(1)

Člankom 9.a stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 propisuje se da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) uspostavlja i ažurira središnju bazu podataka s informacijama prikupljenima u skladu s člankom 9.a stavkom 1. točkom (a) te uredbe. Stoga se pri utvrđivanju načina na koji informacije treba analizirati i staviti na raspolaganje tijelima prijaviteljima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti, kako je propisano člankom 9.a stavkom 3. te uredbe, neizbježno utvrđuju pojedinosti za uspostavu te središnje baze podataka.

(2)

Potrebno je utvrditi odgovarajuće situacije u kojima se nedostaci mogu pojaviti. Nadzor uključuje sve relevantne aktivnosti, ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, svih tijela prijavitelja koje treba provesti u skladu sa sektorskim zakonodavnim aktima i zato je raznolik. Prema tome, odgovarajuće situacije trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir nadzorne aktivnosti koje provode različita tijela prijavitelji.

(3)

Kako bi se utvrdila bitnost nedostatka, potrebno je utvrditi njezinu opću definiciju i neiscrpan popis kriterija za daljnje određivanje te definicije. Takva definicija i popis kriterija nužni su kako bi se, s jedne strane, postigao usklađen pristup u primjeni te opće definicije te, s druge strane, osiguralo da se svi bitni nedostaci u smislu opće definicije razmatraju s obzirom na poseban kontekst.

(4)

Kako bi tijela prijavitelji u ranoj fazi prijavila nedostatke u bazu podataka, bitni nedostatak trebalo bi definirati tako da ne obuhvaća samo nedostatke koje otkrivaju znatne propuste u ispunjavanju primjenjivih zahtjeva povezanih sa sprečavanjem pranja novca i suzbijanjem financiranja terorizma (SPNFT), nego i propuste koji bi mogli dovesti do takvog neispunjavanja, čak i ako do njih još nije došlo. To je opravdano i činjenicom da bi tijela koja nemaju istu razinu informacija i stručnog znanja o SPNFT-u kao nadzorna tijela imenovana nadležnima u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (2) trebala u okviru svojih mogućnosti prijaviti informacije u bazu podataka.

(5)

Kako bi se utvrdila vrsta informacija koje treba dostaviti, potrebno je razlikovati opće informacije, informacije o bitnim nedostacima i informacije o poduzetim mjerama.

(6)

Pri utvrđivanju sadržaja općih informacija koje treba dostaviti posebnu pozornost trebalo bi posvetiti subjektima financijskog sektora koji posluju prekogranično, uključujući one koji su dio grupe za koju djeluje kolegij. Kako bi se osigurala usporedivost dostavljenih informacija, tijela za SPNFT trebala bi također dostaviti EBA-i, u okviru tih općih informacija, profil rizičnosti za SPNFT subjekta financijskog sektora koristeći se zajedničkim kategorijama.

(7)

Bonitetna tijela trebala bi, u okviru općih informacija koje trebaju prijaviti, dostaviti informacije o rezultatima relevantne procjene rizika svih postupaka nadzorne provjere i svih drugih sličnih postupaka na koje utječe rizik od pranja novca i financiranja terorizma subjekta financijskog sektora zajedno s informacijama o negativnoj konačnoj procjeni ili negativnoj odluci o zahtjevima za odobrenje za rad, ako se takva procjena ili odluka temelji i na razlozima koji se odnose na rizik pranja novca i financiranja terorizma.

(8)

Kako bi se uzele u obzir različite nadležnosti tijela za SPNFT matične države i države domaćina kako je utvrđeno u Direktivi (EU) 2015/849, potrebno je pojasniti da bi tijela za SPNFT matične države i države domaćina trebala EBA-i prijavljivati bitne nedostatke koje su utvrdila u izvršavanju svojih nadležnosti. Potrebno je pojasniti i da bi mjere koje poduzme tijelo za SPNFT države domaćina trebalo dostaviti u bazu podataka neovisno o tome je li obaviješteno tijelo matične države.

