(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 30. ožujka 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom poli(etilen-tereftalata) („PET”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „NRK”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”) (1). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je udruženje PET Europe („podnositelj pritužbe”) 14. veljače 2023. podnijelo pritužbu. Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije PET-a u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj prijetnji štete koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 3. i 4. privremene uredbe, Komisija je odlučila da neće evidentirati uvoz PET-a podrijetlom iz NRK-a u skladu s člankom 14. stavcima 5. i 5.a osnovne uredbe.

(4)

U primjedbama na privremenu objavu podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija u uvodnoj izjavi 3. privremene uredbe pomiješala odluku o evidentiranju i retroaktivnu primjenu. Komisija je kao razlog za neevidentiranje navela činjenicu da se uvoz nije povećao. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je taj kriterij relevantan za članak 10. stavak 4. (retroaktivno uvođenje mjera), a ne za članak 14. stavak 5. osnovne uredbe. Podnositelj pritužbe stoga smatra da je Komisija pogriješila u primjeni osnovne uredbe.

(5)

Treba napomenuti da se u članku 14. stavku 5. osnovne uredbe doista ne upućuje izričito na članak 10. stavak 4. osnovne uredbe. Međutim, u članku 14. stavku 5. jasno se navodi da je svrha evidentiranja uvoza ta da se na taj uvoz potom mogu primijeniti mjere. Stoga, da bi bilo opravdano evidentiranje uvoza na temelju članka 14. stavka 5., moraju postojati dostatni dokazi da bi mogli biti ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. Tvrdnja podnositelja pritužbe stoga je odbačena.

(6)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 31. listopada 2023. strankama dostavila sažetak predloženih privremenih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Nisu zaprimljene primjedbe o točnosti izračuna.

(7)

Komisija je 27. studenog 2023. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/2659 (3) („privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz PET-a podrijetlom iz NRK-a.

(8)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih su uvedene privremene antidampinške mjere („privremena objava”), podnositelj pritužbe, proizvođači izvoznici i njihovo udruženje, korisnici i nepovezani uvoznik dostavili su primjedbe.

(9)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s društvom Svepol i udruženjem PET Europe.

(10)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke. Od proizvođača iz Unije u uzorku tražilo se da dostave dodatne podatke radi prikupljanja sveobuhvatnijih podataka o prodajnim cijenama Unije, trošku proizvodnje i profitabilnosti u razdoblju nakon ispitnog postupka. Svi proizvođači iz Unije u uzorku dostavili su tražene podatke.

(11)

Nakon privremene i nakon konačne objave udruženje korisnika UNESDA (4) tvrdilo je da je Komisija trebala prekinuti ispitni postupak nakon što je postalo jasno da pritužbom nije dokazana šteta te da su podaci o segmentu recikliranog PET-a („rPET”) netočni i nepotpuni.

(12)

Podsjeća se da se pritužba temeljila na prijetnji štete, a ne na postojanju materijalne štete, i da je naknadna istraga potvrdila navode iz pritužbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 204. privremene uredbe, da bi Komisija uvela antidampinške pristojbe, dovoljno je da se u ispitnom postupku zaključi da postoji prijetnja materijalne štete u skladu s člankom 3. stavkom 9. osnovne uredbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. privremene uredbe, Komisija je procijenjene podatke o industriji rPET-a smatrala dostatnim dokazima u fazi pritužbe. Stoga se tvrdnje UNESDA-e odbacuju.

(13)

UNESDA je tvrdila da su privremenom uredbom prekršena postupovna prava. UNESDA se pozvala na činjenicu da su podaci o šteti izmijenjeni u listopadu 2023., a odluka o uvođenju privremenih pristojbi donesena je u trenutku kad zainteresirane strane više nisu mogle dostaviti primjedbe. UNESDA je navela da je korisnicima uskraćena prilika za dostavu primjedbi nakon što je podnositelj pritužbe u listopadu 2023. dostavio podatke o šteti. UNESDA je taj argument ponovno iznijela u odgovoru na konačnu objavu.

(14)

Prvo, napominje se da su konačni podaci o šteti temeljeni na makroekonomskim pokazateljima dostavljeni tek u listopadu 2023. jer je Komisija provela dodatnu analizu segmenta rPET-a, koji je vrlo dinamičan i odnosi se na više od 50 proizvođača raznih veličina i vrlo promjenjivih kapaciteta, obradila je niz podnesaka zainteresiranih strana i od podnositelja pritužbe zatražila detaljne dodatne podatke kako bi utvrdila objektivne i reprezentativne makroekonomske pokazatelje za cjelokupnu industriju PET-a, uključujući segment rPET-a. Nadalje, korisnicima i drugim zainteresiranim stranama pruženo je dovoljno prilika da propisno ostvare svoja postupovna prava tijekom cijelog postupka, npr. dana im je prilika za saslušanje pred službama Komisije, dostavu brojnih pisanih podnesaka do listopada 2023. i dostavu primjedaba na privremenu uredbu. Nadalje, podaci o šteti dostavljeni u listopadu 2023. navedeni su u privremenoj objavi i sve zainteresirane strane pozvane su da na nju dostave primjedbe. UNESDA je doista i dostavila primjedbe na te podatke. Tvrdnja da je UNESDA-i uskraćena prilika da dostavi primjedbe stoga se smatra pogrešnom i neutemeljenom.

(15)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz PET-a podrijetlom iz NRK-a („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(16)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane nakon konačne objave. Održano je saslušanje s društvom Svepol 29. veljače 2024.

(17)

U odgovoru na konačnu objavu Svepol je tvrdio da je Komisija dvama aspektima ispitnog postupka povrijedila njegova i prava drugih zainteresiranih strana na obranu.

(18)

Prvo, Svepol smatra problematičnim to što je dokument o općoj objavi objavljen večer uoči praznika kineske Nove godine, iako nije bilo postupovnog vremenskog ograničenja zbog kojeg bi njegova objava bila hitna. Svepol smatra da je taj kineski državni praznik znatno omeo i ograničio njegovu sposobnost i sposobnost proizvođača izvoznika da ostvare svoje pravo na saslušanje i dostave pisane dokaze o dokumentu o općoj objavi u roku koji je odredila Komisija.

(19)

Komisija podsjeća da se ispitni postupak pokrenut na temelju članka 5. osnovne uredbe mora dovršiti u strogim zakonskim rokovima propisanima tom uredbom, što uključuje brojne unutarnje i vanjske postupovne korake. Komisija je napomenula da je u ovom slučaju poštovan minimalni rok od 10 dana za dostavu primjedbi na konačnu objavu propisan člankom 20. stavkom 5. osnovne uredbe. Osim toga, u skladu s tim istim člankom rok se određuje „vodeći računa o žurnosti pitanja”. Određivanje datuma za odgovor zainteresiranih strana na dokument o općoj objavi treba se sagledati u tom kontekstu.

(20)

Nadalje, okolnosti u kojima zainteresirane strane zbog određenih ograničenja imaju poteškoća s poštovanjem rokova koje je Komisija odredila propisno se uzimaju u obzir i, ako je to opravdano, odobrava se produljenje rokova. To je objašnjeno u točki 9. Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka: „U pogledu rokova za dostavljanje drugih informacija navedenih u Obavijesti o pokretanju postupka, produljenja će biti ograničena na tri dana, osim u dokazano iznimnim okolnostima” (5). U ovom predmetu društvu Svepol odobreno je produljenje roka za tri dana na temelju obrazloženja koje je dostavilo i uzimajući u obzir činjenicu da nije bilo iznimnih okolnosti. Komisija je postupila sasvim u skladu s Obavijesti o pokretanju postupka i u skladu sa svojom uobičajenom praksom. Stoga je tvrdnja da je Komisija povrijedila prava društva Svepol ili drugih zainteresiranih strana na obranu neutemeljena i morala se odbaciti.

(21)

Drugo, Svepol smatra da je problematično to što su smisleni sažeci u verziji koja nije povjerljiva upitnika koje su proizvođači Unije ispunili nakon razdoblja ispitnog postupka dostavljeni zainteresiranim stranama tek nakon što ih je Svepol zatražio i to dva mjeseca nakon što su proizvođači Unije dostavili relevantne osjetljive podatke. Nadalje, prema mišljenju društva Svepol, činjenica da su smisleni sažeci osjetljivih informacija u verziji koja nije povjerljiva – na koje se Komisija oslonila i na koje upućuje u dokumentu o općoj objavi – zainteresiranim stranama dostavljeni tek četiri dana nakon objave dokumenta o općoj objavi, bez sumnje je utjecala na sposobnost zainteresiranih strana da dostave dokaze i primjedbe o dokumentu o općoj objavi u roku koji je odredila Komisija.

(22)

Podsjećamo da su u dokumentu o općoj objavi navedeni precizni agregirani podaci dobiveni od proizvođača iz Unije u uzorku o prodajnoj cijeni, trošku proizvodnje i profitabilnosti, dok su smisleni sažeci odgovora na upitnik u verziji koja nije povjerljiva sadržavali samo pokazatelje ili raspone za te osjetljive informacije o pojedinim društvima. Drugo, kako je Svepol naveo, činjenica da nisu dostavljeni smisleni sažeci ispravljena je četiri dana nakon objave dokumenta o općoj objavi, što znači da je Svepol imao devet dana da ih prouči i uključi relevantna opažanja u svoje primjedbe na konačnu objavu. Treće, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., društvu Svepol odobreno je produljenje roka za odgovor na konačnu objavu za tri dana. Budući da je taj postupovni aspekt odmah ispravljen, nije mogao utjecati na postupovna prava zainteresiranih strana u ovom predmetu i stoga su se argumenti koje je iznio Svepol morali odbaciti.

(23)

Nisu zaprimljene primjedbe na odabir uzorka. Stoga su zaključci iz uvodnih izjava od 18. do 27. privremene uredbe potvrđeni.

(24)

U uvodnoj izjavi 33. privremene uredbe definiran je predmetni proizvod. Proizvod iz ispitnog postupka je poli(etilen-tereftalat) („PET”), viskoznosti od 78 ml/g ili više, u skladu s normom ISO 1628-5. Nakon utvrđivanja viskoznosti, viskozni broj PET-a mjeri se u otopini PET-a u određenom otapalu. Normom ISO utvrđeno je pet različitih kombinacija otapala koja se mogu koristiti za mjerenje:

(25)

Iako bi se upotrebom svakog od tih otapala mogao dobiti neznatno drukčiji viskozni broj, matematičkim formulama viskozni broj dobiven upotrebom jednog otapala može se pretvoriti u viskozni broj koji bi se dobio upotrebom drugog otapala.

(26)

Napominje se da se u prethodno primjenjivoj normi DIN 53728, koja je zamijenjena normom ISO 1628-5, upućivalo samo na otapalo fenol/1,2-diklorbenzen (50/50), navedeno u točki (a) uvodne izjave 24.

(27)

Stoga se, radi jasnoće, ujednačene primjene u carinskim tijelima država članica i usklađenosti s prethodnom industrijskom normom, za potrebe ovog postupka pojašnjava da se viskoznost PET-a mjeri ili preračunava u otapalo fenol/1,2-diklorbenzen (50/50).

(28)

Kad je riječ o opsegu proizvoda, u odgovoru na privremenu objavu proizvođač izvoznik Ceville, uz potporu proizvođača izvoznika INCOM Resources Recovery (Tianjin) Co., Ltd, ponovio je zahtjev za isključivanje rPET-a iz opsega proizvoda ispitnog postupka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 38. privremene uredbe. Obje zainteresirane strane pozvale su se na različite cijene rPET-a u usporedbi s neprerađenim PET-om („vPET”), na ciljeve održivosti Unije povezane s povećanom upotrebom rPET-a i na činjenicu da se rPET trenutačno ne uvozi iz NRK-a u Uniju.

