viška kineskog kapaciteta nego na nekoliko manjih tržišta, s obzirom na to da se prodajom velikim kupcima u istoj regiji mogu smanjiti i troškovi prijevoza, logistike i organizacije.

(121)

Osim toga, na temelju dostupnih informacija tržište Unije u osnovi obuhvaća sve glavne industrije korisnika čelične užadi i kabela kao što su ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja, nafta i plin, rudarstvo, šumarstvo, zračni prijevoz, automobilska industrija, niskogradnja, visokogradnja i dizala, što upućuje na velik tržišni potencijal za kineske proizvođače izvoznike s obzirom na to da mnogim odredištima kineskog izvoza nedostaje znanje i iskustvo potrebno za određene upotrebe čelične užadi i kabela (81).

(122)

Osim toga, kako je navedeno u odjeljku 1.1., utvrđeno je da kineski proizvođači izvoznici izbjegavaju antidampinške mjere na snazi. Pokušaji izbjegavanja mjera i činjenica da unatoč postojanju antidampinških mjera kineski proizvođači čelične užadi i kabela i dalje imaju određenu prisutnost na tržištu Unije, svjedoče o tome da je veliko tržište Unije privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima.

(123)

Nadalje, prema bazi podataka WTO-a (82) antidampinške pristojbe primjenjivale su se 2023. na uvoz kineske čelične užadi i kabela u Meksiko, Tursku, Ukrajinu i Ujedinjenu Kraljevinu.

(124)

S obzirom na poteškoće pri prodaji s kojima se kineski izvoznici suočavaju na tim tržištima, ako bi se dopustilo da trenutačne mjere isteknu, tržište Unije postalo bi još privlačnije za kineske izvoznike koji bi htjeli izvesti višak svojih proizvoda i iskoristiti svoj neiskorišteni kapacitet.

(125)

Na temelju prethodno navedenog i osobito uzimajući u obzir razinu cijena kineskog izvoza u Uniju u usporedbi s drugim izvoznim tržištima i široku bazu industrija korisnika čelične užadi i kabela u Uniji, može se zaključiti da bi kineski izvoznici imali snažan poticaj za nastavak izvoza po dampinškim cijenama u Uniju u znatno većim količinama ako se dopusti istek mjera, uzimajući u obzir i da druga izvozna tržišta ne bi mogla apsorbirati goleme količine kineske čelične užadi i kabela koje bi se mogle proizvesti.

(126)

Ispitni postupak pokazao je da je uvoz iz Kine, unatoč relativno maloj količini u usporedbi s potrošnjom u Uniji, nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(127)

Nadalje, utvrđene dampinške cijene potvrđene su analizom cijena kineskog izvoza u ostale treće zemlje. Komisija je utvrdila i da kineski proizvođači izvoznici na svojim najvažnijim izvoznim tržištima prodaju po znatno nižim cijenama nego u Uniji i da je više zemalja uvelo mjere trgovinske zaštite za čeličnu užad i kabele izvezene iz Kine.

(128)

Nastavno na prethodno navedeno, Komisija je utvrdila da je u razdoblju ispitnog postupka revizije neiskorišteni kapacitet u samoj Kini bio 10 puta veći od potrošnje u Uniji i da je tržište Unije zbog veličine i cijena vrlo privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima. S obzirom na znatan neiskorišteni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije, Komisija je zaključila da bi, ako se dopusti istek mjera, kineski proizvođači izvoznici vjerojatno aktivirali neiskorišteni kapacitet i čak preusmjerili izvoz namijenjen trećim zemljama na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnim količinama.

(129)

Prema tome, s obzirom na neprekinuti damping u razdoblju ispitnog postupka revizije, cjenovnu politiku kineskih izvoznika na tržištima trećih zemalja, postojeći neiskorišteni kapacitet u NRK-u, veličinu tržišta Unije i prevladavajuće cijene na tom tržištu te mjere trgovinske zaštite na snazi protiv izvoza čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a na drugim važnim tržištima Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi se, ako se dopusti istek mjera, damping iz NRK-a nastavio ili bi se u svakom slučaju ponovno javio u znatno povećanom opsegu.