(9)

EBA treba moći učinkovito voditi, koordinirati i pratiti aktivnosti za promicanje integriteta, transparentnosti i sigurnosti u financijskom sustavu kako se taj sustav ne bi koristio za pranje novca ili financiranje terorizma i u potpunosti primjenjivati sve svoje ovlasti i instrumente na temelju Uredbe (EU) br. 1093/2010 u skladu s načelom proporcionalnosti. EBA bi stoga trebala, za potrebe analize informacija dostavljenih u bazu podataka, moći kombinirati informacije koje je primila iz drugih izvora. Trebala bi nastojati iskoristiti te informacije za ostvarivanje svih svojih zadaća iz Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(10)

Pri analizi informacija dostavljenih u bazu podataka i stavljenih na raspolaganje tijelima prijaviteljima, ovom bi Uredbom trebalo osigurati suradnju s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u skladu s načelom iskrene suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, kako je detaljnije utvrđeno u članku 2. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1093/2010, članku 2. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i članku 2. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Posebno bi trebalo utvrditi da se informacije koje EBA zatraži od tih tijela ili koje na drugi način primi od tih tijela mogu koristiti, prema potrebi, u svrhu analize te da EBA treba EIOPA-i i ESMA-i dostaviti te informacije, na vlastitu inicijativu ili na njihov zahtjev.

(11)

Treba odrediti način na koji se informacije stavljaju na raspolaganje tijelima prijaviteljima. U članku 9.a stavku 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 općenito se upućuje na to da EBA treba osigurati da se informacije stave na raspolaganje tijelima prijaviteljima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti, dok se članak 9.a stavak 3. te uredbe posebno odnosi na obrazložene zahtjeve. Obje su odredbe dio postupka u pogledu načina na koji se informacije stavljaju na raspolaganje tijelima prijaviteljima. U tu bi svrhu trebalo utvrditi i posebne elemente obrazloženog zahtjeva, koje EBA treba zaprimiti od tijela prijavitelja.

(12)

Kako bi se poštovalo načelo proporcionalnosti i izbjeglo udvostručavanje informacija, trebalo bi smatrati da tijelo za SPNFT koje dostavlja informacije o mjeri dostavlja i obavijest iz članka 62. Direktive (EU) 2015/849 u pogledu te mjere. Nadalje, treba zahtijevati da tijelo za SPNFT ili bonitetno tijelo koje dostavlja informacije u središnju bazu podataka pritom navede je li to tijelo već dostavilo obavijest u skladu s člankom 97. stavkom 6. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(13)

Kako bi središnja baza podataka SPNFT-a postala učinkovita u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, tijela prijavitelji trebaju pravodobno dostavljati te informacije u središnju bazu podataka i osigurati njihovu kvalitetu. U tu bi svrhu informacije o bitnim nedostacima i poduzetim mjerama trebalo dostavljati bez nepotrebne odgode, a tijela prijavitelji trebala bi bez nepotrebne odgode odgovoriti na sve EBA-ine zahtjeve podnesene nakon provedbe analize provjere kvalitete. Tijela prijavitelji stoga bi trebala i osigurati kontinuiranu točnost, potpunost, primjerenost i ažuriranje takvih informacija, a informacije o bitnom nedostatku trebalo bi dostaviti neovisno o svim mjerama poduzetima kao odgovor na njih.

(14)

Radi vremenske učinkovitosti te dosljednog, sustavnog i učinkovitog praćenja i procjene rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma u financijskim sustavima Unije, podnesci i zahtjevi trebali bi biti na engleskom jeziku. Ujedno, radi poštovanja načela proporcionalnosti i izbjegavanja prekomjernih troškova za tijela prijavitelje, ako popratni dokumenti nisu dostupni na engleskom jeziku, trebali bi se podnijeti na izvornom jeziku sa sažetkom na engleskom jeziku.

(15)

Ako sustavom osiguranja depozita upravlja privatni subjekt, imenovano tijelo koje nadzire taj sustav trebalo bi se pobrinuti da takav sustav prijavljuje imenovanom tijelu bitne nedostatke utvrđene tijekom njegovih aktivnosti.

