(1)

U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) navedeno je da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.

(2)

Demokracija se treba štititi i njegovati. Iako se stabilnost, sigurnost i blagostanje u Uniji oslanjaju na jasno poštovanje demokratskih načela, vrijednosti i institucija, zbog kriza, uključujući pandemiju bolesti COVID-19 i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, neki su problemi s kojima se suočavaju demokratske vrijednosti i institucije postali ozbiljniji, uključujući polarizaciju, prikriveni utjecaj i drugo upletanje, kao što su inozemna manipulacija informacijama i upletanje, uključujući dezinformacije.

(3)

Člankom 10. stavkom 1. UEU-a propisuje se da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji. U članku 10. stavku 2. UEU-a navodi se da su građani na razini Unije neposredno zastupljeni u Europskom parlamentu. Člankom 10. stavkom 3. UEU-a propisuje se da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije i da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima.

(4)

Države članice imaju posebnu i veliku odgovornost poticati široko i uključivo demokratsko sudjelovanje i promicati slobodne, poštene i otporne izbore u Uniji.

(5)

Političke stranke imaju ključnu ulogu u formiranju političke svijesti, promicanju političkih kandidata, poticanju sudjelovanja birača i izražavanju volje građana u europskim demokracijama. Na temelju članka 10. stavka 4. UEU-a i članka 12. stavka 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima europskim političkim strankama dodijeljena je ključna uloga. Statut i financiranje europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada regulirani su na europskoj razini.

(6)

Suradnja među državama članicama radi promicanja slobodnih, poštenih i otpornih izbora u Uniji posljednjih je godina sve veća. Mjere poduzete prije izbora za Europski parlament 2019. dovele su, među ostalim, do uspostave okvira za suradnju pod nazivom Europska mreža za suradnju u području izbora, u skladu s Preporukom Komisije C(2018) 5949 (1). Ta mreža služi za poticanje suradnje, uzajamnog učenja i razmjene najboljih praksi među tijelima nadležnima za praćenje i provedbu pravila relevantnih za izborni kontekst, uključujući izborna tijela.

(7)

U Preporuci C(2018) 5949 Komisija je isto tako potaknula države članice da poduzmu odgovarajuće i razmjerne tehničke i organizacijske mjere za upravljanje rizicima koji ugrožavaju mrežnu i informacijsku sigurnost pri organizaciji izbora.

(8)

Akcijskim planom za europsku demokraciju (2) nastoji se ojačati položaj građana i povećati demokratska otpornost širom EU-a promicanjem slobodnih i poštenih izbora u Uniji, jačanjem slobode medija i suzbijanjem dezinformacija. Komisija je u studenom 2021. predstavila paket mjera za jačanje integriteta izbora i otvorene demokratske rasprave, uključujući prijedlog o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (3), prijedlog o europskim političkim strankama (4) i prijedloge o biračkim pravima mobilnih građana EU-a (5).

(9)

Otpornost izbornih postupaka u Uniji trebalo bi povećati uz potpuno poštovanje temeljnih prava i demokratskih vrijednosti sadržanih u standardima Unije i međunarodnim standardima.

(10)

Stabilnost izbornog zakonodavstva presudna je za integritet i vjerodostojnost izbornih postupaka. Propisi koji se mijenjaju često ili neposredno prije izbora mogu zbuniti i birače i izborne dužnosnike te se mogu iskriviti ili pogrešno primjenjivati. To bi se moglo protumačiti i kao sredstvo kojem je namjera utjecati na rezultate u korist vladajućih. U skladu sa smjernicom II.2.b Kodeksa dobre prakse u izbornim pitanjima (6), koji je donijela Komisija Vijeća Europe za demokraciju putem prava („Venecijanska komisija”), temeljne elemente nacionalnog izbornog zakonodavstva ne bi trebalo mijenjati u razdoblju manjem od godine dana prije izbora. Takvi temeljni elementi ponajprije uključuju propise povezane s pretvaranjem glasova u mandate, članstvom u izbornim povjerenstvima ili drugim tijelima koja organiziraju glasanje te iscrtavanjem granica izbornih jedinica i raspodjelom mandata među izbornim jedinicama. Iako se na načelo stabilnosti izbornog zakonodavstva ne bi trebalo pozivati za održavanje situacije koja je suprotna međunarodnim izbornim standardima, ništa u ovoj Preporuci ne smije se shvatiti kao poticanje država članica na poduzimanje mjera koje su suprotne smjernici II.2.b Kodeksa dobre prakse u izbornim pitanjima.

