(1)

Jednostavan i strukturiran pristup podatcima važan je kako bi donositelji odluka, profesionalni i mali ulagatelji, nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, socijalne organizacije i organizacije za zaštitu okoliša, kao i drugi dionici u gospodarstvu i društvu mogli donositi dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima kojima se podupire učinkovito funkcioniranje tržišta. Osiguravanje pouzdanih i sistematiziranih izvora informacija također je posebno važno za istraživače i stručnjake u akademskoj zajednici koji se bave empirijskim ili teorijskim istraživanjima financijskih tržišta. Osiguravanje jednostavnijeg pristupa javnim informacijama, uključujući informacijama koje se pružaju dobrovoljno, potrebno je i kako bi se povećale prilike za rast, vidljivost i inovacije malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi). Uspostava zajedničkih podatkovnih prostora Unije u ključnim sektorima, uključujući financijski sektor, služi svrsi pružanja jednostavnog pristupa pouzdanim izvorima informacija u tim sektorima.

(2)

U svojoj Komunikaciji od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” („akcijski plan za uniju tržišta kapitala”) Komisija je predložila poboljšanje javnog pristupa financijskim i nefinancijskim informacijama subjekata uspostavom jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). U Komunikaciji Komisije od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Strategija za digitalne financije za EU” („strategija za digitalne financije”) općenito se utvrđuje kako bi Unija mogla promicati digitalnu transformaciju financija u nadolazećim godinama, posebno kako promicati financiranje temeljeno na podatcima. Komisija je potom u svojoj Komunikaciji od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” u središte financijskog sustava postavila održivo financiranje kao ključno sredstvo za postizanje zelene tranzicije gospodarstva Unije u okviru europskog zelenog plana utvrđenog u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019.

(3)

Da bi se zelena tranzicija gospodarstva Unije ostvarila održivim financiranjem, ključno je da su informacije o održivosti poduzeća lako dostupne ulagateljima kako bi se bolje informirali pri donošenju odluka o ulaganjima. U tu je svrhu potrebno poboljšati javni pristup financijskim i nefinancijskim informacijama subjekata kao što su trgovačka društva, poduzeća i financijske institucije. To se na razini Unije učinkovito može postići uspostavom centralizirane platforme, ESAP-a, koja omogućuje elektronički pristup javnosti svim relevantnim informacijama.

(4)

ESAP bi javnosti trebao omogućiti jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su objavljene i koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost, ali ne bi smjele uključivati informacije o stavljanju na tržište. Takav je pristup potreban kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za diversificiranim financijskim proizvodima iz okolišne, socijalne ili upravljačke domene u koje se može ulagati te kako bi se kapital usmjerio prema tim proizvodima. ESAP je zamišljen kao platforma usmjerena na budućnost koja bi trebala omogućiti uključivanje javnih informacija od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost koje proizlaze iz budućih zakonodavnih akata Unije, kao što je direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937.

(5)

Ulagatelji, sudionici na tržištu, savjetnici, akademska zajednica i šira javnost mogu biti zainteresirani za dobivanje informacija koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost, osim onih koje se moraju objaviti u skladu s pravom Unije, ako subjekt te informacije učini javno dostupnima. Posebno MSP-ovi možda žele učiniti javno dostupnima više svojih informacija kako bi postali vidljiviji potencijalnim ulagateljima i time povećali i diversificirali mogućnosti za financiranje. Sudionici na tržištu također možda žele pružiti više informacija nego što je propisano pravom Unije. Stoga bi ESAP trebao pružati pristup informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost koje dobrovoljno objavljuje bilo koji subjekt uređen pravom države članice, ako takav subjekt odluči te informacije učiniti dostupnima na ESAP-u. Takve bi se informacije mogle dostavljati dobrovoljno nakon što se osiguraju operativna stabilnost i učinkovitost ESAP-a, što bi u svakom slučaju bilo nakon što Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnese svoje izvješće o provedbi, funkcioniranju i djelotvornosti ESAP-a. Informacije dostavljene dobrovoljno trebale bi biti jasno označene kao takve.

