1.

„vrednovanje znanja” je postupak stvaranja društvene i gospodarske vrijednosti iz znanja povezivanjem različitih područja i sektora te pretvaranjem podataka, znanja i iskustva te rezultata istraživanja u održive proizvode, usluge, rješenja i politike utemeljene na znanju od kojih društvo ima koristi (11);

2.

„građanski angažman” odnosi se na sudjelovanje građana u participativnim procesima donošenja odluka, provedbe i praćenja kako bi se povećale kvaliteta, transparentnost i odgovornost za politike na lokalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a (12), a koje se svesrdno podupire u okviru Konferencije o budućnosti Europe i europskih panela građana i građanki, na kojima se u ključnim područjima nastoje pronaći rješenja za aktualne i buduće izazove i prilagoditi novi alati (13). To je povezano i s obnovljenom platformom „Iznesite svoje mišljenje”, uključujući internetsku platformu za građanski angažman;

3.

„građanska znanost” odnosi se na dobrovoljno sudjelovanje neprofesionalnih znanstvenika u istraživanju i inovacijama u različitim fazama i s različitim stupnjevima angažmana, od oblikovanja istraživačkih programa i politika do prikupljanja, obrade i analize podataka i procjena rezultata istraživanja (14);

4.

„građanski angažman u vrednovanju znanja” odnosi se na sudjelovanje građana, skupina građana, organizacija civilnog društva i zajednica s akterima iz područja istraživanja i inovacija u vrednovanju znanja i rezultata istraživanja radi osmišljavanja inovativnih rješenja kojima se odgovara na društvene potrebe, pomaže u iskorištavanju tržišnih prilika i doprinosi oblikovanju politika. To se postiže komercijalizacijom i uvođenjem na tržište, na radnom mjestu ili u društvu inovativnih proizvoda, tehnologija ili usluga koje bolje ispunjavaju potrebe korisnika, stvaranjem vrijednosti za društvo koja nije monetizirana, informiranjem oblikovatelja politika i poboljšavanjem oblikovanja politika, kao i informiranjem javnosti, njegovanjem vještina i znanja te razvojem novih organizacijskih, potrošačkih i proizvodnih modela kojima se potiču promjene u ponašanju i transformacija društva (15);

5.

„akademska zajednica” znači sveučilišta i druga visoka učilišta, uključujući javne i privatne organizacije za istraživanje i tehnologiju (16), veleučilišta i visoke škole;

6.

„intelektualna imovina” znači sve rezultate ili proizvode nastale bilo kojom aktivnošću istraživanja i inovacija (kao što su prava intelektualnog vlasništva, podaci, znanje i iskustvo, prototipovi, procesi, prakse, tehnologije, softver) (17);

7.

„otvorena znanost” znači pristup znanstvenom procesu koji se temelji na otvorenoj suradnji, alatima i širenju znanja, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

8.

„otvorene inovacije” znači otvaranje inovacijskog procesa izvan određene organizacije (19);

9.

„otvoreni pristup” znači besplatan pristup za krajnjeg korisnika istraživačkim podacima i znanstvenim publikacijama u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) i člankom 39. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/695.

—

utvrđivanjem ciljeva angažmana s uključenim dionicima (kao što su građani i skupine građana, gradovi i zajednice, akademska zajednica, industrijski partneri i oblikovatelji politika), kao i drugih poticaja i očekivanja,

—

pružanjem jasnog i transparentnog obrazloženja prednosti građanskog angažmana za društvo,

—

utvrđivanjem planiranog kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog učinka, posebno uzimajući u obzir glavne ciljeve ispunjavanja potreba građana putem inovativnih rješenja i ostvarivanja ciljeva politike povezanih s istraživanjem i inovacijama, uključujući, kad je to moguće, eventualne dodatne učinke, kao što je jačanje položaja građana, veće povjerenje u znanost i unapređenje vještina građana (stjecanje novih vještina i kompetencija kao što su one povezane s građanskim sudjelovanjem, kreativnošću, inovacijama i poduzetništvom),

