(1)

Arapska Republika Egipat („Egipat”) suočava se s povećanim pritiskom na vanjsko financiranje zbog sve većih regionalnih napetosti. U tom je kontekstu iznimno važno osigurati brzu i pravodobnu financijsku pomoć s obzirom na posebno izražene potrebe Egipta za financiranjem u drugoj polovini 2024.

(2)

Kako bi Egipat dobio financijsku pomoć u 2024., primjereno je iznimno primjijeniti hitni postupak na temelju članka 213. Ugovora. Time bi se egipatskim tijelima također dalo dovoljno vremena za provedbu popratnih reformskih mjera koje će Komisija morati ocijeniti prije izvršenja isplate financijske pomoći.

(3)

Odnosi između Unije i Egipta razvijaju se u okviru Euromediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane (1) („Sporazum o pridruživanju”) koji je na snazi od 2004. Na devetom sastanku Vijeća za pridruživanje EU-Egipat, koje je osnovano Sporazumom o pridruživanju, Unija i Egipat usvojili su 19. lipnja 2022. nove prioritete partnerstva EU-Egipat za razdoblje 2021. – 2027. („prioriteti parnerstva”). Prioritetima partnerstva ponovno se potvrđuje zajednički cilj rješavanja zajedničkih izazova s kojima se suočavaju Unija i Egipat, promicanja zajedničkih interesa i jamčenja dugoročne stabilnosti i održivog razvoja s obje strane Sredozemlja. Prioriteti partnerstva i dalje se temelje na zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, što se odražava i u višegodišnjem okvirnom programu EU-Egipat za razdoblje 2021. – 2027.

(4)

Prioriteti partnerstva odražavaju zajedničku predanost Unije i Egipta jačanju suradnje radi potpore egipatskoj strategiji pod nazivom „Strategija održivog razvoja: vizija Egipta do 2030.” i odlučnost Unije da s novim zamahom ojača partnerstvo sa svojim južnim susjedstvom. Posebice, u zaključcima Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020. Unija je kao strateški prioritet utvrdila demokratsko, stabilnije, zelenije i prosperitetnije južno susjedstvo. Agenda EU-a za Sredozemlje i njezin gospodarski i investicijski plan za južne susjedne zemlje, utvrđeni u Zajedničkoj komunikaciji pod nazivom „Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – nova agenda za Sredozemlje” od 9. veljače 2021., sadržavaju ciljeve Unije za postizanje dugoročnog, održivog socioekonomskog oporavka i otpornosti te za unapređenje usporedne zelene i digitalne tranzicije u regiji.

(5)

U skladu s prioritetima partnerstva Unija i Egipat predani su osiguravanju odgovornosti, vladavine prava, potpunog poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i promicanju demokracije, rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti kao ustavnih prava svih svojih građana. Ta predanost doprinosi jačanju partnerstva te održivom razvoju i stabilnosti Egipta. Pojačana i konstruktivna suradnja Unije i Egipta u posljednje je vrijeme otvorila put prema konkretnijem dijalogu o pitanjima povezanima s ljudskim pravima. Sastanak Pododbora za politička pitanja, ljudska prava i demokraciju te međunarodna i regionalna pitanja osnovanog na temelju Sporazuma o pridruživanju, koji je održan 8. prosinca 2022. i sastanak Odbora za pridruživanje osnovanog Sporazumom o pridruživanju, koji je održan 22. svibnja 2023. poslužili su kao institucionalne platforme za razmjenu mišljenja o nizu pitanja povezanih s ljudskim pravima, koje bi Unija željela nastaviti i nadograđivati. Poboljšanje stanja ljudskih prava u Egiptu pozitivno će utjecati i na odnose između Unije i Egipta.

(6)

Pomoć Egiptu uglavnom se financira iz novog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa. Unija je Egiptu u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa okvirno namijenila 240 milijuna EUR za prvo razdoblje (2021. – 2024.) višegodišnjeg okvirnog programa: Europska unija-Egipat, 2021. – 2027. („višegodišnji okvirni program EU-Egipat”). To je dodatak postojećem portfelju suradnje koji iznosi 1,3 milijarde EUR i drugoj proračunskoj potpori i hitnim mjerama kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koje iznose 307 milijuna EUR. Prioriteti partnerstva za razdoblje 2021. – 2027. utvrđeni su u višegodišnjem okvirnom programu EU-Egipat, koji je izrađen u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, i obuhvaćaju tri široka područja: i. suvremeno održivo gospodarstvo i socijalni razvoj, ii. vanjska politika i iii. jačanje stabilnosti. Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa zamjenjuje Europski instrument za susjedstvo, u okviru kojeg je bilateralna pomoć Unije Egiptu za razdoblje 2014. – 2020. iznosila 756 milijuna EUR.

