1.   Tijelo obavlja sljedeće zadaće s obzirom na rizike od pranja novca i financiranja terorizma kojima je unutarnje tržište izloženo:

2.   Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na odabrane obveznike:

3.   Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na financijske nadzornike:

4.   Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na nefinancijske nadzornike:

Ako se nadzor posebnih sektora na nacionalnoj razini delegira samoregulatornim tijelima, Tijelo izvršava zadaće iz prvog podstavka u odnosu na nadzorna tijela koja nadgledaju djelovanja tih tijela.

5.   Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na FOJ-eve i njihove aktivnosti u državama članicama:

6.   Za potrebe obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo primjenjuje svo relevantno pravo Unije, a ako se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim se te direktive prenose. Ako se primjenjivo pravo Unije sastoji od uredaba i ako se u tim uredbama koje su na snazi izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno zakonodavstvo kojim se utvrđuje primjena tih mogućnosti.

1.   Tijelo ima, u odnosu na odabrane obveznike, nadzorne i istražne ovlasti kako je navedeno u člancima od 17. do 21. i ovlast izricanja novčanih kazni i periodičnih penala kako je utvrđeno u člancima 22. i 23.

Tijelo ima i ovlasti i obveze koje imaju financijski nadzornici u području SPNFT-a na temelju primjenjivog prava Unije, osim ako je ovom Uredbom propisano drugačije.

U mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, Tijelo može od financijskih nadzornika zatražiti putem uputa da se koriste svojim ovlastima u području SPNFT-a na temelju nacionalnog prava i u skladu s uvjetima utvrđenima u nacionalnom pravu, u slučajevima kada ova Uredba ne dodjeljuje takve ovlasti Tijelu.

Za potrebe izvršavanja ovlasti iz prvog i drugog podstavka Tijelo može izdati obvezujuće odluke upućene pojedinačnim odabranim obveznicima. Tijelo je ovlašteno primjenjivati administrativne mjere, i izricati novčane kazne za neusklađenost s odlukama donesenima u okviru izvršavanja ovlasti utvrđenih u članku 21. u skladu s člankom 22.

2.   Kad je riječ o nadzornicima i nadzornim tijelima, Tijelo ima sljedeće ovlasti:

3.   Kad je riječ o FOJ-evima u državama članicama, Tijelo ima sljedeće ovlasti:

4.   Za potrebe obavljanja zadaća iz članka 5. stavka 1. Tijelo ima sljedeće ovlasti:

1.   Tijelo je odgovorno za djelotvorno i dosljedno funkcioniranje sustava nadzora SPNFT-a.

2.   Tijelo i nadzorna tijela obvezni su surađivati u dobroj vjeri i razmjenjivati informacije u svrhu SPNFT-a u skladu s ovom Uredbom, Uredbom (EU) 2023/1113, Uredbom (EU) 2024/1624 i Direktivom (EU) 2024/1640.

3.   Na zahtjev Tijela, nadzorna tijela dostavljaju Tijelu sve informacije o obveznicima koji ostaju pod izravnim nadzorom na nacionalnoj razini, a koje su potrebne za ispunjavanje zadaća Tijela u skladu s člankom 5. stavcima 1., 3. i 4., ako nadzorna tijela imaju zakonit pristup takvim informacijama.

4.   Nadzorna tijela pomažu Tijelu da prepozna i uzme u obzir posebnosti svojih nacionalnih pravnih okvira, posebno kada Tijelo primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojima se prenosi pravo Unije kako je navedeno u članku 1. stavku 2.

1.   U suradnji s nadzornim tijelima Tijelo izrađuje i ažurira usklađenu metodologiju nadzora SPNFT-a u kojoj se detaljno opisuje pristup nadzoru obveznika u Uniji koji se temelji na procjeni rizika. Ta metodologija sadržava smjernice, preporuke, mišljenja te druge mjere i instrumente kako je primjereno, uključujući posebno regulatorne i provedbene tehničke standarde, na temelju ovlaštenja utvrđenih u aktima iz članka 1. stavka 2.

2.   Pri izradi metodologije nadzora Tijelo razlikuje obveznike, među ostalim na temelju njihovih aktivnosti te vrste i prirode rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojima su izloženi. Metodologija nadzora temelji se na riziku i sadržava najmanje sljedeće elemente:

3.   Tijelo izrađuje strukturirane upitnike i druge alate, na internetu ili izvan njega, koje Tijelo i nadzornici upotrebljavaju za potrebe traženja, prikupljanja, sastavljanja i analiziranja podataka i informacija od obveznika, uključujući podatke na koje se treba oslanjati pri primjeni elemenata nadzorne metodologije navedenih u stavku 2.

S pomoću alata koje je Tijelo razvilo, od obveznika mogu se prikupljati objektivni i usporedivi podatci i informacije povezane sa SPNFT-om, a između nadzornika i Tijela na učinkovit i brz način mogu se razmjenjivati informacije.

Tijelo nastoji razviti te alate čim metodologija nadzora bude primjenjiva u cijelom sustavu nadzora SPNFT-a.

4.   Metodologija nadzora odražava visoke standarde nadzora na razini Unije i temelji se na relevantnim međunarodnim standardima i smjernicama. Tijelo periodično preispituje i ažurira svoju metodologiju nadzora, uzimajući u obzir razvoj rizika koji utječu na unutarnje tržište, uključujući rizike i prijetnje koje su utvrdila nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva i FOJ-evi. U metodologiji nadzora uzimaju se u obzir, u mjeri u kojoj je to moguće, primjeri najbolje prakse i smjernice koje su razvili međunarodni stručnjaci za određivanje standarda.

1.   Nadzorna tijela najkasnije do 1. prosinca svake godine Tijelu dostavljaju informacije o nadzornim preispitivanjima koja namjeravaju provesti, na tematskoj osnovi, tijekom sljedeće godine ili nadzornog razdoblja i kojima je cilj provesti procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma ili posebnog aspekta takvih rizika kojima je izloženo više obveznika istovremeno. Navode se sljedeće informacije:

2.   Do kraja svake godine predsjednik Tijela Općem odboru u nadzornom sastavu iz članka 57. stavka 2. iznosi konsolidirani plan tematskih preispitivanja koja nadzorna tijela namjeravaju provesti tijekom sljedeće godine.

3.   Ako opseg i relevantnost tematskih preispitivanja na razini Unije opravdavaju koordinaciju na razini Unije, zajednički ih provode relevantna nadzorna tijela, a Tijelo ih koordinira. Izvršni odbor može predložiti zajedničko tematsko preispitivanje na temelju dostupne analize prijetnji, ranjivosti i rizika na unutarnjem tržištu. Opći odbor u nadzornom sastavu sastavlja popis zajedničkih tematskih preispitivanja. Opći odbor u nadzornom sastavu sastavlja izvještaj o postupku, predmetu i rezultatima svakog zajedničkog tematskog preispitivanja. Tijelo taj izvještaj objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

4.   Tijelo koordinira aktivnosti nadzornih tijela i olakšava planiranje i provedbu zajedničkih tematskih preispitivanja iz stavka 3. Svaka izravna interakcija s obveznicima koji nisu odabrani obveznici u kontekstu bilo kojih tematskih preispitivanja ostaje u isključivoj nadležnosti nadzornog tijela odgovornog za nadzor tih obveznika i ne tumači se kao prijenos zadaća i ovlasti povezanih s tim obveznicima u okviru sustava nadzora SPNFT-a.

5.   Ako planirana tematska preispitivanja na nacionalnoj razini nisu predmet koordiniranog pristupa na razini Unije, Tijelo zajednički s nadzornim tijelima ispituje potrebu i mogućnost za usklađivanje ili sinkronizaciju vremenskog okvira tih tematskih preispitivanja te olakšava razmjenu informacija i uzajamnu pomoć među nadzornim tijelima koja provode ta tematska preispitivanja. Tijelo olakšava i sve aktivnosti koje relevantna nadzorna tijela žele obavljati zajednički ili na sličan način u kontekstu njihovih tematskih preispitivanja.

6.   Tijelo osigurava da se rezultati i zaključci tematskih preispitivanja koje je na nacionalnoj razini provelo više nadzornih tijela podijele sa svim nadzornim tijelima, s iznimkom povjerljivih informacija o pojedinačnim obveznicima. Takvo dijeljenje informacija obuhvaća sve zajedničke zaključke koji proizlaze iz razmjene informacija ili iz zajedničkih ili koordiniranih aktivnosti koje uključuju više nadzornih tijela.

1.   Tijelo može, prema potrebi, izraditi:

2.   Tijelo olakšava i potiče barem sljedeće aktivnosti:

3.   Svako nadzorno tijelo može Tijelu podnijeti zahtjev za uzajamnu pomoć koji se odnosi na nadzorne zadaće Tijela, u kojem se navodi vrsta pomoći koju traži od osoblja Tijela, osoblja jednog ili više nadzornih tijela ili i jedno i drugo. Ako se zahtjev odnosi na aktivnosti nadzora određenih obveznika, nadzorno tijelo koje podnosi zahtjev prenosi Tijelu informacije i podatke koji su potrebni za pružanje pomoći. Tijelo čuva i redovito ažurira informacije o posebnim područjima stručnosti i kapacitetima nadzornih tijela za pružanje uzajamne pomoći povezane s njihovim zadaćama nadzora.

4.   Ako se od Tijela zatraži pružanje pomoći pri obavljanju posebnih nadzornih zadaća na nacionalnoj razini u odnosu na obveznike koji nisu odabrani obveznici, nadzorno tijelo koje traži pomoć u zahtjevu navodi pojedinosti o zadaćama za koje se traži potpora. Pomoć se ne tumači kao prijenos nadzornih zadaća, ovlasti ili odgovornosti za nadzor obveznika koji nisu odabrani obveznici s nadzornog tijela koje traži pomoć na Tijelo.

5.   Ako Tijelo procijeni da je zahtjev primjeren i izvediv, nastoji pružiti zatraženu pomoć, među ostalim mobiliziranjem vlastitih ljudskih resursa te poticanjem mobiliziranja resursa nadzornih tijela na dobrovoljnoj osnovi.

6.   Do kraja svake godine predsjednik Tijela informira Opći odbor u nadzornom sastavu o ljudskim resursima koje će Tijelo dodijeliti za pružanje pomoći zatražene na temelju stavka 3. ovog članka tijekom sljedeće godine. Ako se dostupnost ljudskih resursa promijeni zbog obavljanja bilo koje od zadaća iz članka 5. stavaka 2., 3. i 4., predsjednik Tijela o tome informira Opći odbor u nadzornom sastavu.

7.   Svaka interakcija osoblja Tijela i obveznika ostaje u isključivoj nadležnosti nadzornog tijela odgovornog za nadzor tog obveznika. Takva interakcija ne tumači se kao prijenos zadaća ili ovlasti koje se odnose na pojedinačne obveznike u okviru sustava nadzora SPNFT-a.

1.   Tijelo izrađuje i ažurira središnju bazu podataka s informacijama u skladu s ovim člankom.

Tijelo stavlja te informacije na raspolaganje nadzornim tijelima, tijelima koja nisu tijela za SPNFT, drugim nacionalnim tijelima i tijelima nadležnima za osiguravanje usklađenosti s Direktivom 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (28), Direktivom 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (29), Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30), Direktivom 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća (31),Uredbom (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (32), Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća (33), Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (34) ili Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (35) te europskim nadzornim tijelima, odnosno Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA), Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) (zajedno „europska nadzorna tijela”), na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i povjerljivosti, ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća.

Tijelo također analizira prikupljene informacije i može na vlastitu inicijativu rezultate svoje analize podijeliti s nadzornim tijelima ako bi se time olakšale njihove nadzorne aktivnosti i, prema potrebi, s obveznicima.

2.   Kako bi ih unijelo u bazu podataka, nadzorna tijela šalju Tijelu najmanje sljedeće informacije, uključujući podatke o pojedinačnim obveznicima:

Informacije dostavljene na temelju prvog podstavka ne uključuju upućivanje na određene sumnje prijavljene na temelju članka 69. Uredbe (EU) 2024/1624.

Tijelo u bazu podataka unosi i informacije koje proizlaze iz njegovih aktivnosti u području izravnog nadzora i koje odgovaraju kategorijama informacija navedenima u prvom podstavku, kao i rezultate postupka procjene rizika koji je Tijelo provelo u skladu s člankom 12.

3.   Tijelo može od nadzornih tijela zatražiti da dostave i druge informacije, uz one iz stavka 2. Nadzorna tijela ažuriraju sve dostavljene informacije čim je ažuriranje potrebno ili na zahtjev Tijela.

4.   Tijelo u bazu podataka unosi sve podatke ili informacije relevantne za potrebe nadzornih aktivnosti SPNFT-a koje dostavljaju tijela koja nisu tijela za SPNFT, druga nacionalna tijela nadležna za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima Direktive 2008/48/EZ, Direktive 2009/110/EZ, Direktive 2009/138/EZ, Direktive 2014/17/EU, Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2014/56/EU, Direktive 2014/65/EU ili Direktive (EU) 2015/2366 ili europska nadzorna tijela.

Informacije iz prvog podstavka uključuju slučajeve u kojima tijela iz tog podstavka imaju opravdane razloge za sumnju da se pranje novca i financiranje terorizma pokušava provesti ili da se provodi ili da postoji povećani rizik od pranja novca i financiranja terorizma u vezi s obveznikom te slučajeve u kojima su ta tijela došla do tih opravdanih razloga u kontekstu izvršavanja svojih zadaća. Baza podataka također uključuje relevantne informacije koje su nadležna ili druga tijela koja nadziru kreditne institucije u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (36), uključujući ESB kada djeluje u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013, dobila u kontekstu kontinuiranog nadzora, uključujući informacije o procjenama poslovnog modela, procjenama sustava upravljanja, postupcima izdavanja odobrenja za rad, procjenama stjecanja kvalificiranih udjela, procjenama primjerenosti te postupcima povezanima s oduzimanjem odobrenja za rad.

5.   Tijela iz stavka 1. podstavka 2. mogu Tijelu uputiti obrazloženi zahtjev za informacije prikupljene u skladu s ovim člankom ako su one potrebne za njegove nadzorne aktivnosti. Tijelo procjenjuje te zahtjeve i zatražene informacije dostavlja pravodobno i na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti. Tijelo obavještava tijelo koje je prvo dostavilo zatražene informacije o identitetu tijela koje je podnijelo zahtjev za informacije, identitetu dotičnog obveznika, razlogu za podnošenje zahtjeva za informacije, kao i o tome jesu li informacije dostavljene tijelu koje je podnijelo zahtjev. Ako odluči da neće dostaviti zatražene informacije, Tijelo dostavlja utemeljeno obrazloženje te odluke.

6.   Tijelo izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojim se utvrđuju:

Tijelo Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 27. prosinca 2025.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 49. ove Uredbe.

7.   Osobni podatci prikupljeni u skladu s ovim člankom mogu se čuvati u obliku koji je moguće identificirati u razdoblju od najviše 10 godina od datuma kada je Tijelo prikupilo podatke, nakon čega se ti podatci brišu. Na temelju redovite procjene njihove nužnosti, osobni podatci mogu se, na pojedinačnoj osnovi, izbrisati prije isteka tog roka.

1.   Za potrebe obavljanja zadaća navedenih u članku 5. stavku 2. Tijelo u suradnji s financijskim nadzornim tijelima provodi periodičnu procjenu kreditnih institucija i financijskih institucija te grupa kreditnih institucija i financijskih institucija ako posluju, bilo putem poslovnog nastana ili u skladu sa slobodom pružanja usluga, u najmanje šest država članica, uključujući matičnu državu članicu, bez obzira na to obavljaju li se aktivnosti putem infrastrukture smještene na dotičnom području ili na daljinu.

2.   Nadzorna tijela i obveznici koji podliježu periodičnoj procjeni dostavljaju Tijelu sve informacije potrebne za provedbu periodične procjene iz stavka 1.

3.   Inherentni i preostali rizik obveznika procijenjenih u skladu sa stavkom 1. Tijelo klasificira kao nizak, srednji, znatan ili visok na temelju referentnih vrijednosti i u skladu s metodologijom utvrđenom u regulatornim tehničkim standardima iz stavka 7. Ako je procijenjeni obveznik dio grupe kreditnih ili financijskih institucija, profil rizičnosti razvrstava se na razini grupe.

4.   Metodologija za klasifikaciju profila inherentnog i preostalog rizika utvrđuje se odvojeno za najmanje sljedeće kategorije obveznika:

5.   Za svaku kategoriju obveznika iz stavka 4. referentne vrijednosti za procjenu inherentnog rizika u metodologiji procjene temelje se na kategorijama čimbenika rizika koji se odnose na stranke, proizvode, usluge, transakcije, kanale dostave i geografska područja. Referentne vrijednosti utvrđuju se barem za sljedeće pokazatelje inherentnog rizika u državi članici u kojoj obveznici posluju:

6.   Za svaku kategoriju obveznika iz stavka 4. procjena preostalog rizika u metodologiji procjene uključuje referentne vrijednosti za procjenu kvalitete unutarnjih politika, kontrola i postupaka koje su obveznici uspostavili kako bi smanjili svoj inherentni rizik.