(130)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je oko 25 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(131)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 137 910 tona. Komisija je iznos utvrdila na temelju provjerenih makropodataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio EWRIS. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25., tri proizvođača iz Unije odabrano je u uzorak koji čini 21 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(132)

Komisija je utvrdila ukupnu potrošnju u Uniji (ograničena i slobodna tržišta) na temelju provjerenih makropodataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio EWRIS (za ukupnu prodaju na tržištu Unije) i podataka Eurostata (za uvoz u Uniju).

(133)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(134)

Potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji 2020. se smanjila za 10 %, a zatim se povećala na razinu višu od razine iz 2019. Do razdoblja ispitnog postupka revizije povećala se za 6 % u odnosu na 2019. Ukupna potrošnja kretala se na vrlo sličan način.

(135)

Pad u 2020. i povećanje potrošnje koje je uslijedilo nakon njega objašnjavaju se općim gospodarskim padom uzrokovanim ograničenjima uvedenima 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 te gospodarskim oporavkom koji je uslijedio nakon ukidanja tih mjera tijekom 2021. Većina glavnih sektora korisnika proizvoda iz postupka revizije u pravilu je utjecala na potrošnju u skladu s općim gospodarskim stanjem na tržištu Unije.

(136)

Ograničena potrošnja iznosila je samo oko 1 % u tri od četiri godine razmatranog razdoblja. Komisija je smatrala da taj udio nije značajan pa on nije utjecao na opće zaključke o potrošnji niti je znatno utjecao na stanje industrije Unije.

(137)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju baze podataka Comext. Tržišni udio uvoza utvrđen je i na temelju podataka iz baze podataka Comext o uvozu i potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji. Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(138)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupni uvoz iz Kine mijenjao se iz godine u godinu, a ukupne količine uvoza tijekom tog su se razdoblja smanjile za 11 %.

(139)

Tržišni udio uvoza iz Kine smanjio se za 0,2 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio uvoza iz Kine stoga je nastavio blago padati, ali je tijekom razmatranog razdoblja općenito bio stabilan.

(140)

Predmetni proizvod uvozio se iz Kine u okviru uobičajenog uvoznog režima, na koji se primjenjuju antidampinške pristojbe, i u okviru postupka unutarnje proizvodnje (IPP), na koji se ne primjenjuju antidampinške pristojbe.

(141)

Uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje povećao se od 2019. do 2020. za 22 %, a zatim se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 56 %. Uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje iz Kine ukupno se smanjio za 47 % tijekom razmatranog razdoblja i imao tržišni udio od 0,5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Proizvodi uvezeni u okviru tog režima integrirani su u konstrukcije na kraju proizvodnog lanca pa ponovno izvezeni. Primjer su veliki građevinski ugovori. Stoga se velike fluktuacije u količinama smatraju uobičajenima.

(142)

Uvoz u okviru uobičajenog režima tijekom razmatranog razdoblja se povećao za 62 %. Međutim, kad je riječ o tržišnom udjelu, taj se uvoz povećao samo s 0,5 % u 2019. na 0,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(143)

Komisija je cijene uvoza iz Kine utvrdila na temelju podataka iz baze podataka Comext jer kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku.

(144)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/tona)

(145)

Prosječna cijena ukupnog uvoza predmetnog proizvoda iz Kine povećala se za 37 % tijekom razmatranog razdoblja. Kretanje cijena bilo je slično i za uobičajeni režim i za uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje.

(146)

Povećanje ukupnih cijena, kako je prikazano u tablici 9, i uvoznih cijena iz drugih zemalja, kako je prikazano u tablici 5, pratilo je kretanje cijena na tržištu Unije, što je vidljivo iz cijena industrije Unije.

(147)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom:

(148)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 20,4 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije kad su uzete u obzir antidampinške pristojbe, odnosno od 41,3 % bez antidampinških pristojbi.

(149)

Nakon analize statističkih podataka o trgovini iz baze podataka Comext, većina kineskog uvoza prijavljena je pod oznakom TARIC za vrste promjera manjih od 12 milimetara. Komisija je usporedila cijene tog uvoza sa sličnim vrstama proizvoda industrije Unije. Rezultat usporedbe pokazao je još višu maržu sniženja cijena (41,2 % s antidampinškim pristojbama i 55,4 % bez antidampinških pristojbi).