(29)

Predmetni proizvod, kako ga je definirala Komisija, obuhvaćao je uvoz vPET-a i rPET-a iz NRK-a, koji konkuriraju vPET-u i rPET-u koje proizvodi industrija Unije. Činjenica da dvije vrste proizvoda mogu imati različite cijene nije razlog za isključenje iz opsega ispitnog postupka. Komisija je utvrdila da obje vrste proizvoda imaju ista fizička, tehnička i kemijska svojstva, da međusobno konkuriraju i da postoji određeni stupanj zamjenjivosti između vPET-a i rPET-a (vidjeti npr. uvodne izjave 254. i 293. privremene uredbe). Razlika u cijenama ne dovodi u pitanje te nalaze. Stoga bi bilo neprikladno i neučinkovito isključiti rPET iz opsega ispitnog postupka. Osim toga, tvrdnja da se rPET nije uvozio nije točna. U razdoblju ispitnog postupka rPET se uvozio iz NRK-a, iako u ograničenom opsegu. U svakom slučaju, kao što je prethodno navedeno, Komisija je zaključila da su te dvije vrste proizvoda međusobno konkurirale. Stoga je utvrđeno da je dampinški uvoz PET-a iz NRK-a, neovisno o tome je li riječ o rPET-u ili vPET-u, prijetio štetom proizvođačima PET-a iz Unije.

(30)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu opsega proizvoda i istovjetnog proizvoda, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 33. do 39. privremene uredbe.

(31)

Nakon privremene objave jedan proizvođač izvoznik u uzorku, grupa Sanfame, i jedan uvoznik, društvo Svepol, dostavili su primjedbe na privremene nalaze o dampingu.

(32)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 40. do 138. privremene uredbe.

(33)

Nakon objave privremenih mjera grupa Sanfame dostavila je primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku. Grupa Sanfame tvrdila je da su se neki faktori proizvodnje PET-a uvozili iz trećih zemalja koje nisu NRK i na koje ne utječu poremećaji i da je Komisija stoga trebala koristiti stvarne uvozne cijene koje je proizvođač platio za uvezene sirovine umjesto da primijeni referentnu vrijednost na te troškove jer su stvarni troškovi odražavali cijene koje nisu narušene jer ih pokreću tržišne sile.

(34)

Komisija je odbacila taj argument. Iako je grupa Sanfame u odgovoru na upitnik navela da je neke od sirovina koje je koristila za proizvodnju PET-a uvozila iz drugih zemalja, a ne iz NRK-a, nije jasno i dosljedno navela koji se dio tih troškova odnosi na uvoz iz tih drugih zemalja i na koje od troškova ne utječu poremećaji. Stoga grupa Sanfame nije odgovarajućim dokazima potkrijepila svoju tvrdnju da bi se za određene količine sirovina uvezenih pod tržišnim uvjetima u obzir trebale uzeti stvarne cijene. Stoga, s obzirom na to da nije bilo dokaza da su se uvezene sirovine koristile za proizvodnju PET-a za uvoz u Uniju, Komisija je odlučila primijeniti referentne cijene za ukupnu količinu sirovina korištenih u proizvodnji PET-a te je odbacila tvrdnju tog društva.

(35)

Nakon objave privremenih mjera grupa Sanfame i društvo Svepol dostavili su primjedbe na Komisijinu odluku da koristi podatke društva MPI Polyester Industries („MPI”) za utvrđivanje referentne vrijednosti za troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit u reprezentativnoj zemlji Maleziji.

(36)

Grupa Sanfame i društvo Svepol ponovili su svoje primjedbe na drugu bilješku o izvorima korištenima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Nadovezujući se na prethodne argumente, grupa Sanfame i društvo Svepol tvrdili su da su podaci društva Recron, zbog integriranosti njegove proizvodnje, reprezentativnija približna vrijednost od podataka društva MPI. Društvo Svepol tvrdilo je i da, slično kineskim proizvođačima u uzorku, društvo Recron kao početnu sirovinu u proizvodnji koristi paraksilen, zbog čega su prodajni te administrativni i opći troškovi društva Recron dobar pokazatelj troškova kineskih proizvođača.

(37)

Osim toga, društvo Svepol tvrdilo je da Komisija nije obrazložila zašto bi se financijski podaci društava MPI i Recron trebali drukčije tretirati. Društvo Svepol tvrdilo je da, suprotno privremenim zaključcima Komisije, na internetskim stanicama društva Recron nema naznaka da je specijalizirano za složene izvedene proizvode od poliestera. Nadalje, na internetskim stanicama društva MPI navodi se proizvodni kapacitet, ali ne i da je PET smola njegova glavna djelatnost u smislu vrijednosti ili troškova. Štoviše, na internetskim se stanicama navodi da se tvornicom smole i predionicom aktivno upravlja zajedno. Društvo Svepol nadalje je tvrdilo da prije ovog ispitnog postupka nikad nije čulo za društvo MPI, dok je društvo Recron poznati proizvođač u tom sektoru.

(38)

Nadalje, društvo Svepol tvrdilo je da Komisija nije objektivno procijenila podatke jer je privremeno zaključila da razina dobiti i troškova prodaje te administrativni i opći troškovi društva Recron nisu razumni.

(39)

Kako je grupa Sanfame priznala u svojem podnesku, na temelju javno dostupnih informacija društva Recron nije bilo moguće precizno utvrditi relevantnost PET-a u odnosu na ukupni promet društva. Drugim riječima, lako dostupni podaci nisu se odnosili izričito na segment poslovanja koji se odnosi na PET. Komisija je tražila najbližu lako dostupnu približnu vrijednost, uključujući konsolidirane podatke o proizvođačima čije se poslovanje, među ostalim, odnosi na proizvod iz ispitnog postupka. Doista, Recron je veliko poduzeće te na svojim internetskim stranicama (6) navodi da je jedno od najvećih integriranih poduzeća za proizvodnju poliestera i tekstila u svijetu, specijalizirano za složene izvedene proizvode od poliestera. Društvo MPI je, s druge strane, uglavnom usmjereno na proizvodnju PET smole, kao što je navedeno na njegovim internetskim stranicama (7). Komisija je stoga zaključila da je MPI najbliža lako dostupna približna vrijednost i odlučila da neće koristiti podatke društva Recron. Novi argument da je integrirana priroda društva Recron bliža prirodi kineskih proizvođača izvoznika u uzorku nije promijenio tu procjenu. Kao što je već opisano, integracija se proteže i na složene izvedene proizvode za koje je društvo Recron specijalizirano i koji nisu dio proizvoda iz ispitnog postupka, stoga struktura integrirane proizvodnje nije bila usporediva s onom proizvođača PET smole.

(40)

Komisija je stoga potvrdila svoju odluku o korištenju podataka društva MPI za utvrđivanje razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti te svoj izračun uobičajene vrijednosti.

(41)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 139. i 140. privremene uredbe. Budući da nisu zaprimljene primjedbe, Komisija je potvrdila privremene nalaze.

(42)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 141. i 142. privremene uredbe. Budući da nisu zaprimljene primjedbe, Komisija je potvrdila privremene nalaze.

(43)

Nakon što je odbacila tvrdnje opisane u uvodnim izjavama 33. i 35., Komisija je potvrdila izračun dampinške marže iz uvodne izjave 144. privremene uredbe.

(44)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(45)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 150. i 151. privremene uredbe.

(46)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 152. do 155. privremene uredbe.

(47)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu obujma, tržišnog udjela i cijene uvoza iz predmetne zemlje, Komisija je potvrdila svoje zaključke na tu temu iz uvodnih izjava od 156. do 164. privremene uredbe.

(48)

Nisu zaprimljene primjedbe na ovaj dio privremene uredbe.

(49)

Nakon privremene objave podnositelj pritužbe dostavio je revidiranu verziju makroekonomskih podataka za prvo tromjesečje 2023. (tablica 14. privremene uredbe), koja se temelji na ažuriranim osnovnim podacima o proizvodnji rPET-a dobivenima od industrijskih stručnjaka društva Wood Mackenzie, iz kojih su ekstrapolirani podaci o prodaji rPET-a. Zbog te su izmjene brojke koje se odnose na proizvodnju PET-a industrije Unije smanjene za oko 33 700 tona, a brojke koje se odnose na količinu prodaje PET-a industrije Unije za više od 32 100 tona u prvom tromjesečju 2023. To je zatim dovelo do odgovarajućeg smanjenja brojki koje se odnose na potrošnju Unije u tom tromjesečju iz tablice 14. privremene uredbe. Međutim, ta izmjena nije utjecala na uočene trendove i stoga nije utjecala na ishod Komisijine ocjene. Doista, nakon što je Eurostat ažurirao podatke o uvozu za prvo tromjesečje 2023. (sa 134 604 tone na 127 608 tona), tržišni udio industrije Unije smanjio se u prvom tromjesečju 2023. za približno 1 postotni bod (sa 63 % na 62 %), dok je tržišni udio kineskog uvoza ostao na istoj razini.

(50)

Prema mišljenju UNESDA-e, u podacima koje je u listopadu 2023. dostavio podnositelj pritužbe („podaci iz listopada”) i koje je Komisija upotrijebila za privremeno utvrđivanje štete nisu uzeti u obzir podaci iz spisa koje je dostavila UNESDA. UNESDA je ukazala na znatne razlike u podacima koje je dostavio podnositelj pritužbe tijekom ispitnog postupka.

(51)

Prvo, podaci koje je podnositelj pritužbe dostavio u listopadu bili su njegov konačan odgovor na upitnik Komisije o makropokazateljima, koji je uslijedio nakon što su mu upućeni brojni zahtjevi da ispravi nedostatke u podacima koje je utvrdila Komisija. Naglašava se da se zahtjevi za dopunu podataka temeljili na novim činjenicama koje je Komisija otkrila i raznim podnescima koje su tijekom ispitnog postupka podnijele zainteresirane strane, prije svega UNESDA.

(52)

Drugo, podaci iz listopada odražavali su provjerene podatke o trgovačkim društvima koja surađuju te najbolje raspoložive i utemeljene podatke o proizvođačima rPET-a iz Unije. UNESDA nije obrazložila zašto bi se podaci iz listopada trebali smatrati netočnima ili nereprezentativnima. Nije objasnila zašto bi se Komisija trebala koristiti drugim podacima ili u kojoj su mjeri podaci na koje se poziva UNESDA detaljniji ili precizniji od podataka iz listopada.

(53)

Nakon privremene i nakon konačne objave UNESDA je dovela u pitanje revizije makroekonomskih podataka i navela da je podnositelj pritužbe prikazao prodaju, proizvodnju i potrošnju u Uniji znatno nižima jer se služio informacijama iz različitih izvora, udvostručio je ograničenu upotrebu i pomiješao podatke o vPET-u i rPET-u u tu svrhu.

(54)

Tvrdnje UNESDA-e o manipuliranju podacima nisu bile utemeljene. Komisija je uložila velik napor u otklanjanje nedostataka utvrđenih u makroekonomskim podacima, uglavnom u pogledu rPET-a. Sve zainteresirane strane iznijele su svoja stajališta i dostavile podatke, a Komisija je odlučila upotrijebiti podatke društava Wood Mackenzie i PRE (Plastic Recyclers Europe – krovno udruženje proizvođača rPET-a) iz razloga navedenih u uvodnim izjavama 56. i 57. Komisija je zatražila ispravke koji su rezultirali ažuriranjem iz listopada kako bi se osiguralo da korišteni podaci odražavaju odgovore dostavljene u fazi prije pokretanja postupka i/ili provjerene podatke proizvođača iz Unije u uzorku.

(55)

Nadalje, UNESDA se pozvala na Izvješće o tržištu PET-a za 2022. i operativnu stopu proizvođača rPET-a iz tog izvješća kao osnovu za procjenu proizvodnje te je prigovorila na korištenje podataka društva Wood Mackenzie za procjenu proizvodnje rPET-a.