(7)

Unija prepoznaje ključnu ulogu Egipta u regionalnoj sigurnosti i stabilnosti. Terorizam, organizirani kriminal i sukobi prijete zajedničkoj sigurnosti i društvenoj strukturi naroda s obje strane Sredozemlja. Stoga je u zajedničkom interesu Unije i Egipta da se ojača suradnja istaknuta u prioritetima partnerstva, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.

(8)

Podsjećajući na geopolitičke izazove, među ostalim i posljedice terorističkih napada Hamasa diljem Izraela 7. listopada 2023. i sukob u Sudanu, te na stratešku važnost Egipta kao najveće zemlje u regiji i stupa stabilnosti za cijeli Bliski istok, Unija je započela postupak sklapanja strateškog i sveobuhvatnog partnerstva s Egiptom, kako je navedeno u Zajedničkoj izjavi Unije i Egipta, potpisanoj u Kairu 17. ožujka 2024. („Zajednička izjava”).

(9)

Cilj je strateškog i sveobuhvatnog partnerstva s Egiptom podići političke odnose između Unije i Egipta na razinu strateškog partnerstva i omogućiti Egiptu da ispuni svoju ključnu ulogu koja se sastoji od osiguravanja stabilnosti u regiji. Strateškim i sveobuhvatnim partnerstvom nastoji se poduprijeti makroekonomska otpornost Egipta i omogućiti provedba ambicioznih socioekonomskih reformi tako da se dopuni i ojača proces reformi predviđen u okviru programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Egipat. Kao što je istaknuto u Zajedničkoj izjavi, strateško i sveobuhvatno partnerstvo bavit će se širokim spektrom mjera politike razvrstanih u šest stupova intervencije, a to su: politički odnosi, gospodarska stabilnost, ulaganja i trgovina, migracije, suradnja u području sigurnosti i izvršavanja zakonodavstva te demografija i ljudski kapital.

(10)

Strateško i sveobuhvatno partnerstvo oslonit će se na financijski paket od 7,4 milijardi EUR koji se sastoji od kratkoročne i dugoročne potpore potrebnom makrofiskalnom i socioekonomskom programu reformi kao i od povećanih iznosa dostupnih za potporu ulaganjima u Egiptu i ciljane potpore za provedbu različitih strateških prioriteta. Tom paketu potpore pripada makrofinancijska pomoć Unije u zajmovima u maksimalnom iznosu od 5 milijardi EUR, koja se sastoji od dva programa makrofinancijske pomoći (kratkoročni program u maksimalnom iznosu od 1 milijarde EUR i srednjoročni program u maksimalnom iznosu od 4 milijarde EUR), financijskih instrumenata, kao što su jamstva i instrumenti mješovitog financiranja, s ciljem mobilizacije javnih i privatnih ulaganja radi generiranja znatnih novih ulaganja. To će se nadopuniti programima za potporu posebnim prioritetima u okviru strateškog i sveobuhvatnog partnerstva, koji će se provoditi putem pojedinačnih projekata i tehničke pomoći u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(11)

Makrofiskalna situacija u Egiptu iznimno je otežana i znatno se pogoršala posljednjih mjeseci zbog povećanih vanjskih pritisaka, uz dodatno povećanje javnog duga i još uvijek prisutne znatne negativne rizike za gospodarske izglede. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine i teroristički napadi Hamasa protiv Izraela doveli su do dugotrajnog odljeva kapitala i manjeg priljeva stranih valuta, osobito zbog znatno smanjenih prihoda od turizma i od Sueskog kanala. To je posebno problematično u kontekstu teške fiskalne situacije u Egiptu, koju karakteriziraju stalni fiskalni deficiti te visoki i rastući udjeli duga u BDP-u.