(150)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja uglavnom je bio iz Republike Koreje, Indije, Turske i Tajlanda. Količine i cijene preuzete su iz baze podataka Comext.

(151)

Ukupna količina proizvoda uvezenih u Uniju, tržišni udio i cijene uvoza proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Uvoz iz trećih zemalja

(152)

Ukupan uvoz iz svih trećih zemalja osim Kine povećao se u razmatranom razdoblju za 22 %.

(153)

Udio tog uvoza u ukupnom uvozu povećao se s 47,6 % u 2019. na 54,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, dok su se uvozne cijene u razmatranom razdoblju povećale za 34 %.

(154)

Dok se udio uvoza iz Republike Koreje u ukupnom uvozu smanjio, a udio uvoza iz Turske ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja, udio uvoza iz Indije povećao se s 8 % na 13 %, a iz Tajlanda s 4,7 % na 7 %.

(155)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 6., antidampinške pristojbe na snazi za uvoz predmetnog proizvoda iz Kine proširene su kako bi se njima obuhvatio uvoz proizvoda iz postupka revizije poslanog iz Maroka i Republike Koreje nakon ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera. Treba napomenuti da je uvoz iz Maroka u razmatranom razdoblju bio zanemariv. Osim toga, uvoz iz Republike Koreje u razmatranom razdoblju odnosio se na proizvođače izvoznike izuzete od mjera Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010.

(156)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja osim Kine bile su niže od prosječne cijene industrije Unije i nešto niže od uvoznih cijena iz Kine u okviru uobičajenog režima (kako je prikazano u tablicama 4 i 5).

(157)

Pri procjeni gospodarskog stanja industrije Unije ocijenjeni su svi gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(158)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje je dostavio EWRIS, a odnose se na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(159)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(160)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(161)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(162)

Količina proizvedene robe smanjila se za 9 % u razdoblju od 2019. do 2020., a zatim se povećala za 5,3 % u razdoblju od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Proizvodnja se ukupno smanjila za 4 % u razmatranom razdoblju.

(163)

Proizvodni kapacitet industrije Unije bio je stabilan u razmatranom razdoblju.

(164)

Iskorištenost kapaciteta smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja, odražavajući tako trend pada proizvodnje kako je navedeno u tablici 6.

(165)

Komisija je napomenula da se proizvodni kapacitet razlikuje ovisno o vrstama proizvoda koji se proizvode. Kapacitet je izračunan na temelju novijeg asortimana proizvoda koji se proizvode.

(166)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio (u tonama)

(167)

Prodaja industrije Unije na tržištu Unije ukupno se smanjila za 9 % u razmatranom razdoblju.

(168)

Tržišni udio industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 14 % odnosno 7 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja te pao na 44,1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u odnosu na 51,1 % u 2019.

(169)

Pad tržišnog udjela industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja sličan je povećanju tržišnog udjela trećih zemalja osim Kine, kako je navedeno u tablici 5.

(170)

Tržišni položaj industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja. To se stajalište temeljilo na padu prodaje i smanjenju tržišnog udjela kako je prikazano u tablici 7.

(171)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Zaposlenost i produktivnost

(172)

Broj zaposlenih u industriji Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 3 %. Glavno smanjenje od 7 % zabilježeno je u razdoblju od 2019. do 2020., a zatim je došlo do povećanja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. To je kretanje pratilo kretanje proizvodnje i prodaje kako je opisano u tablicama 6 i 7. Smanjenje zaposlenosti u razdoblju od 2019. do 2020. može se objasniti padom proizvodnje nakon ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19. Nakon ukidanja tih mjera zaposlenost se ponovno povećala, ali nije dosegnut broj zaposlenika iz 2019.

(173)

Produktivnost je ostala stabilna od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije, uz blago smanjenje za 1 %.

(174)

Dampinška marža utvrđena u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je znatno iznad razine de minimis. Istodobno, razina uvoza u razdoblju ispitnog postupka revizije činila je 1,2 % potrošnje na slobodnom tržištu Unije. Stoga je učinak visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio razmjerno ograničen.