(56)

Komisija je propisno razmotrila različite postojeće izvore kako bi utvrdila najpouzdaniju i najobjektivniju približnu vrijednost u nedostatku preciznih podataka o rPET-u. Korištenje Izvješća o tržištu PET-a za 2022. pokazalo se neprimjerenim zbog dvaju razloga: kao referentna godina za utvrđivanje operativnog kapaciteta uzeta je samo 2020. i uključeni su podaci za Ujedinjenu Kraljevinu, Švicarsku i Norvešku. S druge strane, podaci društva Wood Mackenzie obuhvaćali su godišnje podatke o potrošnji listića (tj. proizvodnji rPET-a) i odnosili su se izričito na proizvodnju industrije Unije. U podacima društva Wood Mackenzie čak se razlikovala proizvodnja rPET-a za prehrambenu i neprehrambenu namjenu te proizvodnja kemijskim recikliranjem, stoga se to društvo općenito smatralo pouzdanijim i boljim izvorom informacija. U svakom slučaju, čak i da se Izvješće o tržištu PET-a koristilo za procjenu proizvodnje rPET-a, utjecaj na pokazatelje bio bi neznatan (8) i ne bi promijenio zaključke koje je Komisija donijela radi utvrđivanja prijetnje štete u tom slučaju.

(57)

Nadalje, UNESDA je navela da Komisija nije uzela u obzir detaljne informacije o proizvođačima rPET-a u Uniji, uključujući podatke o identitetu društava i njihovu proizvodnom kapacitetu za razmatrano razdoblje. UNESDA je, međutim, proturječila samoj sebi tvrdeći da se agregirani godišnji podaci o proizvodnom kapacitetu u Uniji koje je dostavilo društvo PRE (9), a koje je Komisija naposljetku upotrijebila u svojoj procjeni, potpuno podudaraju s podacima koje su dostavili korisnici. Kao što je prethodno navedeno, Komisija je procijenila razne izvore i odlučila upotrijebiti izvor koji je smatrala najpouzdanijim, što su u slučaju proizvodnog kapaciteta rPET-a bili podaci krovnog udruženja koje predstavlja proizvođače rPET-a (PRE).

(58)

Budući da nisu dostavljene druge primjedbe, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 170. do 182. privremene uredbe.

(59)

Budući da nije bilo primjedbi na mikroekonomske pokazatelje, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 183. do 198. privremene uredbe.

(60)

Na temelju procjene opisane u uvodnoj izjavi 197. privremene uredbe Komisija je analizirala podatke za razdoblje nakon ispitnog postupka („razdoblje nakon ispitnog postupka”), kako je navedeno u tablici 1. u nastavku (prodajne cijene Unije, trošak proizvodnje u Uniji, profitabilnost Unije te količine i cijene kineskog uvoza za drugo i treće tromjesečje 2023.).

Tablica 1.

Prodajne cijene / trošak proizvodnje / profitabilnost industrije Unije i količine/cijene kineskog uvoza u drugom i trećem tromjesečju 2023.

(61)

Nadalje, kao odgovor na argumente zainteresiranih strana (posebno argumente iz uvodnih izjava 82., 93. i 125.) Komisija je u tablici 2. u nastavku navela podatke o mikroekonomskim pokazateljima (prodajna cijena u Uniji i trošak proizvodnje u Uniji) na detaljnijoj, tromjesečnoj razini za razdoblje ispitnog postupka.

Tablica 2.

Prodajne cijene i troškovi proizvodnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka i u prvom tromjesečju 2023.

(62)

Komisija je konačno zaključila da je uvoz iz NRK-a negativno utjecao na industriju Unije, posebno na kraju razdoblja ispitnog postupka, ali ne do te mjere da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razmatranom razdoblju u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(63)

Komisija je stoga provela analizu prijetnje materijalne štete u skladu s člankom 3. stavkom 9. osnovne uredbe.

(64)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 197. privremene uredbe, Komisija je nakon uvođenja privremenih mjera provela prognostičku analizu prikupljanjem podataka iz drugog i trećeg tromjesečja 2023., posebno o profitabilnosti proizvođača iz Unije, prodajnim cijenama i trošku proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u usporedbi s cijenama uvoza iz NRK-a (vidjeti tablicu 1.). Komisija je zatim analizirala hoće li ti dodatni podaci potvrditi ili opovrgnuti nalaze koji su se temeljili na podacima iz razdoblja ispitnog postupka i prvog tromjesečja 2023. (za više pojedinosti o tim nalazima vidjeti osobito uvodne izjave 79., 96., 119. i 126.).

(65)

U odjeljku 5.3. Komisija odgovara na sve primjedbe zaprimljene nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera koje su još bile relevantne nakon pregledâ i dodatne analize provedene u konačnoj fazi.

(66)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 210. privremene uredbe, uvoz iz predmetne zemlje znatno se povećao od 2019. do razdoblja ispitnog postupka (sa 192 941 na 305 055 tona).

(67)

Dostupni podaci za dodatno razdoblje od srpnja do rujna 2023. pokazali su da se dampinški uvoz iz Kine, prikazan u obliku mjesečnih prosjeka, počeo smanjivati u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka i s razdobljem nakon razdoblja ispitnog postupka do lipnja 2023.

Tablica 3.

Količine kineskog uvoza u razdoblju nakon ispitnog postupka

(68)

Komisija je stoga utvrdila da se trend povećanja količina zaustavio nakon drugog tromjesečja 2023. Međutim, Komisija je pri procjeni značaja i pouzdanosti tih brojki za potvrđivanje ili poništavanje analize prijetnje štete primijetila i da se smanjenje prosječnih mjesečnih količina kineskog uvoza od srpnja do rujna 2023. (u usporedbi s 2022.) može pripisati negativnom učinku i. pokretanja trenutačnog postupka 30. ožujka 2023., s jasnom mogućnošću donošenja privremenih mjera u roku od najviše osam mjeseci, i ii. zahtjeva za evidentiranje koji je podnositelj pritužbe podnio 31. svibnja 2023. Drugim riječima, podaci iz razdoblja nakon ispitnog postupka do lipnja 2023., neposredno nakon što je podnositelj pritužbe podnio zahtjev za evidentiranje uvoza, potvrđuju znatnu stopu rasta dampinškog uvoza uočenu tijekom razmatranog razdoblja. Znatno smanjenje količine uvoza od lipnja 2023. ne negira taj zaključak jer je riječ o vjerojatnom učinku zahtjeva za evidentiranje uvoza s obzirom na retroaktivnu primjenu pristojbi. Taj zahtjev, posebno s obzirom na to da u tom trenutku nije bilo naznaka o razini potencijalnih pristojbi koje bi mogle biti uvedene, imao je neizbježan negativni učinak na obujam uvoza. Iz toga slijedi da značajna stopa rasta uvoza od 2021. nadalje, koju potvrđuju podaci iz razdoblja nakon ispitnog postupka, ukazuje na vjerojatnost značajnog rasta uvoza u smislu članka 3. stavka 9. točke (a) osnovne uredbe.

(69)

U odgovoru na konačnu objavu UNESDA je tvrdila da se prema podacima Eurostata uvoz iz Kine 2023. smanjio za 20 % i nema razloga za pretpostavku da će se vratiti na razine iz 2022. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68., iako se trend rasta obujma kineskog uvoza zaustavio nakon drugog tromjesečja 2023., pokretanje ovog ispitnog postupka i zahtjev za evidentiranje nesumnjivo su negativno utjecali na obujam uvoza. Stoga je tvrdnja koju je iznijela UNESDA odbačena.

(70)

Nakon konačne objave CPCIF je iznio i sljedeće argumente u vezi s negativnim učinkom koji je Komisija utvrdila u uvodnoj izjavi 68.

(71)

CPCIF je tvrdio da primjetan pad uvoza u četvrtom tromjesečju razdoblja ispitnog postupka upućuje na to da je smanjenje obujma kineskog uvoza započelo već i prije nego što se mogao osjetiti bilo kakav navodni „negativni učinak”. Komisija napominje da se postojanje negativnog učinka odnosilo na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka i da privremeno smanjenje uvoza u zadnjem tromjesečju ispitnog postupka ne utječe na valjanost zaključka iz uvodne izjave 68. Zapravo se kineski uvoz znatno povećao u cijelom razmatranom razdoblju, a padu uvoza u četvrtom tromjesečju 2022. prethodilo je stalno i naglo povećanje dampinškog uvoza u prethodnim tromjesečjima, nakon čega je uslijedilo daljnje povećanje u prvom tromjesečju nakon razdoblja ispitnog postupka. Stoga takvo smanjenje u četvrtom tromjesečju 2022. ne može poništiti Komisijine zaključke o daljnjim povećanjima uvoza u bliskoj budućnosti u slučaju nedonošenja mjera.

(72)

Nadalje, CPCIF je tvrdio da je Komisija argumente o negativnom učinku iznesene u ovom ispitnom postupku trebala potkrijepiti konkretnim dokazima, a ne pukim nagađanjima. Prema mišljenju CPCIF-a sami zaključak da je smanjenje obujma uvoza „vjerojatna posljedica” pokretanja ispitnog postupka ili zahtjeva za evidentiranje ne može se smatrati pozitivnim dokazom ili objektivnom provjerom.

(73)

Prvo, kako jasno proizlazi iz uvodne izjave 68. sagledane u cijelosti, Komisija je utvrdila negativni učinak pokretanja predmetnog postupka i zahtjeva za evidentiranje na obujam uvoza. Drugo, doneseni zaključak temelji se na objektivnoj procjeni pozitivnih, potvrdnih i provjerljivih podataka o uvozu koje je objavio Eurostat. Logično je da je pokretanje ispitnog postupka, u kombinaciji s mogućim evidentiranjem uvoza radi retroaktivnog uvođenja potencijalnih pristojbi nepoznate visine, imalo odvraćajući učinak na uvoznike PET-a u Uniju. Taj je učinak očit iz statističkih podataka o uvozu. Nadalje, kako je objašnjeno u nastavku, zainteresirane strane nisu dostavile nijedno drugo valjano objašnjenje za znatno smanjenje obujma uvoza nakon pokretanja ispitnog postupka i podnošenja zahtjeva za evidentiranje uvoza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(74)

Konačno, CPCIF je tvrdio da raniji uvozni trendovi (koji upućuju na pad uvoza PET-a iz Kine tijekom 2018. ili 2021.) pokazuju da stalno smanjenje uvoza nije povezano s pokretanjem antidampinškog ispitnog postupka; stoga je prema mišljenju CPCIF-a tvrdnja o „negativnom učinku” potaknutom pokretanjem trenutačnog ispitnog postupka i zahtjevom za evidentiranje neutemeljena. Nije sporno da su drugi čimbenici koji nisu povezani s antidampinškim ispitnim postupkom (npr. drastični porast cijena prijevoza 2021.) u prošlosti mogli dovesti do pada uvoza. Međutim, kad je riječ o razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka, CPCIF nije dostavio dokaze o tome da bi drugi čimbenici mogli biti uzrok utvrđenog pada uvoza, odnosno da se taj pad ne može pripisati pokretanju ispitnog postupka i podnošenju zahtjeva za evidentiranje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68. Stoga su tvrdnje društva udruženja CPCIF odbačene.

(75)

Nakon konačne objave Svepol je tvrdio da je svako smanjenje obujma uvoza koje je Komisija prvi put uočila u lipnju 2023. nesumnjivo odraz komercijalnog trenda koji je započeo nekoliko mjeseci prije pokretanja aktualnog ispitnog postupka, odnosno povrata troškova kontejnerskog prijevoza na uobičajene razine i prestanka trenda komadnih pošiljaka. U tom kontekstu Svepol je upozorio na znatan vremenski odmak između pregovora o prodaji, tj. trenutka kad je proizvod naručen iz NRK-a, i uvoza u Uniju. Svepol je nadalje podsjetio da se prosječno vrijeme od naručivanja komadne pošiljke do njezina dolaska u EU kretalo od četiri do šest mjeseci.