7.   Tijelo izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju:

Tijelo podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 1. siječnja 2026.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 49. ove Uredbe.

8.   Tijelo najmanje svake tri godine preispituje referentne vrijednosti i metodologiju. Ako su potrebne izmjene, Tijelo Komisiji podnosi izmijenjeni nacrt regulatornih tehničkih standarda.

1.   Kreditne institucije i financijske institucije i grupe kreditnih institucija i financijskih institucija čiji je profil preostalog rizika klasificiran kao visok u skladu s člankom 12. smatraju se odabranim obveznicima.

2.   Međutim, ako je utvrđeno više od 40 subjekata u skladu sa stavkom 1., Tijelo se može, uz savjetovanje s nadzornim tijelima, dogovoriti o ograničavanju odabira na određeni različit broj subjekata ili grupa koji je veći od 40.

Pri odlučivanju o konkretnom različitom broju odabranih obveznika kako su navedeni u prvom podstavku Tijelo uzima u obzir vlastita sredstva u smislu kapaciteta za dodjelu ili dodatno zapošljavanje potrebnog broja nadzornog i pomoćnog osoblja te se uvjerava da je potrebno povećanje financijskih i ljudskih resursa izvedivo.

U skladu s odlukom o najvećem broju, odabrani obveznici su oni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. i posluju u najvećem broju država članica, bilo putem poslovnih jedinica ili u skladu sa slobodom pružanja usluga.

Ako je na temelju kriterija iz trećeg podstavka odabrano više od utvrđenog najvećeg broja odabranih obveznika, Tijelo među obveznicima koji bi bili odabrani u skladu s tim podstavkom i koji posluju u najmanjem broju država članica odabire one koje imaju najveći omjer obujma transakcija s trećim zemljama i ukupnog obujma transakcija zabilježen u posljednjoj financijskoj godini.

3.   Ako u državi članici nijedna kreditna institucija, financijska institucija ili grupa kreditnih institucija ili financijskih institucija koje ondje imaju poslovni nastan, odobrenje za rad ili su registrirane, ili koje ondje imaju društvo kćer i čiji je profil rizičnosti klasificiran kao visok, ne ispunjava uvjete za odabranog obveznika u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, Tijelo provodi dodatni postupak odabira u toj državi članici na temelju metodologije iz članka 12. stavka 7. točke (b).

Nakon dodatnog postupka odabira kreditna institucija, financijska institucija ili grupa kreditnih institucija ili financijskih institucija s poslovnim nastanom ili koje su registrirane u toj državi članici i čiji je profil rizičnosti klasificiran kao visok ispunjavaju uvjete za odabranog obveznika.

Ako nekoliko kreditnih institucija ili financijskih institucija ili grupa kreditnih institucija ili financijskih institucija u dotičnoj državi članici ima profil rizičnosti koji je klasificiran kao visok, subjekt koji posluje u najvećem broju država članica, bilo putem poslovnih jedinica ili u skladu sa slobodom pružanja usluga, ispunjava uvjete za odabranog obveznika. Ako nekoliko kreditnih institucija ili financijskih institucija ili grupa kreditnih institucija ili financijskih institucija posluje u istom broju država članica, subjekt s najvećim omjerom volumena transakcija s trećim zemljama i ukupnog volumena transakcija izmjerenog tijekom posljednje financijske godine ispunjava uvjete za odabranog obveznika.

4.   Tijelo počinje prvi postupak odabira do 1. srpnja 2027. i završava s odabirom u roku od šest mjeseci od datuma početka. Odabir se zatim provodi svake tri godine nakon datuma početka prvog odabira i završava u roku od šest mjeseci u svakom postupku odabira. Nakon završetka postupka odabira Tijelo bez nepotrebne odgode objavljuje popis odabranih obveznika. Tijelo započinje izravni nadzor odabranih obveznika šest mjeseci nakon objave popisa.

5.   Prije objave popisa odabranih obveznika Tijelo obavješćuje relevantna tijela koja nisu tijela za SPNFT o ishodima postupka procjene i klasifikacije inherentnog i preostalog rizika obveznika koji podliježu procjeni.

6.   Odabrani obveznik ostaje predmet izravnog nadzora Tijela sve dok Tijelo ne započne izravni nadzor odabranih obveznika na temelju popisa utvrđenog za sljedeće razdoblje odabira koji više ne uključuje tog obveznika.

1.   Financijski nadzornik može Tijelu podnijeti obrazloženi zahtjev i zatražiti da Tijelo preuzme izravan nadzor i obavlja zadaće navedene u članku 5. stavku 2. u pogledu određenog neodabranog obveznika.

Zahtjev iz prvog podstavka podnosi se samo u iznimnim okolnostima kako bi se na razini Unije riješio povećani rizik od pranja novca i financiranja terorizma ili neusklađenosti u okviru neodabranog obveznika te kako bi se osigurala dosljedna primjena visokih standarda nadzora.

2.   Zahtjevom iz stavka 1.:

3.   Zahtjevu financijskog nadzornog tijela prilaže se izvješće u kojem se navode povijest nadzora i profil rizičnosti dotičnog neodabranog obveznika. Neodabrani obveznik obavješćuje se o zahtjevu i o rokovima koji su u njemu predloženi.

4.   Tijelo ocjenjuje zahtjev iz stavka 1. u roku od dva mjeseca ili u roku koji omogućuje prijenos zadaća i ovlasti do datuma predloženog u zahtjevu, ovisno o tome koji je rok dulji. Tijelo pristaje na zatraženi prijenos izravnog nadzora samo ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

5.   Ako utvrdi da su uvjeti iz stavaka 1., 2. i 4. ispunjeni, Izvršni odbor Tijela donosi odluku upućenu financijskom nadzorniku koji je podnio zahtjev i dotičnom neodabranom obvezniku te ih obavještava da je zahtjev prihvaćen. U odluci se navodi datum na koji Tijelo treba preuzeti izravni nadzor i trajanje takvog nadzora. Od datuma na koji Tijelo treba preuzeti izravan nadzor dotični neodabrani obveznik smatra se odabranim obveznikom za potrebe ove Uredbe.

Nakon isteka trajanja izravnog nadzora Tijela utvrđenog u odluci iz prvog podstavka, zadaće i ovlasti povezane s izravnim nadzorom dotičnog obveznika automatski se prenose na financijsko nadzorno tijelo, osim ako Tijelo ne produlji primjenu te odluke nakon što financijski nadzornik podnese odgovarajući zahtjev u skladu sa stavcima od 1. do 4.

6.   Ako Izvršni odbor Tijela odbije zahtjev financijskog nadzornog tijela, on je dužan to obrazložiti u pisanom obliku i jasno navesti koji uvjeti iz stavaka 1., 2. i 4. nisu ispunjeni. Tijelo se savjetuje s financijskim nadzornikom prije donošenja odluke i osigurava da je neodabrani obveznik obaviješten o ishodu postupka.

1.   Ne dovodeći u pitanje ovlast Tijela u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (a) za izravno primanje informacija koje kontinuirano dostavljaju odabrani obveznici ili za izravan pristup tim informacijama, financijski nadzornici dostavljaju Tijelu sve informacije koje su mu potrebne za obavljanje dodijeljenih zadaća u skladu s ovom Uredbom i drugim primjenjivim pravom Unije.

2.   Prema potrebi financijski nadzornici pružaju pomoć Tijelu u pripremi i provedbi svih akata koji se odnose na zadaće iz članka 5. stavka 2. točke (b) u odnosu na sve odabrane obveznike, uključujući pomoć u aktivnostima provjere. Pri obavljanju tih zadaća oni slijede upute Tijela.

3.   Tijelo izrađuje provedbene tehničke standarde kojima se utvrđuju:

Tijelo podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 1. siječnja 2026.

Komisija je ovlaštena donijeti provedbene tehničke standarde iz prvog podstavka u skladu s člankom 53. ove Uredbe.

1.   Zajednički nadzorni tim osniva se za nadzor svakog odabranog obveznika. Svaki zajednički nadzorni tim sastoji se od osoblja Tijela i financijskih nadzornika odgovornih za nadzor odabranog obveznika na nacionalnoj razini. Članovi zajedničkog nadzornog tima imenuju se u skladu sa stavkom 4. i rade pod koordinacijom imenovanog člana osoblja Tijela („koordinator zajedničkog nadzornog tima”).

2.   Koordinator zajedničkog nadzornog tima osigurava koordinaciju rada zajedničkog nadzornog tima. Članovi zajedničkog nadzornog tima slijede upute koordinatora zajedničkog nadzornog tima koje se odnose na njihove zadaće u zajedničkom nadzornom timu. To ne dovodi u pitanje njihove zadaće i dužnosti u okviru njihovih financijskih nadzornih tijela.

Svaki financijski nadzornik koji imenuje više od jednog člana osoblja u zajednički nadzorni tim na temelju stavka 4. može jednog od njih imenovati potkoordinatorom („nacionalni potkoordinator”). Nacionalni potkoordinatori pomažu koordinatoru zajedničkog nadzornog tima u organizaciji i koordinaciji zadaća u zajedničkom nadzornom timu, posebno u pogledu članova osoblja koje je isti financijski nadzornik imenovao kao relevantne nacionalne potkoordinatore. Nacionalni potkoordinator može davati upute članovima zajedničkog nadzornog tima koje imenuje isto financijsko nadzorno tijelo, pod uvjetom da te upute nisu u suprotnosti s uputama koordinatora zajedničkog nadzornog tima.

3.   Zadaće zajedničkog nadzornog tima obuhvaćaju sljedeće:

4.   Tijelo je odgovorno za osnivanje i sastav zajedničkih nadzornih timova. Tijelo i dotični financijski nadzornici imenuju jednu ili više osoba među svojim osobljem kao člana ili članove zajedničkog nadzornog tima. Zaposlenik može biti imenovan članom više od jednog zajedničkog nadzornog tima.

5.   Tijelo i financijski nadzornici međusobno se savjetuju i dogovaraju o osoblju u pogledu zajedničkih nadzornih timova.

6.   Tijelo razvija unutarnja operativna pravila i postupke u pogledu sastava zajedničkih nadzornih timova, posebno u pogledu osoblja svakog financijskog nadzornika, statusa osoblja financijskih nadzornika, raspodjele ljudskih resursa koju je Tijelo izvršilo u pogledu zajedničkih nadzornih timova, čiji je cilj zajamčiti da se ti timovi sastoje od osoblja s dovoljnom razinom znanja, stručnosti i iskustva te s dovoljnom raznolikošću znanja, pozadina, stručnosti i iskustva.

1.   Tijelo može zatražiti da odabrani obveznici i fizičke osobe koje su ondje zaposlene odnosno pravne osobe koje im pripadaju, i treće strane kojima su odabrani obveznici eksternalizirali poslovne funkcije ili aktivnosti te fizičke ili pravne osobe koje su s njima povezane dostave sve informacije koje su mu potrebne za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i drugim primjenjivim pravom Unije.

2.   Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije bez nepotrebne odgode, osiguravajući pritom da su one jasne, točne i potpune. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostavljati informacije u ime svojih klijenata. Ti klijenti snose punu odgovornost ako su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.

3.   Ako Tijelo dobije informacije zatražene na temelju stavka 1., stavlja ih na raspolaganje dotičnom financijskom nadzorniku.

1.   Radi obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo može provoditi sve potrebne istrage odabranih obveznika ili fizičkih osoba koje su zaposlene u odabranom obvezniku ili pravnih osoba koje mu pripadaju i imaju poslovni nastan ili se nalaze u državi članici.

Tijelo u tu svrhu može:

2.   Osobe iz članka 17. predmet su istraga koje se pokrenu na temelju odluke Tijela. Ako osoba ometa provođenje istrage, financijski nadzornik države članice u kojoj se nalaze relevantni prostori u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pruža potrebnu pomoć, među ostalim omogućujući Tijelu pristup poslovnim prostorima fizičkih i pravnih osoba iz članka 17. kako bi moglo izvršavati svoje ovlasti iz stavka 1. ovog članka.

1.   Radi obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo uz prethodnu obavijest dotičnom financijskom nadzorniku može provoditi sve potrebne inspekcije na licu mjesta u poslovnim prostorima fizičkih i pravnih osoba iz članka 17. Za fizičke osobe čiji su poslovni prostori isti kao i njihov privatni stambeni prostor, Tijelo traži i dobiva sudsko odobrenje za inspekcije na licu mjesta. Ako je to potrebno zbog pravilne provedbe i učinkovitosti nadzora, Tijelo može provesti inspekciju na licu mjesta bez prethodne najave tim fizičkim i pravnim osobama.

2.   Tijelo može odlučiti povjeriti provedbu inspekcija na licu mjesta zajedničkom nadzornom timu u skladu s člankom 16. ili posebnom timu, koji bi, prema potrebi, mogao uključivati članove zajedničkog nadzornog tima. Tijelo je odgovorno za uspostavu i sastavljanje timova za provedbu inspekcija na licu mjesta, a to treba učiniti u suradnji s financijskim nadzornim tijelima.

3.   Osoblje Tijela i druge osobe koje je Tijelo ovlastilo za provođenje inspekcija na licu mjesta mogu ulaziti u sve poslovne prostore i na zemljište fizičkih ili pravnih osoba na temelju odluke o istrazi koju je Tijelo donijelo, kada je riječ o fizičkim osobama čiji su poslovni prostori isti kao i njihov privatni stambeni prostor, nakon dobivanja sudskog odobrenja za provođenje inspekcije na licu mjesta na temelju stavka 1. ovog članka. Osoblje Tijela i druge osobe koje Tijelo ovlasti imaju sve ovlasti iz članka 21.

4.   Fizičke i pravne osobe iz članka 17. predmet su inspekcija na licu mjesta koje se provode na temelju odluke Tijela.

5.   Osoblje i druge osobe u pratnji, koje je ovlastio ili imenovao financijski nadzornik države članice u kojoj se inspekcija treba provesti, pod nadzorom i uz koordinaciju Tijela, aktivno pomažu osoblju i drugim osobama koje je ovlastilo Tijelo. U tu svrhu, imaju ovlasti navedene u stavku 3. Osoblje financijskih nadzornika dotične države članice također ima pravo sudjelovati u inspekcijama na licu mjesta.

6.   Ako se osoba protivi provođenju inspekcije na licu mjesta naložene na temelju ovog članka, financijski nadzornik dotične države članice pruža joj potrebnu pomoć u skladu s nacionalnim pravom. U mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu inspekcije, takva pomoć uključuje pečaćenje poslovnih prostora i poslovnih knjiga ili evidencija. Ako nema te ovlasti, dotični financijski nadzornik koristi svoje ovlasti za traženje potrebne pomoći od drugih nacionalnih tijela.

1.   Ako je za provođenje inspekcija na licu mjesta iz članka 19. potrebno odobrenje pravosudnog tijela u skladu s nacionalnim pravom, Tijelo podnosi zahtjev za takvo odobrenje.

2.   Ako se zatraži odobrenje iz stavka 1., nacionalno pravosudno tijelo provjerava je li odluka Tijela vjerodostojna i jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili pretjerane u odnosu na predmet inspekcije. Pri provjeri proporcionalnosti prisilnih mjera, nacionalno pravosudno tijelo može od Tijela zatražiti detaljna pojašnjenja, posebno u odnosu na razloge za sumnju Tijela na kršenje akata iz članka 1. stavka 2., ozbiljnost kršenja na koje se sumnja i način na koji je u kršenju sudjelovala osoba koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem inspekcije niti ne zahtijeva informacije iz spisa Tijela. Zakonitost odluke Tijela preispituje samo Sud Europske unije.

1.   U svrhu obavljanja svojih zadaća iz članka 5. stavka 2. Tijelo ima ovlast primijeniti administrativne mjere utvrđene u stavcima 2. i 3. ovog članka da od odabranog obveznika zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera u sljedećim slučajevima:

2.   Za potrebe članka 6. stavka 1. Tijelo ima posebno ovlast primijeniti sljedeće administrativne mjere:

3.   Administrativnim mjerama iz stavka 2. Tijelo osobito može:

4.   Administrativne mjere iz stavka 2. popraćene su, prema potrebi, obvezujućim rokovima za njihovu provedbu. Tijelo prati i procjenjuje jesu li odabrani obveznici proveli tražene mjere.

5.   Financijski nadzornici bez nepotrebne odgode obavješćuju Tijelo ako prime na znanje jednu ili više naznaka da je odabrani obveznik prekršio Uredbu (EU) 2023/1113 ili Uredbu (EU) 2024/1624.