(11)

Kako bi se podržao širok odaziv birača i sudjelovanje velikog broja građana u demokratskom procesu, države članice trebale bi kandidatima i biračima ponuditi pristupačne alate za upis u registar birača prilagođene korisnicima, uzimajući u obzir potrebe različitih skupina, uključujući građane koji borave u inozemstvu. Trebalo bi pružiti veću fleksibilnost rokova za upis birača na izborima ili bolje mogućnosti za elektronički upis birača i kandidata, među ostalim kako bi im se omogućio pristup posebnim aranžmanima za glasanje, uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Države članice istodobno bi trebale obratiti pozornost na činjenicu da različite skupine, uključujući starije osobe, nailaze na prepreke u pristupu internetu i digitalnim tehnologijama ili im nedostaju vještine za učinkovito korištenje tehnologija.

(12)

Kako bi se izborna prava učinkovito ostvarivala, države članice trebale bi građanima Unije pružiti informacije o osnovnim pravilima i praktičnim aranžmanima povezanima s ostvarivanjem njihovih izbornih prava u njihovoj zemlji. Te bi informacije trebalo pružati proaktivno i na sveobuhvatan, jasan i jednostavan način. Trebalo bi upotrebljavati više informacijskih kanala i uključiti lokalnu razinu. Države članice mogle bi se osloniti na moderne komunikacijske alate, u različitim formatima i na više jezika, kao što su kratki videozapisi s objašnjenjima koji jasno i jednostavno pružaju praktične informacije. U tom bi kontekstu države članice mogle iskoristiti i zahtjeve za pristupačnost utvrđene u Prilogu I. Direktivi (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(13)

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da su države članice zainteresirane za uvođenje dodatnih načina glasanja kako bi se potaknuo odaziv birača, kao što su glasanje unaprijed, glasanje putem mobilnog tima, glasanje poštom i elektroničko glasanje („e-glasanje”). Međutim, da bi se omogućili takvi dodatni načini glasanja, potrebne su zaštitne mjere kako bi se osigurali slobodni, pošteni i otporni izbori uz potpuno poštovanje demokratskih standarda i temeljnih prava. Države članice trebale bi se pobrinuti da i tradicionalni načini glasanja budu dostupni. Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuje se kad takvi načini glasanja podrazumijevaju obradu osobnih podataka (9). U priručniku o e-glasanju i drugim praksama u području IKT-a (10), koji je Komisija objavila u okviru paketa mjera za građanstvo za 2023., navedene su važne informacije o primjenjivim pravnim okvirima, softverskim sustavima i tehnologijama, načinima testiranja, funkcionalnim i operativnim tokovima, značajkama pristupačnosti, prijetnjama i ranjivostima te mjerama ublažavanja.

(14)

Kako bi poduprle poštovanje izbornih prava građana, države članice trebale bi, kad provode dodatne načine glasanja, osigurati da su građani propisno informirani i da im se pruži potrebna pomoć kako bi ih iskoristili. Također je važno da izborni dužnosnici imaju odgovarajuće osposobljavanje.

(15)

Komisija je 2018. izdala smjernice o primjeni prava Unije o zaštiti podataka u kontekstu izbora, u kojima se naglašavaju obveze zaštite podataka raznih dionika izbornog postupka, kao što su nacionalna izborna tijela, političke stranke, posrednici za podatke i analitičari podataka, platforme društvenih mreža i internetske oglašivačke mreže. Europski odbor za zaštitu podataka, Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna tijela za zaštitu podataka također su se bavili pitanjima zaštite podataka u kontekstu izbora (11). Svi dionici trebali bi uzeti u obzir takve smjernice kao relevantne uoči izbora za Europski parlament 2024. i nakon tih izbora.