(76)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68., već je pokretanje aktualnog postupka 30. ožujka 2023. imalo negativan učinak na kineski uvoz u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, iako je trajanje prijevoza komadnih pošiljki možda bilo dulje, one su se prestale slati nakon normalizacije cijena prijevoza i u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka. Uobičajeno trajanje prijevoza standardnih kontejnerskih pošiljki ne bi bilo dulje od dva do tri mjeseca (10), te bi stoga, čak i ako se uzme u obzir vremenski odmak između ugovorene prodaje i stvarnog uvoza te čak i ako se uzme u obzir da je posljednja komadna pošiljka stigla u ožujku 2023. (vidjeti uvodnu izjavu 103.), standardni kontejnerski prijevoz bio odgovoran za veliki obujam uvoza u drugom tromjesečju 2023. Iz toga slijedi da je smanjenje uvoza u lipnju 2023. uzrokovano događajima iz travnja 2023. Stoga se smanjenje obujma kineskog uvoza u lipnju 2023. može objasniti negativnim učinkom pokretanja ispitnog postupka krajem ožujka 2023., a ne prelaskom s komadnih pošiljaka na uobičajeni kontejnerski prijevoz. Znatan kontejnerski uvoz iz Kine nastavio se u travnju i svibnju 2023., tj. nakon posljednje komadne pošiljke u ožujku, stoga ta promjena nije mogla prouzročiti smanjenje obujma uvoza iz Kine od lipnja 2023. nadalje.

(77)

Kad je riječ o važnosti slanja komadnih pošiljaka u odnosu na kontejnerski prijevoz, Svepol je u primjedbama na konačnu objavu tvrdio da bi činjenično točna analiza pokazala da je povećanje zabilježeno 2022. posljedica toga što je Kina bila jedina zemlja izvoznica koja je nakon porasta troškova kontejnerskog prijevoza bila u mogućnosti slati komadne pošiljke u EU, čime je zadobila konkurentsku prednost pred drugim zemljama izvoznicama PET-a. Nakon što su se troškovi kontejnerskog prijevoza vratili na uobičajene razine, Kina je tu prednost izgubila, što je logično dovelo do smanjenja obujma uvoza iz Kine i povećanja uvoza iz drugih izvora. Prema toj logici Kina je 2022. preuzela (određeni) dio obujma uvoza iz drugih zemalja izvoznica PET-a prije krize zbog svojih kapaciteta za slanje komadnih pošiljaka, ali su ga te treće zemlje povratile nakon završetka krize i nakon što je Kina izgubila tu konkurentsku prednost. Činjenice u ovom predmetu ne idu u prilog toj analizi. Kao što je vidljivo iz tablice 16. privremene uredbe, a što Svepol nije osporio, glavne zemlje izvoznice PET-a (Egipat, Turska i Vijetnam) u 2022. su stekle, a ne izgubile tržišne udjele. Stoga je pogrešna teorija prema kojoj je Kina prestala imati koristi od prijevozne konkurentske prednosti u trećem tromjesečju 2023., a treće zemlje vratile svoje izgubljene tržišne udjele. Kina nikad nije preuzela tržišne udjele tih zemalja. Kako je vidljivo iz tablice 14. privremene uredbe, jedini znatan gubitak tržišnog udjela od prvog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2023. doživjela je industrija Unije, koja je u tom razdoblju izgubila 11 postotnih bodova tržišnog udjela. Iz toga slijedi da smanjenje uvoza kineskog PET-a od lipnja 2023. nadalje nije uzrokovano time što su druge zemlje izvoznice PET-a povratile tržišne udjele koje nikad nisu ni izgubile 2022., nego pokretanjem antidampinškog ispitnog postupka protiv uvoza iz Kine tri mjeseca prije.

(78)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 230., 231. i 233. te u tablici 14. privremene uredbe, profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku dosegnula je neodržive razine od –12 % i –11 % u četvrtom tromjesečju 2022., odnosno u prvom tromjesečju 2023., kad se nakon kontinuiranog rasta uvoza kineski pritisak na cijene najviše osjetio.

(79)

Dodatne informacije prikupljene za razdoblje nakon ispitnog postupka pokazale su nastavak negativnog trenda profitabilnosti proizvođača iz Unije (vidjeti tablicu 1.), s razinama gubitka od –11 % i –13 % u drugom odnosno trećem tromjesečju 2023.

(80)

Prema mišljenju društva Svepol, činjenicu da uvoz iz NRK-a nije uzrokovao pad profitabilnosti industrije Unije u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. potvrđuje činjenica da je profitabilnost proizvođača iz Unije nastavila padati u 2023., iako se od lipnja 2023. znatno smanjio uvoz iz NRK-a.

(81)

Komisija se ne slaže s tumačenjem činjenica društva Svepol. Komisija je utvrdila (na temelju objašnjenja zainteresiranih strana) da postoji znatan vremenski odmak između ugovorene prodaje, tj. trenutka kad je proizvod naručen iz NRK-a, i uvoza u Uniju. Kineska prodaja i prodaja u Uniji konkuriraju u trenutku ugovaranja prodaje. Nadalje, kao što se objašnjava u uvodnoj izjavi 68., znatan pad količine uvoza od lipnja 2023. povezan je s antidampinškim ispitnim postupkom, konkretno sa zahtjevom za evidentiranje, a ne s nekom posebnom tržišnom silom. Smanjenje obujma uvoza zabilježeno od lipnja 2023. odraz je vjerojatnog nastojanja uvoznika da ograniče svoju izloženost potencijalnim retroaktivnim antidampinškim pristojbama, ali nije uklonilo pritisak koji je na cijene vršio dampinški uvoz iz Kine, koji tada nije bio ograničen mjerama. Stoga nije iznenađujuće da je industrija Unije i dalje poslovala s gubitkom i da se nije odmah oporavila, čak ni kad su statistički podaci pokazali pad dampinškog uvoza.

(82)

U primjedbama na privremenu objavu udruženje CPCIF (kinesko udruženje proizvođača PET-a) navelo je da Komisija nije dostavila tromjesečne podatke o cijenama industrije Unije tijekom ispitnog postupka niti je dostavila informacije o cijenama u Uniji u razdoblju nakon ispitnog postupka, te da stoga nije objektivno ispitala cijene i učinke na cijene na temelju pozitivnih dokaza. Osim toga, udruženje CPCIF navelo je da u privremenoj uredbi nisu navedene informacije za razdoblje nakon ispitnog postupka o uvozu iz NRK-a koji su ostvarila društva industrije Unije koja su podnijela pritužbu.

(83)

Kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 231. privremene uredbe, industrija Unije prodavala je ispod troška proizvodnje u posljednjem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka i u prvom tromjesečju nakon razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija na temelju pozitivnih dokaza objektivno ispitala učinke kineskog dampinškog uvoza na cijene Unije. Činjenica da posebni podaci o tromjesečnim prodajnim cijenama Unije u razdoblju ispitnog postupka i razdoblju nakon ispitnog postupka, trošku proizvodnje u Uniji i uvoznim cijenama te količinama uvoza kojima se uzima u obzir uvoz proizvođača iz Unije koji su podnijeli pritužbu (koji je radi cjelovitosti i jasnoće prikazan u tablicama 1. i 2.) prethodno nisu bili navedeni u privremenoj uredbi ne poništava zaključak koji je na kraju donijela Komisija.

(84)

Udruženje CPCIF navelo je da se Komisijina procjena iz privremene uredbe temelji na netočnim podacima o uvozu. CPCIF tvrdi da je prema podacima Eurostata količina kineskog uvoza u prvoj polovini 2023. iznosila 216 560 tona, što je u suprotnosti s Komisijinom tvrdnjom o 223 558 tona. Slično tome, zabilježeni uvoz za odgovarajuće razdoblje u 2022. iznosio je 144 706 tona, što odstupa od nalaza Komisije, prema kojem je uvoz iznosio 139 672 tone. Stoga bi povećanje kineskog uvoza iz godine u godinu bilo manje od 50 %, a ne 60 % kako tvrdi Komisija.

(85)

Komisijina procjena iz privremene uredbe temeljila se na podacima o uvozu dostavljenima u trenutku preuzimanja podataka za privremenu fazu ispitnog postupka. Nepodudaranje između podataka koje je koristila Komisija i podataka koje je preuzelo udruženje CPCIF može se objasniti trenutkom u kojem su podaci preuzeti iz baze podataka Eurostata. Razlog su tome razna periodična ažuriranja podataka Eurostata. Neovisno o tome, revidirani podaci ni u kojem slučaju ne mogu poništiti ili na drugi način izmijeniti procjenu Komisije, a nalaz iz uvodne izjave 210. privremene uredbe ostao bi u suštini isti, tj. utvrđena je znatna stopa rasta dampinškog uvoza na tržište Unije, koja ukazuje na vjerojatnost znatnog povećanja uvoza.

(86)

Društvo Svepol i udruženje UNESDA tvrdili su da neznatno povećanje od 1 do 1,5 % tržišnog udjela kineskog uvoza u razmatranom razdoblju ne može biti osnova za zaključak o prijetnji štete. Društvo Svepol nadalje je usporedilo razvoj tržišnog udjela kineskog uvoza i uvoza iz drugih trećih zemalja te se pozvalo na brzi rast tržišnog udjela Turske, Vijetnama i Egipta (ukupno povećanje tržišnog udjela od pet postotnih bodova).

(87)

Prvo, povećanje kineskog tržišnog udjela od 1 do 1,5 % odnosilo se na tržišni udjel nakon odbitka uvoza industrije Unije iz Kine. U tom kontekstu nije jasno koliki je bio udio uvoza industrije Unije i s njom povezanih društava iz drugih trećih zemalja, pa se usporedba društva Svepol ne može smatrati poštenom i objektivnom. Nadalje, društvo Svepol objedinilo je rast tržišnog udjela za druge velike zemlje izvoznice i usporedilo te agregirane podatke s kineskim uvozom.

(88)

Neovisno o tome, suprotno tvrdnjama stranaka, pri utvrđivanju znatne stope povećanja dampinškog uvoza Komisija se nije oslanjala isključivo na povećanje tržišnog udjela kineskog uvoza u cijelom razmatranom razdoblju. Takav bi pristup bio neprikladan s obzirom na činjenice ovog predmeta, a posebno činjenicu da je prijetnja štete postala vidljiva tek na kraju ispitnog postupka. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 210. privremene uredbe, provedena je detaljnija analiza radi procjene kretanja tržišnog udjela dampinškog uvoza u relevantnim razdobljima, tj. uspoređena je 2021. s razdobljem ispitnog postupka i prva polovina 2022. s prvom polovinom 2023. Ta je procjena pokazala znatnu stopu rasta, što ukazuje na vjerojatnost znatnog povećanja uvoza iz NRK-a. Stoga je argument društva Svepol i udruženja UNESDA odbačen.

(89)

Nakon konačne objave UNESDA je tvrdila (upućujući na činjenicu da se 45 % – 62 % povećanja uvoza iz Kine do kojeg je došlo tijekom razdoblja ispitnog postupka može pripisati podnositelju pritužbe) da, ako industrija Unije ne počne ponovno uvoziti iz Kine, nema razloga za pretpostavku da će se uvoz ponovno znatno povećati. U tom pogledu napominjemo da nalaz o prijetnji štete ne ovisi o uvozu industrije Unije i da, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 252. privremene uredbe, taj uvoz ne utječe na Komisijinu analizu štete.

(90)

Udruženje CPCIF osporilo je navodni Komisijin zaključak da je uvođenje mjera trgovinske zaštite u određenim zemljama kineskim izvoznicima potpuno onemogućilo pristup tim tržištima. Udruženje CPCIF nadalje je navelo da Komisija nije ispitala alternativna izvozna tržišta ni u razdoblju ispitnog postupka ni u razdoblju nakon ispitnog postupka. Navelo je tržišta kao što su Indonezija, Indija ili Japan i njihov znatan uvozni kapacitet i/ili njihove velike količine uvoza iz NRK-a u rujnu 2023. unatoč mjerama trgovinske zaštite. CPCIF je ponovio te argumente nakon konačne objave.