(6)

Informacije dostavljene dobrovoljno trebale bi biti u ujednačenom formatu i usporedive u pogledu sadržaja, vrijednosti, korisnosti i pouzdanosti s informacijama čije je dostavljanje obvezno. Kako bi se osigurale veća usporedivost i iskoristivost informacija koje su dobrovoljno učinjene dostupnima na ESAP-u, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3), europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA), osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4), i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), osnovano uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5), (zajedno „europska nadzorna tijela”), u tu bi svrhu putem Zajedničkog odbora trebala izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju metapodatci koji se prilažu tim informacijama i, ako je primjenjivo, formati ili predlošci koji će se upotrebljavati za sastavljanje takvih informacija. Zajednički odbor trebao bi također uzeti u obzir sve postojeće standarde u odgovarajućim sektorskim zakonodavnim aktima Unije, a osobito sve standarde posebno osmišljene za MSP-ove.

(7)

ESAP-om ne bi trebalo uvoditi nikakve nove zahtjeve u pogledu otkrivanja u smislu sadržaja, već bi njime trebalo nadograditi postojeće zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi. Važno je izbjeći dvostruko izvješćivanje kako bi se spriječilo nametanje dodatnog administrativnog i financijskog opterećenja za subjekte, posebno MSP-ove.

(8)

U ESAP bi također trebalo moći uključiti povijesne informacije kako bi se povećale dostupnost i usporedivost informacija. Povijesne informacije trebale bi obuhvaćati informacije koje su objavljene najranije pet godina prije uvođenja obveze dostavljanja tih informacija ESAP-u. Kako bi se osigurali dosljedni i potpuni skupovi povijesnih informacija, mogućnost da povijesne informacije budu dostupne na ESAP-u trebala bi ostati ovlaštenje t tijela za prikupljanje koja su tijela, uredi ili agencije Unije.

(9)

ESAP bi trebalo uspostaviti s ambicioznim vremenskim okvirom, uz poduzimanje prijelaznih koraka kako bi se osigurale njegova operativna stabilnost i učinkovitost. Osobito bi trebalo dodijeliti dovoljno vremena za tehničku provedbu ESAP-a i za uspostavu prikupljanja informacija u državama članicama. Razvoj ESAP-a trebao bi imati početnu fazu od 12 mjeseci kako bi se državama članicama i ESMA-i dalo dovoljno vremena za uspostavu informatičke infrastrukture i njezino ispitivanje na temelju prikupljanja ograničenog broja tokova informacija. Nakon toga, razvoj ESAP-a trebao bi s vremenom postupno obuhvatiti dodatan broj tokova informacija i funkcionalnosti tempom koji omogućuje dobar i učinkovit razvoj ESAP-a. Funkcioniranje ESAP-a trebalo bi redovito ocjenjivati tijekom njegove provedbe i rada kako bi se omogućile eventualne prilagodbe radi zadovoljavanja potreba njegovih korisnika i osiguravanja njegove tehničke učinkovitosti.

(10)

Informacije koje se mora učiniti javno dostupnima na ESAP-u trebala bi prikupljati tijela za prikupljanje imenovana za potrebe prikupljanja informacija koje su subjekti obvezni objaviti ili tijela za prikupljanje imenovana za prikupljanje informacija koje subjekti dostavljaju dobrovoljno. Kako bi se osiguralo potpuno i troškovno učinkovito funkcioniranje ESAP-a, tijela za prikupljanje trebala bi ESAP-u automatski stavljati na raspolaganje informacije putem jedinstvenog aplikacijskog programskog sučelja. Tijela za prikupljanje trebala bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, za prijenos informacija ESAP-u bez nepotrebne odgode oslanjati na postojeće postupke i infrastrukturu za prikupljanje informacija, na razini Unije i na nacionalnoj razini. Ne bi trebala postojati obveza da informacije budu dostupne na ESAP-u prije nego što se te informacije objave u skladu s primjenjivim sektorskim zakonodavnim aktima Unije. Za potrebe dostupnosti informacija na ESAP-u, tijela za prikupljanje trebala bi pohraniti informacije koje su dostavili subjekti ili koje su generirala sama tijela za prikupljanje, osim ako su u skladu s pravom Unije već predviđeni odgovarajući alternativni mehanizmi pohrane. Od tijela za prikupljanje ne bi trebalo zahtijevati izradu novih mehanizama za pohranu ako je za pohranu informacija moguće osloniti se na postojeće mehanizme Unije ili nacionalne mehanizme. Države članice trebale bi imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje radi prikupljanja informacija koje subjekti dostavljaju dobrovoljno, koje može biti isto kao tijela koja prikupljaju informacije čije je dostavljanje za subjekte obvezno.