(16)

Alati za nadzor i špijunski softver ne bi se smjeli upotrebljavati za ometanje demokratske rasprave, posebno ako su im mete politički dionici i novinari. Upotreba špijunskog softvera pod određenim uvjetima može predstavljati pitanje nacionalne sigurnosti, ali njegova upotreba radi ostvarivanja političke prednosti nikad se ne može opravdati kao pitanje nacionalne sigurnosti. Nacionalna sigurnost treba se tumačiti u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije kako bi se očuvala učinkovita primjena prava Unije.

(17)

Potrebno je podupirati sudjelovanje svih skupina građana na izborima, kako u svojstvu birača tako i u svojstvu kandidata, uzimajući u obzir njihove posebne potrebe i probleme s kojima se suočavaju. U izvješću Komisije o izborima za Europski parlament 2019. (12) naglašeno je, među ostalim, da još ima prostora za daljnji napredak kad je riječ o uključivosti i demokratskom sudjelovanju mladih, žena, mobilnih građana EU-a i osoba s invaliditetom na izborima. Istaknuto je i da su za izbore za Europski parlament 2019. određene skupine, kao što su osobe s invaliditetom, i dalje bile nedovoljno zastupljene među izabranim zastupnicima u Europskom parlamentu iako čine znatan dio biračkog tijela.

(18)

Države članice i političke stranke mogu poduprijeti uključivost izbora i sudjelovanje svih skupina posebnim politikama i mjerama kojima se u obzir uzimaju njihove potrebe i problemi. U tom kontekstu mogu razmotriti demografski kontekst i zemljopisni položaj. Prikupljanjem podataka o sudjelovanju određenih skupina, uz potpuno poštovanje temeljnih prava i zahtjeva u pogledu zaštite podataka, moglo bi se poduprijeti utvrđivanje problema i oblikovanje politika za njihovo rješavanje. Primjerice, države članice mogle bi pokrenuti ciljane informativne kampanje kojima se u obzir uzimaju potrebe određenih skupina. Države članice također bi trebale podupirati, u skladu sa svojim izbornim pravilima, sudjelovanje građana Unije koji borave u trećim zemljama na izborima.

(19)

Mlade građane trebalo bi podupirati u ostvarivanju njihovih izbornih prava, kako u svojstvu birača tako i u svojstvu kandidata. Nekoliko država članica već je snizilo svoju minimalnu dob za glasanje na 16 ili 17 godina, dok druge to razmatraju. Podupiranje sudjelovanja mladih građana, među ostalim osoba koje prvi put glasaju, uključuje mjere kao što su građanski odgoj, simulacije izbora u školama, testovi znanja ili umjetnički natječaji na temu izbora, komunikacijske kampanje prilagođene mladima, vodiči o izborima kako bi se djeca i tinejdžeri upoznali s postupkom upisa u registar i glasanja, poticanje učenika da postanu promatrači izbora i ravnopravni programi u kojima mladi birači mogu međusobno razmjenjivati svoja iskustva. Trebalo bi pružiti potporu mladim građanima koji ostvaruju svoja izborna prava, među ostalim podržavanjem njihovih vještina i podupiranjem okruženja koje im omogućuje da slobodno i pošteno glasaju. Države članice trebale bi promicati „Vodič za građanstvo u EU-u” kako bi se mladi građani upoznali s poviješću, vrijednostima i pravima na kojima se temelji njihov status građana Unije, kao i s prednostima građanstva u Uniji i mogućnostima koje nudi za demokratski angažman. Trebalo bi podržati širenje dobrih praksi.

(20)

Kao što se naglašava u Strateškom okviru EU-a za Rome (13), treba poticati sudjelovanje Roma u političkom životu na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a. To se posebno odnosi na države članice s velikim brojem romskog stanovništva. Komisija je u Akcijskom planu EU-a za antirasizam (14) izrazila i svoju namjeru da zajedno s europskim političkim strankama, europskom mrežom za suradnju u području izbora i civilnim društvom poveća sudjelovanje skupina koje se suočavaju s marginalizacijom, kao što su osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla.