(175)

Zbog utjecaja velikih količina uvoza iz trećih zemalja i kretanja općeg gospodarskog stanja Unije industrija Unije nije se oporavila od učinaka prethodnog dampinga tijekom razmatranog razdoblja.

(176)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)

(177)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji povećale su se za 40 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s 2019.

(178)

Jedinična cijena proizvodnje povećala se za 26 % tijekom razmatranog razdoblja. Više od polovine tog povećanja zabilježeno je od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(179)

Povećanje jediničnih troškova proizvodnje prvenstveno je uzrokovano povećanjem troškova glavne sirovine za proizvođače, žice, odnosno za proizvođače čelične užadi i kabela koji proizvode vlastitu žicu, žičane šipke. To povećanje troškova započelo je s gospodarskim oporavkom nakon ukidanja mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 i nastavilo se nakon izbijanja rata u Ukrajini. Osim toga, i troškovi energije povećali su se zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu.

(180)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(181)

Troškovi rada povećali su se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, što je odraz među ostalim i usklađivanja plaća s rastućom inflacijom.

(182)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11

Zalihe

(183)

Razina zaliha smanjila se za 18 % tijekom razmatranog razdoblja. Kad je riječ o proizvodnji, završne zalihe kao postotak proizvodnje smanjene su za jedan postotni bod.

(184)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(185)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Zbog teške situacije na tržištu u određenim korisničkim sektorima na početku razdoblja (npr. vađenje nafte i plina), nakon čega je uslijedio gospodarski pad povezan s pandemijom bolesti COVID-19, industrija Unije zabilježila je gubitke 2019. i 2020. Industrija Unije zatim je 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije ostvarila malu dobit. Razlog tomu bila je povećana potražnja u određenim korisničkim sektorima (npr. industrijska primjena, pomorski sektor), ali i opći oporavak gospodarstva. Ta povećana potražnja značila je da su povećanja cijena 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije bila veća od povećanja troškova sirovina, kako je istaknuto u tablici 9.

(186)

Međutim, stopa profitabilnosti u sve četiri godine razmatranog razdoblja ostala je ispod ciljne dobiti od 5 % za tu industriju kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (uvodna izjava 162. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/607), kao i ciljne dobiti od najmanje 6 % utvrđene u članku 7. stavku 2.c osnovne uredbe.

(187)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok poboljšao se uslijed smanjenja zaliha i trenda profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja.

(188)

Ukupna godišnja ulaganja bila su skromna i relativno stabilna u razmatranom razdoblju. Ulaganja su uglavnom bila ograničena na održavanje i zamjenu postojeće opreme.

(189)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Pratio je kretanje profitabilnosti, što znači da je 2019. i 2020. bio negativan, a 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije poboljšao se na male pozitivne brojke.

(190)

Uvozom na tržište Unije tijekom razmatranog razdoblja dominirale su treće zemlje, posebno Republika Koreja, Indija i Turska. Osim toga, uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao se s oko 78 tisuća na oko 96 tisuća tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, kako je prikazano u tablici 5. Tržišni udio tog uvoza povećao se s približno 47,6 % u 2019. na 54,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. S druge strane, uvoz iz Kine nije premašio 1,9 % tijekom razmatranog razdoblja i iznosio je 1,2 % potrošnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je prikazano u tablici 3.

(191)

U prvim godinama razmatranog razdoblja na makropokazatelje industrije Unije snažno je utjecao gospodarski pad uzrokovan mjerama uvedenim zbog pandemije bolesti COVID-19, kao i teška gospodarska situacija u određenim korisničkim sektorima. Zahvaljujući gospodarskom oporavku koji je uslijedio nakon postupnog ukidanja mjera ograničenja kretanja makropokazatelji su se u određenoj mjeri poboljšali, no općenito pokazuju trajno narušeno stanje, kako u smislu apsolutnih vrijednosti proizvodnje i prodaje, tako i u smislu tržišnog udjela koji je u razmatranom razdoblju pao s 51,1 % na 44,1 %. Ograničeno tržište u razdoblju ispitnog postupka revizije činilo je oko 1 % ukupne potrošnje, a kretanja na tom tržištu nisu imala stvarni utjecaj na industriju Unije.