(11)

Kako bi se postiglo troškovno učinkovito funkcioniranje, tijela za prikupljanje trebala bi moći delegirati svoje zadaće trećoj strani. Takvo delegiranje trebalo bi podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama i ne bi se trebalo provoditi u tolikoj mjeri da tijelo za prikupljanje postane tek fiktivni subjekt. Ne bi smjelo biti moguće delegirati zadaću donošenja diskrecijske odluke o odbacivanju ili uklanjanju informacija koje su očito neprimjerene, uvredljive ili izvan područja primjene ove Uredbe. Međutim, to ne sprečava delegatara da provede takvo odbacivanje ili uklanjanje u skladu s takvom diskrecijskom odlukom tijela za prikupljanje.

(12)

Kako bi informacije javno dostupne na ESAP-u bile digitalno upotrebljive, subjekti bi te informacije trebali stavljati na raspolaganje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Unije, u strojno čitljivom formatu. Formati iz kojih se mogu izdvojiti podatci ne zahtijevaju nužno da su informacije strukturirane na strojno čitljiv način, dok su strojno čitljivi formati strukturirani tako da softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njih izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne činjenične navode i unutarnju strukturu tih podataka. Oba formata trebala bi biti otvorena kako bi se omogućila najšira moguća uporaba. Otvorenim formatima smatraju se formati neovisni o platformi koji su stavljen na raspolaganje javnosti bez ikakvih ograničenja kojima se sprečava ponovna uporaba informacija sadržanih u njima. Europska nadzorna tijela trebala bi putem Zajedničkog odbora sastaviti nacrt provedbenih tehničkih standarda koji se podnose Komisiji, u kojima se utvrđuju značajke strojno čitljivih formata iz kojih se mogu izdvojiti podatci i u kojima se uzimaju u obzir svi tehnološki trendovi ili standardi u razvoju. Kako bi se osiguralo da subjekti dostavljaju informacije u ispravnom formatu i kako bi se odgovorilo na moguće tehničke probleme s kojima se subjekti susreću, tijela za prikupljanje trebala bi provoditi automatizirane validacije u skladu s ovom Uredbom te subjektima koji dostavljaju informacije pružati pomoć, prema potrebi.

(13)

Subjekti koji dostavljaju informacije i metapodatke tijelima za prikupljanje trebali bi ostati odgovorni za točnost i potpunost informacija na jeziku na kojem su informacije dostavljene te za pouzdanost tih informacija i metapodataka. U skladu s načelima smanjenja količine i zaštite podataka subjekti bi trebali osigurati da se u informacije koje se dostavljaju ne uključuju nikakvi osobni podatci, osim ako su ti podatci nužan element informacija o gospodarskim djelatnostima subjekata, među ostalim ako je ime subjekta ujedno i ime vlasnika. Ako dostavljene informacije sadržavaju osobne podatke, subjekti bi trebali osigurati da se za otkrivanje tih osobnih podataka mogu pouzdati u jednu od zakonitih osnova za obradu utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(14)

Cilj je ESMA-e štititi javni interes jačanjem stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U tom kontekstu ESMA posebno doprinosi osiguravanju integriteta, transparentnosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta. Njezina je zadaća, među ostalim, poboljšanje zaštite ulagatelja. U skladu s tim, ESMA-i bi trebalo dodijeliti zadaću uspostave ESAP-a i upravljanja njime.

(15)

Kako bi se subjektima i javnosti omogućilo da identificiraju tijela za prikupljanje koja pružaju informacije ESAP-u, ESMA bi na svojoj internetskoj stranici trebala objaviti i ažurirati popis tijela za prikupljanje. Ako je potrebno izmijeniti popis, te izmjene trebalo bi provesti u najkraćem mogućem roku.