6.   Primijenjene administrativne mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

1.   Za potrebe obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo može izreći novčane kazne ako odabrani obveznik namjerno ili iz nehaja prekrši zahtjev iz Uredbe (EU) 2023/1113 ili Uredbe (EU) 2024/1624 ili ne poštuje obvezujuću odluku iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe.

2.   Ako utvrdi da je odabrani obveznik namjerno ili iz nehaja počinio teško, opetovano ili sustavno kršenje izravno primjenjivih zahtjeva sadržanih u Uredbi (EU) 2023/1113 ili Uredbi (EU) 2024/1624, Izvršni odbor Tijela donosi odluku o izricanju novčane kazne u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Novčane kazne koje se izriču za takva kršenja izriču se uz mjere ili umjesto administrativnih mjera iz članka 21. stavka 2., ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja.

3.   Osnovni iznos novčanih kazni iz stavka 1. određuje se u okviru sljedećih ograničenja:

4.   Osnovni iznosi definirani u okviru ograničenja iz stavka 3. usklađuju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otegotne ili olakotne okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima iz Priloga I. Relevantni koeficijenti otegotnih okolnosti primjenjuju se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta otegotnih okolnosti, osnovnom iznosu dodaje se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta otegotnih okolnosti. Ako se korist ostvarena kršenjem ili gubitci za treće strane prouzročeni kršenjem mogu utvrditi, dodaju se ukupnom iznosu kazne nakon primjene koeficijenata.

5.   Relevantni koeficijenti olakotnih okolnosti primjenjuju se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta olakotnih okolnosti, od osnovnog iznosa oduzima se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta olakotnih okolnosti.

6.   Najveći iznos kazne za teška, opetovana ili sustavna kršenja iz stavka 3. točaka (a) i (b) ne smije biti veći od 10 % ukupnog godišnjeg prometa obveznika u prethodnoj poslovnoj godini, nakon primjene koeficijenata iz stavaka 4. i 5.

7.   Najveći iznos kazne za teška, opetovana ili sustavna kršenja iz stavka 3. točaka (c) i (d) ne smije biti veći od 10 000 000 EUR nakon primjene koeficijenata iz stavaka 4. i 5.

8.   Ako je odabrani obveznik matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (37), odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima prema posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

9.   U slučajevima koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovog članka, ako je to potrebno za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo može od financijskih nadzornika zahtijevati da pokrenu postupak radi poduzimanja mjera za izricanje odgovarajućih novčanih kazni u skladu s nacionalnim zakonom kojim se prenosi Direktiva (EU) 2024/1640 i relevantnim nacionalnim zakonodavstvom kojim se dodjeljuju posebne ovlasti koje zasad nisu propisane pravom Unije. Izrečene novčane kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Prvi podstavak primjenjuje se na novčane kazne koje se izriču odabranim obveznicima za kršenje nacionalnog prava kojim se prenosi Direktiva (EU) 2024/1640 i na sve novčane kazne koje se izriču članovima upravljačkog tijela odabranih obveznika koji su u skladu s nacionalnim pravom odgovorni za kršenje koje počini odabrani obveznik.

10.   Novčane kazne koje izriče Tijelo moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Pri određivanju iznosa novčane kazne Tijelo uzima u obzir sposobnost odabranog obveznika da plati novčanu kaznu i, u slučajevima u kojima bi novčana kazna mogla utjecati na usklađenost s bonitetnom regulativom, savjetuje se s tijelima nadležnima za nadzor usklađenosti odabranih obveznika s primjenjivim pravom Unije.

1.   Izvršni odbor odlukom može izreći periodične penale kako bi primorao:

2.   Periodični penali moraju biti učinkoviti i proporcionalni. Periodični penali izriču se sve dok dotični odabrani obveznik ili dotična osoba ne postupi u skladu s relevantnom administrativnom mjerom iz stavka 1.

3.   Neovisno o stavku 2., u slučaju pravnih osoba periodični penali ne premašuju 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Izračunavaju se od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4.   Periodične penale može se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci Tijela. Ako nakon isteka tog razdoblja odabrani obveznik još nije postupio u skladu s administrativnom mjerom, Tijelo može izreći periodične penale za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci.

5.   Odluka kojom se izriču periodični penali može se donijeti u kasnijoj fazi s retroaktivnim učinkom do datuma početka primjene administrativne mjere.

1.   Prije donošenja odluke o izricanju novčane kazne ili periodičnih penala u skladu s člancima 22. i 23. Izvršni odbor omogućuje osobama koje su predmet postupka da se očituju o zaključcima koje je o njima donijelo Tijelo. Izvršni odbor svoje odluke temelji samo na nalazima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2.   U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Imaju pravo uvida u spis Tijela, pri čemu se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Tijela.

1.   Tijelo objavljuje svaku odluku o izricanju novčanih kazni ili periodičnih penala ili primjene administrativnih mjera iz članka 21. stavka 2. točaka od (c) do (g), donesenih u slučajevima navedenima u članku 21. stavku 1. točki (a), odmah nakon što je osoba kojoj je odgovorna za kršenje obaviještena o toj odluci. Objava obuhvaća barem informacije o vrsti i prirodi kršenja i identitetu odgovorne osobe te, u odnosu na novčane kazne ili periodične penale, njihovom iznosu.

Odstupajući od prvog podstavka, ako se objava odnosi na administrativne mjere protiv kojih se može podnijeti žalba i čiji cilj nije ispravljanje teškog, opetovanog i sustavnog kršenja, Tijelo može odgoditi objavu tih administrativnih mjera do isteka roka za podnošenje žalbe Sudu Europske unije.

2.   Nakon isteka roka za preispitivanje odluke Administrativnog odbora za preispitivanja ili, ako obveznik nije zatražio takvo preispitivanje, nakon isteka roka za podnošenje žalbe Sudu Europske unije, Tijelo objavljuje informacije o zahtjevu za preispitivanje ili žalbi. Tijelo objavljuje sve naknadne informacije o ishodu takvog preispitivanja ili žalbe odmah nakon što dobije takve informacije. Objavljuje se i svaka odluka kojom se poništava odluka o izricanju novčane kazne ili periodičnog penala ili primjeni administrativne mjere u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom (a).

3.   Ne odstupajući od zahtjeva iz stavka 1. ako na temelju procjene pojedinačnog slučaja Tijelo smatra da je objava identiteta odgovornih osoba ili osobnih podataka tih osoba neproporcionalna ili ako ta objava ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, Tijelo:

4.   Tijelo će svaku objavu u skladu s ovim člankom učiniti dostupnom na svojoj internetskoj stranici u razdoblju od pet godina.

1.   Novčane kazne i periodični penali izrečeni u skladu s člancima 22. i 23. izvršivi su.

Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici na čijem se državnom području izvršenje provodi. Nalog za izvršenje prilaže se odluci o izricanju novčanih kazni ili periodičnih penala u skladu s člancima 22. i 23. bez drugih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke od strane tijela koje je u tu svrhu odredila vlada svake države članice i o tome obavijestila Tijelo i Sud Europske unije.

Kada su te formalnosti ispunjene na zahtjev zainteresirane strane, ona može nastaviti s izvršenjem u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj neposredno pred nadležno tijelo.

Izvršenje se može suspendirati samo odlukom Suda Europske unije. Međutim, sudovi dotične države članice nadležni su za pritužbe o nepravilnoj provedbi izvršenja.

2.   Iznosi novčanih kazni i periodičnih penala raspodjeljuju se u opći proračun Unije.

1.   Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom Tijelo utvrdi ozbiljne naznake da postoje činjenice koje upućuju na jedno ili više kršenja iz Priloga II., Tijelo za istragu tog predmeta imenuje svoj neovisni istražni tim. Istražni tim ne sudjeluje niti je sudjelovao u izravnom nadzoru dotičnog odabranog obveznika i svoje funkcije obavlja neovisno o Izvršnom odboru. Tijelo razvija unutarnje postupke za određivanje pravila kojima se uređuje odabir članova neovisnog istražnog tima, posebno s obzirom na znanje, pozadinu, stručnost i iskustvo koji se od tih članova očekuju.

2.   Istražni tim istražuje navodna kršenja, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te Izvršnom odboru dostavlja cijeli spis sa svojim zaključcima.

Istražni tim u svrhu obavljanja svojih zadaća može zatražiti informacije u skladu s člankom 17. i provoditi istragu i inspekcije na licu mjesta u skladu s člancima 18. i 19.

Pri obavljanju svojih zadaća istražni tim ima pristup svim dokumentima i informacijama koje zajednički nadzorni tim prikupi tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

3.   Nakon završetka svoje istrage i prije dostavljanja spisa sa svojim nalazima Izvršnom odboru, istražni tim daje osobama koje su predmet istraga priliku za očitovanje o pitanjima koja su predmet istrage. Istražni tim svoje nalaze temelji samo na činjenicama o kojima su se osobe koje su predmet istrage mogle očitovati.

Pravo dotičnih osoba na obranu u potpunosti se poštuje tijekom istraga u skladu s ovim člankom.

4.   Po dostavi spisa sa svojim zaključcima Izvršnom odboru, istražni tim obavještava o tome osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo uvida u spis, pri čemu se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

5.   Izvršni odbor na temelju spisa s nalazima istražnog tima i na zahtjev dotičnih osoba, a nakon očitovanja osoba koje su predmet istrage u skladu s člankom 24. stavkom 1. utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jedno ili više kršenja navedenih u Prilogu II. te ako jesu, izriče novčanu kaznu u skladu s člankom 22. i primjenjuje administrativnu mjeru u skladu s člankom 21., uz novčane kazne ili umjesto njih.

6.   Istražni tim ne sudjeluje u raspravama Izvršnog odbora niti na drugi način intervenira u postupak odlučivanja Izvršnog odbora.

7.   Komisija donosi daljnja postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, o naplati novčanih kazni ili periodičnih penala te donosi detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje kazni.

Pravila iz prvog podstavka donose se putem delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba u skladu s člankom 100.

Komisija donosi delegirane akte iz drugog podstavka do 1. siječnja 2027.

8.   Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake da postoje činjenice koje upućuju na počinjenje kaznenog djela, Tijelo te predmete upućuje odgovarajućim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Osim toga, Tijelo se suzdržava od izricanja novčanih kazni ili periodičnih penala u slučaju prethodne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koje prema nacionalnom pravu imaju snagu presuđene stvari.

1.   Tijelo i financijski nadzornici dužni su donijeti pravila o komunikaciji u sustavu nadzora SPFNT-a, uključujući jezik ili jezike komunikacije.

2.   Dokumenti koje Tijelu dostavlja odabrani obveznik ili druga fizička ili pravna osoba koja je pojedinačno predmet postupaka nadzora Tijela mogu biti sastavljeni na jednom od službenih jezika Unije, po izboru odabranog obveznika ili dotične fizičke ili pravne osobe.

3.   Tijelo, odabrani obveznici i sve druge pravne ili fizičke osobe koje su pojedinačno predmet postupaka nadzora Tijela mogu dogovoriti da će u svojoj pisanoj komunikaciji koristiti isključivo jedan od službenih jezika Unije, što se odnosi i na odluke Tijela o nadzoru.

4.   Ako se sporazum o isključivoj upotrebi jednog jezika, kako je utvrđeno u stavku 3., naknadno opozove, taj opoziv utjecat će samo na one aspekte postupka nadzora koji još nisu provedeni.

5.   Ako sudionici usmenog saslušanja zatraže davanje iskaza na službenom jeziku Unije koji nije jezik postupka nadzora Tijela, Tijelu se dovoljno unaprijed dostavlja obavijest o tom zahtjevu, tako da ono može izvršiti potrebne pripreme.

1.   Tijelo periodično procjenjuje neke ili sve aktivnosti jednog, nekoliko ili svih financijskih nadzornih tijela, kao i njihove alate i resurse. U okviru svake procjene Tijelo procjenjuje u kojoj mjeri financijski nadzornik obavlja svoje zadaće u skladu s Direktivom (EU) 2024/1640 i poduzima potrebne korake kako bi se osigurali dosljedni visoki nadzorni standardi i prakse. Procjene će uzeti u obzir razinu usklađenosti nadzornih pristupa te u tu svrhu obuhvatiti provjeru primjene u cijelosti ili djelomično metodologije nadzora SPNFT-a izrađene u skladu s člankom 8. i odnose se na sve financijske nadzornike u jednom ciklusu procjene. Izvršni odbor, nakon savjetovanja s Općim odborom u nadzornom sastavu, donosi plan ciklusa procjene. Opći odbor, odlučujući dvotrećinskom većinom svojih članova, može zatražiti od Izvršnog odbora da donese novi plan. Tijelo utvrđuje trajanje svakog ciklusa procjene koje ne smije biti dulje od sedam godina.

Tijelo izrađuje metode kojima se omogućuju dosljedna procjena i usporedba financijskih nadzornika koji su predmet preispitivanja u istom ciklusu. Na kraju svakog ciklusa procjene Tijelo podnosi svoje nalaze Europskom parlamentu i Vijeću.

2.   Procjene provodi osoblje Tijela i na dobrovoljnoj osnovi, nakon otvorenog poziva na sudjelovanje, osoblje financijskih nadzornika koji nisu obuhvaćeni preispitivanjem. Prema potrebi, pri procjenama se u obzir uzimaju te evaluacije, procjene i izvještaji međunarodnih organizacija i međuvladinih tijela kompetentnih u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Pri procjenama se u obzir mogu uzeti informacije sadržane u središnjoj bazi podataka o SPNFT-u uspostavljenoj na temelju članka 11.

3.   Tijelo sastavlja izvješće o rezultatima svake procjene. Nacrt izvješća podnosi se financijskom nadzorniku koji je predmet procjene na očitovanje, prije nego što ga razmotri Opći odbor u nadzornom sastavu. U roku koji odredi Tijelo financijski nadzornik koji je bio predmet procjene podnosi primjedbe na nacrt izvješća. Izvršni odbor usvaja konačno izvješće vodeći računa o primjedbama Općeg odbora u nadzornom sastavu. Izvršni odbor osigurava dosljednu primjenu metodologije procjene. U izvješću se objašnjavaju i navode sve propisane specifične daljnje mjere koje treba poduzeti financijski nadzornik, a koje se na temelju procjene smatraju primjerenima, proporcionalnima i potrebnima. Daljnje mjere mogu se donijeti u obliku smjernica i preporuka Općeg odbora. Daljnje mjere mogu se donijeti i u obliku pojedinačnih preporuka koje donosi Izvršni odbor. Te pojedinačne daljnje mjere objavljuju se samo uz suglasnost dotičnog financijskog nadzornika i u sažetom ili zbirnom obliku tako da se ne mogu identificirati pojedinačne financijske institucije. Objavljena verzija izvještaja ne smije sadržavati povjerljive informacije ni upućivanja na određena financijska nadzorna tijela.

4.   Financijski nadzornici nastoje postupati u skladu sa specifičnim daljnjim mjerama koje su im upućene slijedom procjene. Ako je potrebno, financijski nadzornici redovito izvješćuju Tijelo o vrsti mjera koje su provela kao odgovor na izvješće iz stavka 3.

1.   Tijelo u okviru svojih ovlasti i ne dovodeći u pitanje ovlasti relevantnih financijskih nadzornih tijela, osigurava da se kolegiji nadzornih tijela za SPNFT osnivaju u financijskom sektoru i dosljedno funkcioniraju za neodabrane obveznike koji imaju poslovnice u više država članica u skladu s člankom 49. Direktive (EU) 2024/1640. Tijelo u tu svrhu može:

2.   Za potrebe stavka 1., osoblje Tijela punopravno sudjeluje na kolegijima nadzornih tijela za SPNFT i mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, među ostalim u inspekcijama na licu mjesta koje zajednički provode dva ili više financijskih nadzornih tijela.

1.   Financijski nadzornici dužni su obavijestiti Tijelo o brzom i znatnom pogoršanju stanja neodabranog obveznika koje se odnosi na njegovo usklađenje s Uredbom (EU) 2024/1624, Uredbom (EU) 2023/1113, svim drugim pravnim odredbama donesenima za provedbu tih uredaba ili bilo kojeg upravnog akta koji je izdao bilo koji nadzornik i njegove izloženosti rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, posebno ako bi takvo pogoršanje moglo negativno utjecati na nekoliko država članica ili na Uniju u cjelini ili ugroziti integritet financijskog sustava Unije.

2.   Raspolaže li naznakama da je neodabrani obveznik počinio teško, opetovano ili sustavno kršenje, Tijelo od svojih financijskih nadzornika može zatražiti da:

U tom kontekstu, Tijelo prema potrebi može od financijskog nadzornika neodabranog obveznika zatražiti i da donese pojedinačnu odluku upućenu tom obvezniku kojom se od njega traži da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze u skladu s izravno primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom u mjeri u kojoj se njime prenose direktive ili ostvaruju mogućnosti dopuštene državama članicama pravom Unije, uključujući prestanak svakog postupanja. Zahtjevima iz ovog stavka ne ometa se provedba postojećih nadzornih mjera financijskog nadzornika kojemu je zahtjev upućen.