(16)

S obzirom na velik broj uključenih tijela prijavitelja i kako bi se predvidjele znatne razlike u učestalosti prijavljivanja jer će neka od tih tijela prijavitelja zbog svojih nadzornih odgovornosti vjerojatno rjeđe od drugih prijavljivati bitne nedostatke i mjere SPNFT-a te radi operativne i troškovne učinkovitosti za tijela prijavitelje i za EBA-u, u strukturu baze podataka trebalo bi uvesti sekvencijalni pristup. Na temelju tog pristupa neka bi tijela prijavitelji trebala imati izravan, a druga neizravan pristup bazi podataka.

(17)

Sve strane uključene u razmjenu informacija trebale bi biti obvezane zahtjevima u pogledu čuvanja poslovne tajne i povjerljivosti. Stoga bi trebalo utvrditi posebne odredbe o načinu daljnjeg otkrivanja informacija štiteći povjerljivost.

(18)

Kad se informacije koje su dostavljene, zatražene, podijeljene ili stavljene na raspolaganje odnose na fizičke osobe, pri obradi tih informacija trebalo bi poštovati načelo proporcionalnosti. U tu je svrhu potrebno utvrditi koje se informacije o fizičkim osobama obrađuju.

(19)

Radi učinkovitosti baze podataka i analize informacija u njoj te kako bi bile djelotvorne u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, EBA bi trebala moći u okviru svoje analize kombinirati informacije koje su joj dostavljene u skladu s ovom Uredbom s drugim dostupnim informacijama o bitnim nedostacima pojedinačnih subjekata financijskog sektora zbog kojih su izloženi pranju novca ili financiranju terorizma i koje EBA prikuplja pri izvršavanju svojih zadaća u okviru svojeg mandata. Kako bi se osigurala njihova relevantnost, kad kombinirane informacije sadržavaju osobne podatke, takvi bi podaci trebali pripadati kategorijama podataka navedenima u Prilogu II. Osobne podatke trebalo bi kombinirati u iznimnim situacijama, a takva obrada može služiti samo za postizanje ciljeva ove Uredbe. Podatke će možda trebati kombinirati kako bi se: i. osigurala točnost i potpunost podataka dobivenih od nadležnih tijela; ili ii. kako bi se EBA-i omogućilo da u svoju bazu podataka uključi relevantne informacije koje su iste prirode kao one koje su dostavila nadležna tijela, ali su dobivene drugim kanalom, kao što su istrage o mogućim kršenjima prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Informacije o sumnjama na kaznena djela ili kaznenim osudama stranke, stvarnog vlasnika, člana upravljačkog tijela ili nositelja ključne funkcije mogu biti pokazatelj manjka poštenja ili integriteta ili rizika od PNFT-a. To može znatno uzrokovati ili doprinijeti bitnim nedostacima u pogledu upravljačkih sustava subjekta financijskog sektora, prikladnosti i primjerenosti nositelja kvalificiranih udjela, poslovnog modela ili aktivnosti subjekta financijskog sektora. Stoga osobni podaci navedeni u Prilogu II. mogu uključivati informacije o sumnji na kazneno djelo ili kaznenoj osudi.

Baza podataka može sadržavati samo podatke o bitnim nedostacima. Budući da se na temelju ove Uredbe bitni nedostaci odnose samo na znatne propuste u ispunjavanju zahtjeva povezanih sa SPNFT-om, time se osigurava da se na temelju Uredbe podaci obrađuju samo u slučaju teških kršenja zahtjeva povezanih sa SPNFT-om i samo kad je to potrebno i razmjerno.

Sa svim osobnim podacima koji se obrađuju za provedbu ove Uredbe trebalo bi postupati u skladu s okvirom Unije za zaštitu podataka, među ostalim s načelima koja se odnose na obradu kao što su zakonitost, poštenost i transparentnost, ograničavanje svrhe, smanjenje količine podataka, točnost, ograničenje pohrane, cjelovitost i povjerljivost te pouzdanost.

(20)

Na obradu osobnih podataka primjenjuju se zakoni o zaštiti podataka, posebno Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(21)

EBA, ESMA, EIOPA i tijela prijavitelji trebali bi zajedničkim dogovorom utvrditi svoje pojedinačne odgovornosti kao zajednički voditelji obrade osobnih podataka u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 86. Uredbe (EU) 2018/1725, u mjeri u kojoj te odgovornosti nisu utvrđene pravom Unije ili nacionalnim pravom koje se na njih primjenjuje.