(16)

ESAP bi mogao biti izložen povredama povjerljivosti, rizicima povezanima s integritetom i rizicima povezanima s vlastitom dostupnošću te dostupnošću informacija koje se u njemu obrađuju. Ti rizici uključuju nezgode, pogreške, namjerne napade i prirodne događaje te ih se mora prepoznati kao operativne rizike. ESMA i tijela za prikupljanje trebali bi uvesti odgovarajuće i razmjerne politike, uključujući redovita preispitivanja, kako bi se osiguralo da ESAP štiti obrađene informacije i funkcionira u skladu s najvišim odgovarajućim standardom.

(17)

Kako bi se olakšali pretraživanje, pronalaženje, dohvaćanje i uporaba podataka, ESMA bi trebala osigurati da ESAP nudi niz funkcionalnosti, uključujući funkciju pretraživanja, uslugu strojnog prevođenja i mogućnost izdvajanja informacija, kao i funkcije elektroničke pristupačnosti dizajnirane za slabovidne osobe i za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama u pogledu pristupa. Funkcija pretraživanja trebala bi biti ponuđena na svim službenim jezicima Unije i temeljiti se barem na metapodatcima podnesenima u skladu sa zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi. Korisničko sučelje i funkcija pretraživanja na ESAP-u trebali bi biti osmišljeni na način koji je u najvećoj mogućoj mjeri prilagođen korisnicima, uz visok stupanj usporedivosti podataka, i koji odgovara potrebama širokog raspona potencijalnih korisnika, kao što su profesionalni ulagatelji i mali ulagatelji, akademske institucije i organizacije civilnog društva.

(18)

Uporabom i ponovnom uporabom informacija javno dostupnih na ESAP-u može se poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i promicati razvoj novih usluga u kojima se kombiniraju i koriste takve informacije. Stoga je potrebno, kad je to opravdano u javnom interesu, dopustiti uporabu i ponovnu uporabu informacija koje su dostupne na ESAP-u za svrhe različite od onih za koje su informacije prikupljene. Međutim, takva uporaba i ponovna uporaba informacija trebale bi podlijegati objektivnim i nediskriminirajućim uvjetima. Nadalje, trebali bi se, prema potrebi, primjenjivati uvjeti koji odgovaraju onima utvrđenima u otvorenim standardnim dozvolama u smislu Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kojima se omogućuje da svatko i u bilo koji svrhu slobodno pristupa podatcima i sadržaju, koristi ih, mijenja i dijeli. Subjekti koji dostavljaju svoje informacije tijelu za prikupljanje kako bi bile dostupne na ESAP-u ne bi trebali ograničavati uporabu i ponovnu uporabu tih informacija u regulatorne i nekomercijalne svrhe na temelju prava sui generis, ne dovodeći u pitanje pravo Unije o autorskim pravima i drugim srodnim pravima. Ni ESMA ni tijela za prikupljanje ne bi trebali snositi odgovornost za pristup informacijama dostupnima na ESAP-u niti za njihovu uporabu ili ponovnu uporabu, ne dovodeći u pitanje načela izvanugovorne odgovornosti utvrđena u članku 340. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(19)

Informacije dostupne na ESAP-u trebalo bi pravodobno učiniti dostupnima javnosti. Stoga bi informacije koje su tijela za prikupljanje pružila ESAP-u trebalo bi učiniti dostupnima na ESAP-u bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju u najkraćem mogućem roku. Kako bi se osigurala ujednačena kvaliteta informacija, tijela za prikupljanje trebala bi provesti automatizirane validacije i odbaciti dostavljene informacije koje nisu u skladu s potrebnim zahtjevima. Automatizirane validacije ne bi se trebale odnositi na sadržaj informacija. Osim automatiziranih validacija, tijela za prikupljanje trebala bi odbaciti ili ukloniti informacije ako utvrde, na primjer nakon primitka informacija od dionika, da su one izvan područja primjene ove Uredbe ili da uključuju sadržaj koji je očito neprimjeren ili uvredljiv. Tijela za prikupljanje nisu obvezna ručno ili automatski provjeravati jesu li informacije izvan područja primjene ove Uredbe ili jesu li očito neprimjerene ili uvredljive. Subjekti bi trebali ostati odgovorni za sadržaj. Ova Uredba ne utječe na druge dužnosti koje tijela za prikupljanje mogu imati na temelju drugih odredaba prava Unije ili nacionalnog prava.