3.   Zahtjev iz stavka 2. može se pokrenuti ako Tijelo ima naznake o ozbiljnom, opetovanom ili sustavnom kršenju:

4.   Dotični financijski nadzornik postupa po zahtjevu koji mu je upućen u skladu sa stavkom 2. i što prije, a najkasnije deset radnih dana od obavijesti o takvom zahtjevu, obavješćuje Tijelo o koracima koje je poduzeo ili namjerava poduzeti radi postupanja u skladu s tim zahtjevom.

5.   Ako nije postupljeno u skladu sa zahtjevom iz stavka 2. ili Tijelo nije obaviješteno o koracima koji su poduzeti ili namjeravaju biti poduzeti radi postupanja u skladu s tim zahtjevom u roku od 10 radnih dana od obavijesti o zahtjevu, Tijelo može od Komisije zatražiti da odobri privremeni prijenos relevantnih zadaća i ovlasti iz članka 5. stavka 2. i članka 6. stavka 1. koje se odnose na izravni nadzor neodabranog obveznika s dotičnog financijskog nadzornika na Tijelo.

6.   Zahtjev Tijela Komisiji na temelju stavka 5. sadržava sljedeće:

7.   Na temelju informacije dobivene na temelju stavka 6., Komisija u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva Tijela donosi propisno obrazloženu odluku kojom odobrava ili odbija prijenos relevantnih zadaća i ovlasti. Obavijest o odluci dostavlja se Tijelu, a ono o njoj odmah obavještava financijskog nadzornika i neodabranog obveznika. Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o odluci.

8.   Deseti radni dan nakon što je Tijelo obavješteno o odluci kojom se odobrava prijenos zadaća i ovlasti u vezi s neodabranim obveznikom, neodabrani obveznik smatra se odabranim obveznikom za potrebe izvršavanja zadaća iz članka 5. stavka 2. i izvršenja ovlasti iz članka 6. stavka 1. te članaka od 17. do 23. U odluci Komisije utvrđuje se rok za obavljanje takvih zadaća i izvršenje ovlasti, a nakon isteka tog roka automatski se vraćaju dotičnom financijskom nadzorniku.

9.   Nakon savjetovanja s dotičnim financijskim nadzornikom Tijelo može Komisiji podnijeti zahtjev za produljenje primjene odluke kojom se odobrava prijenos zadaća i ovlasti. Taj se zahtjev podnosi najmanje dva mjeseca prije isteka početnog razdoblja.

Uz zahtjev iz prvog podstavka prilaže se barem sljedeće:

Komisija donosi odluku o odobrenju produljenja u roku navedenom u stavku 7. Svako produljenje odobreno u skladu s ovim stavkom može se odobriti samo jednom.

1.   Tijelo može pomoći financijskim nadzornicima u postizanju sporazuma u skladu s postupkom navedenim u stavcima 3., 4. i 5. ovog članka na zahtjev jednog ili više financijskih nadzornika u skladu s člankom 46., 47., 49. ili 54. Direktive (EU) 2024/1640 ili u drugim slučajevima ako se financijski nadzornik ne slaže s postupkom ili sadržajem djelovanja, predložene mjere ili neaktivnosti drugog financijskog nadzornika u mjeri u kojoj to utječe na njegove vlastite nadzorne zadaće i odgovornosti u odnosu na određenog neodabranog obveznika ili više njih.

2.   U slučajevima koji nisu obuhvaćeni člancima 46., 47., 49. i 54. Direktive (EU) 2024/1640, financijski nadzornik bez nepotrebne odgode traži pomoć Tijela ako se odredbom prava Unije od financijskog nadzornika zahtijeva da s drugim financijskim nadzornim tijelom postigne sporazum, aranžman ili drugi oblik uspostavljene ili formalizirane suradnje u vezi s nadzorom određenih neodabranih obveznika, a nastupi bilo što od sljedećeg:

3.   Izvršni odbor ocjenjuje svaki zahtjev iz stavaka 1. i 2. i obavješćuje relevantne strane o tome smatra li zahtjev opravdanim i namjerava li postupiti po njemu u skladu s ovim člankom.

4.   Tijelo određuje rok za mirenje između financijskih nadzornika uzimajući u obzir relevantne rokove utvrđene u pravu Unije te složenost i hitnost pitanja. Za potrebe faze mirenja Tijelo djeluje kao posrednik. Ako je to potrebno ili predviđeno pravom Unije, izdaje mišljenje o načinu rješavanja neslaganja.

5.   Ako financijski nadzornici tijekom faze mirenja iz stavka 4. ne uspiju postići dogovor ili ne postupaju u skladu s mišljenjem koje je izdalo Tijelo, Tijelo može zatražiti od tih nadzornika da radi rješavanja tog pitanja i osiguravanja usklađenosti s pravom Unije poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere. Odluka Tijela obvezujuća je za financijske nadzornike. Odlukom Tijela može se od financijskih nadzornika zahtijevati da opozovu ili izmijene odluku koju su donijeli ili da primijene svoje ovlasti u skladu s primjenjivim pravom Unije.

6.   Tijelo obavješćuje financijske nadzornike o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 4. i 5., a u relevantnim slučajevima i o svojoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 5.

7.   Sve mjere financijskih nadzornika povezane s činjenicama koje su predmet odluka na temelju stavka 5. moraju biti usklađene s tom odlukom.

8.   U izvještaju iz članka 84. predsjednik Tijela navodi prirodu i vrstu neslaganja među financijskim nadzornim tijelima, postignute dogovore i odluke donesene radi rješavanja takvih neslaganja.

1.   Ako financijski nadzornik nije primijenio mjere utvrđene u Direktivi (EU) 2024/1640 ili odredbama nacionalnog prava kojima se prenosi ta direktiva ili je primijenio mjere na način za koji se čini da predstavlja kršenje prava Unije koje dovodi do sustavnih propusta u njegovu nadzoru koji utječe na više obveznika i narušava djelotvornost nadzornog sustava SPNFT-a, Tijelo djeluje u skladu s ovlastima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4.

2.   Tijelo može na vlastitu inicijativu pokrenuti istragu o mogućem kršenju prava Unije iz stavka 1. ako na temelju potkrijepljenih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ima naznake o takvom kršenju.

Tijelo može istražiti i navodno kršenje ili neprimjenu prava Unije na potkrijepljen zahtjev jednog ili više financijskih nadzornih tijela, Europskog parlamenta ili Komisije.

Ako je u skladu s prvim ili drugim podstavkom zatražena istraga o mogućem kršenju prava Unije, Tijelo propisno obavješćuje stranku koja je podnijela zahtjev o tome kako namjerava postupiti u tom predmetu i je li opravdana istraga navodnog kršenja. Ako Tijelo odluči nastaviti istragu, prvo o tome obavješćuje dotičnog financijskog nadzornika.

3.   Financijski nadzornik koji je predmet istrage u skladu sa stavkom 2. bez odgode dostavlja Tijelu sve informacije koje Tijelo smatra nužnima za potrebe svoje istrage, uključujući o tome kako se akti iz stavka 1. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

4.   Ako to smatra primjerenim i potrebnim, Tijelo također može, nakon što je obavijestilo financijskog nadzornika koji je predmet istrage, svim drugim financijskim nadzornicima pružiti priliku da Tijelu dostave informacije koje smatraju relevantnima ili da izravno upute propisno opravdan i obrazložen zahtjev za informacije bilo kojem drugom financijskom nadzorniku. Primatelji takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavljaju Tijelu jasne, točne i potpune informacije.

5.   Najkasnije šest mjeseci od dana početka istrage Tijelo može financijskom nadzorniku koji je predmet istrage uputiti preporuku u kojoj se navode mjere potrebne za usklađivanje s pravom Unije.

Tijelo prije upućivanja takve preporuke stupa u kontakt s financijskim nadzornikom ako smatra da je takav kontakt primjeren za rješavanje sustavnih nadzornih propusta čije su posljedice kršenje prava Unije te nastoji postići dogovor o mjerama potrebnima za usklađivanje s pravom Unije.

U roku deset radnih dana od primitka preporuke financijski nadzornik izvješćuje Tijelo o mjerama koje je poduzeo ili koje namjerava poduzeti kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.

6.   Ako se financijski nadzornik u roku od mjesec dana od primitka preporuke Tijela ne uskladi s pravom Unije, Komisija može, nakon što je Tijelo obavijesti o toj činjenici ili na vlastitu inicijativu, izdati službeno mišljenje u kojem se od financijskog nadzornika traži da poduzme mjere potrebne za usklađivanje s pravom Unije. Komisija u službenom mišljenju uzima u obzir preporuku Tijela.

Komisija takvo službeno mišljenje izdaje u roku od tri mjeseca od dana donošenja preporuke. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana.

Tijelo i financijski nadzornik dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije.

7.   Financijski nadzornik dužan je u roku deset radnih dana od primitka službenog mišljenja iz stavka 6. obavijestiti Komisiju i Tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi usklađivanja s tim službenim mišljenjem. Pri poduzimanju mjera u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja, financijski nadzornik postupa u skladu s tim formalnim mišljenjem.

1.   Tijelo periodično provodi istorazinske ocjene pojedinih ili svih aktivnosti nefinancijskih nadzornika i javnih tijela iz članka 52. Direktive (EU) 2024/1640 radi povećanja usklađenosti i djelotvornosti rezultata nadzora. Tijelo izrađuje metode kojima se omogućuju objektivna procjena i usporedba nefinancijskih nadzornika koji su predmet preispitivanja. Prema potrebi, pri planiranju i provedbi ocjena uzimaju se u obzir evaluacije, procjene i izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i međuvladina tijela kompetentne u području SPNFT-a. U procjenama se mogu uzeti u obzir i informacije sadržane u središnjoj bazi podataka o SPNFT-u uspostavljenoj u skladu s člankom 11. ove Uredbe.

Metodama iz prvog podstavka uzimaju se u obzir posebne značajke nadzornog okvira u slučajevima kada je nadzor povjeren samoregulatornim tijelima, uključujući ulogu javnog tijela odgovornog za nadgledanje tih tijela u skladu s člankom 52. Direktive (EU) 2024/1640 i posebne značajke nadzornika u tim slučajevima.

2.   Istorazinske ocjene provodi osoblje Tijela zajednički s relevantnim osobljem nefinancijskih nadzornika i javnih tijela iz članka 52. Direktive (EU) 2024/1640.

3.   Istorazinska ocjena obuhvaća, ali nije ograničena na, procjenu:

4.   Tijelo izrađuje izvješće o rezultatima istorazinske ocjene. To izvješće o istorazinskoj ocjeni zajednički sastavlja osoblje Tijela i relevantno osoblje nefinancijskog nadzornika i javnih tijela iz članka 52. Direktive (EU) 2024/1640 uključenih u istorazinsku ocjenu, a usvaja ga Izvršni odbor po primitku primjedbi Općeg odbora u nadzornom sastavu o usklađenosti primjene metodologije u odnosu na druge izvještaje o istorazinskoj ocjeni. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se na temelju istorazinske ocjene smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 54., te mišljenja, u skladu s člankom 55. ove Uredbe. Nefinancijski nadzornici i javna tijela kako su navedena u članku 52. Direktive (EU) 2024/1640 nastoje postupati u skladu s izdanim smjernicama i preporukama, u skladu s člankom 54. stavkom 3. ove Uredbe.

5.   Nadzorno tijelo objavljuje rezultate istorazinske ocjene na svojim internetskim stranicama i o tome obavješćuje barem Europski parlament. Tijelo dostavlja Komisiji mišljenje kada na temelju rezultata istorazinske ocjene ili drugih informacija koje prikupi pri obavljanju svojih zadaća smatra da bi iz perspektive Unije bilo potrebno dodatno uskladiti propise Unije koji se primjenjuju na obveznike u nefinancijskom sektoru ili nefinancijske nadzornike.

6.   Tijelo sastavlja izvješće o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvješća o istorazinskoj ocjeni. Izvješće o daljnjim mjerama zajednički sastavlja osoblje Tijela i relevantno osoblje nefinancijskog nadzornika uključenog u istorazinsku ocjenu, a usvaja ga Izvršni odbor po primitku primjedbi Općeg odbora u nadzornom sastavu o usklađenosti primjene metodologije u odnosu na druga izvješća o istorazinskoj ocjeni. Izvješće o daljnjim mjerama sadržava procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje nefinancijski nadzornici koji su bili predmet istorazinske ocjene poduzimaju slijedom daljnjih mjera iz izvješća o istorazinskoj ocjeni. Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje rezultate izvješća o daljnjim mjerama.

7.   Za potrebe ovog članka, Izvršni odbor svake dvije godine usvaja plan rada za provedbu istorazinskih ocjena, nakon savjetovanja s Općim odborom u nadzornom sastavu. Taj plan rada za provedbu istorazinskih ocjena odražava iskustva stečena u prethodnim istorazinskim ocjenama i rasprave održane u Općem odboru u nadzornom sastavu. Opći odbor u nadzornom sastavu, odlučujući dvotrećinskom većinom svojih članova, može zahtijevati od Izvršnog odbora da donese novi plan. Plan rada za provedbu istorazinskih ocjena zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada i uključuje se u jedinstveni programski dokument iz članka 65. U slučaju hitnih ili nepredviđenih događaja, Tijelo može donijeti odluku o provedbi dodatnih istorazinskih ocjena.

8.   Ako se istorazinske procjene odnose na nadzorne aktivnosti koje u jednoj ili više država članica provode samoregulatorna tijela, istorazinska ocjena uključuje procjenu mjera koje je javno tijelo odgovorno za nadgledanje tih tijela poduzelo u skladu s člankom 52. Direktive (EU) 2024/1640 kako bi se osiguralo da ta tijela obavljaju svoju funkciju na odgovarajući način i djelotvorno.

9.   Ako se istorazinske procjene odnose na nadzorne aktivnosti koje u jednoj ili više država članica provode samoregulatorna tijela, ta samoregulatorna tijela ne moraju sudjelovati. Međutim, ako iskažu interes za sudjelovanje u nekoj istorazinskoj ocjeni, osoblju tih tijela kojima su dodijeljene nadzorne zadaće bit će dozvoljeno da sudjeluje u toj istorazinskoj ocjeni.

1.   Tijelo u okviru svojih ovlasti i ne dovodeći u pitanje ovlasti relevantnih nefinancijskih nadzornika na temelju članka 50. Direktive (EU) 2024/1640 pomaže u osnivanju i funkcioniranju kolegija nadzornih tijela za SPNFT u nefinancijskom sektoru za obveznike u nefinancijskom sektoru koji imaju poslovnice u više država članica u skladu s tim člankom.

2.   Za potrebe stavka 1., Tijelo može:

3.   Za potrebe stavka 1. osoblje Tijela punopravno sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela za SPNFT. Uz suglasnost dotičnih nefinancijskih nadzornika osoblje Tijela može sudjelovati u aktivnostima kolegija koje zajednički provode dva nefinancijska nadzorna tijela ili više njih, uključujući inspekcije na licu mjesta obveznika u nefinancijskom sektoru, osim onih obuhvaćenih člankom 3. točkom 3. podtočkama (a) i (b) Uredbe (EU) 2024/1624.

1.   Ako Tijelo ima osnove sumnjati da nefinancijski nadzornik ili javno tijelo koje nadgleda samoregulatorna tijela iz članka 52. Direktive (EU) 2024/1640 ne primjenjuje akte Unije ili nacionalne propise iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe ili ih po svemu sudeći primjenjuje kršeći pravo Unije, obavješćuje dotičnog nadzornika ili javno tijelo o tim sumnjama na kršenja i istražuje ih.

Za potrebe prvog podstavka Tijelo može djelovati na zahtjev jednog ili više nefinancijskih nadzornika ili javnih tijela, Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu, među ostalim ako se takvo djelovanje temelji na potkrijepljenim informacijama fizičkih ili pravnih osoba u skladu s člankom 90.

2.   Tijelo može od dotičnog nadzornika ili javnog tijela zatražiti sve informacije koje smatra potrebnima za svoju istragu, uključujući informacije o tome kako se akti Unije ili nacionalno zakonodavstvo iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe primjenjuju u skladu s pravom Unije, ali s iznimkom podataka obuhvaćenih zakonskom povjerljivošću, osim u slučaju izuzeća navedenih u članku 21. stavku 2., drugom podstavku, i članku 70. stavku 2., drugom podstavku, Uredbe (EU) 2024/1624 i članku 52. stavku 3. točki (a) Direktive (EU) 2024/1640.

Nadzornik ili dotično javno tijelo bez odgode dostavlja Tijelu zatražene informacije.