(21)

U članku 8. UFEU-a navodi se da Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena. Komisija se u svojoj Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. (15) obvezala primijeniti načelo jednakih mogućnosti za žene i postići rodnu ravnotežu u donošenju odluka i politici. Komisija je u svojem Izvješću o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2023. (16) podsjetila na potrebu za ravnopravnim sudjelovanjem žena i muškaraca na položajima na kojima se donose političke odluke radi boljeg odražavanja strukture društva i jačanja demokracije u Uniji. Države članice također bi trebale poticati rodnu ravnotežu u upravljačkim tijelima izbornih tijela te pratiti, podupirati i redovito ocjenjivati napredak u području rodne ravnopravnosti u ostvarivanju izbornih prava. Države članice trebale bi promicati mjere za rodnu ravnopravnost koje se odnose na pristup izborima i sudjelovanje na njima. Pri osmišljavanju takvih mjera mogu se osloniti na stručno znanje i podatke o rodnoj ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova. Mjere bi mogle uključivati izmjenjivanje žena i muškaraca na kandidacijskim listama, primjenu drugih vrsta rodnih kvota ili povezivanje dodjele javnih sredstava za političke stranke s promicanjem političkog sudjelovanja žena. Kako bi se pridonijelo rodnoj ravnopravnosti, političke bi stranke trebale uspostaviti unutarnje politike o rodnoj ravnoteži, ciljanom osposobljavanju i informiranju. Također bi trebale poticati rodnu ravnotežu u izbornim listama i vlastitim upravljačkim tijelima. Države članice i političke stranke trebale bi poduzeti mjere za učinkovito sprečavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog govora mržnje protiv politički aktivnih žena čiji je cilj diskreditirati ih ili ih odvratiti od političkog sudjelovanja.

(22)

Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), čija je EU stranka u okviru svojih nadležnosti, zajedno sa svim državama članicama, od stranaka se zahtijeva da osobama s invaliditetom jamče politička prava i priliku da ta prava uživaju na ravnopravnoj osnovi. Kako bi se poduprlo uključivo sudjelovanje, države članice trebale bi, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama, uključujući UNCRPD, podupirati ostvarivanje izbornih prava osoba s invaliditetom, bilo u svojstvu birača ili kandidata, te spriječiti i ukloniti prepreke na koje nailaze kad sudjeluju na izborima, u skladu sa Strategijom Komisije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. (17) Države članice trebale bi, u skladu s relevantnim pravom Unije i međunarodnim standardima, preispitati mogućnost općeg ukidanja izbornih prava osobama s intelektualnim i psihosocijalnim poteškoćama bez pojedinačne procjene i mogućnosti sudskog preispitivanja. Države članice trebale bi na najbolji način iskoristiti vodič o dobroj izbornoj praksi u državama članicama koji se odnosi na sudjelovanje građana s invaliditetom u izbornom postupku (18) najavljen u Strategiji Komisije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. te nastaviti surađivati s Komisijom, u okviru europske mreže za suradnju u području izbora, kako bi se pružila potpora učinkovitom daljnjem postupanju, uzimajući u obzir stajališta subjekata koji zastupaju interese osoba s invaliditetom. Države članice trebale bi razmotriti provedbu praktičnih mjera kako bi se osigurala pristupačnost birališta, među ostalim upotrebom pomagala kao što su QR kodovi, Brailleovo pismo, veliki ispisi, zvučni i lako čitljivi vodiči, taktilne matrice, povećala, dodatna rasvjeta, pečati i pristupačni pribor za pisanje. Političke stranke trebale bi se pobrinuti za potrebe osoba s invaliditetom u svojim kampanjama, primjerice organiziranjem događanja na pristupačnim lokacijama i upotrebom sredstava, načina i oblika komunikacije u skladu sa zakonodavstvom o pristupačnosti u Uniji i državama članicama. Države članice i političke stranke također bi trebale razmotriti pružanje drugih oblika potpore, kao što su telefonska pomoć, tumačenje znakovnog jezika, pristupačan prijevoz i pristupačni postupci za traženje smještaja.