(20)

ESAP bi korisnicima trebao omogućiti besplatan i nediskriminirajući pristup informacijama te im omogućiti da pretražuju informacije na ESAP-u, da pristupaju tim informacijama i da ih preuzimaju. Međutim, kako bi se ESMA zaštitila od prekomjernog financijskog opterećenja u vezi s troškovima nastalima zbog zadovoljavanja potreba eventualnih intenzivnih korisnika, ESMA-i bi trebalo dopustiti da ostvaruje prihode. Stoga, odstupajući od općeg načela da bi informacije trebale biti besplatno dostupne, ESMA-i bi trebalo dopustiti da uvede naknade za određene usluge, uključujući za usluge s visokim troškovima održavanja ili podrške zbog pretraživanja i preuzimanja vrlo velikih količina informacija ili zbog vrlo učestalog pristupa informacijama dostupnima na ESAP-u, posebno ako se takve informacije upotrebljavaju u komercijalne svrhe. Međutim, uvedene naknade ne bi smjele premašiti troškove koje su ESMA-i nastale pružanjem tih konkretnih usluga. Sve prikupljene naknade trebale bi se dodijeliti sveukupnom funkcioniranju ESAP-a. Neki korisnici, uključujući akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva, ne bi trebali podlijegati naknadama. Izračun naknada trebao bi biti transparentan i temeljiti se na jasnim načelima.

(21)

Kako bi se promicale inovacije u području financija utemeljene na podatcima, pomoglo integrirati tržišta kapitala u Uniji, usmjerila ulaganja u održive aktivnosti i ostvarile učinkovitosti za potrošače i poduzeća, ESAP bi trebao poboljšati pristup javnim informacijama koje bi mogle sadržavati osobne podatke. ESAP bi, međutim, trebao samo poboljšati pristup onim osobnim podatcima koji su sadržani u informacijama koje se obrađuju na temelju pravne obveze ili, ako se informacije objavljuju dobrovoljno, onim osobnim podatcima koji se obrađuju na temelju zakonite osnove u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Pri svakoj obradi osobnih podataka u kontekstu činjenja informacija dostupnima na ESAP-u, ESMA, u svojstvu voditelja obrade podataka ESAP-a, i tijela za prikupljanje trebali bi osigurati usklađenost s Uredbom (EU) 2016/679 i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Subjekti koji dostavljaju podatke trebali bi biti odgovorni za utvrđivanje prisutnosti bilo kojih osobnih podataka u dostavljenim informacijama i za obradu takvih osobnih podataka na temelju jedne od zakonitih osnova za obradu u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Tijela za prikupljanje ili ESAP ne bi smeli čuvati informacije uz koje se prilažu metapodatci u kojima se utvrđuje da one sadržavaju osobne podatke dulje nego što je potrebno, a u svakom slučaju ne dulje od pet godina, osim ako je u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi predviđeno drukčije.

(22)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao službeno očitovanje 19. siječnja 2022.

(23)

Europska središnja banka dala je mišljenje 7. lipnja 2022. (9).

(24)

Kako bi se izgradilo i održalo povjerenje javnosti u ESAP te kako bi se svaki subjekt zaštitio od neopravdanih izmjena njegovih informacija, tijela za prikupljanje trebala bi osigurati cjelovitost podataka i vjerodostojnost izvora informacija koje su dostavili subjekti. Konkretno, tijela za prikupljanje trebala bi osigurati odgovarajuće razine autentičnosti, dostupnosti, cjelovitosti i neosporivosti informacija koje su dostavili subjekti i koje se stavljaju na raspolaganje ESAP-u i na njemu su dostupne. Neosporivost informacija znači da bi subjektu trebalo pružiti razumno jamstvo da su njegove informacije dostavljene i da primatelj ima dokaz o identitetu subjekta. Za postizanje tih ciljeva mogao bi se upotrebljavati kvalificirani elektronički pečat kako je definiran u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta, ako je dostupna, trebala bi biti obvezan atribut dostavljenih informacija.