—

izradom plana vrednovanja kako bi se osiguralo da građanski angažman koristi gospodarstvu i društvu, a to uključuje resurse potrebne kako bi se utjecalo na društvo i gospodarstvo. To bi trebalo uključivati i planiranje svih faza djelovanja, a posebno faza praćenja, uz osiguravanje uključenosti privatnih i javnih aktera koji će se obvezati na primjenu rješenja (uključujući daljnji razvoj potreban kako bi se došlo do faze uvođenja). U okviru plana vrednovanja trebali bi se planirati i kapaciteti i resursi (i pristup njima) potrebni za promicanje primjene rješenja, primjerice u industriji, akademskoj zajednici i među oblikovateljima politika, uključujući gradove i zajednice. Trebalo bi razmotriti i načine za uvođenje rješenja na tržište i njihovu primjenu u društvu, primjerice uz pomoć javnog financiranja, skupnog financiranja i potpore poslovanju,

—

uspostavom okvira za praćenje i evaluaciju te za procjenu društvene i gospodarske vrijednosti nastale u okviru građanskog angažmana.

—

osigurati osposobljavanje i razvoj vještina za cjelokupno osoblje uključeno u vrednovanje znanja kako bi se povećali društveni angažman i primjena participativnih praksi i procesa,

—

izgraditi pouzdano stručno znanje o participativnim praksama u javnim upravama putem programa izgradnje kapaciteta za javne službenike, a u okvir kompetencija svih javnih institucija za istraživanje i inovacije i tijela za oblikovanje politika uključiti vještine za zajedničko stvaranje znanja i građanski angažman,

—

utvrditi komplementarnosti i izgraditi sinergije s drugim inicijativama, platformama i programima, kao i s privatnim poduzećima koja djeluju u tom području,

—

kontinuirano razmatrati kako se za te ciljeve mogu upotrijebiti relevantne lokalne, regionalne i nacionalne postojeće politike, programi i strategije EU-a.

—

iskoristiti mogućnosti za suradnju u različitim sektorima i područjima kao što su tehnologija, poslovanje, civilno društvo i sva znanstvena područja, uključujući društvene i humanističke znanosti te umjetnost, radi osmišljavanja transdisciplinarnih i drugih programa,

—

uzeti u obzir upravljanje intelektualnom imovinom, u skladu s Kodeksom dobre prakse u upravljanju intelektualnom imovinom za vrednovanje znanja u europskom istraživačkom prostoru (20), kako bi se razmotrila pitanja postojećeg znanja svih sudionika, otvorenih inovacija, otvorene znanosti, korištenja podataka za zajedničko stvaranje inovativnih rješenja te primjene i dijeljenja rezultata,

—

nastojati da se prepozna doprinos svih sudionika rezultatima tako da se definiraju jasne odredbe o odgovornosti, po mogućnosti od početka provedbe aktivnosti, kao i da se prepozna doprinos građana, među ostalim u prezentacijama, znanstvenim publikacijama, rukopisima i opisima konačnih rezultata i proizvoda,

—

primjenjivati otvoreni pristup kad je to primjereno kako bi se potaknula ponovna iskoristivost rezultata,

—

zajamčiti poštovanje privatnosti, povjerljivosti i etičkih načela u upravljanju intelektualnom imovinom, posebno kad je riječ o podacima i širenju i razmjeni rezultata.