(22)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao službeno očitovanje 24. siječnja 2023.

(23)

S obzirom na komplementarnost mandata utvrđenog u članku 9.a stavku 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u pogledu definicije nedostatka i njegove bitnosti, utvrđivanje odgovarajućih situacija u kojima se može pojaviti nedostatak, vrste i praktične primjene prikupljenih informacija te mandata utvrđenog u stavku 3. tog članka u pogledu načina na koji bi prikupljene informacije trebalo analizirati i staviti na raspolaganje na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti, relevantna utvrđenja trebalo bi definirati u jednoj uredbi.

(24)

Člankom 9.a Uredbe (EU) br. 1093/2010 EBA-i se povjerava prikupljanje informacija o mjerama koje su tijela prijavitelji poduzela kao odgovor na utvrđene bitne nedostatke. Trebalo bi shvatiti da takve mjere uključuju sve nadzorne i administrativne mjere, sankcije i kazne, uključujući mjere predostrožnosti ili privremene mjere, koje poduzimaju tijela prijavitelji u kontekstu nadzorne aktivnosti kako je utvrđeno u članku 2. stavku 5. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1093/2010, u članku 2. stavku 5. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1094/2010 i u članku 2. stavku 5. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(25)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji.

(26)

EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010,

1.

„tijela prijavitelji” znači tijela iz točaka od 2. do 7. ovog članka i Jedinstveni sanacijski odbor;

2.

„tijelo za SPNFT” znači tijelo kojem je povjerena dužnost osiguravanja usklađenosti subjekta financijskog sektora s Direktivom (EU) 2015/849;

3.

„bonitetno tijelo” znači tijelo kojem je povjerena dužnost osiguravanja usklađenosti subjekta financijskog sektora s bonitetnim okvirom utvrđenim u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 te u nacionalnim zakonima kojima se prenose direktive iz tih odredbi, uključujući Europsku središnju banku u vezi s pitanjima koja se odnose na zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (8);

4.

„tijelo nadležno za institucije za platni promet” znači tijelo iz članka 22. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (9);

5.

„tijelo nadležno za poslovno ponašanje” znači tijelo kojem je povjerena dužnost osiguravanja usklađenosti subjekta financijskog sektora s okvirom poslovnog ponašanja ili okvirom za zaštitu potrošača utvrđenim u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 te u nacionalnim zakonima kojima se prenose direktive iz tih članaka;

6.

„sanacijsko tijelo” znači sanacijsko tijelo kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 18. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10);

7.

„imenovano tijelo” znači imenovano tijelo kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 18. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11);

8.

„zahtjev povezan sa SPNFT-om” znači zahtjev koji se odnosi na sprečavanje i suzbijanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma naložen subjektu financijskog sektora u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 te sa nacionalnim zakonima kojima se prenose direktive iz tih članaka;

9.

„mjera” znači nadzorna i administrativna mjera, sankcija i kazna, uključujući mjere predostrožnosti ili privremene mjere, koju poduzima tijelo prijavitelj kao odgovor na nedostatak koji se smatra bitnim u skladu s člankom 3.;

10.

„podružnica” znači mjesto poslovanja koje je pravno ovisni dio subjekta financijskog sektora i koje izravno obavlja sve ili neke transakcije svojstvene poslovanju subjekta financijskog sektora, neovisno o tome nalazi li se njegovo registrirano sjedište ili glavni ured u državi članici ili trećoj zemlji;

11.

„matični subjekt financijskog sektora” znači subjekt financijskog sektora u državi članici koji ima drugi subjekt financijskog sektora za društvo kći ili ima udio u takvom subjektu financijskog sektora i koji sam nije društvo kći drugog subjekta financijskog sektora koji ima odobrenje za rad u istoj državi članici;

12.

„matični subjekt financijskog sektora u Uniji” znači matični subjekt financijskog sektora u državi članici koji nije društvo kći drugog subjekta financijskog sektora s poslovnim nastanom u državi članici;

13.