(192)

Kad je riječ o mikropokazateljima, stanje industrije Unije 2021. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije neznatno se poboljšalo u odnosu na 2019. i 2020. Unatoč povećanju troškova, industriji je koristilo razdoblje poboljšanih tržišnih uvjeta 2021. nakon postupnog ukidanja mjera uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19, jer je uspjela cijene povećati dovoljno da joj se poboljšaju profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok. Ipak, profitabilnost industrije i dalje je bila ispod ciljne dobiti utvrđene u početnom ispitnom postupku (5 %).

(193)

Uzimajući u obzir makropokazatelje i mikropokazatelje, a posebno smanjenje tržišnog udjela, izostanak rasta, nisku iskorištenost kapaciteta i neodgovarajuću profitabilnost, Komisija je zaključila da je industrija Unije nastavila trpjeti materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(194)

Svrha je procjene štete utvrditi je li se materijalna šteta nastavila i, ako jest, je li ta šteta prouzročena uvozom iz Kine. Komisija je zaključila da uzrok utvrđene materijalne štete nije uvoz iz Kine, koji je tijekom razmatranog razdoblja bio nizak, nego rastući uvoz iz trećih zemalja koji je ostvario znatan tržišni udio u kontekstu nepovoljnih tržišnih uvjeta, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 191. i 192.

(195)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li se materijalna šteta prvotno uzrokovana kineskim uvozom ponovila ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a. Ispitni postupak pokazao je da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a odvijao po dampinškim cijenama (odjeljak 3.6. uvodna izjava 111.) i da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek mjera (odjeljak 4.3.).

(196)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete analizirani su sljedeći elementi: i. proizvodni i neiskorišteni kapaciteti dostupni u NRK-u, ii. moguće razine cijena uvoza iz NRK-a ako se dopusti istek mjera, iii. prakse kineskih proizvođača izvoznika u ostalim trećim zemljama, iv. privlačnost tržišta Unije i v. utjecaj uvoza iz NRK-a na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(197)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 114. i 115., proizvođači iz NRK-a imaju znatan proizvodni kapacitet u Kini te stoga i neiskorišteni kapacitet, koji uvelike premašuje ne samo količinu izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, nego i ukupnu potrošnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za više od 10 puta. Komisija je napomenula i da su već samo kapaciteti koje su kineski proizvođači dodali od posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera uvelike premašili ukupnu potrošnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(198)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnim izjavama 115. i 116., nisu utvrđeni nikakvi elementi na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za čeličnom užadi i kabelima u NRK-u ili na nekom drugom tržištu treće zemlje. Stoga je Komisija zaključila da domaća potražnja u Kini ili drugim tržištima trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati dostupan neiskorišteni kapacitet.

(199)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 119., količina kineskog izvoza i privlačnost tržišta Unije utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe te podataka iz baze podataka GTA i informacija iz zahtjeva.

(200)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 120., cijene izvoza iz NRK-a na pet glavnih kineskih izvoznih tržišta (Indija, Južna Koreja, Tajland, SAD i Vijetnam) bile su niže od kineskih izvoznih cijena za Uniju na temelju analize dostupnih statističkih podataka o globalnoj trgovini, kako je navedeno u uvodnim izjavama 119. i 120. Te su izvozne cijene bile znatno niže od cijena industrije Unije (za oko 60 %). Na temelju toga zaključeno je da bi kineski proizvođači izvoznici mogli dodatno smanjiti izvozne cijene za Uniju.

(201)

Kad je riječ o cijenama treba napomenuti i da je marža sniženja cijena uvoza iz Kine na tržište Unije iznosila više od 40 %, ne uzimajući u obzir antidampinške pristojbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 148. To bi značilo da bi povećani uvoz iz Kine izvršio znatan pritisak na cijene industrije Unije u slučaju da nema mjera.

(202)

Uzimajući u obzir analizu cijena iz prethodne uvodne izjave i uvodne izjave 120., ako se dopusti istek mjera, to bi za kineske proizvođače izvoznike bio velik poticaj da svoj izvoz preusmjere u Uniju, gdje bi postigli više cijene i pritom zadržali prodajne cijene znatno niže od cijena industrije Unije. Osim toga, mogli bi iskoristiti svoje neiskorištene kapacitete za povećanje izvoznih količina za tržište Unije.