—

prilagoditi strategiju tako da se uključe sve ciljne skupine, uključujući ranjive, marginalizirane ili nedovoljno zastupljene skupine, mlade i starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe migrantskog podrijetla, tako da se uklone prepreke sudjelovanju, koje među ostalim mogu biti posljedica nedostatka relevantnih vještina i resursa,

—

uzeti u obzir to da angažman građana može biti više ili manje intenzivan, odnosno neki mogu posvetiti više vremena i resursa od drugih,

—

težiti interdisciplinarnosti i komplementarnosti skupina istraživača kako bi što uspješnije surađivale s građanima i drugim akterima,

—

prema potrebi uključiti osobe specifičnih stručnih vještina i profila, na primjer stručnjake za pružanje potpore i posredovanje, pravne stručnjake za potporu u upravljanju intelektualnom imovinom i stručnjake za građanski angažman, kao i stručnjake u području uključivosti, raznolikosti i etike.

—

poticanjem korištenja postojećih ili izrade novih okvira, alata i smjernica, prema potrebi, koje organizacije i zajednice mogu lako prilagoditi i koristiti u skladu sa svojim potrebama (21),

—

poticanjem razmjene i dostupnosti alata i smjernica, najboljih primjera iz prakse i stečenih iskustava,

—

uključivanjem relevantnih posrednika koji mogu znatno olakšati interakciju s relevantnim zajednicama i usmjeravati postupke za ponovnu provedbu i poboljšanje, prema potrebi i uzimajući u obzir specifičan kontekst,

—

iskorištavanjem platformi koje okupljaju različite dionike iz područja istraživanja i inovacije (istraživači i pripadnici akademske zajednice, civilno društvo, industrija, stručnjaci i oblikovatelji politika) (22);

—

olakšavanjem korištenja dostupnih digitalnih platformi i javnih repozitorija znanja (23) u kojima se dokumentiraju poteškoće i prilike proizišle iz prakse u okviru aktivnosti građanskog angažmana, uz osiguravanje njihove vidljivosti i održivosti,

—

izradom specijaliziranih i prilagođenih smjernica za praktičnu provedbu na terenu, pri čemu se prema potrebi mogu iskoristiti relevantne studije slučaja iz sličnih konteksta.

—

podupiranjem davanja poticaja i priznanja, kao što su nagrade, javni/formalni sustavi priznavanja na lokalnoj razini, primjerice u općinama, građanskim udruženjima, javnim institucijama, akademskoj zajednici i tijelima za financiranje,

—

priznavanjem i nagrađivanjem istraživača u okviru ocjenjivanja njihove uspješnosti, oslanjajući se na rad Koalicije za unapređenje vrednovanja istraživanja (CoARA).

—

organiziranjem informativnih kampanja u kojima sudjeluju relevantni dionici, uključujući zajednicu i neprofitne organizacije, lokalna tijela, akademsku zajednicu i poduzeća,

—

promicanjem informativnih kampanja i aktivnosti osposobljavanja namijenjenih osoblju u svim organizacijama,

—

poticanjem angažmana građana posebnim mjerama, kao što su kampanje, javna okupljanja i internetske platforme.

—

utvrđivanjem odgovarajućih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja i parametara za evaluaciju aktivnosti građanskog angažmana, koji će biti usklađeni s ciljevima djelovanja, odgovarati potrebama dionika i temeljiti se na zajedničkoj viziji koja je svima jasna,

—

uzimajući u obzir to da uobičajeni pokazatelji rezultata mogu biti previše ograničeni da bi dali potpunu sliku učinkovitosti participativnog postupka i da se za ocjenu djelotvornosti i učinaka konkretnog djelovanja potrebno odmaknuti od samih rezultata,

—

razmatranjem glavnih područja koja se trebaju uključiti u okvir za evaluaciju, kao što je informiranje javnosti, za što se mora točno utvrditi tko se angažirao i pod kojim uvjetima, zatim participativne aktivnosti, koje pokazuju kako su različiti akteri uključeni u proces, i stvaranje vrijednosti, što podrazumijeva utvrđivanje i procjenu koristi participativnog procesa.

