(1)

Cipar je dostavio svoj nacrt ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana 27. srpnja 2023.

(2)

U članku 3. i Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/1999 („Uredba o upravljanju”) utvrđeni su elementi koje treba uključiti u ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove. U prosincu 2022. Komisija je donijela smjernice za države članice o postupku i opsegu pripremanja nacrta i finalnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (3). U smjernicama je utvrđena dobra praksa i navedene su implikacije nedavnih političkih, zakonodavnih i geopolitičkih kretanja u energetskoj i klimatskoj politici.

(3)

U vezi s planom REPowerEU (4) i u okviru europskog semestra 2022. i 2023. Komisija je u prvi plan stavila potrebe država članica za reformama energetske i klimatske politike i ulaganjima u povećanje energetske sigurnosti i priuštivosti ubrzavanjem zelene i pravedne tranzicije. To je uvršteno u izvješća za Cipar za 2022. i 2023. (5) i preporuke Vijeća za Cipar (6). Države članice trebale bi prilikom izrade finalnih ažuriranih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova uzeti u obzir zadnje preporuke za svoju zemlju.

(4)

Komisijine preporuke u vezi s provedbom nacionalnih ciljeva na temelju Uredbe o raspodjeli tereta (7) zasnivaju se na vjerojatnosti da će države članice ispuniti ciljeve za 2030., uzimajući u obzir pravila za upotrebu fleksibilnih mogućnosti u okviru te uredbe.

(5)

Cilj je Komisijinih preporuka o hvatanju, korištenju i skladištenju ugljika steći pregled nad predviđenim uvođenjem tih tehnologija na nacionalnoj razini, uključujući informacije o godišnjim količinama CO2 koje se namjeravaju uhvatiti do 2030., podijeljeno po izvoru uhvaćenog CO2 iz postrojenja obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili iz drugih izvora kao što su biogeni izvori ili izravno hvatanje iz zraka, o planiranoj infrastrukturi za transport CO2 i o potencijalnim domaćim kapacitetima za skladištenje CO2 i volumenima utiskivanja CO2 za koje se planira da će biti dostupni 2030.

(6)

Svrha je Komisijinih preporuka o provedbi Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (9) o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu („Uredba o LULUCF-u”) zajamčiti poštovanje pravila o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci u dotičnoj državi članici u razdoblju 2021. – 2025. (prvo razdoblje) i ostvarenje cilja za razdoblje 2026. – 2030. (drugo razdoblje), uzimajući u obzir pravila za upotrebu fleksibilnih mogućnosti utvrđena u toj uredbi. U Komisijinim preporukama uzima se u obzir i da se svaki višak emisija na temelju Uredbe o LULUCF-u u prvom razdoblju automatski prenosi u kvotu na temelju Uredbe o raspodjeli tereta.

(7)

Kako bi prilagodba klimatskim promjenama na odgovarajući način doprinijela ostvarenju energetskih ciljeva i ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, nužno je utvrditi potencijalne klimatske nepogode i analizirati klimatske osjetljivosti i rizike koji mogu utjecati na relevantna područja, populacije i sektore. U Komisijinim preporukama za prilagodbu uzet je u obzir opseg u kojem je Cipar u svoj ažurirani nacionalni energetski i klimatski plan uključio ciljeve prilagodbe koji se odnose na klimatske rizike, a koji bi mogli spriječiti da Cipar ostvari opće i specifične ciljeve energetske unije. Bez posebnih politika i mjera za prilagodbu, planiranih i provedenih, ugroženo je ostvarenje ciljeva u dimenzijama energetske unije. Upravljanje vodama u promjenjivim klimatskim uvjetima zahtijeva posebnu pozornost zbog rizika od prekida opskrbe električnom energijom jer poplave, vrućine i suša utječu na proizvodnju energije.

(8)

Komisijine preporuke za ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora temelje se na formuli utvrđenoj u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1999, koja se temelji na objektivnim kriterijima, i na glavnim politikama i mjerama koje nedostaju u ciparskom nacrtu ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana kako bi se omogućilo pravodobno i troškovno učinkovito ostvarenje doprinosa Cipra obvezujućem cilju Unije da se 2030. najmanje 42,5 % energije dobiva iz obnovljivih izvora, uz zajedničku obvezu da se taj cilj poveća na 45 % u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Komisijine preporuke temelje se i na doprinosu Cipra specifičnim ciljevima iz članaka 15.a, 22.a, 23., 24. i 25. te direktive i povezanim politikama i mjerama za njezino brzo prenošenje i provedbu. U preporukama je uzeta u obzir važnost sveobuhvatnog dugoročnog planiranja za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, posebno vjetra, kako bi se povećala vidljivost europskog proizvodnog sektora i mrežnih operatora u skladu s europskim paketom za energiju vjetra (11).