Kad god se pokaže ili smatra da zahtjev za informacije upućen dotičnom nadzorniku ili javnom tijelu nije dostatan za dobivanje informacija koje se smatraju nužnima za potrebe istrage kršenja na koje se sumnja, Tijelo može, nakon što o tome obavijesti dotičnog nadzornika ili javno tijelo, drugim nadzornicima ili javnim tijelima koja nadgledaju samoregulatorna tijela izravno uputiti valjano obrazložen zahtjev za informacije.

Primatelj takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Tijelu jasne, točne i potpune informacije.

3.   Najkasnije šest mjeseci nakon početka istrage Tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadzorniku ili javnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za ispravljanje utvrđenog kršenja.

Tijelo prije upućivanja takve preporuke stupa u kontakt s dotičnim nadzornikom ili javnim tijelom ako smatra da je to primjereno za rješavanje kršenja ne bi li postiglo dogovor o mjerama potrebnima za tu svrhu.

Dotični nadzornik ili javno tijelo u roku deset radnih dana od primitka preporuke izvješćuje Tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi se osiguralo rješavanje kršenja.

4.   Ako nadzornik ili javno tijelo ne riješi utvrđeno kršenje iz stavka 3. prvog podstavka u roku od mjesec dana od primitka preporuke Tijela, Tijelo izdaje upozorenje u kojem navodi pojedinosti o kršenju i utvrđuje mjere koje adresati upozorenja trebaju provesti kako bi ublažili njegove učinke.

Upozorenje iz prvog podstavka odnosi se na:

5.   Čim predmetni nadzornik ili dotično javno tijelo riješi kršenje, Tijelo obavješćuje adresate svojeg upozorenja iz stavka 4. da je kršenje riješeno i da su mjere ublažavanja prestale.

1.   Tijelo može pomagati nefinancijskim nadzornicima u postizanju dogovora u skladu s postupkom iz stavaka 3. i 4. ovog članka na zahtjev jednog ili više nefinancijskih nadzornika u skladu s člankom 46., 47., 50 ili 54. Direktive (EU) 2024/1640 ili u drugim slučajevima u kojima se nefinancijski nadzornik ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili neaktivnosti drugog nefinancijskog nadzornika u mjeri u kojoj to utječe na njegove nadzorne zadaće i odgovornosti u odnosu na određenog obveznika ili više obveznika.

2.   U slučajevima koji nisu obuhvaćeni člancima 46., 47., 50. i 54. Direktive (EU) 2024/1640, nefinancijski nadzornik traži pomoć Tijela bez nepotrebne odgode ako se odredbom prava Unije zahtijeva da nefinancijski nadzornik s drugim nefinancijskim nadzornikom ili drugim nefinancijskim nadzornicima dođe do sporazuma, aranžmana ili drugog oblika uspostavljene ili formalizirane suradnje u vezi s nadzorom određenih obveznika, a nastupi bilo što od sljedećeg:

3.   Izvršni odbor ocjenjuje svaki zahtjev iz stavaka 1. i 2. i obavješćuje relevantne strane o tome smatra li zahtjev opravdanim i namjerava li postupiti po njemu u skladu s ovim člankom.

4.   Tijelo određuje rok za mirenje između nefinancijskih nadzornika uzimajući u obzir relevantne rokove navedene u pravu Unije te složenost i hitnost pitanja. Za potrebe faze mirenja Tijelo djeluje kao posrednik. Ako je potrebno ili predviđeno pravom Unije, Tijelo bi trebalo izdati mišljenje o tome kako razriješiti neslaganje.

1.   Tijelo je odgovorno za osiguravanje djelotvorne i dosljedne suradnje među financijsko-obavještajnim jedinicama („FOJ-evi”) u okviru mehanizma za potporu i koordinaciju FOJ-eva. U tu svrhu Tijelo podupire i koordinira aktivnosti FOJ-eva.

2.   Tijelo i FOJ-evi podliježu obvezi suradnje u dobroj vjeri, među ostalim u pogledu zajedničkih analiza koje Tijelo podupire ili pokreće, te obvezi razmjene informacija potrebnih za ispunjavanje njihovih zadaća.

3.   Tijelo raspolaže namjenskim ljudskim, financijskim i informatičkim resursima za potporu zadaćama iz članka 5. stavka 5. i, prema potrebi, osigurava organizacijsko razdvajanje osoblja zaduženog za te zadaće od osoblja koje obavlja zadaće koje se odnose na nadzorne aktivnosti Tijela.

FOJ može obavijestiti Tijelo u slučaju nesuradnje drugog FOJ-a. U tom slučaju Tijelo djeluje kao posrednik.

1.   Tijelo utvrđuje metode i kriterije za odabir i davanje prednosti slučajevima relevantnima za zajedničku analizu u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2024/1640, u kojoj tijelo treba pomagati.

2.   Za potrebe stavka 1. Tijelo jednom godišnje sastavlja popis prioritetnih područja za provedbu zajedničkih analiza. Taj se popis može preispitati ako se utvrde nova prioritetna područja.

3.   Ako, u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2024/1640 i uzimajući u obzir kriterije iz stavka 1. ovog članka, FOJ države članice utvrdi da bi bilo potrebno provesti zajedničku analizu s jednim ili više FOJ-eva u drugim državama članicama, ona o tome obavještava Tijelo.

Tijelo evidentira sve obavijesti primljene u skladu s prvim podstavkom ovog stavka i procjenjuje relevantnost slučaja u skladu s metodama i kriterijima iz stavka 1. Ako Tijelo procijeni da je slučaj relevantan, u roku od pet dana od početne obavijesti obavješćuje FOJ-eve u svim relevantnim državama članicama i poziva ih da sudjeluju u zajedničkoj analizi. Tijelo u tu svrhu koristi sigurne komunikacijske kanale. FOJ-evi u svim relevantnim državama članicama dužni su razmotriti sudjelovanje u zajedničkoj analizi.

4.   Ako barem još jedan FOJ pristane pridružiti se zajedničkoj analizi, Tijelo omogućuje pokretanje zajedničke analize u roku od 20 dana od početne ocjene iz stavka 3. drugog podstavka, osim ako hitnost slučaja opravdava određivanje kraćeg roka.

5.   Svaki FOJ koji odbije sudjelovati u zajedničkoj analizi dužan je to Tijelu obrazložiti u pisanom obliku u roku od pet dana od primitka poziva. Tijelo to objašnjenje bez odgode dostavlja FOJ-u i koji je utvrdio potrebu za zajedničkom analizom.

6.   Nakon izričitog pristanka svih FOJ-eva koji sudjeluju u zajedničkoj analizi, osoblje Tijela koje pruža potporu zajedničkoj analizi dobiva pristup svim podatcima o predmetu zajedničke analize i omogućuje mu se obrada tih podataka u svrhu provedbe zajedničke analize.

Ako FOJ odbije osoblju Tijela odobriti pristup podatcima koji se odnose na predmet slučaja, osigurava da se informacije pružaju na način kojim se osoblje Tijela ne sprečava u pružanju operativne potpore zajedničkoj analizi niti na drugi način djelotvorno ometa njihova sposobnost pružanja takve potpore.

Ako nekoliko FOJ-eva odbije odobriti pristup podatcima koji se odnose na predmet slučaja, Tijelo ponovno procjenjuje opravdavaju li zadaće koje bi njegovo osoblje obavljalo potporu zajedničkoj analizi te razmatra preporuku da se zajednička analiza provede bez njezine potpore.

7.   Tijelo dostavlja sve potrebne alate i operativnu potporu koji su potrebni za određenu zajedničku analizu, u skladu s razvijenim metodama i postupcima. Tijelo osobito uspostavlja namjenski, siguran komunikacijski kanal za provedbu zajedničke analize te osigurava odgovarajuću tehničku koordinaciju, uključujući IT potporu, kao i proračunsku i logističku potporu.

8.   Nakon izričitog pristanka svih FOJ-eva koji sudjeluju u zajedničkoj analizi, osoblje Tijela koje podupire zajedničku analizu ovlašteno je, na temelju sustava „ima/nema pogotka”, usporediti podatke tih FOJ-eva s podatcima koje su stavili na raspolaganje drugi FOJ-evi te tijela, uredi i agencije Unije u okviru njihovih mandata.

U slučaju pogotka Tijelo sa svim FOJ-evima koji sudjeluju u zajedničkoj analizi dijeli informacije na temelju kojih je pronađen rezultat u mjeri u kojoj je pružatelj informacija odobrio njihovo dijeljenje i u mjeri u kojoj su te informacije potrebne za provedbu zajedničke analize.

Za potrebe ovog stavka Tijelo upotrebljava sustav osmišljen za uspoređivanje informacija relevantnih za sprečavanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma na proporcionalan način. Tim se sustavom osigurava razina sigurnosti i povjerljivosti proporcionalna prirodi i opsegu međusobno povezanih informacija. Metodama i postupcima koje treba uspostaviti za provedbu zajedničkih analiza u skladu s člankom 43. stavkom 1. i radnim dogovorima koji se trebaju sklopiti u skladu s člankom 94. stavkom 2. utvrđuju se metode za provedbu međusobne usporedbe na temelju sustava „ima/nema pogotka” iz prvog podstavka ovog stavka.

1.   Ako rezultati zajedničke analize pokažu da postoje opravdani razlozi za sumnju da se radi o pranju novca ili drugim kriminalnim aktivnostima u vezi s kojima bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s člankom 22. i člankom 25. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2017/1939, Tijelo bez nepotrebne odgode izvješćuje EPPO o rezultatima zajedničke analize i svim dodatnim relevantnim informacijama.

2.   Tijelo, u savjetovanju s EPPO-om izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi utvrdilo format koji će Tijelo upotrebljavati za izvješćivanje informacija EPPO-u.

Tijelo podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 27. lipnja 2026.

Komisija je ovlaštena donijeti provedbene tehničke standarde iz prvog podstavka u skladu s člankom 53. ove Uredbe

3.   Ako rezultati zajedničke analize pokažu da postoje opravdani razlozi za sumnju da se radi o prijevari, korupciji ili bilo kojoj drugoj nezakonitoj aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije u vezi s kojom bi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s člankom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013, Tijelo OLAF-u prosljeđuje rezultate zajedničke analize i sve dodatne relevantne informacije.

4.   Nakon izričitog pristanka svih FOJ-eva koji sudjeluju u zajedničkoj analizi i ako rezultati zajedničke analize pokažu da postoje opravdani razlozi za sumnju da je počinjeno kazneno djelo u pogledu kojeg bi Europol mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (38), Tijelo Europolu prosljeđuje rezultate zajedničke analize i sve dodatne relevantne informacije.

5.   Nakon izričitog pristanka svih FOJ-eva koji sudjeluju u zajedničkoj analizi i ako rezultati zajedničke analize pokažu da postoje opravdani razlozi za sumnju da je počinjeno kazneno djelo u pogledu kojeg bi Eurojust mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (39), Tijelo Eurojustu prosljeđuje rezultate zajedničke analize i sve dodatne relevantne informacije.

6.   Tijelo, EPPO, Europol, Eurojust i OLAF mogu razmjenjivati strateške i druge neoperativne informacije, kao što su tipologije i pokazatelji rizika, u područjima svoje nadležnosti.

Uvjeti za razmjenu informacija iz prvog podstavka utvrđuju se u radnim dogovorima iz članka 94.

1.   Ako Tijelo utvrdi moguću potrebu za provedbom zajedničke analize u skladu s člankom 40. ove Uredbe ili člankom 32. Direktive (EU) 2024/1640, o tome obavješćuje predmetne FOJ-eve i traži od njih da sudjeluju u zajedničkoj analizi.

2.   Dotični FOJ-evi bez nepotrebne odgode obavješćuju Tijelo, ulažući sve napore da to učine u roku od pet dana od primitka zahtjeva, o svojoj odluci u vezi sa zahtjevom iz stavka 1.

3.   Ako FOJ od kojeg je zatraženo sudjelovanje u zajedničkoj analizi odbije zahtjev Tijela u skladu sa stavkom 1., bez nepotrebne odgode obavješćuje Tijelo o razlozima za svoju odluku, ulažući sve napore da to učine u roku od pet dana od primitka zahtjeva.

1.   Tijelo utvrđuje metode i kriterije za provedbu zajedničkih analiza te ih periodično preispituje i prema potrebi ažurira. Taj zahtjev za preispitivanjem i ažuriranjem primjenjuje se i na metode i kriterije iz članka 40. stavka 1.

2.   FOJ-evi koji sudjeluju ili su na drugi način uključeni u zajedničku analizu Tijelu mogu dostaviti povratne informacije o provedbi analize, među ostalim o operativnoj potpori Tijela u procesu zajedničke analize, kao i povratne informacije o rezultatima uvedenih metoda i postupaka iz stavka 1., dostupnim alatima i koordinaciji uključenih FOJ-eva. Povratne informacije koje su označene kao povjerljive ne smiju se dijeliti s drugim FOJ-evima.

3.   Tijelo na temelju povratnih informacija iz stavka 2. ili na vlastitu inicijativu može izdati izvještaj o daljnjim mjerama koje se odnose na provedbu zajedničke analize, uključujući specifične prijedloge za prilagodbu metoda i postupaka za provedbu zajedničke analize te zaključke o rezultatima zajedničkih analiza. Izvještaj o daljnjim mjerama dijeli se sa svim FOJ-evima, bez otkrivanja povjerljivih informacija ili informacija s ograničenim pristupom o tom predmetu. Zaključci i preporuke koji se odnose na provedbu zajedničke analize dijele se sa svim FOJ-evima koji su sudjelovali u toj zajedničkoj analizi, a svima ostalima samo zaključci i preporuke koji ne sadržavaju povjerljive informacije ili informacije s ograničenim pristupom.

1.   FOJ svake države članice delegira Tijelu jednog ili više članova osoblja. Uobičajeno mjesto rada nacionalnog izaslanog zaposlenika FOJ-a u sjedištu je Tijela.

2.   Izaslani zaposlenici FOJ-a imaju status osoblja FOJ-a iz kojeg su izaslani u vrijeme imenovanja i za trajanja dužnosti. Države članice imenuju izaslanog zaposlenika svojeg FOJ-a na temelju dokazanog bogatog relevantnog i praktičnog iskustva na poslovima financijsko-obavještajne jedinice. Izaslani zaposlenik FOJ-a ostaje pod nadležnošću FOJ-a iz kojeg je izaslan i poštuje pravila o sigurnosti i povjerljivosti FOJ-a iz kojeg je izaslan, uključujući relevantno nacionalno pravo.

3.   Opći odbor u sastavu FOJ-a može odbiti osobu koja je imenovana izaslanim zaposlenikom FOJ-a ako ta osoba ne ispunjava kriterije iz stavka 2. Mandat izaslanih zaposlenika FOJ-a traje tri godine i može se jedanput obnoviti uz suglasnost FOJ-a iz kojeg su izaslani.

4.   Izaslani zaposlenici FOJ-a pružaju potporu Tijelu pri obavljanju zadaća iz članka 5. stavka 5. U tu svrhu izaslanim osobama FOJ-eva tijekom trajanja delegiranja odobrava se pristup podatcima i informacijama Tijela u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća.

5.   Izaslanim zaposlenicima FOJ-eva odobrava se pristup svim podatcima koji su dostupni FOJ-u iz kojeg su izaslani za potrebe obavljanja zadaća iz članka 5. stavka 5.

6.   Izvršni odbor utvrđuje prava i obveze izaslanih zaposlenika FOJ-eva u odnosu na Tijelo u dogovoru s Općim odborom u sastavu FOJ-eva. FOJ-evi osiguravaju da njihov izaslani zaposlenik poštuje ta prava i obveze.

1.   U kontekstu promicanja suradnje i potpore radu FOJ-eva, Tijelo, uzimajući u obzir potrebe FOJ-eva, promiče zajedničke pristupe, metode i primjere najbolje prakse. Tijelo također organizira i olakšava osobito sljedeće aktivnosti:

2.   Svaki FOJ može Tijelu podnijeti zahtjev za pomoć koji se odnosi na zadaće FOJ-a, u kojem se navodi vrsta pomoći koja se traži od osoblja Tijela, osoblja jednog ili više FOJ-eva ili i jednih i drugih. FOJ koji traži pomoć osigurava da se omogući pristup svim informacijama i podatcima potrebnima za pružanje takve pomoći. Tijelo čuva i redovito ažurira informacije o posebnim područjima stručnosti i kapacitetu FOJ-eva za pružanje uzajamne pomoći povezane sa zadaćama FOJ-eva.

3.   Tijelo nastoji pružiti zatraženu pomoć, među ostalim razmatranjem pomoći koja bi se pružala njegovim vlastitim ljudskim resursima, kao i koordinacijom i olakšavanjem pomoći u bilo kojem obliku koju bi dobrovoljno pružali drugi FOJ-evi.