(23)

Budući da su na prvim linijama obrane integriteta izbora i da su u dobrom položaju da podupru istinsko političko sudjelovanje, političke stranke i organizacije koje sudjeluju u kampanjama trebale bi promicati integritet izbora i pošteno vođenje kampanje, među ostalim izradom i poštovanjem kodeksa ponašanja ili obvezama u okviru kampanje kojima se podupiru slobodni, pošteni i otporni izbori. Takvim bi se kodeksima ponašanja ili obvezama trebali promicati visoki demokratski standardi. Mogli bi uključivati obveze kao što su neprihvaćanje financijskih doprinosa u zamjenu za prednost ili suzdržavanje od promicanja stereotipa, diskriminirajućih izjava i predrasuda prema određenim skupinama, posebno na temelju njihova spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

(24)

Takvi kodeksi ili obveze trebali bi biti dostupni široj javnosti dovoljno prije izbora i trebali bi biti popraćeni odgovarajućim aktivnostima informiranja dotičnih subjekata.

(25)

Europske i nacionalne političke stranke trebale bi javno objaviti informacije o organizacijama, zakladama i ostalim pravnim subjektima koji su povezani s europskim i nacionalnim političkim strankama ili vode njihove kampanje kako bi građani mogli razumjeti međuovisnost različitih političkih dionika koji promiču iste političke ciljeve i djelovanje, među ostalim u kontekstu političkog oglašavanja. Takve bi informacije nadzornim tijelima pružile pregled financijskih i strukturnih veza među različitim subjektima koji su povezani s političkim strankama.

(26)

Europske i nacionalne političke stranke dodatno bi trebale omogućiti građanima, tijelima i zainteresiranim subjektima da ispune svoju ulogu u demokratskom procesu, među ostalim utvrđivanjem mogućeg upletanja u izborne postupke ili manipulacije njima, objavljivanjem relevantnih informacija na svojim internetskim stranicama o upotrebi političkog oglašavanja, uključujući informacije o iznosima potrošenima na oglašavanje i izvorima njihova financiranja. Kako bi se osigurala visoka razina transparentnosti u političkim kampanjama i podržala odgovornost pri upotrebi političkog oglašavanja, europske i nacionalne političke stranke u svojim bi obvezama i kodeksima ponašanja dobrovoljno trebale osigurati i prikazati da se političko oglašavanje koje upotrebljavaju može jasno utvrditi kao takvo i razlikovati od drugog oglašavanja i, prema potrebi, od drugih materijala kao što je urednički sadržaj. Trebale bi razmisliti o tome da svoje političko oglašavanje stave na raspolaganje s informacijama o identitetu političke stranke koja ga sponzorira i, prema potrebi, smislenim informacijama o ciljanju u oglašavanju i sustavima umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju.

(27)

Promatranje izbora učinkovit je način da se građane uključi u izborni postupak i poveća povjerenje javnosti u izbore kako bi se povećala transparentnost izbornih postupaka, poduprli angažman i sudjelovanje te promicali slobodni, pošteni i otporni izborni postupci. Države članice trebale bi poticati i olakšavati nepristrano i neovisno promatranje izbora, uključujući ono koje obavljaju građani i međunarodne organizacije, u svim fazama izbornog postupka, uzimajući u obzir svoje pravne okvire i međunarodne obveze. To bi ponajprije trebalo uključivati promatranje upisa u registar birača, prebrojavanje glasačkih listića, sudjelovanje određenih skupina, praćenje političkog oglašavanja i financiranja te primjenu izbornih pravila na internetu.

(28)

Države članice trebale bi podupirati razvoj kapaciteta i stručnog znanja u promatranju izbora, među ostalim zalaganjem za osposobljavanje izbornih promatrača, oslanjanjem na znanje koje se razmjenjuje unutar europske mreže za suradnju u području izbora te međunarodne standarde i najbolje prakse, kao što su Deklaracija o načelima međunarodnog promatranja izbora koju su 2005. donijeli Ujedinjeni narodi (19) te standardi Venecijanske komisije i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. I mlađi promatrači izbora mogu dobiti posebno osposobljavanje.