(91)

Prvo, Komisija nije zaključila da je uvođenje mjera trgovinske zaštite u nekim zemljama kineskim izvoznicima potpuno onemogućilo pristup tim tržištima. Komisija je u uvodnoj izjavi 217. privremene uredbe navela samo da je kineskim proizvođačima izvoznicima sve teže pristupiti nekim tržištima (iako im ona nisu posve nedostupna). Drugo, suprotno tvrdnji udruženja CPCIF, izvozna tržišta za kineski PET primjereno su ispitana. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 220. privremene uredbe, količina izvoza ni na jedno drugo kinesko izvozno odredište za PET, osim Ruske Federacije, nije se ni približila količini izvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Taj se trend nastavio i u razdoblju nakon ispitnog postupka, u prvoj polovini 2023. Statistički podaci pokazali su da je Unija primarno odredište NRK-a za izvoz PET-a i vjerojatno je da će se velik dio kineskog viška kapaciteta u izostanku mjera pokušati izvesti u Uniju. Zainteresirane strane nisu iznijele obrazložene argumente koji bi osporili taj nalaz. Nadalje, za potrebe ove analize podaci o kineskom izvozu u Uniju i njihova usporedba s izvozom na druga tržišta od druge polovine 2023. nadalje smatrali su se nereprezentativnima s obzirom na negativni učinak koji je ovaj ispitni postupak imao na razinu kineskog uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 68.). Komisija se nadalje pozvala na procjenu iz uvodnih izjava 221. i 247. privremene uredbe, koja je i dalje valjana.

(92)

U odgovoru na konačnu objavu CPCIF je tvrdio da Komisija, pozivajući se na negativni učinak pri procjeni vjerojatnosti znatnog povećanja dampinškog izvoza u Uniju, u biti poništava svrhu članka 3. stavka 9. točke (b) osnovne uredbe o dostupnosti drugih izvoznih tržišta za apsorpciju dodatnog izvoza. Podsjećamo da je Komisija propisno analizirala dostupnost drugih izvoznih tržišta, posebno u razdoblju koje je presudno za utvrđivanje prijetnje štete, i odgovorila na sve bitne primjedbe iznesene u tom pogledu (vidjeti uvodne izjave 217., 220. i 221. privremene uredbe te uvodnu izjavu 91.). Kako jasno proizlazi iz uvodne izjave 91., upućivanje na negativni učinak ograničeno je na razdoblje nakon ispitnog postupka u drugoj polovini 2023. i nije jedina osnova za nalaze Komisije u vezi s člankom 3. stavkom 9. točkom (b) osnovne uredbe.

(93)

Društvo Svepol naglasilo je da se utvrđivanje prijetnje materijalne štete mora odnositi na razdoblje u kojem je ta prijetnja navodno postojala, odnosno četvrto tromjesečje 2022. i prvo tromjesečje 2023. Nadalje je tvrdilo da Komisija nije iznijela dokaze o sniženju cijena kineskih proizvođača izvoznika u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. te da je takvo navodno sniženje cijena uzrokovalo pad cijena i profitabilnosti industrije Unije. Društvo Svepol nadalje je navelo da, čak i da je Komisija trebala utvrditi sniženje cijena u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023., nije utvrdila da je sniženje ili sprečavanje rasta cijena rezultat uvoza PET-a iz NRK-a u razmatranom razdoblju, tijekom ispitnog postupka, a posebno u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023., unatoč privremenom zaključku da je to bio slučaj.

(94)

Nakon konačne objave Svepol je ostao pri tvrdnji da je Komisija u analizi prijetnje štete dužna razmotriti je li zbog dampinškog uvoza došlo do značajnog sniženja cijene u usporedbi s cijenom istovjetnog proizvoda industrije Unije, odnosno je li takav uvoz na drugi način u velikoj mjeri utjecao na sniženje cijena, odnosno u velikoj mjeri spriječio rast cijena, do kojeg bi inače došlo. U odgovoru na konačnu objavu CPCIF je naveo i da najnoviji podaci iz trećeg tromjesečja 2023., koji su ključni za Komisijinu analizu prijetnje štete, upućuju na to da kineske uvozne cijene nisu niže od prodajnih cijena Unije.

(95)

Komisija se ne slaže s tvrdnjom da je bila dužna izračunati sniženje cijena za tromjesečna razdoblja unutar razdoblja ispitnog postupka. Naime, kako je Sud naveo u predmetu Giant Electric (11), Komisija na temelju članka 3. stavka 3. osnovne uredbe uopće nije dužna utvrditi sniženje cijena, a svoju analizu štete, a time i uzročno-posljedičnu vezu, može temeljiti na drugim cjenovnim fenomenima iz članka 3. stavka 3. osnovne uredbe, kao što su znatno sniženje cijena industrije Unije ili znatno sprečavanje rasta cijena. Osim toga, Komisija se ne slaže s tvrdnjom da njezina analiza cijena nije bila dovoljno detaljna jer je uzela u obzir informacije za razdoblje ispitnog postupka, ali i na tromjesečnoj osnovi procijenila stanje dampinškog uvoza i industrije Unije za ispitni postupak i razdoblje nakon ispitnog postupka. Komisija je nadalje pregledala tromjesečne informacije o količinama i cijenama kineskog uvoza te o proizvodnji, prodaji, cijenama i troškovima industrije Unije (vidjeti tablicu 14. privremene uredbe i tablice 1. i 2. ove Uredbe). Kao što je već bilo jasno iz podataka i analize u uvodnim izjavama od 222. do 224. privremene uredbe, Komisija je zaključila da je industrija Unije zbog velikog priljeva dampinškog kineskog uvoza u razdoblju ispitnog postupka po cijenama nižima od cijena industrije Unije bila prisiljena sniziti svoje cijene u posljednjem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka i prvom tromjesečju nakon razdoblja ispitnog postupka, zbog čega je bila na gubitku u ta dva tromjesečja. Nastavak uvoza iz Kine velike količine proizvoda po sniženim cijenama nakon razdoblja ispitnog postupka, posebno u prvom tromjesečju 2023., upućivao je na daljnji trend rasta tog dampinškog uvoza po cijenama koje su u velikoj mjeri spriječile rast cijena proizvođača u Uniji.

(96)

Razvoj tih negativnih trendova vidljiv je i iz podataka za razdoblje nakon ispitnog postupka koji se odnose na prodajne cijene, trošak proizvodnje i profitabilnost za drugo i treće tromjesečje 2023. (vidjeti tablicu 1.). Prosječne prodajne cijene i trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku pokazali su da su, za razliku od prva tri tromjesečja ispitnog postupka, od posljednjeg tromjesečja ispitnog postupka do trećeg tromjesečja 2023. prodajne cijene proizvođača iz Unije pale ispod razine troška proizvodnje zbog kineskog uvoza.

(97)

Osim toga, usporedba podataka o prodaji Unije s izvoznim cijenama proizvođača izvoznika u uzorku za četvrto tromjesečje 2022. pokazala je da su kineske cijene bile znatno niže od cijena Unije, i to za 8 %. Stoga industrija Unije nije bila suočena sa znatnim snižavanjem cijena samo tijekom cijelog ispitnog postupka, nego i na njegovu kraju, kad se pojavila prijetnja štete.

(98)

Nakon konačne objave CPCIF je tvrdio da Komisija nije obrazložila zašto je pad cijena pripisala dampinškom uvozu, posebno s obzirom na to da se pad cijena od četvrtog tromjesečja 2022. uvelike podudario sa smanjenjem troškova domaće industrije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 96., od posljednjeg tromjesečja razdoblja ispitnog postupka do trećeg tromjesečja 2023. prodajne cijene proizvođača iz Unije spustile su se ispod troška proizvodnje zbog kineskog uvoza. Iako su se prodajne cijene industrije Unije možda smanjivale sličnom brzinom kao trošak proizvodnje, taj trend ne objašnjava zašto su prodajne cijene ostale niže od troška proizvodnje.

(99)

Udruženje CPCIF osporavalo je Komisijin nalaz iz privremene uredbe prema kojem „ne samo da se kineski uvoz znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja, nego i da to kretanje nije zaustavljeno ili preusmjereno u suprotnom pravcu u razdoblju nakon ispitnog postupka” te se pozvalo na znatan pad uvoza od lipnja 2023. Nakon konačne objave CPCIF je ponovio svoj argument i dodao da je, suprotno navedenome u privremenoj uredbi, Komisija priznala da se trend povećanja obujma zaustavio nakon drugog tromjesečja 2023.

(100)

Smanjenje obujma kineskog uvoza od lipnja 2023. može se objasniti negativnim učinkom ovog ispitnog postupka spomenutim u uvodnoj izjavi 68. To smanjenje količina uvoza privremeno je i taj bi se trend preokrenuo kad se ne bi uvele mjere. Nadalje, nema neusklađenosti između nalaza privremene uredbe (u kojoj se ispituje trend do prvog tromjesečja 2023.) i konačnih nalaza ove uredbe, u kojoj se navodi da se trend povećanja obujma zaustavio nakon drugog tromjesečja 2023. Stoga je tvrdnja udruženja CPCIF odbačena.

(101)

Udruženje CPCIF nadalje je tvrdilo da podaci za razdoblje nakon ispitnog postupka navedeni u privremenoj uredbi, a posebno pozitivan trend kad je riječ o produktivnosti, količini prodaje u Uniji i profitabilnosti u prvom tromjesečju 2023. u odnosu na četvrto tromjesečje 2022., nisu dokaz za tvrdnju o prijetnji štete zbog kineskog uvoza PET-a.

(102)

Iako pokazatelji koje je opisalo udruženje CPCIF upućuju na pozitivan trend, treba ih promotriti u širem kontekstu i usporediti prije svega sa situacijom u razdoblju koje je prethodilo utvrđivanju prijetnje štete (vidjeti uvodnu izjavu 238. privremene uredbe). Ta analiza, potkrijepljena dodatnim podacima o profitabilnosti za drugo i treće tromjesečje 2023. (vidjeti tablicu 1.), jasno je pokazala da je industrija Unije u nestabilnom stanju i da bi u slučaju nedonošenja mjera odmah pretrpjela materijalnu štetu.

(103)

Društvo Svepol tvrdilo je da se privremenom uredbom nije odgovorilo na pitanje utjecaja prelaska kineskih proizvođača izvoznika na komadne pošiljke tijekom ispitnog postupka. Prema mišljenju društva Svepol, zbog naglog porasta troškova prijevoza krajem 2021. i tijekom većeg dijela ispitnog postupka korisnici i uvoznici PET-a iz Unije počeli su pribjegavati komadnim pošiljkama umjesto standardnom kontejnerskom prijevozu, zbog čega se povećao uvoz iz NRK-a. Društvo Svepol ostalo je pri tvrdnji da je konkurentska prednost kineskih komadnih pošiljaka bila samo privremena i da je nestala kad su se troškovi kontejnerskog prijevoza vratili na uobičajenu razinu te da tu činjenicu najbolje potvrđuje pad uvoza PET-a iz NRK-a u drugom tromjesečju 2023. nakon posljednje komadne pošiljke u ožujku 2023. (12) Nakon konačne objave UNESDA je tvrdila i da, s obzirom na to da su se troškovi prijevoza vratili na uobičajene razine i da uvoz komadnih pošiljki nije bio uspješan, nije opravdano pretpostaviti da postoji vjerojatnost ponovnog povećanja uvoza iz Kine.

(104)

Iako se priznaje da je velik dio pošiljki PET-a iz NRK-a 2022. stigao plovilima za komadni teret, kao što je navedeno u privremenoj uredbi (vidjeti uvodnu izjavu 228.), troškovi prijevoza počeli su se normalizirati nakon rekordnih razina zabilježenih do sredine 2022. Unatoč tome, kineski je uvoz rastao sve do druge polovine 2023. (13), odnosno još dugo nakon što su se troškovi prijevoza vratili na uobičajene razine i nakon carinjenja navodno posljednje komadne pošiljke. Komisija je stoga utvrdila da je Kina i bez komadnih pošiljaka izvozila velike količine proizvoda u Uniju. Nadalje, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 68., smanjenje obujma kineskog uvoza pri kraju drugog tromjesečja 2023. može se objasniti negativnim učinkom ovog ispitnog postupka, a ne prelaskom s komadnih pošiljaka na uobičajeni kontejnerski prijevoz. Stoga, čak i da je došlo do podudarnosti između slanja komadnih pošiljaka i porasta kineskog uvoza tijekom 2021. i dijela 2022., ta okolnost ne bi mogla poništiti Komisijinu procjenu iz privremene uredbe.