4.   Predsjednik Tijela početkom svake godine informira Opći odbor u sastavu FOJ-eva o ljudskim resursima koje Tijelo može raspodijeliti za pružanje pomoći iz stavka 2. ovog članka. U slučaju promjene dostupnosti ljudskih resursa zbog obavljanja zadaća iz članka 5. stavka 5., predsjednik Tijela o tome informira Opći odbor u sastavu FOJ-eva.

1.   Tijelo može olakšati pronalaženje rješenja u slučaju neslaganja između dvaju ili više FOJ-eva u pogledu pojedinačnih slučajeva povezanih sa suradnjom, uključujući razmjenu informacija, na temelju Direktive (EU) 2024/1640. Svrha je takvog posredovanja uskladiti različita stajališta FOJ-eva i donijeti neobvezujuće mišljenje.

2.   Ako se neslaganje ne može riješiti izravnim kontaktom i dijalogom između dotičnih FOJ-eva, Tijelo pokreće postupak posredovanja na zahtjev jednog ili više tih FOJ-eva. Tijelo može predložiti i pokretanje postupka posredovanja na vlastitu inicijativu. Posredovanje se provodi samo uz suglasnost svih uključenih FOJ-eva.

3.   Postupak posredovanja pokreće se pred Općim odborom u sastavu FOJ-eva. Svi članovi Općeg odbora u sastavu FOJ-eva, osim voditelja FOJ-eva na koje se odnosi neslaganje, nastoje uskladiti stajališta FOJ-eva na koje se odnosi neslaganje i dogovaraju se o neobvezujućem mišljenju. Prema potrebi, stručnjaci iz Komisije mogu biti pozvani da sudjeluju u postupku posredovanja u savjetodavnoj ulozi.

4.   Opći odbor u sastavu FOJ-eva donosi poslovnik za postupke posredovanja, uključujući primjenjive rokove.

5.   Ako FOJ na koji se odnosi neslaganje odbije sudjelovati u postupku posredovanja, on u roku utvrđenom u poslovniku iz stavka 4. obavješćuje Tijelo i druge FOJ-eve na koje se odnosi neslaganje o razlozima za svoju odluku.

6.   U roku od tri mjeseca od donošenja neobvezujućeg mišljenja iz stavka 3. FOJ-evi na koje se odnosi neslaganje izvješćuju Opći odbor u sastavu FOJ-eva o mjerama koje su poduzeli kao odgovor na mišljenje ili, ako nisu poduzeli mjere, o razlozima zašto to nisu učinili.

1.   Tijelo osigurava odgovarajući,neprekidan i siguran smještaj na poslužitelju za mrežu FIU.net te osigurava upravljanje, održavanje i razvoj mreže FIU.net. Uzimajući u obzir potrebe FOJ-eva, Tijelo osigurava da se za mrežu FIU.net koristi najnaprednija i najsigurnija dostupna tehnologija, na temelju analize troškova i koristi.

2.   Tijelo osigurava neprekidno funkcioniranje i ažuriranje mreže FIU.net. Ako je to potrebno za potporu razmjeni informacija ili njezino jačanje te suradnju FOJ-eva, a na temelju potreba FOJ-eva, Tijelo izrađuje i uvodi ili na drugi način stavlja na raspolaganje unaprijeđene ili dodatne funkcionalnosti mreže FIU.net.

3.   Tijelo je odgovorno i za sljedeće zadaće koje se odnose na mrežu FIU.net:

4.   Za potrebe obavljanja zadaća iz stavaka 1., 2. i 3., Tijelo je ovlašteno sklapati pravno obvezujuće ugovore ili sporazume s trećim pružateljima usluga, nakon odgovarajućih revizija njihovih sigurnosnih standarda.

5.   Tijelo donosi i provodi mjere potrebne za obavljanje zadaća iz ovog članka, uključujući sigurnosni plan, plan kontinuiteta poslovanja i plan za oporavak od katastrofa za mrežu FIU.net.

6.   Opći odbor u sastavu FOJ-eva, odlučujući jednoglasno, može odlučiti suspendirati pristup FOJ-u, njegovu ekvivalentnom tijelu u trećoj zemlji, ili tijelu, uredu ili agenciji Unije, mreži FIU.net ako ima razloga vjerovati da bi takav pristup ugrozio provedbu poglavlja III. Direktive (EU) 2024/1640 te sigurnost i povjerljivost informacija koje FOJ-evi posjeduju i koje se razmjenjuju putem mreže FIU.net, među ostalim ako postoje razlozi za zabrinutost u pogledu nedostatka neovisnosti i autonomije FOJ-a.

Ako Opći odbor u sastavu FOJ-eva donese odluku o suspenziji pristupa mreži FIU.net-u za FOJ, Opći odbor jednoglasno odlučuje glasovanjem svih članova Općeg odbora u sastavu FOJ-eva, osim voditelja dotičnog FOJ-a.

Opći odbor u sastavu FOJ-eva utvrđuje kriterije za suspenziju pristupa mreži FIU.net i donosi poslovnik za takvu suspenziju.

1.   Tijelo uspostavlja postupak istorazinske ocjene aktivnosti FOJ-eva u skladu s poglavljem III. Direktive (EU) 2024/1640 kako bi se povećala dosljednost i djelotvornost aktivnosti FOJ-eva i olakšala razmjena primjera najbolje prakse među FOJ-evima. Tijelo razvija metode kojima se omogućuje objektivna procjena FOJ-eva koji se ocjenjuju te također izrađuje poslovnik za provedbu istorazinskih ocjena.

Prema potrebi, pri planiranju i provedbi istorazinskih ocjena uzimaju se u obzir evaluacije, procjene i izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i međuvladina tijela nadležna u području sprečavanja i otkrivanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma.

2.   Za potrebe stavka 1., Tijelo osniva ad hoc odbore za istorazinske ocjene, sastavljene od osoblja Tijela i predstavnika članova FOJ-eva koji sudjeluju u istorazinskoj ocjeni.

3.   Istorazinska ocjena aktivnosti FOJ-a obuhvaća, ali nije ograničena na, procjenu sljedećeg:

4.   Tijelo izrađuje izvještaj o rezultatima istorazinske ocjene. Taj izvještaj o istorazinskoj ocjeni zajednički sastavlja osoblje Tijela i relevantno osoblje FOJ-a uključeno u ekipu za istorazinsku ocjenu, a usvaja ga Izvršni odbor po primitku primjedbi Općeg odbora u sastavu FOJ-eva o usklađenosti primjene metodologije u odnosu na druge izvještaje o istorazinskoj ocjeni. U izvještaju se utvrđuju dobre prakse i, kada je to potrebno, daljnje mjere koje se na temelju istorazinske ocjene smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 54., te mišljenje, u skladu s člankom 55. FOJ-evi čine sve što je u njihovoj moći kako bi postupali u skladu s izdanim smjernicama i preporukama, u skladu s člankom 54.

5.   Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje rezultate istorazinske ocjene i dostavlja Komisiji mišljenje ako na temelju rezultata istorazinske ocjene ili drugih informacija koje prikupi pri obavljanju svojih zadaća smatra da bi iz perspektive Unije bilo potrebno dodatno uskladiti propise Unije koji se primjenjuju na FOJ-eve.

6.   Tijelo sastavlja izvještaj o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvještaja o istorazinskoj ocjeni. Izvještaj o daljnjim mjerama zajednički sastavlja osoblje Tijela i relevantno osoblje FOJ-a uključeno u ekipu za istorazinsku ocjenu, a usvaja ga Izvršni odbor po primitku primjedbi Općeg odbora u sastavu FOJ-eva o usklađenosti primjene metodologije u odnosu na druge izvještaje o istorazinskoj ocjeni. Izvještaj o daljnjim mjerama sadržava procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje FOJ-evi koji su bili predmet istorazinske ocjene poduzimaju kao odgovor na daljnje mjere iz izvještaja o istorazinskoj ocjeni. Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje rezultate izvještaja o daljnjim mjerama.

7.   Za potrebe ovog članka, Izvršni odbor svake dvije godine usvaja plan rada za provedbu istorazinskih ocjena, u kojem se uzimaju u obzir iskustva stečena u prethodnim istorazinskim ocjenama i rasprave Općeg odbora u sustavu FOJ-eva. Plan rada za provedbu istorazinskih ocjena zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada i uključuje se u jedinstveni programski dokument. Svaki FOJ sudjeluje u istorazinskim ocjenama koje se na njega odnose.

1.   Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktima iz članka 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Tijelo podnosi svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda na donošenje. Tijelo taj nacrt regulatornih tehničkih standarda istovremeno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov je sadržaj ograničen na zakonodavne akte na kojima se temelje.

Prije njihovog podnošenja Komisiji, Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito nerazmjerni opsegu i učinku dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija pravodobno informira Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako Komisija ne namjerava donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, ona vraća nacrt regulatornog tehničkog standarda Tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga nije donijela ili s objašnjenjem razloga za svoje izmjene.

Komisija šalje presliku svojeg pisma Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku službenog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg službenog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku tog razdoblja od šest tjedana Tijelo ne dostavi izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili dostavi nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

2.   Ako Tijelo ne podnese nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Ako Tijelo ne može poštovati taj novi rok, o tome pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

3.   Samo ako Tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2. Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Tijela

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni opsegu i učinku dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje svoj nacrt regulatornog tehničkog standarda Tijelu. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana navedenog u četvrtom podstavku Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

4.   Regulatorni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Naslov takvih uredaba ili odluka mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standard”. Ti se standardi objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

1.   Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz članka 49. dodjeljuje se Komisiji za razdoblje od četiri godine od 26. lipnja 2024. Komisija izrađuje izvješće o delegiranim ovlastima najkasnije šest mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja.

2.   Čim donese regulatorni tehnički standard, Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.   Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u člancima 49., 51., i 52.

1.   Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na regulatorni tehnički standard u razdoblju od tri mjeseca od datuma obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je donijela Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za tri mjeseca.

2.   Ako po isteku razdoblja iz stavka 1. ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor na regulatorni tehnički standard, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden.

Regulatorni tehnički standard može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka razdoblja iz stavka 1. ako i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor.

3.   Regulatorni tehnički standard na koji Europski parlament ili Vijeće ulože prigovor u razdoblju iz stavka 1. ne stupa na snagu. U skladu s člankom 296. UFEU-a, institucija koja podnese prigovor dužna je navesti razloge za podnošenje prigovora na regulatorni tehnički standard.

1.   U slučaju da Komisija ne potvrdi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga izmijeni u skladu s člankom 49., Komisija o tome obavješćuje Tijelo, Europski parlament i Vijeće, navodeći svoje razloge.

2.   Prema potrebi, Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati odgovornog povjerenika zajedno s predsjednikom Tijela u roku od mjesec dana od obavijesti iz stavka 1. na izvanredni sastanak nadležnog odbora Europskog parlamenta ili Vijeća da iznesu i objasne razlike u svojim stajalištima.

1.   Ako Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 291. UFEU-a provedbenim aktima dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda, u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj određuje uvjete primjene tih akata. Tijelo podnosi svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda Komisiji na donošenje. Tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije podnošenja nacrta provedbenih tehničkih standarda Komisiji, Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito nerazmjerni opsegu i učinku dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija može produljiti to razdoblje za mjesec dana. Komisija pravodobno informira Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako Komisija ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, ona ga vraća Tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Komisije te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

2.   Ako Tijelo ne podnese nacrt provedbenih tehničkih standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zahtijevati takav nacrt u novom roku. Ako Tijelo ne može poštovati taj novi rok, o tome pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

3.   Samo ako Tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2. Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom bez nacrta Tijela

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni opsegu i učinku dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje nacrt provedbenog tehničkog standarda Tijelu. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

4.   Provedbeni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Naslov takvih uredaba ili odluka mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standard”. Ti se standardi objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

1.   S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi i praksi koje se odnose na FOJ te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Tijelo izdaje smjernice i preporuke upućene nadzornim tijelima, nadzornicima, FOJ-evima ili obveznicima.

2.   Tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o tim smjernicama i preporukama te analizira potencijalne povezane troškove i koristi. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni opsegu, prirodi i učinku smjernica i preporuka. Ako Tijelo ne provede otvorena javna savjetovanja, dužno je to javno obrazložiti.

3.   Nadzorna tijela, nadzornici, FOJ-evi i obveznici nastoje postupati u skladu s tim smjernicama i preporukama.

U roku od dva mjeseca od donošenja smjernice ili preporuke, svako nadzorno tijelo, nadzornik ili FOJ potvrđuje da postupa ili namjerava postupati u skladu s tom smjernicom ili preporukom. Ako nadzorno tijelo, nadzornik ili FOJ tako ne postupa ili ne namjerava postupati, dužno je o tome obavijestiti Tijelo, navodeći svoje razloge.

Tijelo objavljuje činjenicu da nadzorno tijelo, nadzornik ili FOJ ne postupa ili da ne namjerava postupati u skladu s tom smjernicom ili preporukom. Tijelo može na pojedinačnoj osnovi odlučiti i da će objaviti obrazloženje nadzornog tijela, nadzornika ili FOJ-a za nepostupanje u skladu s tom smjernicom ili preporukom. Nadzornom tijelu, nadzorniku ili FOJ-u šalje se prethodna obavijest o takvoj objavi.

Ako je tako utvrđeno u toj smjernici ili preporuci, obveznici su dužni jasno i detaljno obavijestiti o tome postupaju li u skladu s tom smjernicom ili preporukom.

4.   U izvještaju iz članka 64. stavka 4. točke (c) Tijelo navodi smjernice i preporuke koje je izdalo.

5.   Smjernice i preporuke koje izdaje Tijelo zamjenjuju smjernice i preporuke koje su na istu temu prethodno izdali EBA ili nadzornici i FOJ-evi. Pod uvjetom da su i dalje relevantni, smjernice i preporuke koje su izdali EBA ili nadzornici i FOJ-evi u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (40) i Uredbom (EU) 2023/1113 i dalje se primjenjuju sve dok se ne počnu primjenjivati nove smjernice i preporuke koje je Tijelo izdalo u vezi s istim predmetom. Tijelo osigurava odgovarajuće prijelazno razdoblje za primjenu novih smjernica i preporuka.

1.   Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji, na njihov zahtjev ili samoinicijativno, dostavljati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti.

2.   Zahtjev iz stavka 1. može uključivati savjetovanje s drugim relevantnim tijelima Unije kada je riječ o njihovoj nadležnosti, javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3.   Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji, na njihov zahtjev, dostavljati tehničke savjete u područjima obuhvaćenima zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

1.   Opći odbor može biti ili u nadzornom sastavu kako je utvrđeno u stavku 2. ili u sastavu FOJ-eva kako je utvrđeno u stavku 3.

2.   Opći odbor u nadzornom sastavu čine:

Čelnici nadzornih tijela iz prvog podstavka točke (b) u svakoj državi članici dijele jedan glas i dogovaraju se oko jednog zajedničkog predstavnika koji je trajni predstavnik ili ad hoc predstavnik s pravom glasa za potrebe svakog određenog sastanka ili postupka glasovanja. Ako se teme o kojima raspravlja Opći odbor u nadzornom sastavu odnose na nadležnost više nadzornih tijela, uz jednog zajedničkog predstavnika može biti prisutan i predstavnik iz najviše dva druga nadzorna tijela bez prava glasa.

Svako nadzorno tijelo koje na temelju sporazuma o ad hoc članu ili stalnom članu ima člana s pravom glasa imenuje zamjenskog člana visoke razine koji može zamijeniti člana Općeg odbora s pravom glasa iz drugog podstavka ako je ta osoba spriječena prisustvovati sastanku.

3.   Opći odbor u sastavu FOJ-eva čine:

Svaki FOJ imenuje zamjenskog člana visoke razine iz svoje jedinice, koji može zamijeniti čelnika FOJ-a iz prvog podstavka točke (b) ako je ta osoba spriječena prisustvovati sastanku.

4.   Opći odbor može dopustiti prisutnost promatrača. Opći odbor u sastavu FOJ-eva može osobito dopustiti da na sastancima kao promatrači sudjeluju predstavnik OLAF-a, Europola, Eurojusta i EPPO-a ako se raspravlja o temama koje se odnose na njihove mandate. Opći odbor u nadzornom sastavu kao promatraču dopušta sudjelovanje na sastanku predstavniku kojeg imenuje Nadzorni odbor ESB-a i predstavniku svakog europskog nadzornog tijela ako se raspravlja o temama iz njihovih mandata.

Okolnosti u kojima se institucije, tijela, uredi i agencije Unije navedeni u prvom podstavku pozivaju na sastanke Općeg odbora utvrđuju se u poslovniku Općeg odbora i odražavaju dogovor postignut između Tijela i svakog od tih promatrača.

Ostali promatrači mogu biti primljeni na ad hoc osnovi ako ih odobri dvotrećinska većina članova Općeg odbora s pravom glasa u odgovarajućem sastavu.