(9)

Komisijine preporuke za nacionalne doprinose energetskoj učinkovitosti temelje se na članku 4. Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća (12) o energetskoj učinkovitosti te na formuli iz Priloga I. toj direktivi i povezanim politikama i mjerama za njezinu provedbu.

(10)

U preporukama Komisije posebna pozornost posvećena je općim i specifičnim ciljevima, doprinosima te povezanim politikama i mjerama za provedbu plana REPowerEU kako bi se brzo prekinula ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Uzeta su u obzir iskustva stečena provedbom paketa „Štednja plina za sigurnu zimu” (13). U preporukama se ističe važnost postizanja veće otpornosti energetskog sustava s obzirom na obveze koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća (14) o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (15) o sigurnosti opskrbe plinom te u skladu s Preporukom Komisije o skladištenju energije (16).

(11)

U Komisijinim preporukama uzeta je obzir potreba da se ubrza integracija unutarnjeg energetskog tržišta kako bi se ojačala uloga fleksibilnosti te položaj i zaštita potrošača. U preporukama Komisije istaknuta je i važnost procjenjivanja broja kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom u skladu sa zahtjevima članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 i Preporuke Komisije (EU) 2023/2407 (17).

(12)

U Komisijinim preporukama naglašava se važnost osiguravanja dovoljnih ulaganja u istraživanja i inovacije u području čiste energije kako bi se povećali kapaciteti za razvoj i proizvodnju, uključujući odgovarajuće politike i mjere za energetski intenzivne industrije i druga poduzeća i važnost potrebe za usavršavanjem radne snage za rad u industriji s nultim neto emisijama kako bi se izgradilo stabilno, konkurentno i čisto gospodarstvo Unije.

(13)

Komisijine preporuke temelje se na obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma radi postupnog ukidanja upotrebe fosilnih goriva te na važnosti postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva.

(14)

Komisijina preporuka u vezi s potrebama ulaganja temelji se na procjeni daje li nacrt ažuriranog plana opći pregled potreba ulaganja radi ostvarenja općih i specifičnih ciljeva te doprinosa svim dimenzijama energetske unije, navode li se izvori financiranja s razlikom između privatnih i javnih izvora, navode li se ulaganja u skladu s planom Cipra za oporavak i otpornost, teritorijalnim planom Cipra za pravednu tranziciju i preporukama za pojedine zemlje izdanima u okviru europskog semestra za 2022. i 2023. te uključuje li pouzdanu makroekonomsku procjenu planiranih politika i mjera. Nacionalni energetski i klimatski plan trebao bi zajamčiti transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera kako bi se poduprla sigurnost ulaganja.

(15)

U Komisijinim preporukama ističe se velika važnost šireg regionalnog savjetovanja i osiguravanja ranog i uključivog savjetovanja o planu, uključujući djelotvorno javno sudjelovanje uz dovoljno informacija i dovoljno dug vremenski okvir, u skladu s Aarhuškom konvencijom (18).

(16)

U Komisijinim preporukama o pravednoj tranziciji uzeta je u obzir procjena jesu li u ciparskom planu dovoljno detaljno navedeni relevantni socijalni učinci klimatske i energetske tranzicije i njezini učinci na zapošljavanje i vještine te odgovarajuće popratne politike i mjere za promicanje pravedne tranzicije uz istodobno promicanje ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.

(17)

Komisijine preporuke Cipru temelje se na procjeni nacrta ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (19), koja se objavljuje uz ovu Preporuku.

(18)

Cipar bi trebao uzeti u obzir ove preporuke pri izradi finalnog ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji treba dostaviti do 30. lipnja 2024.