(105)

Udruženje CPCIF tvrdilo je nakon privremene objave da nalazi ispitnog postupka za četvrto tromjesečje 2022., s jasnim trendom pada uvoza prema kraju ispitnog postupka, ne upućuju na „predvidivu” ili „neminovnu” štetu, a ni na „predstojeću” prijetnju štete. Udruženje CPCIF nadalje je tvrdilo da se prijetnja štete, ako se pojavila u četvrtom tromjesečju 2022., nipošto ne može pripisati kineskom uvozu. Nadalje, prema mišljenju udruženja CPCIF, Komisija bi trebala uvažiti i objektivno ispitati činjenicu da je industrija Unije uspjela znatno povećati svoju neto dobit, prodaju i prodajne cijene u cijelom razmatranom razdoblju, kad je kineski uvoz bio znatno veći nego u četvrtom tromjesečju ispitnog postupka. Nakon konačne objave CPCIF je ponovio svoje stajalište i pogrešno sugerirao da Komisija nije odgovorila na taj njegov argument.

(106)

Prvo, nalazi o razini uvoza u četvrtom tromjesečju 2022. ne mogu se promatrati zasebno pri utvrđivanju prijetnje štete. Drugo, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 237. privremene uredbe, kineski uvoz znatno se povećao tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a padu uvoza u četvrtom tromjesečju 2022. prethodilo je stalno i naglo povećanje dampinškog uvoza u prethodnim tromjesečjima, nakon čega je slijedilo daljnje povećanje u prvom tromjesečju nakon razdoblja ispitnog postupka. Ta kretanja procijenjena u cijelosti i zajedno s negativnim učinkom kineskog dampinškog uvoza na cijene Unije prema kraju ispitnog postupka i u razdoblju nakon ispitnog postupka ukazala su na promjenu okolnosti koja je uzrokovala štetnu situaciju zbog dampinškog kineskog uvoza, što je bilo jasno predviđeno i neminovno.

(107)

Kao što je navedeno u privremenoj uredbi, iako je industrija Unije do trećeg tromjesečja 2022. dobro poslovala, gotovo svi pokazatelji štete počeli su u posljednjem tromjesečju 2022. drastično padati, a ta se negativna situacija nastavila i u prvom tromjesečju 2023.

(108)

Daljnji ispitni postupak u konačnoj fazi potvrdio je da je industrija Unije i dalje nestabilna i da se negativni trend utvrđen u privremenoj uredbi za proizvođače iz Unije nastavio u drugom i trećem tromjesečju 2023. Točnije, prodajne cijene i trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku za navedeno razdoblje pokazuju da je, kao i krajem ispitnog postupka i u prvom tromjesečju 2023., dampinški kineski uvoz nastavio sprečavati rast prodajnih cijena Unije u drugom i trećem tromjesečju 2023. Prodajne cijene proizvođača iz Unije ostale su ispod razine troškova proizvodnje, a industrija Unije nastavila je bilježiti gubitke, koji su u drugom tromjesečju 2023. iznosili –11 %, a u trećem tromjesečju –13 %.

(109)

Komisija je stoga potvrdila svoje zaključke o postojanju prijetnje jasno predvidive i neminovne štete za industriju Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka kako je navedeno u uvodnim izjavama od 238. do 242. privremene uredbe.

(110)

Komisija je u svojim privremenim nalazima učinke svih poznatih čimbenika (uvoz podnositeljâ pritužbe i s njima povezanih društava, povećana uporaba recikliranog PET-a među korisnicima PET-a, uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje troškova sirovina i cijena energije, povećanje troškova ulaganja i kupovne preferencije kupaca) na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Međutim, utvrđeno je da je učinak tih drugih čimbenika na negativan trend industrije Unije samo ograničen, ako uopće postoji, te da ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i prijetnje štete.

(111)

Nakon ažuriranja podataka za razdoblje nakon ispitnog postupka u konačnoj fazi, tromjesečni podaci o trošku proizvodnje i prodajnim cijenama proizvođača iz Unije u drugom i trećem tromjesečju 2023. (navedeni u tablici 1.) pokazuju da su proizvođači iz Unije i dalje bili prisiljeni prodavati ispod cijene zbog pritiska dampinškog kineskog uvoza, što potvrđuje Komisijine privremene nalaze. U tom je pogledu Svepol u odgovoru na konačnu objavu tvrdio da nije objašnjeno kako promjena uvjeta uvoza u četvrtom tromjesečju 2022. i trećem tromjesečju 2023. nije ublažila navodni pritisak na proizvođače iz Unije.

(112)

Kad je riječ o najnovijim podacima o uvozu (za drugo i treće tromjesečje 2023.) iz Kine i drugih trećih zemalja, unatoč smanjenju kineskog uvoza u navedenom razdoblju zbog negativnog učinka pokretanja ovog ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 68.), proizvođači iz Unije i dalje trpe zbog učinaka trajno spriječenog rasta cijena zbog kineskih proizvođača izvoznika, što je spriječilo proizvođače iz Unije da odrede cijene više od troškova proizvodnje.

(113)

S obzirom na navedeno i u skladu s odjeljkom 6.1. privremene uredbe, Komisija je potvrdila svoj zaključak da je kineski dampinški uvoz imao negativan učinak na stanje industrije Unije i uzrokovao prijetnju materijalne štete industriji Unije te da drugi čimbenici ne umanjuju tu uzročno-posljedičnu vezu.

(114)

Udruženje CPCIF tvrdilo je da Komisija nije uspjela dokazati uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i prijetnje štete zbog tog uvoza. Prema mišljenju udruženja CPCIF (i bez detaljne analize tog pitanja), u privremenoj uredbi nije iznesena smislena analiza niti je uzročnost potkrijepljena dostatnim dokazima o tome da su količine i/ili razine cijena odgovorne za negativan učinak na industriju Unije. CPCIF je ponovio taj argument nakon konačne objave.

(115)

Komisija se pozvala na odjeljak 6. privremene uredbe, u kojem su navedeni razlozi za zaključak da je postojanje uzročno-posljedične veze utvrđeno u dovoljnoj mjeri.

(116)

Društvo Svepol tvrdilo je da Komisija nije dokazala postojanje uzročno-posljedične veze između navodno „niskih cijena kineskog uvoza” u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. i sprečavanja rasta cijena industrije Unije koje je rezultiralo znatnim pogoršanjem profitabilnosti industrije Unije u posljednjem tromjesečju ispitnog postupka i preostalim gubicima u prvom tromjesečju 2023. U odgovoru na konačnu objavu Svepol je tvrdio da Komisija nije objasnila kako su proizvođači iz Unije u prva tri tromjesečja 2022., kad je obujam uvoza bio na najvišoj razini, a uvozne cijene niske, uspjeli ostvariti najbolje rezultate i „zaštititi se” od sprečavanja rasta cijena. Unatoč analizi iz uvodne izjave 117., CPCIF je u odgovoru na konačnu objavu naveo i da Komisija u analizi uopće nije uzela u obzir činjenicu da je tržište PET-a u Uniji i dalje pod pritiskom snižavanja cijena zbog kontinuirano slabe potražnje.

(117)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 249. privremene uredbe, razina proizvodnje i iskorištenost kapaciteta industrije Unije znatno su se smanjili tijekom razdoblja ispitnog postupka, odmah nakon razdoblja u kojem je zabilježeno znatno povećanje kineskog uvoza. Iako se industrija Unije u prva tri tromjesečja ispitnog postupka uspjela oduprijeti rastućoj količini dampinškog kineskog uvoza održavanjem profitabilnog poslovanja u sektoru PET-a i relativno stabilnih količina prodaje u Uniji, razlog tome bio je porast potražnje kupaca zabilježen u prvom dijelu ispitnog postupka. Međutim, čim se potražnja i količina prodaje u Uniji počela smanjivati, a stope poslovanja Unije naglo su se smanjile, pritisak dampinškog kineskog uvoza dosegnuo je neodržive razine i pogoršao stanje proizvođača iz Unije na kraju ispitnog postupka i u razdoblju nakon njega (vidjeti uvodnu izjavu 223. privremene uredbe), što je vidljivo iz niskih prodajnih cijena i negativne profitabilnosti. Stoga je pozitivna uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i znatnog pogoršanja stanja industrije Unije propisno dokazana te je tvrdnja društva Svepol odbačena.

(118)

Udruženje CPCIF navelo je da se Komisijino utvrđivanje prijetnje štete temeljilo na njezinim nalazima tijekom četvrtog tromjesečja 2022. i razdoblja nakon ispitnog postupka, koji su se razlikovali od njezinih nalaza za razmatrano razdoblje, u kojem nije utvrđena šteta. Međutim, pri ocjeni učinaka kineskog uvoza proizvođača iz Unije, prema mišljenju udruženja CPCIF, oni su u procjeni uspoređeni s ukupnim trendovima uvoza tijekom razmatranog razdoblja, umjesto da se u ocjeni usredotočilo na četvrto tromjesečje 2022. i razdoblje nakon ispitnog postupka. CPCIF je ponovio taj argument nakon konačne objave.

(119)

Tvrdnja udruženja CPCIF nije točna. Prvo, kao što proizlazi iz odjeljaka 5. i 6. privremene uredbe (posebno iz uvodnih izjava 210., 212., 213., 222., 223., 230., 233., od 244. do 247., 252. i 255.), očito je da se utvrđivanje prijetnje štete temeljilo na ispitivanju trendova tijekom razdoblja ispitnog postupka, s naglaskom na tromjesečnim kretanjima. S druge strane, u skladu s uvodnom izjavom 207. privremene uredbe, Komisija je radi boljeg razumijevanja stanja industrije Unije u duljem razdoblju pregledala i podatke za razmatrano razdoblje, na temelju čega je utvrđena prijetnja štete. Drugo, posebno u pogledu uvoza koji su iz NRK-a ostvarila društva koja su podnijela pritužbu, suprotno tvrdnji CPCIF-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 252. privremene uredbe, Komisija je ocijenila situaciju za razdoblje ispitnog postupka i za četvrto tromjesečje 2022. Nadalje, kao što je navedeno u tablici 14. privremene uredbe i u tablici 1. ove Uredbe, podaci za prvo i drugo tromjesečje 2023., prema kojima je uvoz industrije Unije činio [10 – 20] % ukupnog kineskog uvoza, nisu mogli oslabiti uzročno-posljedičnu vezu. Tvrdnja CPCIF-a stoga je odbačena.

(120)

Nakon uvođenja privremenih mjera udruženje CPCIF nastojalo je dokazati trend prelaska s neprerađenog na reciklirani PET usporedbom tromjesečnih podataka za razdoblje od četvrtog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2023. za ta dva segmenta. CPCIF je taj argument ponovio nakon konačne objave. Osim toga, udruženje UNESDA ponovilo je svoj argument o zamjeni vPET-a rPET-om, koja je dovela do gubitka prodaje proizvođača vPET-a.

(121)

Prvo, Komisija se pozvala na zaključke iz uvodne izjave 254. privremene uredbe, koji su i dalje valjani. Drugo, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 49., podaci o proizvodnji rPET-a za prvo tromjesečje 2023. ažurirani su u skladu s najnovijim dostupnim podacima društva Wood Mackenzie, pri čemu je proizvodnja rPET-a prilagođena naniže. Treće, čak i kad se uzmu u obzir prvobitne brojke, privremeno povećanje proizvodnje rPET-a zbog mjera koje EU poduzima u području održivosti ne može u ovom slučaju dovesti u pitanje vjerodostojnost analize prijetnje štete niti umanjiti uzročno-posljedičnu vezu s obzirom na veličinu segmenta industrije rPET-a Unije i njegov utjecaj na ekonomske pokazatelje u razmatranom razdoblju, tijekom razdoblja ispitnog postupka ili u razdoblju nakon ispitnog postupka. U svakom slučaju, udruženja CPCIF i UNESDA nisu uspjela dokazati kako bi u ovom slučaju privremena kompenzacija smanjenja proizvodnje vPET-a povećanjem proizvodnje rPET-a u razdoblju za koje je prijetnja štete već utvrđena na bilo koji način utjecala na uzročnost.

(122)

Društvo Svepol tvrdilo je da je Komisija samo procijenila količine i cijene uvoza iz trećih zemalja za ispitni postupak u cjelini, a nije analizirala stanje tog uvoza (u smislu cijena i količina) u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. Prema mišljenju društva Svepol nije bilo razloga za zaključak da uvoz iz trećih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz NRK-a i prijetnje štete za industriju Unije. U prilog toj tvrdnji društvo Svepol navelo je da se uvoz iz Turske, Vijetnama i Egipta povećao u razdoblju od četvrtog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2023. te da je bio kumulativno viši za 80 000 tona od uvoza iz NRK-a u navedenom razdoblju. Svepol je nakon konačne objave ponovio svoje argumente i dodao da bi Komisija trebala uzeti u obzir i podatke o uvozu iz trećih zemalja za drugo i treće tromjesečje 2023. Isto tako, prema udruženju CPCIF, Komisija je u procjeni uvoza iz trećih zemalja trebala uzeti u obzir podatke o uvozu za četvrto tromjesečje 2022. i podatke za razdoblje nakon ispitnog postupka. Udruženje CPCIF u svojoj se analizi pozvalo na znatan porast uvoza iz Egipta 2023. i na nedavne podatke o uvozu (lipanj – rujan 2023.) koji pokazuju da su obujam i stopa povećanja uvoza iz raznih drugih trećih zemalja znatno premašile obujam i stopu povećanja koji se pripisuju uvozu iz NRK-a. CPCIF je ponovio svoj argument nakon konačne objave. Nakon konačne objave UNESDA je tvrdila i da su 2023. cijene uvoza od četiriju glavnih dobavljača (Indonezija, Pakistan, Vijetnam i Oman), s udjelom od 29,5 % u uvozu Unije, bile niže od cijene uvoza iz Kine (19,7 % uvoza Unije). Stoga se, prema UNESDA-i, razine cijena u Uniji ne mogu pripisati Kini.

(123)

U kontekstu utvrđivanja prijetnje štete, uvoz iz velikih zemalja izvoznica koje nisu NRK mora se procijeniti za ispitni postupak u cijelosti, ali i detaljnije, te na tromjesečnoj osnovi tijekom ispitnog postupka i nakon njega.

(124)

U tom je kontekstu u razdoblju od prva tri tromjesečja 2022. do utvrđivanja prijetnje štete i sprečavanja rasta cijena u Uniji cijena uvoza iz tih trećih zemalja bila znatno viša od cijene uvoza iz NRK-a. Nadalje, nijedna od cijena uvoza iz tih drugih trećih zemalja nije bila niža od cijena Unije u trećem tromjesečju, neposredno prije znatnog pogoršanja stanja industrije Unije. Usto, dok su tržišni udjeli uvoza iz tih zemalja bili relativno stabilni u razdoblju od 2022. do prvog tromjesečja 2023., tržišni udio uvoza iz Kine, isključujući uvoz od strane industrije Unije, naglo je porastao u prvom tromjesečju 2023. na [12 – 13] % (u usporedbi s [4,5 – 5,5] % zabilježenih u prvom tromjesečju 2022. ili četvrtom tromjesečju 2022.), kad je prijetnja štete već bila prisutna. Stoga je utvrđeno, uzimajući u obzir razinu cijena i stabilnost tržišnih udjela uvoza iz drugih trećih zemalja u razdoblju od 2022. do prvog tromjesečja 2023. u usporedbi s kineskim uvozom, da uvoz iz trećih zemalja (Turska, Egipat i Vijetnam) ne može umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i prijetnje štete industriji Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 259. privremene uredbe. Kad je riječ o analizi najnovijih podataka o uvozu koju su provela udruženja CPCIF i UNESDA, zbog negativnog učinka pokretanja ovog ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 68. ove Uredbe) analiza tih novih podataka i usporedba s podacima o kineskom uvozu u Uniju i učinak na cijene Unije postali su nereprezentativni. Stoga su tvrdnje društva Svepol i udruženja CPCIF i UNESDA odbačene.

(125)

Udruženje CPCIF navelo je da Komisija nije dostavila tromjesečne podatke o trošku proizvodnje industrije Unije tijekom ispitnog postupka i razdoblja nakon ispitnog postupka, stoga je analiza uzročnosti s tim u vezi bila spekulativna i nije se temeljila na pozitivnim dokazima. Nadalje, udruženje CPCIF tvrdilo je da je prije četvrtog tromjesečja 2022. došlo do rekordnog porasta troškova proizvodnje PET-a, zbog čega proizvođači iz Unije nisu mogli prilagoditi svoje prodajne cijene, posebno u kontekstu istodobnog pada potražnje. U prilog svojoj tvrdnji udruženje CPCIF pozvalo se na nagli i izvanredni porast cijena električne energije, plina i PTA-a u rujnu 2022.

(126)

Prvo, tromjesečni podaci o proizvodnim troškovima proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka i u razdoblju koje je uslijedilo nakon ispitnog postupka navedeni u tablicama 1. i 2. potvrdili su Komisijine nalaze iz uvodne izjave 265. privremene uredbe. Tromjesečna analiza pokazala je da, iako je trošak proizvodnje u drugom i trećem tromjesečju 2022. porastao gotovo do razina zabilježenih u četvrtom tromjesečju, proizvođači iz Unije u tom su razdoblju (drugo i treće tromjesečje 2022.) uspjeli odrediti prodajne cijene znatno iznad razine troška proizvodnje. Međutim, u četvrtom tromjesečju 2022. i u razdoblju od prvog do trećeg tromjesečja 2023. proizvođači iz Unije bili su prisiljeni prodavati ispod cijene zbog pritiska dampinškog kineskog uvoza. Drugo, argument udruženja CPCIF da je došlo do naglog i znatnog povećanja cijena sirovina i energije neposredno prije ili početkom četvrtog tromjesečja 2022. ne potvrđuju provjereni podaci o trošku proizvodnje. Trošak proizvodnje industrije Unije gotovo se nije promijenio od trećeg do četvrtog tromjesečja 2022. (porast od 4 %), što znači da je argument udruženja CPCIF bespredmetan.

(127)

Potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 270. i 271. privremene uredbe.

(128)

Pozivajući se na uvodnu izjavu 163. privremene uredbe i prilagodbu cijene CIF izvoznika za troškove nakon uvoza, društvo Svepol pitalo je Komisiju zašto njegovi troškovi nakon uvoza nisu bili reprezentativni u ovom ispitnom postupku. Komisija napominje da je društvo Svepol kao troškove nakon uvoza prijavilo administrativne i opće troškove poduzeća, kao i troškove prijevoza za kupce koji su nastali nakon carinjenja. Međutim, ni jedna od kategorija troškova koje je navelo društvo Svepol ne može se smatrati troškovima koji se prilagođavaju u kontekstu sprečavanja rasta cijena i izračuna marže štete.

(129)

PET Europe smatrao je da je upotreba minimalne ciljne dobiti neopravdana te je nakon konačne objave ponovio taj argument. Iako je upotrijebljena ciljna dobit od 6 % zakonski minimum, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 275. privremene uredbe, prema mišljenju udruženja PET Europe ona ne odražava potrebe industrije Unije, koja je kapitalno intenzivna. Podnositelj pritužbe pozvao se na alat za praćenje tržišta CSI Market, na temelju kojeg je profitabilnost u sektoru kemikalija iznosila 14,73 % (marža prije oporezivanja) i napomenuo da je za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti u ovom slučaju Komisija primijenila profitnu maržu od 14,84 %. Udruženje PET Europe zatim je zaključilo da je ciljna profitna marža od najmanje 14 % prikladna za potrebe ovog ispitnog postupka.

(130)

Prvo, PET se smatra robom, kao što je navedeno i u drugim mjerama koje se odnose na uvoz tog proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu 170. Uredbe (EU) 2019/1286 (14)) i proizvođači iz Unije obično postižu profitabilnost ispod zakonskog minimuma. To su pokazale brojke iz prve dvije godine razmatranog razdoblja (2,9 % u 2019. i 0,3 % u 2020.) te iz prošlog ispitnog postupka, kad je profitabilnost industrije Unije dosegnula 3 % u 2017. i 3,7 % u razdoblju od travnja 2017. do ožujka 2018. (vidjeti uvodnu izjavu 160. Uredbe (EU) 2019/1286). Nadalje, podaci o profitabilnosti iz alata za praćenje tržišta CSI Market odnosili su se na sektor proizvodnje kemikalija, a ne na sektor industrije plastike i gume, u kojem je zabilježena profitabilnost od 5,13 % za treće tromjesečje 2023. (razdoblje na koje se poziva udruženje PET Europe). Naposljetku, profitna marža korištena za izračun uobičajene vrijednosti odnosila se na dobit ostvarenu u reprezentativnoj zemlji utvrđenoj na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, koja se ne može koristiti kao referentna vrijednost za ciljnu dobit proizvođača iz industrije Unije. S obzirom na navedeno, tvrdnja udruženja PET Europe je odbačena.

(131)

Kao što je propisano člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, Komisija je analizirala kretanje količina uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja te kako bi se dodatna šteta nastala zbog takvog porasta uzela u obzir pri određivanju marže štete.

(132)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 3 količine uvoza iz NRK-a u razdoblju od četiri tjedna prethodnog objavljivanja bile su za 42 % manje od količina uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka u istom četverotjednom razdoblju. Na temelju toga Komisija je zaključila da tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(133)

Stoga Komisija s tim u vezi nije prilagodila razinu uklanjanja štete te se u nedostatku primjedbi potvrđuje uvodna izjava 279. privremene uredbe.

(134)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(135)

Uz procjenu iz privremene uredbe napominje se da je nakon ispitnog postupka 2023. više proizvođača iz Unije privremeno smanjilo ili potpuno zaustavilo proizvodnju zbog teške situacije uzrokovane dampinškim uvozom. Stoga bi u izostanku mjera industrija PET-a u Uniji bila ozbiljno ugrožena, kao i stabilnost opskrbe PET-om među korisnicima PET-a.

(136)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu interesa industrije Unije, potvrđen je zaključak iz uvodne izjave 284. privremene uredbe.

(137)

Korisnici su u odgovoru na privremenu objavu ponovili da se u analizi interesa Unije moraju uzeti u obzir sljedeće činjenice: i. PET kao postotak troška proizvodnje kretao se od 30 % do 60 % za proizvođače vode u boci i od 14 % do 30 % za proizvođače bezalkoholnih pića, zbog čega je imao velik utjecaj na poslovanje i profitabilnost korisnika, ii. zahtjevi koji proizlaze iz Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu (tj. čepovi spojeni s bocom od srpnja 2024. i uključivanje 25 % rPET-a u plastične boce za piće od 2025., uz povećanje na 30 % do 2030.) i Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu povezani su s većim troškom rPET-a jer cijena rPET-a slijedi cijenu vPET-a, ali je znatno viša i iii. rast industrije rPET-a zaštićen je od tržišnog natjecanja s PET-om iz NRK-a zbog postojećeg i budućeg regulatornog okvira, kao što su Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu i odobrenja EFSA-e (15) za rPET za prehrambenu namjenu. U odgovoru na konačnu objavu UNESDA je tvrdila da bi uvođenje antidampinških pristojbi imalo odvraćajući učinak na uvoz PET-a iz Kine, podsjećajući na uvođenje carine najpovlaštenije nacije od 6,5 % za Indiju 2022. i naknadni prestanak uvoza PET-a iz Indije 2023.