(12)

Egipat je uložio znatne napore u reforme tijekom svoje suradnje s MMF-om u razdoblju 2016. – 2021. Te su reforme uključivale znatnu devalvaciju valute i reforme monetarne politike usmjerene na ciljni raspon inflacije. Reforma subvencija za gorivo popraćena je znatnim jačanjem dobro usmjerenog sustava socijalnih transfera. Upravljanje javnim financijama osnaženo je razvojem srednjoročnih strategija upravljanja prihodima i dugom. Nadležna egipatska tijela počela također su poboljšavati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

(13)

Nakon donošenja naknadnog programa praćenja MMF-a u prosincu 2022. napredak reformi bio je manje primjetan unatoč tome što je Egipat poduzeo korake za izjednačavanje uvjeta za javna i privatna poduzeća nacionalnim zakonom o ukidanju poreznih povlastica za poduzeća u državnom vlasništvu, premda uz izuzeća utemeljena na nacionalnoj sigurnosti, te donošenjem politike državnog vlasništva čiji je cilj smanjiti prisutnost države u gospodarstvu, koja je i dalje velika i narušava tržišno natjecanje unatoč nedavnom ograničenom napretku, i razjašnjenja razlogâ za daljnje sudjelovanje države u određenim strateškim sektorima. Međutim, Egipat nije ispunio svoju obvezu da u 2023. valutu učini trajno fleksibilnom, što je dovelo do uglavnom stabilnog službenog deviznog tečaja i opsežnog paralelnog deviznog tržišta sa znatnom deprecijacijom i vrlo nestabilnim deviznim tečajem. Ta je fragmentacija znatno opteretila strana ulaganja i domaće poslovanje.

(14)

Egipat je početkom 2024. obnovio suradnju s MMF-om te je 6. ožujka 2024. postigao dogovor na tehničkoj razini o poboljšanom programu proširenog instrumenta za financiranje, koji je povećan na 8 milijardi USD. Novi program donesen je Odlukom Izvršnog odbora MMF-a 29. ožujka 2024., a cilj mu je obuhvatiti sljedeća područja: i. vjerodostojna fleksibilnost deviznog tečaja, ii. održivo pooštravanje monetarne politike, iii. fiskalna konsolidacija radi očuvanja održivosti duga, iv. novi okvir za ograničavanje rashoda za infrastrukturu, v. osiguravanje odgovarajućih razina socijalnih izdataka radi zaštite ranjivih skupina i vi. provedba politike državnog vlasništva i reformi za izjednačavanje uvjeta na tržištu. Zajedno s potpisivanjem dogovora na tehničkoj razini Egipat je devizni tečaj učinio fleksibilnim i službenu kamatnu stopu središnje banke povećao za 600 baznih bodova, u skladu s prioritetima programa MMF-a.

(15)

S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i izgleda zbog znatnih negativnih rizika povezanih s aktualnim vanjskim šokovima, Egipat je 12. ožujka 2024. od Unije zatražio makrofinancijsku pomoć kako bi nadopunio program MMF-a.

(16)

Postojeća kriza u Egiptu i regiji pogoršala je potrebe te zemlje za financiranjem, sa znatnim ukupnim manjkom u financiranju u predstojećoj fiskalnoj godini (srpanj – lipanj) 2024./25., a posebno u drugoj polovini 2024. Zato je nužno osigurati da se prvi znatan doprinos putem makrofinancijske pomoći može pružiti već do kraja 2024. Čini se da to ne bi bilo moguće ako bi se odluka donijela u skladu s člankom 212. Ugovora u okviru redovnog zakonodavnog postupka, uzimajući u obzir ograničenja nametnuta predstojećim krajem zakonodavnog razdoblja Europskog parlamenta u vezi s vremenom koje je nakon toga još potrebno za potpuno donošenje makrofinancijske pomoći, među ostalim za postizanje dogovora o nizu reformi politika kojima je pomoć uvjetovana. Stoga je opravdano iznimno primijeniti članak 213. Ugovora kojim se predviđa donošenje odluke Vijeća samo za ovaj prvi dio paketa makrofinancijske pomoći. Primjena članka 213. Ugovora ostat će iznimna i ne čini presedan za buduće prijedloge makrofinancijske pomoći, koji će se u načelu i dalje temeljiti na članku 212. Ugovora.

(17)

Budući da je Egipat obuhvaćen europskom politikom susjedstva, trebao bi se smatrati zemljom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(18)

Makrofinancijska pomoć Unije Egiptu trebala bi biti izniman financijski instrument nevezane i nenamjenske potpore platnoj bilanci čija je svrha zadovoljiti neposredne potrebe Egipta za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere za neposrednu prilagodbu i strukturne reforme radi poboljšanja stanja platne bilance Egipta.