(25)

Kako bi informacije na ESAP-u bile kronološki usporedive, korisnici bi trebali imati pristup i ranijim informacijama, uključujući povijesne informacije. Osim ako je drukčije predviđeno u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi, ESAP bi trebao omogućiti pristup informacijama tijekom razumnog razdoblja. U tu svrhu ESMA bi trebala osigurati da se osobni podatci ne čuvaju niti čine dostupnima na ESAP-u dulje nego što je propisano pravom Unije, a u svakom slučaju ne dulje od pet godina, osim ako je u zakonodavnim aktima Unije obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe predviđeno drukčije.

(26)

Tijela za prikupljanje trebala bi obavijestiti ESMA-u o svim značajnim praktičnim poteškoćama utvrđenima u vezi s obavljanjem njihovih zadaća. ESMA bi, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, trebala pratiti funkcioniranje ESAP-a i o tome objavljivati godišnje izvješće kako bi se osigurala transparentnost mogućih problema i, ako je potrebno, poduzimanje odgovarajućih mjera. ESMA-ina izrada godišnjeg izvješća o funkcioniranju ESAP-a, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, pomoći će i u osiguravanju uključenosti nadležnih tijela te savjetovanja s drugim dionicima u okviru ad hoc radne skupine, druge ah hoc skupine ili ad hoc odbora, kako je primjereno, koje će osnovati ESMA.

(27)

S obzirom na važnost izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi, funkcioniranju i djelotvornosti ESAP-a za moguće donošenje delegiranog akta o odgodi uključivanja na ESAP informacija čije se dostavljanje tijelima za prikupljanje još ne zahtijeva u skladu s ovom Uredbom uz primjenu Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Uredbe (EU) 2023/2869 Europskog parlamenta i Vijeća (12), važno je da Komisija iskoristi godišnja izvješća o funkcioniranju ESAP-a koja izrađuje ESMA i provede odgovarajuća savjetovanja s tijelima za prikupljanje i relevantnim stručnim skupinama, posebno sa stručnom skupinom Europskog odbora za vrijednosne papire. Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi, ako to smatraju primjerenim, dati dovoljno prilika za raspravu o izvješću Komisije.

(28)

Kako bi se prema potrebi odgodilo uključivanje na ESAP određenih informacija koje trebaju biti dostupne na ESAP-u, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s datumom od kojeg bi te informacije trebalo dostaviti kako bi bile dostupne na ESAP-u. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(29)

Kako bi se osigurala neometana obrada informacija koje su primila ili sastavila tijela za prikupljanje i stavila na raspolaganje ESAP-u, potrebno je utvrditi određene jasne i detaljne zahtjeve u kojima se utvrđuju format i metapodatci tih informacija kao i tijela za prikupljanje koja bi ih trebala prikupljati. Kako bi se osigurala kvaliteta informacija koje ESAP-u dostavljaju tijela za prikupljanje, također je potrebno definirati značajke automatiziranih validacija koje treba provoditi za svaku pojedinačnu informaciju koju subjekti dostavljaju tijelima za prikupljanje, uključujući značajke kvalificiranog elektroničkog pečata koji, ako to zahtijevaju tijela za prikupljanje, treba priložiti tim informacijama. Kako bi se osigurala uporaba i ponovna uporaba podataka na ESAP-u, potrebno je utvrditi popis određenih otvorenih standardnih dozvola. Kako bi se olakšalo pretraživanje, pronalaženje i pravodobno dohvaćanje podataka, također je potrebno utvrditi značajke aplikacijskog programskog sučelja te metapodatke koje treba uvesti. Trebalo bi također uvesti dodatne zahtjeve u pogledu učinkovite funkcije pretraživanja, kao što su za subjekt, posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta, klasifikacija vrste informacija koju dostavlja subjekt i veličina subjekta prema kategorijama. U tu bi svrhu europska nadzorna tijela, putem Zajedničkog odbora, trebala izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Pri izradi provedbenih tehničkih standarda europska nadzorna tijela trebala bi se putem Zajedničkog odbora unaprijed savjetovati s tijelima za prikupljanje i posebno analizirati moguće povezane troškove i koristi. ESMA bi uz to trebala moći izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se odredila priroda i opseg posebnih usluga za koje se mogu naplatiti naknade i struktura tih naknada. Takvim nacrtom provedbenih tehničkih standarda omogućio bi se globalni i interoperabilni pristup informacijama subjekata. Kad je riječ o provedbenim tehničkim standardima koji se odnose na informacije o održivosti, europska nadzorna tijela trebala bi se putem Zajedničkog odbora povezati s EFRAG-om u vezi s izradom tih nacrta standarda. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(30)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno doprinos integraciji financijskih usluga i tržišta kapitala Unije pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(31)