(19)

Na temelju Uredbe (EU) 2021/1119 („Europski zakon o klimi”) Komisija treba ocjenjivati dosljednost nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i osiguravanjem napretka u prilagodbi. Komisija je ocijenila dosljednost mjera Cipra s tim ciljevima (20). Preporuke u nastavku temelje se na toj ocjeni. Cipar bi trebao uzeti u obzir ove preporuke i provesti ih u skladu s Europskim zakonom o klimi.

(20)

Iako neto emisije stakleničkih plinova u Uniji (među ostalim iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) i ne uključujući međunarodni promet) pokazuju stabilan ukupni pad, općenito u skladu s linearnom putanjom prema ostvarenju klimatskog cilja Unije za 2030. od –55 % i Unijinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050., smanjenje emisija treba se ubrzati, a pritom je nužno djelovanje država članica. Napredak u državama članicama neujednačen je, a neke države članice moraju hitno riješiti sektorska pitanja i ukloniti slabosti. Ocjena se temeljila na dostupnim informacijama, a pokazuje da je napredak Cipra u ostvarenju Unijina cilja klimatske neutralnosti nedovoljan. Pouzdane dugoročne strategije neophodne su za gospodarsku transformaciju radi ostvarenja Unijina cilja klimatske neutralnosti.

(21)

Kako bi se zajamčila djelotvornost strategija i planova klimatske prilagodbe, nužno je utvrditi potencijalne klimatske nepogode koje bi mogle utjecati na određeno područje ili sektor. Prvi korak u povećanju ambicije u pogledu prilagodbe trebalo bi biti donošenje odgovarajućeg pravnog okvira za nacionalnu klimatsku politiku u kojem su utvrđeni obvezujući i redovito ažurirani ciljevi prilagodbe za mjerenje ukupnog napretka u izgradnji otpornosti. Djelotvorna prilagodba u potrebnom opsegu i u svim izloženim sektorima zahtijeva upravljačku i koordinacijsku strukturu s jasnim ovlastima i političkom potporom na visokoj razini. Ta struktura može uključivati međuodjelnu radnu skupinu ili odbor. Praćenje i evaluacija rada na prilagodbi nužna je za kontinuiranu odgovornost i poboljšanje politike za prilagodbu. Za financiranje prilagodbe mogu se mobilizirati razni EU-ovi instrumenti financiranja. Klimatska otpornost trebala bi biti glavni element nacionalnih planova u okviru relevantnih fondova EU-a. Utrošena sredstva ne bi smjela ugroziti prilagodbu, tj. povećati osjetljivosti na štetu korisnika ili drugih strana. Potrebe za ulaganjem u prilagodbu klimatskim promjenama rastu i ubrzavat će se u sljedećim desetljećima. Veće financiranje trebalo bi popratiti dostatnim kapacitetom i stručnim znanjem potrebnima za upravljanje i provedbu kako bi se zajamčila kvaliteta trošenja i apsorpcijska sposobnost te izbjegla loša prilagodba. Osim javnog i privatnog financiranja, mogli bi se razmotriti i inovativni financijski instrumenti u suradnji s privatnim sektorom i financijskim institucijama.

(22)

Najugroženije zajednice su one s većom vjerojatnošću da će na njih utjecati klimatske promjene. Nejednaka izloženost i osjetljivost različitih regija i socioekonomskih skupina na posljedice klimatskih promjena pogoršava postojeće nejednakosti i ranjivosti. Pravedna otpornost trebala bi smanjiti razlike u opterećenju klimatskim rizicima i zajamčiti da svi imaju jednaku korist od prilagodbe. Privatni dionici pokreću promjene pružanjem informacija, resursa, kapaciteta i financijskih sredstava. Na lokalnoj razini postoje kompetencije koje mogu utjecati na klimatsku otpornost u širem smislu. Priprema i provedba podnacionalnih politika za prilagodbu od velike su važnosti.

(23)

Prirodna rješenja djelotvorna su i troškovno učinkovita opcija prilagodbe i ublažavanja ako se njihovo uvođenje potiče strateškim okvirima, politikama i financiranjem. Mogu se provesti zasebno ili integrirati u druge mjere prilagodbe i ublažavanja te kombinirati s tehnološkim rješenjima ili rješenjima koja se temelje na infrastrukturi. Pri provedbi se trebaju uzeti u obzir složenost sustava i predviđeni učinci klimatskih promjena, lokalni kontekst, povezani interesi i vrijednosti te socioekonomski uvjeti,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

1.

2.

3.

4.

5.