(203)

Također, na temelju dostupnih informacija tržište Unije jedno je od najvećih na svijetu i obuhvaća širok raspon industrija korisnika čelične užadi i kabela, uključujući ribarstvo, pomorstvo, brodogradnju, naftu i plin, rudarstvo, šumarstvo, zračni prijevoz, automobilsku industriju, niskogradnju, visokogradnju i dizala. To dokazuje privlačnost tržišta Unije.

(204)

Nadalje, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 122., razumno se može zaključiti da je privlačnije povećati izvoz na jedno tržište nego na više manjih tržišta, s obzirom na to da se prodajom velikim kupcima u istoj regiji mogu smanjiti troškovi prijevoza, logistike i organizacije te se može osigurati određena razina iskorištenosti kapaciteta postrojenja za čeličnu užad i kabele.

(205)

Privlačnost tržišta Unije jasna je i kad je riječ o cijenama jer kineski proizvođači izvoznici mogu ostvariti veću dobit od prodaje u Uniji nego od prodaje na ostalim izvoznim tržištima.

(206)

Drugi je pokazatelj privlačnosti tržišta Unije činjenica da su kineski izvoznici pokušavali izbjeći mjere od početka njihova uvođenja, kako je objašnjeno u odjeljku 1.1.

(207)

Stoga se zaključuje da u slučaju isteka mjera proizvođači izvoznici iz NRK-a imaju mogućnost i poticaj da znatno povećaju svoj izvoz čelične užadi i kabela u Uniju po dampinškim cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije.

(208)

Ako zadrži trenutačnu razinu cijena, industrija Unije zbog jeftinog uvoza iz Kine neće moći održati količinu prodanih proizvoda ni tržišni udio. Vrlo je vjerojatno da bi se kineski tržišni udio brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. To bi najvjerojatnije bilo na štetu industrije Unije jer je njezina razina cijena najviša, posebno u usporedbi s cijenom uvoza iz Kine bez antidampinških pristojbi kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 149. Smanjenje prodaje dovelo bi do još niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi dovelo do dodatnog pogoršanja financijskog stanja industrije Unije i povećalo rizik od gubitaka, koji su već zabilježeni u razmatranom razdoblju.

(209)

Ako industrija Unije odluči sniziti svoje cijene u pokušaju da zadrži obujam prodaje i tržišni udio, njezino će se financijsko stanje gotovo odmah pogoršati, a gubici, koji su već zabilježeni na početku razmatranog razdoblja, vjerojatno će se ponoviti, pa čak i pogoršati.

(210)

U oba scenarija istek mjera vjerojatno će negativno utjecati na industriju Unije, među ostalim na zapošljavanje. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije već je bila prisiljena smanjiti broj radnih mjesta povezanih s proizvodom za 3 % (vidjeti tablicu 8). Daljnje pogoršanje stanja industrije Unije povećava rizik od zatvaranja cijelih proizvodnih jedinica.

(211)

Stoga se može zaključiti da postoji velika vjerojatnost da će istek postojećih mjera dovesti do ponavljanja štete zbog kineskog uvoza čelične užadi i kabela i da će se već narušeno stanje industrije Unije vjerojatno dodatno pogoršati.

(212)

Potvrđuje se da je uvoz čelične užadi i kabela iz Republike Koreje i ostalih trećih zemalja, s obzirom na njegove velike i rastuće količine, čimbenik koji pridonosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ovaj je ispitni postupak ograničen na procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete zbog kineskog uvoza čelične užadi i kabela po štetnim cijenama u slučaju isteka trenutačnih antidampinških mjera. S obzirom na osjetljivo stanje industrije Unije svakim znatnim povećanjem kineskog uvoza to bi se stanje pogoršalo zbog znatnih neiskorištenih kapaciteta u NRK-u, privlačnosti tržišta Unije i mogućih niskih razina cijena kineske čelične užadi i kabela izvezenih u Uniju.