—

jasno utvrditi i predstaviti poticaje za sudjelovanje u vrednovanju znanja za različite aktere, posebno:

—

osigurati usklađenost poticaja s etičkim načelima i vrijednostima, posebno kad je riječ o osjetljivim temama ili ranjivim zajednicama,

—

uzeti u obzir kulturni kontekst i kulturološke razlike u načinu na koji se poticaji doživljavaju i cijene,

—

utvrditi očekivanja sudionika, posebno građana, istraživača, industrije, i oblikovatelja politika, u okviru postupka zajedničkog stvaranja u kojem se očekivanja definiraju zajedno,

—

uzeti u obzir potrebu za fleksibilnošću i prilagodljivosti i težiti tome da očekivanja budu usklađena s promjenama konteksta i ciljevima angažmana te uspostaviti mehanizme za rješavanje potencijalnih sukoba ili problema neispunjenih očekivanja, i to na transparentan način kojim se jača povjerenje.

—

njegovanjem okruženja u kojem se poštuje načelo transparentnosti i potiče povjerenje među svim sudionicima, uključujući zajednice na koje utječu rezultati djelovanja,

—

kontinuiranom i transparentnom komunikacijom među svim sudionicima, pri čemu im se daje do znanja da je njihov doprinos važan i jasno objašnjava na koji će se način on upotrijebiti,

—

komuniciranjem pristupačnim i uključivim jezikom i olakšavanjem pristupa građana visokokvalitetnim informacijama i resursima te, prema potrebi, osiguravanjem odgovarajućeg osposobljavanja (na primjer o upravljanju podacima, temeljnom znanju i intelektualnom vlasništvu).

—

što boljim usklađivanjem ciljeva djelovanja, ciljne skupine, faze angažmana, resursa i specifičnog konteksta, kao i značajki različitih metoda/alata pri odabiru jedne ili kombinacije metoda i alata,

—

primjenom najboljih primjera iz prakse i smjernica i oslanjanjem na postojeće stručno znanje, mreže i alate (24),

—

očuvanjem novog znanja stečenog provedbom aktivnosti građanskog angažmana i razmjenom praksi i iskustava koji mogu koristiti rastućoj zajednici stručnjaka u području građanskog angažmana za vrednovanje znanja.

—

pružati ciljane komunikacijske materijale i organizirati informativne sastanke za sve sudionike kako bi im se jasno objasnila njihova uloga, očekivani rezultati, koristi itd.,

—

jasno komunicirati o potencijalnom društvenom i gospodarskom učinku kako bi se pojačao osjećaj odgovornosti svih sudionika,

—

komunicirati tijekom cijelog procesa, umjesto fokusiranja samo na početne faze u kojima komunikacija služi kao alat za informiranje i angažiranje sudionika,

—

zajamčiti jasnoću i transparentnost poruka koje se upućuju sudionicima i svim dionicima tako da se, ako je to moguće, uključe stručnjaci za znanstvenu komunikaciju,

—

održavati otvoren kanal za povratne informacije među organizatorima, građanima i drugim dionicima koje se mogu iskoristiti za praćenje i evaluaciju aktivnosti te koje se od početka jasno priopćavaju i mogu poboljšati okvir za suradnju, pri čemu se na zahtjeve za povratne informacije od građana treba odgovarati u mjeri u kojoj to bude moguće,

—

komunicirati sa širom publikom, izvan granica istraživačkog projekta / procesa zajedničkog stvaranja, to uključuje isticanje uspješnih primjera i pozitivnih rezultata građanskog angažmana u vrednovanju znanja kako bi se nadahnulo druge i pružili praktični primjeri za buduće inicijative.

—

promicanjem primjene digitalnih rješenja antropocentričnog i održivog dizajna,

—

jačanjem položaja građana pružanjem prilika za stjecanje novih vještina i osposobljavanje o korištenju odgovarajućih digitalnih platformi,

—

primjenom digitalnih tehnologija uz tradicionalne tehnologije, prema potrebi, kako bi se povećalo sudjelovanje i uključivost.