„kolegij” znači kolegij nadzornih tijela iz članka 116. Direktive 2013/36/EU, sanacijski kolegij ili europski sanacijski kolegij iz članaka 88. i 89. Direktive 2014/59/EU ili kolegij SPNFT-a.

(a)

opće informacije navedene u članku 5. ove Uredbe;

(b)

informacije o bitnim nedostacima navedene u članku 6. ove Uredbe;

(c)

informacije o poduzetim mjerama navedene u članku 7. ove Uredbe.

(a)

vrstu bitnog nedostatka, kako su utvrđene u članku 2. stavku 1.;

(b)

razlog zbog kojeg tijelo prijavitelj smatra da je nedostatak bitan;

(c)

opis bitnog nedostatka;

(d)

odgovarajuću situaciju u kojoj se pojavio bitni nedostatak, kako je utvrđeno u Prilogu I.;

(e)

vremenski okvir bitnog nedostatka;

(f)

izvor informacija o bitnom nedostatku;

(g)

zahtjev povezan sa SPNFT-om na koji se odnosi bitni nedostatak;

(h)

vrstu proizvoda, usluga ili aktivnosti za koje je subjekt financijskog sektora dobio odobrenje za rad, a na koje utječe bitni nedostatak;

(i)

odnosi li se bitni nedostatak samo na subjekt financijskog sektora ili samo na njegovu podružnicu, zastupnika ili distributera, kao i prekogranični učinak bitnog nedostatka;

(j)

jesu li informacije o bitnom nedostatku priopćene kolegiju koji je osnovan za grupu kojoj pripada subjekt financijskog sektora i, ako još nisu priopćene, razlog zbog kojeg nisu;

(k)

za tijela za SPNFT države domaćina, jesu li informacije o bitnom nedostatku priopćene tijelu za SPNFT države domaćina ili središnjoj kontaktnoj točki iz članka 45. stavka 9. Direktive (EU) 2015/849, prema potrebi, i, ako još nisu priopćene, razlog zbog kojeg nisu;

(l)

čini li se da je bitni nedostatak svojstven načinu na koji je osmišljen predmetni proizvod, usluga ili aktivnost;

(m)

čini li se da je bitni nedostatak povezan s određenim fizičkim osobama, bilo da je riječ o stranci, stvarnom vlasniku, članu upravljačkog tijela ili nositelju ključne funkcije, uključujući razloge zbog kojih tijelo prijavitelj smatra da je ta fizička osoba povezana s bitnim nedostatkom;

(n)

kontekstualne ili popratne informacije o bitnom nedostatku, ako tijelo prijavitelj za njih zna, među ostalim:

(a)

upućivanje na bitni nedostatak za koji je mjera poduzeta i, prema potrebi, ažuriranje informacija dostavljenih u skladu s člankom 6.;

(b)

datum uvođenja mjere;

(c)

vrstu mjere, njezin interni referentni broj i poveznicu na nju, ako je objavljena;

(d)

potpune informacije o pravnim i fizičkim osobama za koje je mjera uvedena;

(e)

opis mjere, uključujući njezinu pravnu osnovu;

(f)

status mjere, uključujući je li protiv mjere podnesena žalba;

(g)

je li i kako mjera objavljena, uključujući razloge za anonimnu objavu, odgodu objave ili neobjavljivanje;

(h)

informacije relevantne za otklanjanje bitnog nedostatka na koji se mjera odnosi, uključujući radnje planirane ili poduzete za takvo otklanjanje, te sva dodatna objašnjenja potrebna u vezi s postupkom otklanjanja i relevantnim rokovima do kojih se otklanjanje očekuje;

(i)

jesu li informacije o mjerama priopćene kolegiju koji je osnovan za grupu kojoj pripada subjekt financijskog sektora i, ako još nisu priopćene, razlog zbog kojeg nisu;

(j)

za tijela za SPNFT države domaćina, jesu li informacije o mjeri priopćene tijelu za SPNFT matične države i, ako još nisu priopćene, razlog zbog kojeg nisu.