(29)

Posebne mjere za podršku promatranju izbora mogle bi uključivati organizaciju posebnih sastanaka i savjetovanja nacionalnih izbornih mreža i skupina promatrača, zajedničke seminare o ocjenjivanju izbora i zajedničke inicijative za informiranje javnosti i razvoj politika za promatranje izbora kako bi se podržao integritet, otpornost i demokratska priroda izbora. Razmjene najboljih praksi u pogledu promatranja izbora među državama članicama u okviru europske mreže za suradnju u području izbora trebale bi uključivati potporu izbornim promatračima i posebne aktivnosti za informiranje građana.

(30)

Političke stranke i organizacije za vođenje kampanja trebale bi i olakšati rad izbornih promatrača koji s njima surađuju, među ostalim pružajući im potreban pristup informacijama o svojim aktivnostima u kontekstu izbora.

(31)

Stabilni izborni sustavi i postupci uz minimalne smetnje osnovni su preduvjet demokracije. Ljudske pogreške, nepredviđene katastrofe i razne nezgode mogli bi ugroziti izborne postupke. Države članice trebale bi osigurati otpornost izbornih postupaka, među ostalim posebnom zaštitom izborne infrastrukture i poduzimanjem potrebnih mjera u pogledu objekata, opreme, mreža, sustava i infrastrukture iz drugih sektora koji se upotrebljavaju za izbore.

(32)

Kao što je naglašeno u akcijskom planu za europsku demokraciju, suzbijanje određenih prijetnji moglo bi biti djelotvornije ako se izborni postupci ili aspekti upravljanja njima označe kao kritična infrastruktura. To bi podrazumijevalo rješavanje problema povezanih s izbornim razdobljima, promatranjem izbora, neovisnim izbornim nadzorom i djelotvornim pravnim lijekom te bi obuhvatilo i praćenje, među ostalim na internetu, utvrđivanje prijetnji, izgradnju kapaciteta, rad nacionalnih izbornih mreža i suradnju s privatnim sektorom. Kad je riječ o upraviteljima infrastrukture koja može podupirati izbore, trebalo bi, ako je primjenjivo, uzeti u obzir zahtjeve utvrđene u direktivama (EU) 2022/2555 (20) i (EU) 2022/2557 (21) Europskog parlamenta i Vijeća.

(33)

Uz obveze iz direktiva (EU) 2022/2555 i (EU) 2022/2557, ako je primjenjivo, države članice trebale bi nastojati osigurati sličnu razinu otpornosti subjekata koji upravljaju izbornom infrastrukturom provođenjem i ažuriranjem procjena rizika, provođenjem testiranja i jačanjem podrške i za subjekte koji imaju važnu ulogu u provođenju izbora i njihove otpornosti. Države članice također bi se trebale pobrinuti da svi relevantni subjekti poduzmu prikladne i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje rizicima koji su povezani s incidentima uzrokovanima prirodnim ili ljudskim djelovanjem ili kibernetičkim incidentima. Trebale bi uspostaviti metodologije i planove za upravljanje krizama i brz oporavak nakon takvih incidenata te razmjenjivati iskustva i najbolje prakse.

(34)

Trebale bi se poduzeti posebne mjere za daljnje poboljšanje kibernetičke sigurnosti baza podataka o upisu u registar birača, sustava za elektroničko glasanje i drugih informacijskih sustava za upravljanje izbornim radnjama, kao što su prebrojavanje, revizija i prikazivanje izbornih rezultata te izvješćivanje nakon izbora radi provjere i potvrđivanja rezultata. Druge mjere mogle bi obuhvaćati fizičku sigurnost biračkih mjesta i mjesta za prebrojavanje te objekte, imovinu i sustave za ispis, prijevoz i pohranu glasačkih listića i drugih relevantnih izbornih materijala, kao što su posebno zaštićene glasačke kutije ili pečati.