5.   Članovi Izvršnog odbora mogu sudjelovati na sastancima Općeg odbora u nadzornom sastavu ili sastavu FOJ-a, bez prava glasa, ako se raspravlja o temama iz područja njihove nadležnosti koje utvrdi predsjednik Tijela i koje su navedene u članku 66. stavku 2.

1.   Opći odbor samoinicijativno ili na zahtjev predsjednika Tijela može osnivati interne odbore za posebne zadaće koji mu se dodijele. Opći odbor može određene, jasno definirane zadaće i odluke delegirati internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku Tijela. Opći odbor može u svakom trenutku opozvati takvo delegiranje.

2.   Interni odbori izvješćuju Opći odbor radi donošenja odluke o svim zaključcima koje donesu.

3.   Članovi Izvršnog odbora mogu sudjelovati na sastancima internih odbora u skladu s člankom 57. stavkom 5.

4.   Opći odbor u sastavu FOJ-eva uspostavlja stalni odbor sastavljen od devet svojih članova ili predstavnika s odgovarajućim stručnim znanjem iz njihovih nacionalnih FOJ-eva, koji će mu pružati potporu u obavljanju njegovih zadaća na temelju članka 60. stavka 3., među ostalim podnošenjem prijedloga i izradom nacrta odluka.

Stalni odbor nema ovlasti za donošenje odluka. On izvršava svoje zadaće u interesu Unije kao cjeline i sasvim transparentno surađuje s Općim odborom u sastavu FOJ-eva.

Opći odbor u sastavu FOJ-eva donosi poslovnik stalnog odbora. Sastavom stalnog odbora osigurava se pravedna ravnoteža i rotacija među članovima ili predstavnicima nacionalnih FOJ-eva. Njegovih devet članova imenuje Opći odbor u sastavu FOJ-eva.

1.   Pri obavljanju zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom predsjednik Tijela i članovi Općeg odbora u savjetodavnom sastavu i u sastavu FOJ-a djeluju neovisno i u općem interesu Unije kao cjeline te ne traže niti primaju upute od institucija, tijela i ureda Unije niti od agencija bilo koje vlade niti od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

2.   Države članice, institucije, agencije, uredi ili tijela Unije ni druga javna ili privatna tijela ne nastoje utjecati na članove Općeg odbora pri obavljanju njegovih zadaća.

3.   Opći odbor u svojem poslovniku utvrđuje praktična rješenja za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njima.

1.   Opći odbor u nadzornom sastavu donosi odluke o zadaćama iz članaka od 7. do 10., kao i sve odluke koje u skladu s ovom Uredbom donosi Opći odbor u nadzornom sastavu.

2.   Opći odbor u nadzornom sastavu može davati mišljenja o nacrtu svih odluka Izvršnog odbora koje se odnose na odabrane obveznike u skladu s poglavljem II. odjeljkom 3. i člankom 64. stavkom 2.

Opći odbor u nadzornom sastavu i Izvršni odbor zajednički dogovaraju i donose postupke i rokove za davanje mišljenja iz prvog podstavka.

3.   Opći odbor u sastavu FOJ-eva obavlja zadaće i donosi odluke iz članka 5. stavka 5. i Poglavlja II. odjeljka 6.

4.   Opći odbor donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Tijela iz poglavlja II. odjeljka 7., u odgovarajućem sastavu, ovisno o predmetu instrumenta. Ako se određeni instrument odnosi i na pitanja povezana s nadzorom i na pitanja povezana s FOJ-evima, Opći odbor u nadzornom sastavu i Opći odbor u sastavu FOJ-eva zasebno donose ta mišljenja, preporuke, smjernice i odluke. Mišljenja, preporuke i smjernice donose se na temelju prijedloga relevantnog internog odbora.

5.   Opći odbor, u odgovarajućem sastavu i ovisno o predmetu standarda, glasuje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda iz članka 49. i nacrtu provedbenih tehničkih standarda iz članka 53. te ga podnosi Komisiji na donošenje.

6.   S Općim odborom u bilo kojem sastavu savjetuje se o nacrtima odluka koje donosi Izvršni odbor u skladu s člankom 64. stavkom 4., točkama (a), (c), (e) i (m). Ako odluka Izvršnog odbora odstupa od mišljenja Općeg odbora, Izvršni odbor to obrazlaže u pisanom obliku.

7.   Opći odbor donosi svoj poslovnik i objavljuje ga.

8.   Ne dovodeći u pitanje članak 63. stavke 3. i 4. te članak 68. stavke 1. i 2., Opći odbor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje, a Uvjetima zaposlenja ostalih službenika tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu („ovlasti tijela za imenovanje”) u odnosu na predsjednika Tijela i pet stalnih članova Izvršnog odbora tijekom njihova mandata.

1.   Odluke Općeg odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član s pravom glasa kako je utvrđen u članku 57. stavcima 2. i 3. ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova odlučujući je glas predsjednika.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, Opći odbor, u pogledu akata iz članaka 49., 53., 54. i 55. ove Uredbe, donosi odluke kvalificiranom većinom svojih članova, kako je utvrđeno u članku 16. stavku 4. UEU-a.

Predsjednik Tijela ne glasuje o odlukama iz prvog podstavka ovog stavka, mišljenjima iz članka 60. stavka 2. ili odlukama koje se odnose na ocjenu rada Izvršnog odbora iz članka 63. stavka 5.

3.   Članovi bez prava glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama Općeg odbora u nadzornom sastavu koje se odnose na pojedinačne obveznike, osim ako je zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. propisano drugačije ili ako drugačije odluče članovi s pravom glasa.

4.   Stavak 3. ne primjenjuje se na članove Izvršnog odbora i predstavnika ESB-a kojeg je imenovao Nadzorni odbor ESB-a.

5.   Predsjednik Tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Tijela, Opći odbor pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.

1.   Predsjednik Tijela saziva sastanke Općeg odbora.

2.   Opći odbor redovito se sastaje barem dvaput godišnje. Povrh toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika ili na zahtjev barem jedne trećine članova.

3.   Opći odbor na sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

4.   Članovima Općeg odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

5.   Općem odboru pomaže tajništvo koje na raspolaganje stavlja Tijelo.

6.   Predsjednik Tijela i pet stalnih članova Izvršnog odbora ne sudjeluju na sastancima Općeg odbora na kojima se raspravlja ili odlučuje o pitanjima koja se odnose na izvršavanje njihova mandata.

1.   Izvršni odbor čine:

Ako izvršni odbor obavlja zadaće iz članka 64. stavka 4. točaka (a) do (l), predstavnik Komisije ima pravo sudjelovati u raspravama i ima pristup samo dokumentima koji se odnose na te zadaće.

2.   Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora bez prava glasa.

3.   Ako se raspravlja o odlukama iz članka 64. stavka 2. o odabranom obvezniku, član Općeg odbora u nadzornom sastavu iz države članice u kojoj dotični odabrani obveznik ima poslovni nastan može sudjelovati na raspravama tijekom relevantnih sastanaka Izvršnog odbora.

Taj član Općeg odbora ne smije biti prisutan tijekom glasovanja koje slijedi nakon takvih rasprava.

4.   Članovi Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja, integriteta, priznatog ugleda i iskustva u području SPNFT-a te drugih relevantnih kvalifikacija nakon otvorenog postupka odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Komisija sastavlja popis kandidata koji su ušli u uži izbor za položaj članova Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b). Europski parlament može provesti saslušanja kandidata s tog užeg popisa.

Opći odbor podnosi Europskom parlamentu prijedlog za imenovanje članova Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) na temelju popisa kandidata koji su ušli u uži izbor koji je pripremila Komisija. Nakon što Europski parlament odobri taj prijedlog, Vijeće donosi provedbenu odluku o imenovanju tih članova Izvršnog odbora. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Tijekom cijelog postupka imenovanja uzimaju se u obzir načela rodne i geografske ravnoteže u mjeri u kojoj je to moguće.

5.   Mandat članova Izvršnog odbora navedenih u stavku 1. točki (b) traje četiri godine. Tijekom 12 mjeseci prije isteka njihova četverogodišnjeg mandata, Opći odbor u oba sastava ili manji odbor čiji se članovi biraju među članovima Općeg odbora, uključujući predstavnika Komisije, ocjenjuje te članove Izvršnog odbora. Pri ocjenjivanju se uzima u obzir ocjena rezultata rada svakog člana Izvršnog odbora te buduće zadaće i izazovi Tijela. Opći odbor u oba sastava može na temelju te ocjene predložiti Europskom parlamentu da jedanput produlji njihov mandat. Takvo produljenje može se odobriti samo jednom. Nakon što Europski parlament odobri prijedlog Općeg odbora, Vijeće donosi provedbenu odluku kojom se produljuje mandat dotičnog člana ili članova Izvršnog odbora. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

6.   Članovi Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) djeluju neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline te ne traže niti primaju upute od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, niti od državnih ili kojih drugih javnih ili privatnih tijela. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije, vlade država članica i sva druga javna ili privatna tijela poštuju tu neovisnost.

7.   Ako član Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) više ne ispunjava uvjete za obavljanje dužnosti tog člana ili se utvrdi da je kriv za teški propust u radu, Vijeće može, djelujući na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Europskog parlamenta ili Općeg odbora u bilo kojem sastavu, donijeti provedbenu odluku o razrješenju dužnosti tog člana Izvršnog odbora. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

8.   U razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti bivšim članovima Izvršnog odbora, uključujući predsjednika i potpredsjednika Tijela, zabranjeno je obavljanje plaćene profesionalne djelatnosti u suradnji s:

U svojim pravilima o sprečavanju i rješavanju sukoba interesa u odnosu na svoje članove iz članka 64. stavka 4. točke (e), Izvršni odbor jasno navodi okolnosti u kojima takav sukob interesa postoji ili bi se mogao stvoriti dojam da postoji.

1.   Izvršni odbor odgovoran je za cjelokupno planiranje i izvršavanje zadaća dodijeljenih Tijelu u skladu s člankom 5. Izvršni odbor donosi sve odluke Tijela, osim odluka koje donosi Opći odbor u skladu s člankom 60.

2.   Izvršni odbor donosi odluke upućene odabranim obveznicima za potrebe izvršavanja ovlasti iz članka 6. stavka 1., uzimajući u obzir prijedlog zajedničkog nadzornog tima odabranog obveznika iz članka 16., prijedlog neovisnog istražnog tima iz članka 27. i mišljenje Općeg odbora o predloženoj odluci na temelju članka 60. stavka 2. Ako odluči odstupiti od takvog mišljenja, Izvršni odbor to iscrpno obrazlaže u pisanom obliku.

3.   Izvršni odbor donosi odluke upućene pojedinačnim javnim tijelima u skladu s člancima 14., 30. i od 32. do 36.

4.   Osim toga, Izvršni odbor ima sljedeće zadaće:

5.   Izvršni odbor među svojim članovima s pravom glasa bira potpredsjednika Tijela. Potpredsjednik po službenoj dužnosti zamjenjuje predsjednika Tijela ako je on spriječen u obavljanju svojih dužnosti.

6.   U pogledu ovlasti iz ovog članka stavka 4. točke (h) Izvršni odbor u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

7.   U iznimnim okolnostima Izvršni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje na izvršnog direktora i ovlasti koje je izvršni direktor dalje delegirao te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članova osoblja koji nije izvršni direktor.

1.   Do 30. studenoga svake godine, Izvršni odbor, na temelju nacrta koji je pripremio izvršni direktor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije te, kad je riječ o višegodišnjem programiranju, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donosi jedinstveni programski dokument koji sadržava višegodišnji i godišnji program rada. Ako Izvršni odbor odluči da neće uzeti u obzir neke elemente mišljenja Komisije, dostavlja detaljno obrazloženje za takvu odluku. Obveza pružanja detaljnog obrazloženja primjenjuje se i na sve elemente na koje je ukazao Europski parlament tijekom savjetovanja. Izvršni odbor jedinstveni programski dokument prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Jedinstveni programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna i prema potrebi se prilagođava na odgovarajući način.

2.   U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. Sadržava i opis aktivnosti koje je potrebno financirati i podatke o financijskim i ljudskim resursima dodijeljenima svakoj aktivnosti, u skladu s načelima upravljanja i pripreme proračuna na temelju aktivnosti. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programom rada. U njemu se jasno navode zadaće koje su dodane, promijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu.

3.   Izvršni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Tijelo dobije novu zadaću.

Svaka znatna izmjena godišnjeg programa rada donosi se u istom postupku kao i početni godišnji program rada. Izvršni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4.   U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, među ostalim i ciljevi, očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti. U višegodišnjem programu rada navodi se i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.

Program resursa ažurira se jednom godišnje. Strateški program ažurira se prema potrebi.

1.   Izvršni odbor donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova. Svaki član Izvršnog odbora ima jedan glas. Predsjednik Tijela ili potpredsjednik koji ga zamjenjuje ima odlučujući glas u slučaju izjednačenog broja glasova.

2.   Predstavnik Komisije ima pravo glasa kad god se raspravlja i odlučuje o pitanjima koja se odnose na članak 64. stavak 4. točke od (a) do (l).

3.   Poslovnikom Izvršnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.

1.   Izvršni odbor na prijedlog izvršnog direktora imenuje službenika za temeljna prava. Službenik za temeljna prava može biti postojeći član osoblja Tijela.

2.   Službenik za temeljna prava obavlja sljedeće zadaće:

3.   Izvršni od odbor osigurava da službenik za temeljna prava ne traži niti prima upute u pogledu izvršavanja svojih zadaća.

4.   Službenik za temeljna prava izravno izvješćuje izvršnog direktora i priprema redovita izvješća o obavljanju zadaća iz stavka 2. Ti se izvještaji stavljaju na raspolaganje Izvršnom odboru.

1.   Predsjednik tijela bira se na temelju postignuća, vještina, znanja, integriteta, priznatog ugleda i iskustva u području SPNFT-a te drugih relevantnih kvalifikacija nakon otvorenog postupka odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Europski parlament, Vijeće i Opći odbor pravodobno se izvješćuju u svakoj fazi tog postupka odabira.

Komisija priprema uži popis barem dvaju kvalificiranih kandidata za obavljanje dužnosti predsjednika Tijela. Europski parlament i Opći odbor mogu provesti saslušanja kandidata s tog užeg popisa. Opći odbor može dati javno mišljenje o rezultatima svojih saslušanja ili uputiti svoje mišljenje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Komisija podnosi prijedlog imenovanja predsjednika Tijela Europskom parlamentu.

Nakon što Europski parlament odobri taj prijedlog, Vijeće donosi provedbenu odluku o imenovanju predsjednika Tijela. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Odstupajući od drugog podstavka, za imenovanje prvog predsjednika Tijela nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija podnosi prijedlog za imenovanje predsjednika bez sudjelovanja Općeg odbora.

2.   Predsjednik Tijela djeluje neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline te ne traži niti prima upute od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, niti od državnih ili kojih drugih javnih ili privatnih tijela. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije, vlade država članica i sva druga javna ili privatna tijela poštuju tu neovisnost.

3.   Mandat predsjednika Tijela traje četiri godine. Tijekom 12 mjeseci prije isteka četverogodišnjeg mandata predsjednika, Opći odbor u oba sastava ili manji odbor čiji se članovi biraju među članovima Općeg odbora, uključujući predstavnika Komisije, ocjenjuje predsjednika. Pri ocjenjivanju se uzima u obzir ocjena rezultata rada predsjednika te buduće zadaće i izazovi Tijela. Komisija može na temelju te ocjene predložiti Europskom parlamentu da jedanput produlji mandat predsjednika. Takvo produljenje može se odobriti samo jednom. Nakon što Europski parlament odobri prijedlog Komisije, Vijeće donosi provedbenu odluku kojom se produljuje mandat predsjednika Tijela. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

4.   Ako predsjednik Tijela prestane ispunjavati uvjete za obavljanje svojih dužnosti ili se utvrdi da je kriv za teški propust u radu, Vijeće može, djelujući na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Europskog parlamenta ili Općeg odbora u bilo kojem sastavu, donijeti provedbenu odluku o razrješenju dužnosti predsjednika Tijela. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

5.   Ako predsjednik Tijela podnese ostavku ili iz bilo kojeg drugog razloga ne može obavljati svoje dužnosti, dužnosti predsjednika obavlja potpredsjednik.

1.   Predsjednik Tijela predstavlja Tijelo i odgovoran je za pripremu rada Općeg odbora i Izvršnog odbora, što uključuje utvrđivanje dnevnog reda, sazivanje i predsjedanje svim sastancima te stavljanje na dnevni red točaka o kojima se treba donijeti odluka.

2.   Predsjednik Tijela posebna područja odgovornosti u okviru zadaća Tijela dodjeljuje članovima Izvršnog odbora iz članka 63. stavka 1. točke (b) za trajanja njihova mandata.

1.   Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Tijela na temelju članka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Izvršni direktor obavlja svoje dužnosti u interesu Unije i neovisno o bilo kakvim posebnim interesima.