(213)

Čelična užad i kabeli uvezeni iz Kine trenutačno ulaze na tržište Unije u znatno manjim količinama nego prije uvođenja mjera. Uvoznim cijenama, uključujući antidampinške pristojbe, uspješno su ponovno uspostavljeni nenarušeni uvjeti tržišnog natjecanja između kineskih izvoznika proizvoda iz postupka revizije i industrije Unije. Činjenica da je cijena uvoza iz trećih zemalja bila niža od cijene kineskog uvoza, na koji se primjenjuju antidampinške pristojbe, ne dovodi u pitanje obveze Komisije da ostane u okviru ovog ispitnog postupka. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 211., Komisija je dokazala da postoji velika vjerojatnost da bi istek mjera doveo do ponavljanja štete.

(214)

Na temelju prethodne analize Komisija zaključuje da bi stavljanje mjera izvan snage vrlo vjerojatno dovelo do znatnog povećanja kineskog dampinškog uvoza čelične užadi i kabela po cijenama nižima od cijena industrije Unije, zbog čega bi se dodatno pogoršala šteta koju je pretrpjela industrija Unije. To bi ozbiljno ugrozilo održivost industrije Unije.

(215)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i dobavljača.

(216)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(217)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera smatralo da nastavak mjera nije protivan interesu Unije. Nadalje, s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno analiza situacije u kojoj antidampinške mjere već na snazi, može se ocijeniti neželjeni negativni učinak postojećih antidampinških mjera na predmetne strane.

(218)

Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom ispitnom postupku nije u interesu Unije.

(219)

Ispitni postupak pokazao je da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativni učinak na industriju Unije i da bi se njezino trenutačno narušeno stanje dodatno pogoršalo. Istekom mjera ozbiljno bi se dovela u pitanje održivost industrije Unije u mjeri u kojoj bi određeni proizvođači iz Unije morali prekinuti (ili djelomično prekinuti) proizvodnju, zbog čega bi tržište Unije postalo ovisnije o uvozu čelične užadi i kabela.

(220)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(221)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., nijedan uvoznik nije surađivao u ovom ispitnom postupku. Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera neće biti znatan za uvoznike. Budući da nije bilo dokaza koji bi upućivali na suprotno, u skladu s tim može se potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na njihovu financijsku situaciju i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na uvoznike.

(222)

Proizvod iz postupka revizije upotrebljava se u brojnim područjima, kao što su ribarstvo, pomorstvo/otprema, industrija nafte i plina, rudarstvo, šumarstvo, zračni prijevoz, niskogradnja, visokogradnja i dizala.

(223)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 223., nijedan korisnik nije surađivao u ovom ispitnom postupku. Neki korisnici industrije čelične užadi i kabela javili su se i podržali nastavak mjera ističući važnost pouzdanog lanca opskrbe čeličnom užadi i kabelima u EU-u.

(224)

Stoga je, i s obzirom na nepostojanje uvjerljivih argumenata koji bi upućivali na suprotno, zaključeno da mjere koje su trenutačno na snazi nemaju znatan negativan učinak na gospodarsko stanje korisnika te da stoga nastavak mjera ne bi ozbiljno utjecao na stanje korisničkih industrija.

(225)

I neki dobavljači industrije čelične užadi i kabela, primjerice proizvođači žice i proizvođači ambalaže, kao što su drveni bubnjevi za kabele, javili su se i podržali nastavak mjera ističući i stratešku važnost industrije čelične užadi i kabela u EU-u za druge sektore, kao što je industrija čelika.

(226)

Stoga je Komisija zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a.

(227)

Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na čeličnu užad i kabele iz NRK-a.

(228)

Sve zainteresirane strane bile su obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se zadrže postojeće mjere na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nisu primljene nikakve primjedbe stranaka.

(229)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 6., antidampinške pristojbe na snazi za uvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a proširene su kako bi se njima obuhvatio i uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka ili Republike Koreje ili ne. Antidampinška pristojba koju treba zadržati za uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a trebala bi i dalje biti proširena na uvoz tih proizvoda iz Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka ili Republike Koreje ili ne. Proizvođača izvoznika iz Maroka izuzetog od mjera proširenih Uredbom (EZ) br. 1886/2004 trebalo bi izuzeti i od mjera koje se uvode ovom Uredbom. Petnaest proizvođača izvoznika iz Republike Koreje koji su izuzeti od mjera proširenih Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 trebalo bi izuzeti i od mjera koje se uvode ovom Uredbom.

(230)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (83), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(231)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036,