(35)

Komisija je u rujnu 2022. donijela prijedlog Akta o kiberotpornosti (22), čiji je cilj utvrditi zajedničke obvezne kibernetičkosigurnosne zahtjeve za proizvode s digitalnim elementima, hardverom i softverom. Kako bi se povećala kibernetička otpornost izbora, države članice trebale bi se pobrinuti da se za izbore upotrebljavaju sigurniji hardverski i softverski proizvodi, među ostalim uzimajući u obzir ovaj prijedlog. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde, kao što su Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe (2017.) o standardima za e-glasanje (23) i Smjernice Vijeća Europe (2022.) o upotrebi informacijske i komunikacijske tehnologije u izbornim postupcima (24). Također bi trebali koristiti priručnik o e-glasanju i praksama IKT-a.

(36)

Kako bi se infrastrukturu povezanu s izborima zaštitilo od kibernetičkih napada, države članice bi uz potporu Komisije trebale poduzeti i posebne mjere, među ostalim putem zajedničkog mehanizma za otpornost izbora, kako je navedeno u akcijskom planu za europsku demokraciju. Države članice trebale bi i sudjelovati u praktičnim vježbama radi procjene rizika i spremnosti, oslanjajući se na zajednički rad koji podržava Komisija u okviru europske mreže za suradnju u području izbora i skupine za suradnju u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. Države članice trebale bi na najbolji način iskoristiti i iskustva stečena u simulacijskoj vježbi organiziranoj 21. studenog 2023. u okviru zajedničkog mehanizma za otpornost izbora. To bi se trebalo uzeti u obzir pri ažuriranju priručnika o kibernetičkoj sigurnosti izborne tehnologije koji je pripremila skupina za suradnju u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. Izborna tijela i tijela za kibernetičku sigurnost država članica trebala bi i dalje razmjenjivati relevantne informacije, posebno putem zajedničkih razmjena između europske mreže za suradnju u području izbora i skupine za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava, naročito prije izbora za Europski parlament. Na temelju toga države članice trebale bi provoditi aktivnosti informiranja o mjerama koje političke stranke, organizacije za vođenje kampanja, kandidati, izborni dužnosnici i ostali subjekti uključeni u provođenje izbora mogu poduzeti kako bi poboljšali svoju sigurnost na internetu i smanjili mogućnost kibernetičkih napada.

(37)

Neprekidno upravljanje rizicima koje se temelji na unaprijed definiranim kriterijima za prihvaćanje rizika i unaprijed definiranoj metodologiji ključno je za zaštitu izborne infrastrukture. Podaci koji se prikupe za vrijeme procjena rizika i testiranja otpornosti na stres imaju u tom smislu iznimno važnu ulogu. Države članice trebale bi uz potporu Komisije u okviru europske mreže za suradnju u području izbora, koja blisko surađuje sa skupinom za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava, razmjenjivati informacije o relevantnim primjerima iz prakse procjene rizika i mjerama za ublažavanje rizika kako bi se iskustvo i stručna znanja, među ostalim o uspješnim inovacijama, brzo širili. Razmjene informacija trebale bi obuhvaćati razvoj zajedničkih metodologija i planova za upravljanje krizama i brz oporavak nakon incidenata uzrokovanih prirodnim ili ljudskim djelovanjem, uključujući kibernetičke incidente.

(38)

Kako bi bile primjereno zaštićene od takvih prijetnji, političke stranke, političke zaklade i organizacije koje sudjeluju u kampanjama trebale bi poduzeti mjere za rješavanje kibernetičkosigurnosnih rizika u svojim unutarnjim aktivnostima i kampanjama. Aktivnosti informiranja i mjere za otpornost mogle bi uključivati distribuiranje informacija članovima stranaka i kandidatima o kibernetičkosigurnosnim rizicima povezanima s njihovim aktivnostima i aktivnostima drugih subjekata koji su im bliski, sudjelovanje u osposobljavanju o kibernetičkoj sigurnosti te poboljšano praćenje sigurnosti digitalnih platformi i alata koji se upotrebljavaju u izbornim kampanjama.