3.   Izvršni direktor upravlja Tijelom. Izvršni direktor odgovara Izvršnom odboru. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i Izvršnog odbora, izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne traži niti prima upute od nijedne institucije, tijela, ureda ili agencije Unije, niti od državnih ili kojih drugih javnih ili privatnih tijela.

4.   Izvršni direktor bira se na temelju postignuća i dokazane visoke razine administrativnih, proračunskih i upravljačkih vještina u okviru otvorenog postupka odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije i, prema potrebi, u drugim tiskovnim medijima ili na internetskim stranicama. Komisija sastavlja popis barem dvaju kvalificiranih kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti izvršnog direktora. Izvršni odbor imenuje izvršnog direktora.

5.   Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Tijekom devet mjeseci prije isteka mandata izvršnog direktora, Izvršni odbor provodi procjenu u kojoj uzima u obzir ocjenu rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Tijela. Izvršni odbor može na temelju ocjene jedanput produljiti mandat izvršnog direktora.

Izvršni odbor može izvršnog direktora razriješiti dužnosti na prijedlog Komisije.

6.   Izvršni direktor kojemu je produljen mandat po isteku produljenog mandata ne sudjeluje u novom postupku odabira za isto radno mjesto.

1.   Izvršni direktor odgovoran je za svakodnevno upravljanje Tijelom i nastoji osigurati rodnu i, koliko god je moguće, geografsku ravnotežu u Tijelu. Izvršni direktor posebno je odgovoran za:

2.   Izvršni direktor poduzima i druge potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti kako bi se osiguralo funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom.

3.   Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe učinkovitog i djelotvornog izvršenja zadaća Tijela potrebno razmjestiti nekog člana osoblja u neku od drugih država članica. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Izvršnog odbora i bilo koje predmetne države članice. U toj se odluci opseg aktivnosti koje se trebaju obavljati u tom lokalnom uredu utvrđuje na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih zadaća Tijela. S predmetnom državom članicom ili predmetnim državama članicama sklapa se odgovarajući sporazum.

1.   Tijelo osniva Administrativni odbor za preispitivanja u svrhu internog administrativnog preispitivanja odluka koje Tijelo donese izvršavanjem ovlasti navedenih u člancima 21., 22., 23. i 77. Opseg internog administrativnog preispitivanja odnosi se na postupovnu i materijalnu usklađenost takvih odluka s ovom Uredbom.

2.   Administrativni odbor za preispitivanja sastoji se od pet uglednih osoba s dokazanim relevantnim znanjem i stručnim iskustvom, među ostalim u nadzoru u području SPNFT-a, isključujući sadašnje osoblje Tijela te nadzornih tijela za SPNFT i FOJ-eva ili drugih nacionalnih ili Unijinih institucija, tijela, ureda i agencija uključenih u izvršenje zadaća koje su Tijelu dodijeljene ovom Uredbom. Administrativni odbor za preispitivanja ima dostatna sredstva i stručnost za procjenu izvršavanja ovlasti Tijela u skladu s ovom Uredbom.

3.   Administrativni odbor za preispitivanja odlučuje većinom od najmanje troje od svojih petoro članova.

1.   Opći odbor u nadzornom sastavu imenuje članove Administrativnog odbora za preispitivanja i dva zamjenika na mandat od pet godina, koji se može jednom produljiti nakon javnog poziva za iskaz interesa koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Ne obvezuju ih nikakve upute.

2.   Članovi Administrativnog odbora za preispitivanja djeluju neovisno i u javnom interesu te ne obavljaju nikakve druge dužnosti u Tijelu. U tu svrhu daju javnu izjavu o obvezama i interesima, navodeći svaki izravni ili neizravni interes za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu neovisnost odnosno o nepostojanju takvog interesa.

1.   Svaka fizička ili pravna osoba kojoj je odluka upućena ili na koju se odluka izravno i osobno odnosi može Administrativnom odboru za preispitivanja podnijeti zahtjev za preispitivanje odluka Tijela donesenih na temelju članka 6. stavka 1. i članaka 21., 22., 23. i 77.

2.   Zahtjevi za preispitivanje podnose se pisanim putem, zajedno s obrazloženjem, i dostavljaju se Tijelu u roku od mjesec dana od datuma priopćenja odluke osobi koja traži preispitivanje ili, ako takvo priopćenje izostane, od dana kad je osoba koja traži preispitivanje saznala za tu odluku.

3.   Nakon što odluči o prihvatljivosti zahtjeva za preispitivanje, Administrativni odbor za preispitivanja izražava mišljenje u roku koji ovisi o hitnosti predmeta, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva i prosljeđuje slučaj Izvršnom odboru za pripremu nove odluke. Izvršni odbor u obzir uzima mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja i u najkraćem roku donosi novu odluku. Novom odlukom se prvotna odluka stavlja izvan snage i zamjenjuje ili odlukom jednakog sadržaja ili izmijenjenom odlukom.

4.   Zahtjev za preispitivanje u skladu sa stavkom 2. može uključivati zahtjev za suspenziju primjene odluke koja je predmet postupka preispitivanja. Administrativni odbor za preispitivanja može, ako smatra da je to potrebno s obzirom na okolnosti i uzimajući u obzir stajalište Izvršnog odbora, naložiti obustavu primjene predmetne odluke dok Izvršni odbor ne donese novu odluku u skladu sa stavkom 3. Ako Administrativni odbor za preispitivanja ne donese odluku o zahtjevu za suspenziju u roku od 14 dana, taj se zahtjev smatra odbijenim.

5.   Mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja i nova odluka koju Izvršni odbor donese u skladu s ovim člankom moraju biti obrazloženi i o njima se obavještava stranke.

6.   Tijelo donosi odluku kojom se utvrđuje Poslovnik Administrativnog odbora za preispitivanja.

1.   Članovi Administrativnog odbora za preispitivanja ne sudjeluju u postupku preispitivanja ako u njemu imaju bilo kakav osobni interes ili ako su prethodno sudjelovali u postupku kao zastupnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke koja je predmet preispitivanja.

2.   Ako član Administrativnog odbora za preispitivanja iz jednog od razloga navedenih u stavku 1. ili bilo kojeg drugog razloga smatra da ne bi trebao sudjelovati u postupku preispitivanja, o tome obavješćuje Administrativni odbor za preispitivanja.

3.   Svaka od stranaka u postupku preispitivanja može podnijeti zahtjev za izuzeće člana Administrativnog odbora za preispitivanja iz bilo kojeg od razloga iz stavka 1. ili zbog sumnje u njegovu pristranost. Takav zahtjev nije dopušten ako je stranka u postupku preispitivanja poduzela neku postupovnu radnju, iako je znala da postoji razlog za izuzeće. Zahtjev za izuzeće na državljanstvu članova nije dozvoljen.

4.   Administrativni odbor za preispitivanja odlučuje o mjerama koje treba poduzeti u slučajevima iz stavaka 2. i 3. bez sudjelovanja dotičnog člana. Radi donošenja takve odluke dotičnog člana zamjenjuje njegov zamjenik u Administrativnom odboru za preispitivanja.

1.   Za sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom na osoblje Tijela primjenjuju se Pravilnik o osoblju kao i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja zajednički donesu institucije Unije za provedbu tog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, predsjednik Tijela i članovi Izvršnog odbora iz članka 63. stavka 1. točke (b) izjednačeni su s članom i tajnikom Općeg suda u pogledu prihoda i dobi za umirovljenje, kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EU) 2016/300 (43). U aspektima koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ili Uredbom (EU) 2016/300 po analogiji se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.

3.   Izvršni odbor u dogovoru s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s odredbama članka 110. Pravilnika o osoblju.

4.   Tijelo može angažirati upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije zaposleno u Tijelu, uključujući izaslane zaposlenike FOJ-eva.

5.   Izvršni odbor donosi pravila o osoblju iz država članica koje se upućuje u Tijelo i prema potrebi ih ažurira. Ta pravila posebno uključuju financijske aranžmane koji se odnose na ta upućivanja, uključujući osiguranje i osposobljavanje. Tim se pravilima uzima u obzir da su članovi osoblja upućeni i da ih treba rasporediti kao osoblje Tijela. Pravila uključuju odredbe o uvjetima raspoređivanja. Izvršni odbor prema potrebi nastoji osigurati usklađenost s pravilima koja se primjenjuju na naknadu troškova službenih putovanja statutarnog osoblja.

1.   Članovi Općeg odbora i Izvršnog odbora te svi članovi osoblja Tijela, uključujući privremeno upućene službenike iz država članica, kao i sve druge osobe koje na ugovornoj osnovi obavljaju zadaće za Tijelo, podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. UFEU-a i članka 67. Direktive (EU) 2024/1640, uključujući i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

2.   Izvršni odbor osigurava da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili privremeno pružaju usluge povezane s obavljanjem zadaća Tijela, uključujući službenike i druge osobe koje je Izvršni odbor ovlastio ili koje su javna tijela i FOJ-evi u tu svrhu imenovali, podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su jednaki onima iz stavka 1.

3.   Za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo uz ograničenja i pod uvjetima utvrđenima u aktima iz članka 1. stavka 2. razmjenjuje informacije s Unijinim ili nacionalnim tijelima ako se tim aktima financijskim nadzornicima dopušta da tim subjektima otkriju informacije ili ako države članice to otkrivanje dopuštaju u skladu s primjenjivim pravom Unije.

4.   Tijelo utvrđuje praktična rješenja za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

5.   Tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (44).

1.   Tijelo donosi svoja sigurnosna pravila koja su jednaka sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (45) i Odlukom (EU, Euratom) 2015/444. Sigurnosna pravila Tijela obuhvaćaju,među ostalim, odredbe za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka. Izvršni odbor nakon Komisijina odobrenja donosi sigurnosne propise Tijela.

2.   Svaki administrativni dogovor o razmjeni klasificiranih podataka sklopljen s relevantnim tijelima treće zemlje ili, ako takav dogovor ne postoji, svako izvanredno ad hoc otkrivanje klasificiranih podataka EU-a tim tijelima podliježe prethodnom odobrenju Komisije.

1.   Tijelo raspolaže posebnim sustavima prijavljivanja za primanje i obradu informacija od osoba koje prijavljuju stvarna ili moguća kršenja:

2.   Osobe koje podnose prijave tim kanalima i dotične osobe zaštićene su na temelju Direktive (EU) 2019/1937, ako je primjenjivo.

3.   Nakon što nadzorna tijela u nefinancijskom sektoru podnesu izvješća u skladu s člankom 60. stavkom 4. Direktive (EU) 2024/1640, Tijelo od tih nadzornih tijela može zatražiti dodatne informacije o daljnjem postupanju na temelju primljenih izvješća. Ta nadzorna tijela odmah dostavljaju tražene informacije, ali ne objavljuju informacije koje mogu dovesti do identifikacije prijavitelja.

1.   Tijelo uspostavlja i održava blisku suradnju s europskim nadzornim tijelima, posebno pri izradi nacrta regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda, smjernica ili preporuka u okviru njihovih zadaća.

2.   Do 27. lipnja 2025. Tijelo sklapa memorandum o razumijevanju s europskim nadzornim tijelima u kojem se navodi kako namjeravaju surađivati pri obavljanju svojih zadaća u skladu s pravom Unije.

1.   Tijelo surađuje i razmjenjuje informacije s tijelima koja nisu tijela za SPNFT i, na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti, drugim nacionalnim tijelima nadležnima za osiguravanje usklađenosti s direktivama 2009/110/EZ, 2009/138/EZ, 2014/17/EU, 2014/65/EU i (EU) 2015/2366 te europskim nadzornim tijelima, u okviru njihovih mandata.

2.   Tijelo sklapa memorandum o razumijevanju s bonitetnim tijelima kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, europskim nadzornim tijelima i ostalim nacionalnim tijelima nadležnima za osiguravanje usklađenosti s Uredbom (EU) 2023/1114, kojim se općenito utvrđuje način suradnje i razmjene informacija pri obavljanju nadzornih zadaća u skladu s pravom Unije u odnosu na odabrane i neodabrane obveznike.

Kada to ocijeni potrebnim Tijelo može sklopiti i memorandum o razumijevanju s bilo kojim drugim tijelom iz stavka 1., kojim se općenito utvrđuje način suradnje i razmjene informacija pri obavljanju nadzornih zadaća u skladu s pravom Unije u odnosu na odabrane i neodabrane obveznike.

3.   Do 27. lipnja 2025. Tijelo i ESB sklapaju memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuju praktični načini suradnje i razmjene informacija pri obavljanju njihovih zadaća u skladu s pravom Unije.

4.   Tijelo osigurava djelotvornu suradnju i razmjenu informacija između svih nadzornih tijela u sustavu nadzora SPNFT-a i relevantnih tijela iz stavka 1., među ostalim o pristupu svim informacijama i podatcima u središnjoj bazi podataka o SPNFT-u iz članka 11.

1.   Ako je to relevantno za izvršavanje zadaća iz poglavlja II., Tijelo može uspostaviti prekogranična partnerstva za razmjenu informacija, u skladu s temeljnim pravima i sudskim postupovnim zaštitnim mjerama, ili sudjelovati u partnerstvima za razmjenu informacija uspostavljenima u jednoj ili više država članica s ciljem podupiranja sprečavanja i suzbijanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma. Sudjelovanje Tijela u već postojećem partnerstvu podliježe dogovoru tijela koja su uspostavila takvo partnerstvo.

2.   Ako uspostavi prekogranično partnerstvo za razmjenu informacija, Tijelo osigurava da partnerstvo ispunjava zahtjeve iz članka 75. stavaka 3., 4. i 5. Uredbe (EU) 2024/1624. Osim obveznika, Tijelo može pozvati nadležna tijela iz članka 2. stavka 1. točke 44. podtočaka (a), (b) i (c) te uredbe, kao i tijela, urede i agencije Unije koji imaju ulogu u sprečavanju i suzbijanju pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, da sudjeluju u partnerstvu ako je takvo sudjelovanje relevantno za izvršavanje njihovih zadaća i ovlasti. Uz jednoglasnu suglasnost sudjelujućih članova, ostale treće strane mogu biti pozvane da povremeno sudjeluju na sastancima partnerstva, prema potrebi.

1.   Tijelo može sklapati radne dogovore s institucijama, decentraliziranim agencijama i drugim tijelima Unije, djelujući u području izvršavanja zakonodavstva i pravosudne suradnje. Ti radni dogovori mogu biti strateške, operativne ili tehničke naravi te je njihov cilj prije svega olakšati suradnju i razmjenu informacija među njihovim strankama. Ti radni dogovori nisu osnova za razmjenu osobnih podataka niti su obvezujući za Uniju ili njezine države članice.

2.   Tijelo uspostavlja i održava blizak odnos s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i EPPO-om. U tu svrhu Tijelo uspostavlja zasebne radne dogovore s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i EPPO-om kojima se utvrđuju pojedinosti njihove suradnje. Odnos je posebno usmjeren na razmjenu operativnih i strateških informacija i trendova u vezi s prijetnjama s kojima se Unija suočava u području pranja novca i financiranja terorizma.

3.   Kako bi se promicala i olakšala neometana suradnja između Tijela i Europola, Eurojusta i EPPO-a, u radnim dogovorima s njima posebno se predviđa mogućnost slanja časnika za vezu samim tijelima te se utvrđuju uvjeti u tu svrhu.

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi i ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Tijelo može uspostavljati kontakte i administrativne dogovore s tijelima za SPNFT u trećim zemljama koja imaju regulatorne i nadzorne ovlasti te ovlasti povezane s FOJ-em u području SPNFT-a, kao i s međunarodnim organizacijama i administracijama trećih zemalja Tim sporazumima ne nastaju pravne obveze za Uniju i njezine države članice niti se njima sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili multilateralne sporazume s tim trećim zemljama.

2.   Tijelo može izraditi model administrativnih dogovora kako bi se uspostavile dosljedne, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija i suradnja u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Nadzorna tijela i FOJ-evi nastoje primjenjivati taj model dogovora.

3.   Ako se interakcija između nekoliko nadzornih tijela Unije i FOJ-eva s jedne strane s tijelima trećih zemalja s druge strane odnosi na pitanja obuhvaćena zadaćama Tijela kako su navedene u članku 5., Tijelo prema potrebi ima vodeću ulogu u olakšavanju takve interakcije. Tom ulogom Tijela ne dovode se u pitanje redoviti kontakti nadzornih tijela i FOJ-eva s tijelima trećih zemalja.

4.   Tijelo u okviru svojih ovlasti na temelju ove Uredbe i zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na međunarodnim forumima, među ostalim pomaganjem Komisiji u njezinim zadaćama koje se odnose na članstvo Komisije u Stručnoj skupini za financijsko djelovanje te podupiranjem rada i ciljeva skupine financijsko-obavještajnih jedinica Egmont.