(19)

S obzirom na to da u vanjskom financiranju Egipta i dalje postoji veliki manjak, koji se ne može pokriti samo sredstvima koja su stavili na raspolaganje MMF i druge multilateralne institucije, smatra se da je u aktualnim iznimnim okolnostima makrofinancijska pomoć Unije Egiptu, u kombinaciji s programom MMF-a, prikladan odgovor na zahtjev Egipta za potporu u stabilizaciji njegova gospodarstva. Paket makrofinancijske pomoći Unije, uključujući makrofinancijsku pomoć u maksimalnom iznosu od 1 milijardi EUR u okviru ove Odluke, podupro bi gospodarsku stabilizaciju Egipta i njegov program strukturnih reformi, nadopunjujući sredstva stavljena na raspolaganje u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(20)

Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Egipta, čime bi se podupro njegov gospodarski i socijalni razvoj.

(21)

Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije Egiptu trebalo bi se temeljiti na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Egipta za vanjskim financiranjem i njime bi trebalo uzeti u obzir sposobnost zemlje da se financira vlastitim sredstvima, a posebno međunarodnim pričuvama kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije Egiptu trebala bi biti dio međunarodnog zajedničkog djelovanja, kojim se učinkovito dopunjuju programi i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa makrofinancijske pomoći u obzir bi trebalo uzeti i očekivane financijske doprinose multilateralnih donatora te potrebu za pravednom raspodjelom tereta između Unije i drugih donatora, kao i prethodnu primjenu drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Egiptu te dodanu vrijednost sveukupnog angažmana Unije u Egiptu.

(22)

Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije Egiptu s ključnim načelima i ciljevima različitih područja vanjskog djelovanja, s mjerama poduzetima u odnosu na ta područja te s ostalim relevantnim politikama Unije.

(23)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Egiptu. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trebale bi blisko surađivati tijekom cijele provedbe dodjeljivanja makrofinancijske pomoći kako bi koordinirale vanjsku politiku Unije i osigurale njezinu dosljednost.

(24)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi poduprirati predanost Egipta vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njegovu predanost načelima otvorene, uređene i pravedne trgovine.

(25)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Egipat bi trebao nastaviti poduzimati konkretne i uvjerljive korake prema poštovanju učinkovitih demokratskih mehanizama, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavine prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, specifični ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi ojačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustavâ upravljanja javnim financijama kao i upravljanja i nadzora u financijskom sektoru u Egiptu te bi trebali potaknuti strukturne reforme čiji je cilj pružanje potpore održivom i uključivom rastu, otvaranju radnih mjesta i fiskalnoj konsolidaciji. Komisija i ESVD trebali bi redovito pratiti ispunjavanje tog preduvjeta i ostvarivanje tih specifičnih ciljeva.

(26)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, Egipat bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nepravilnosti povezanih s tom pomoći. Osim toga, sporazum o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i egipatska tijela trebao bi sadržavati odredbe kojima se Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašćuje za provođenje istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (4), Komisiju i Revizorski sud za provođenje revizija, a Ured europskog javnog tužitelja za izvršavanje njegovih nadležnosti u vezi s pružanjem te pomoći Egiptu tijekom i nakon razdoblja dostupnosti te pomoći.

(27)

Isplatom makrofinancijske pomoći Unije Egiptu ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kao proračunskog tijela.

(28)

Iznosi makrofinancijske pomoći Unije Egiptu pruženi u obliku zajmova trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima predviđenima u višegodišnjem financijskom okviru.

(29)

Makrofinancijskom pomoći Unije Egiptu trebala bi upravljati Komisija. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu te pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(30)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(31)

Makrofinancijska pomoć Unije Egiptu trebala bi podlijegati uvjetima ekonomske politike, koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisiju bi trebalo ovlastiti da u pregovorima dogovori takve uvjete s tijelima Egipta, pod nadzorom odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. U skladu s tom uredbom savjetodavni postupak trebao bi se primjenjivati kao opće pravilo u svim slučajevima, osim ako je u toj uredbi predviđeno drukčije. S obzirom na mogući znatan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, za iznose koji premašuju taj prag prikladno je primijeniti postupak ispitivanja kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 182/2011. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Egiptu, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći,