(1)

Nikal je vrlo rasprostranjena komponenta Zemljine kore i sveprisutan je i u biosferi. Njegova prisutnost u hrani može biti prirodnog ili antropogenog podrijetla.

(2)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 2015. znanstveno mišljenje o rizicima za javno zdravlje povezanima s prisutnošću nikla u hrani i vodi za piće (1). Reproduktivna i razvojna toksičnost identificirane su u tom mišljenju kao učinak od kritične važnosti za utvrđivanje rizičnosti kronične oralne izloženosti niklu. Kao kritični učinak akutne oralne izloženosti niklu kod osoba osjetljivih na nikal identificirane su upalne ekcemske reakcije i pogoršanje alergijskih reakcija.

(3)

Podaci o prisutnosti nikla u hrani i vodi za piće bili su dostupni u 15 država članica Europske unije. Međutim, budući da 80 % svih prikupljenih podataka bilo iz jedne države članice, Agencija je zaključila da bi za provjeru prisutnosti nikla u hrani u cijeloj Europskoj uniji bio potreban podatkovni skup sa širom geografskom zastupljenošću.

(4)

Kako bi se prikupilo više podataka o prisutnosti nikla u hrani, u Preporuci Komisije (EU) 2016/1111 (2) državama članicama preporučeno je da provedu praćenje prisutnosti nikla u hrani u 2016., 2017. i 2018.

(5)

Uzimajući u obzir te nove podatke o prisutnosti i nove znanstvene informacije, Agencija je 24. rujna 2020. donijela ažuriranu procjenu rizika za nikal u hrani i vodi za piće (3).

(6)

Agencija je zaključila da nikal može imati kronične i akutne učinke. Na temelju gubitka trudnoće kao kritičnog kroničnog učinka utvrđen je podnošljivi dnevni unos od 13 μg/kg tjelesne težine i Agencija je zaključila da je taj podnošljivi dnevni unos premašen kod male djece, djece u dobi od 36 mjeseci do 10 godina te u nekim slučajevima i kod dojenčadi. Gubitak trudnoće nije relevantan učinak za mlađe dobne skupine, ali podnošljivi dnevni unos štiti i od drugih učinaka koji jesu relevantni za te dobne skupine, primjerice od neurotoksičnih učinaka. Zato je Agencija zaključila da prekoračenje podnošljivog dnevnog unosa može biti razlog za zabrinutost u pogledu zdravlja kod tih mlađih dobnih skupina. Agencija je potvrdila da su upalne ekcemske reakcije na koži kod ljudi osjetljivih na nikal, koji čine oko 15 % populacije, kritični akutni učinak. Agencija je zaključila da najniža razina koja može izazvati taj štetni učinak iznosi 4,3 μg nikla/kg tjelesne težine i da je za zaštitu od tog učinka potrebna granica izloženosti (engl. „margin of exposure”, MOE) od 30 ili više. Ta granica izloženosti od 30 ne postiže se pri srednjoj izloženosti ni pri izloženosti koja odgovara 95. percentilu, što je razlog za zabrinutost u pogledu zdravlja za osobe osjetljive na nikal.

(7)

Uzimajući u obzir dostupne podatke o pojavi, u Uredbi Komisije (EU) 2023/915 (4) utvrđene su najveće dopuštene količine nikla u raznim vrstama hrane.

(8)

Međutim, za određene vrste hrane, koje znatno pridonose izloženosti niklu, nisu bili dostupni dostatni podaci o pojavi na temelju kojih bi se mogle utvrditi odgovarajuće najveće dopuštene količine. Stoga bi za te vrste hrane trebalo prikupiti dodatne podatke o pojavi. Konkretno, kako bi se utvrdio doprinos različitih vrsta ribe i drugih plodova mora sadržaju nikla u dječjoj hrani, trebalo bi pratiti ribu i druge plodove mora koji se upotrebljavaju za proizvodnju takve hrane.

(9)

Kako bi se osiguralo da uzorci budu reprezentativni za uzorkovanu seriju i da analitički rezultati budu pouzdani i usporedivi, treba se pridržavati Uredbe Komisije (EZ) br. 333/2007 (5),