ESAP je prva mjera u novom akcijskom planu za uniju tržišta kapitala i konkretno ostvarenje strategije za digitalne financije. ESAP je stoga veliki projekt od zajedničkog europskog interesa u području digitalnih financija. Zbog toga bi trebalo zatražiti što više financijskih sredstava iz programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (14), posebno tijekom ranih faza razvoja ESAP-a, u skladu s iznosima navedenima u radnom dokumentu službi Komisije od 25. studenoga 2021. Ta se financijska sredstva dodjeljuju Komisiji tijekom ranog razvoja ESAP-a kako bi se osiguralo da je ESMA krajnji vlasnik svake nastale imovine. Nakon što se iscrpi doprinos iz programa Digitalna Europa, financiranje ESAP-a trebalo bi slijediti model predviđen za financiranje ESMA-e do 31. prosinca 2027. Doprinosi nadležnih tijela u okviru tog modela financiranja ne bi smjeli prekoračiti ukupan iznos od 6 968 000 EUR. Međutim, financijska sredstva koja države članice dodjeljuju ne ovise o mogućem prekoračenju procjena troškova predstavljenih u radnom dokumentu službi Komisije od 25. studenoga 2021. O financiranju ESAP-a nakon prosinca 2027. trebalo bi raspravljati u okviru odgovarajućeg proračunskog postupka u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira kada se procjenjuje bi li bio primjeren veći doprinos iz proračuna Unije,

1.

„subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba:

2.

„tijelo za prikupljanje” znači tijelo, ured ili agencija Unije ili nacionalno tijelo, nacionalni ured ili nacionalni registar koji su imenovani kao tijelo za prikupljanje u skladu s bilo kojim zakonodavnim aktom Unije iz članka 1. stavka 1. točke (a) ili koje je kao tijelo za prikupljanje imenovala država članica u skladu s člankom 3. stavkom 2.;

3.

„format iz kojeg se mogu izdvojiti podatci” znači svaki otvoreni oblik kako je definiran u članku 2. točki 14. Direktive (EU) 2019/1024 koji je u širokoj uporabi ili propisan zakonom, koji omogućuje strojno izdvajanje podataka i koji je čitljiv čovjeku;

4.

„strojno čitljiv format” znači strojno čitljiv oblik kako je definiran u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/1024;

5.

„kvalificirani elektronički pečat” znači kvalificirani elektronički pečat kako je definiran u članku 3. točki 27. Uredbe (EU) br. 910/2014;

6.

„aplikacijsko programsko sučelje” znači skup funkcija, procedura, definicija i protokola za komunikaciju među strojevima i neometanu razmjenu podataka;

7.

„metapodatci” znači strukturirane informacije koje olakšavaju dohvaćanje i uporabu informacijskih resursa ili upravljanje njima, među ostalim opisivanjem, objašnjavanjem ili lociranjem izvora tih informacija;

8.

„osobni podatci” znači osobni podatci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

9.

„povijesne informacije” znači informacije iz članka 1. stavka 1. točke (a) koje su objavljene najranije pet godina prije datuma početka primjene obveze dostavljanja tih informacija ESAP-u;

10.

„Zajednički odbor” znači odbor iz članka 54. Uredbe (EU) br. 1093/2010, članka 54. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i članka 54. Uredbe (EU) br. 1095/2010.