(138)

Komisija je priznala da je PET najveća troškovna komponenta za korisnike PET-a. Međutim, u skladu s uvodnom izjavom 294. privremene uredbe, pristojbe su uvedene na razini koja će omogućiti korisnicima i uvoznicima da nastave uvoziti PET iz NRK-a po razumnim cijenama. Budući da je utvrđena razina pristojbi od samo 6,6 %, čak i da je PET činio od 14 % do 60 % troškova proizvodnje korisnika, razina pristojbi ne bi trebala imati odvraćajući učinak niti materijalno utjecati na provedbu i postizanje ciljeva održivosti i mogli bi je apsorbirati korisnici koji žele nastaviti nabavljati materijal iz NRK-a. Nadalje, zalihe se mogu nabavljati od drugih proizvođača, kao što je industrija Unije, i drugih trećih zemalja, na primjer Turske, Vijetnama i Egipta. Kad je riječ o usporedbi UNESDA-e s uvođenjem carine najpovlaštenije nacije za uvoz iz Indije, što je dovelo do prestanka uvoza u Uniju iz Indije, napominjemo da se na kineski uvoz PET-a već i prije ovog ispitnog postupka primjenjivala zajednička carinska pristojba od 6,5 %, što ga nije spriječilo u preuzimanju znatnog tržišnog udjela u Uniji.

(139)

Komisija nije osporila ni da korisnici PET-a na silaznom tržištu posluju u teškom regulatornom i makroekonomskom okruženju te da moraju dodatno ulagati ili snositi dodatne troškove kako bi poštovali i proveli, među ostalim, zahtjeve Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu i Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu. Međutim, postojanje tih regulatornih zahtjeva, slično drugim čimbenicima koji utječu na trošak PET-a (npr. cijena sirovina ili pritisak kupaca) ne bi moglo ugroziti jednake uvjete na uzlaznom tržištu PET-a u Uniji rješavanjem situacije štetnog dampinga, posebno kad se negativni učinak antidampinških pristojbi na korisnike smatra neznatnim.

(140)

Iako je segment rPET-a zabilježio porast zahvaljujući, među ostalim, zakonskim zahtjevima Unije za održivost, sigurno nije bio zaštićen od nepoštene kineske konkurencije. Regulatornim okvirom nije spriječen ulazak dampinškog kineskog rPET-a u Uniju – naprotiv, plan održivosti samo bi potaknuo priljev kineskog rPET-a, a kineski izvoznici nisu onemogućeni u primjeni (i dobivanju) regulatornih odobrenja od EFSA-e.

(141)

Nadalje, korisnici su naglasili da će uvođenje antidampinških pristojbi u ovom slučaju negativno utjecati na uvjete tržišnog natjecanja jer na strani dobavljača tržištem vlada proizvođač iz Unije Indorama, a mjerama bi se iz tržišnog natjecanja isključila jedina velika treća zemlja u kojoj to društvo nema vladajući položaj. Nakon konačne objave UNESDA je ponovila taj argument i dodala da će učinak antidampinških mjera na cijene biti veći jer tržište ima strukturu oligopola. U odgovoru na konačnu objavu Svepol je tvrdio i da bi uvođenje antidampinških pristojbi povrh zajedničke carinske pristojbe kineskim izvoznicima onemogućilo pristup tržištu Unije, posebno s obzirom na jeftini uvoz iz ostalih trećih zemalja.

(142)

Prvo, neće se spriječiti ulazak kineskog uvoza po poštenim cijenama u Uniju. Drugo, industrija PET-a u Uniji sastoji se od najmanje osam neovisnih subjekata uključenih u proizvodnju vPET-a i više od pedeset proizvođača rPET-a, što se, suprotno onomu što tvrdi UNESDA, ne može smatrati strukturom oligopola. Nadalje, iako Indorama možda ima čvrsto uporište u Uniji i na globalnom tržištu PET-a, velike zemlje izvoznice kao što su Vijetnam, Južna Koreja ili Turska i njihovi proizvođači zdrava su konkurencija poduzećima te grupe. Nadalje, korisnici nisu dostavili utemeljene dokaze da te zemlje ne bi mogle zadovoljiti potražnju korisnika i uvoznika iz Unije.

(143)

Svepol je u odgovoru na konačnu objavu tvrdio da alternativna izvozna tržišta ne bi mogla vršiti konkurentski pritisak na vladajući položaj društva Indorama na tržištu Unije. Isto tako, UNESDA je tvrdila da uvoz iz Vijetnama i Koreje ne bi bio dovoljan da se odupre nastaloj koncentraciji tržišta. Te tvrdnje nisu potkrijepljene činjenicama, posebno s obzirom na statističke podatke o uvozu za 2023., koji npr. pokazuju da je udio uvoza iz Vijetnama u Uniju bio za pet postotnih bodova veći od uvoza iz Turske (još jedno tržište na kojem je Indorama prisutna, ali ne isključivo) i za 5,6 % veći od uvoza iz Egipta (tržište kojim Indorama dominira). Ti statistički podaci jasno dokazuju da su alternativna izvozna tržišta zdrava konkurencija poduzećima grupe Indorama. Stoga se taj argument društva Svepol morao odbaciti.

(144)

Korisnici su nadalje spomenuli zaposlenost u sektoru pića kao jedan od ključnih elemenata koje treba razmotriti i to su stajalište ponovili u odgovoru na konačnu objavu. Industrija korisnika tvrdila je da je u nepovoljnom položaju kad je riječ o i. razinama zaposlenosti zbog znatnog povećanja troškova 2022., ii. udvostručenja cijene PET-a u usporedbi sa svim ostalim troškovima i iii. stagnacije prodajnih cijena (proizvoda u ambalaži od PET-a). Težište je posebno na MSP-ovima, na koje otpada 95 % sektora vode u boci (37 % potrošnje PET-a za prehrambenu namjenu), koji su osjetljiviji na inflaciju i za koje je udio troškova PET-a u ukupnom trošku proizvodnje veći. Društvo Svepol navelo je i da bi uvođenje antidampinških pristojbi imalo katastrofalne posljedice za industriju Unije na silaznom tržištu jer bi dovelo u opasnost tisuće radnih mjesta u Uniji te za potrošače u EU-u jer bi narasle cijene pića u boci, a potrošači su već suočeni s krizom uzrokovanom povećanjem troškova života i visokom inflacijom, dok se situacija proizvođača PET-a nakon uvođenja antidampinških mjera vjerojatno ne bi poboljšala s obzirom na to da je profitabilnost proizvođača iz Unije nastavila padati unatoč vrlo niskoj razini kineskog uvoza. U odgovoru na konačnu objavu Svepol je tvrdio da Komisija nije objasnila zašto pridaje veću važnost relativno malom broju radnih mjesta u industriji PET-a Unije, a istodobno zanemaruje rizik za 300 000 zaposlenih u industriji korisnika Unije.

(145)

Štetan učinak antidampinških pristojbi na zaposlenost u industriji pića smatrao se neznatnim iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 138. Malo vjerojatni, nemjerljivi rizik za zapošljavanje u industriji korisnika nije mogao prevladati nad interesom za rješavanje konkretne situacije štetnog dampinga utvrđenog na uzlaznom tržištu PET-a. Kad je riječ o interesu potrošača Unije, iako nije sporno da su suočeni s inflacijom i sve većim troškovima života, nije jasno kako bi osjetili učinak antidampinške pristojbe, bilo da cijena sirovine za ambalažu od PET-a padne, bilo da korisnici PET-a, kao što su tvrdili, ne uspiju prenijeti povećanje cijena (uključujući hipotetsko povećanje zbog uvođenja antidampinške pristojbe) na kupce, kao što su maloprodajni lanci.

(146)

Korisnici su nadalje tvrdili da je razina profitabilnosti proizvođača vPET-a znatno viša od razine profitabilnosti korisnika. UNESDA je taj argument ponovila nakon konačne objave i za razdoblje 2019. – 2022. Međutim, ta je tvrdnja bila neutemeljena i kad je riječ o kraju ispitnog postupka i kad je riječ o razdoblju nakon ispitnog postupka i nije održiva u kontekstu trenutačnih gubitaka proizvođača iz Unije.

(147)

Korisnici su upozorili i na probleme i prekide isporuka PET-a koji se nabavljao od proizvođača PET-a iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kao jedan od elemenata koje treba ocijeniti u okviru analize interesa Unije. Nakon konačne objave UNESDA je tvrdila da poremećaji proizlaze iz toga što tržište ima strukturu oligopola. Komisija je utvrdila da je stabilnost industrije PET-a Unije, zajedno s uvozom iz trećih zemalja po poštenim cijenama, ključna za osiguranje stabilnosti opskrbe za industriju korisnika i za ublažavanje učinaka svih budućih slučajeva više sile ili drugih problema s isporukama PET-a. Nadalje, industrija PET-a u Uniji sastoji se od najmanje osam neovisnih subjekata uključenih u proizvodnju vPET-a i više od pedeset proizvođača rPET-a, što se, suprotno onomu što tvrdi UNESDA, ne može smatrati strukturom oligopola.

(148)

Korisnici su se nadalje osvrnuli na nemogućnost prenošenja dosad nezabilježenih poskupljenja PET-a na svoje kupce i na negativan utjecaj na njihovu već nisku ili čak negativnu profitabilnost, što je bilo usko povezano s pritiskom da se izbjegne daljnja inflacija u sektoru robe široke potrošnje. Nakon konačne objave UNESDA je tvrdila da će antidampinške mjere dovesti do povećanja cijena vPET-a i rPET-a u Uniji, kao i do povećanja uvoza vPET-a, prvenstveno od grupe Indorama.

(149)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 291. privremene uredbe, postoje alternativni izvori opskrbe korisnika PET-a. Nadalje, iako bi cijena PET-a u Uniji zbog antidampinških mjera mogla porasti, postoje brojni drugi čimbenici koji uvelike utječu na kretanje cijene PET-a, kao što su fluktuacija cijene sirove nafte, koja je osnova za cijenu PTA-a, glavne sirovine za PET, cijena komunalnih usluga ili smanjenje zaliha PET-a. Kao što je navedeno u ovom predmetu, cijena PET-a fluktuirala je u oba smjera, pri čemu su cijene iz 2023. bile za najmanje od 15 do 30 % niže od cijena iz 2022. U kontekstu tih fluktuacija i trenutačne cijene PET-a argument se morao odbaciti.

(150)

Zaključno, prethodna analiza raznih elemenata koji utječu na industriju korisnika odnosila se na zabrinutost koju su izrazili industrija korisnika i druge zainteresirane strane u vezi s mogućom dvosmislenošću, nedostatkom jasnoće ili izostavljanjem određenih činjenica u privremenoj uredbi.

(151)

Prema mišljenju društva Svepol, Komisija bi prije donošenja konačnih mjera trebala uzeti u obzir primjedbe zainteresiranih strana o interesu Unije. Društvo Svepol dodalo je i da je Komisija u uvodnim izjavama 288. i 291. privremene uredbe netočno navela da PET smola čini do 15 % konačne cijene predoblika.

(152)

Prvo, u vezi s uvodnim izjavama 288. i 291. privremene uredbe, Komisija se pozvala na informacije dobivene izravno iz podneska udruženja korisnika (UNESDA). Drugo, Komisija je u ovoj Uredbi i u privremenoj uredbi propisno razmotrila sve primjedbe zainteresiranih strana, istaknula brojne različite aspekte interesa brojnih dionika i došla do jasnog i obrazloženog zaključka istovjetnog zaključku iz uvodnih izjava od 294. do 297. privremene uredbe.

(153)

Potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 294. do 297. privremene uredbe.

(154)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(155)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(156)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može se ostvariti korist od tih stopa te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(157)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (16). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(158)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(159)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u izjavi i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(160)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(161)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(162)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(163)

S obzirom na nalaze u ovom predmetu i na to da se nije moglo pouzdano utvrditi da bi u izostanku privremenih mjera prijetnja štete prerasla u materijalnu štetu, Komisija smatra da bi, u skladu s člankom 10. stavkom 2. osnovne uredbe, iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom uvedenom privremenom uredbom trebalo osloboditi.

(164)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (17), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca,

(165)

Odbor osnovan na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dao mišljenje o mjerama predviđenima u ovoj Uredbi,