(39)

Kako bi birači dobili pouzdane informacije, važno je zaštititi informacijsko okruženje oko izbora. Manipulacija informacijama, upletanje i širenje dezinformacija, među ostalim automatiziranim postupcima na društvenim mrežama, mogu imati negativne posljedice na kvalitetu demokratske rasprave, ostvarivanje biračkih prava, percepciju i stav birača, što dovodi do dugoročnih učinaka, među ostalim na sudjelovanje u budućim izborima. Umjetna inteligencija može se upotrebljavati za generiranje ili manipuliranje slikovnim, audio ili videosadržajem koji znatno nalikuje postojećim osobama, mjestima ili događajima i koji bi se nekoj osobi lažno učinio vjerodostojnim (tzv. deep fakes). Političko oglašavanje može biti vektor dezinformacija i vanjskog upletanja, posebno ako se u oglašavanju ne otkriva njegova politička priroda, identitet sponzora i subjekata koji ga financiraju te na što je ciljano i na koji način. Komisija je iznijela prijedlog o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, kojim će se uspostaviti obvezujući okvir utemeljen na zajedničkim standardima kako bi se građanima omogućilo da prepoznaju političke oglase i ostvaruju svoja demokratska prava na informiran način. Osim toga, ograničit će se i urediti upotreba osobnih podataka za ciljano političko oglašavanje. Poboljšanim Kodeksom dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022. (25) predviđaju se samoregulatorni standardi za suzbijanje dezinformacija i manipulacija informacijama. Komisija je iznijela prijedlog o umjetnoj inteligenciji (26) kojim će se osigurati označivanje sadržaja umjetne inteligencije i otkrivanje njezina podrijetla.

(40)

Kako bi se pružila potpora nadležnim tijelima i oblikovateljima politika, države članice mogu uzeti u obzir ispitivanja javnog mnijenja i ankete kao sredstva za praćenje prevalencije i sociodemografske distribucije ključnih dezinformacija povezanih s izborima. Informacije dobivene u kontekstu takvih ispitivanja mogu se staviti na raspolaganje istraživačima, novinarima, izbornim promatračima i civilnom društvu te drugim relevantnim dionicima.

(41)

Političke stranke imaju i određenu odgovornost zaštititi informacijsko okruženje oko izbora tako da vode računa o tome da birači pravodobno dobiju točne informacije na pristupačan i razumljiv način te da suzbijaju manipulaciju informacijama, upletanje i dezinformacije povezane s izborima u suradnji s drugim dionicima i uz potpuno poštovanje temeljnih prava i demokratskih vrijednosti.

(42)

Kako bi građani bili dobro informirani i upućeni u to kako zaštititi slobodno formiranje vlastitog mišljenja, trebalo bi promicati jačanje otpornosti, senzibiliziranje javnosti i osposobljavanje o upletanju oko izbora. Uloga civilnog društva, medijskih organizacija, istraživačkih institucija i akademske zajednice u boljem informiranju javnosti, vještinama medijske pismenosti i kritičkom razmišljanju ključna je kako bi građani razvijali vještine potrebne za prosuđivanje u složenim okolnostima koje utječu na demokratsku sferu. Takve su vještine posebno važne u kontekstu sve veće uloge umjetne inteligencije, među ostalim u izbornim kampanjama, na primjer kad građani upotrebljavaju sustave umjetne inteligencije za svoje izborne odluke. Države članice trebale bi na najbolji način iskoristiti financijska sredstva dostupna na razini Unije za aktivnosti suzbijanja manipulacija informacijama, upletanja i dezinformacija koji utječu na slobodne, poštene i otporne izbore, među ostalim promicanjem mogućnosti financiranja programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća (27), i programa Erasmus+, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća (28). Takve bi aktivnosti trebale podupirati poznavanje i razumijevanje učinkovitog i sigurnog pristupa medijima i njihove upotrebe kao i odgovornog stvaranja medijskog sadržaja. Države članice mogle bi poticati škole i visoka učilišta da u svoje kurikulume uključe medijsku pismenost, kritičko razmišljanje, politička prava i obveze građana, razumijevanje funkcioniranja demokratskih institucija i procesa u svojoj zemlji i na razini Unije te promicanje demokratskog sudjelovanja.

(43)

Prepoznavanje manipulacija informacijama, upletanja i dezinformacija povezanih s izborima oslanja se na preventivno objavljivanje pouzdanih informacija o izbornim postupcima. Razotkrivanje manipulacija informacijama i dezinformacija o izbornim postupcima ovisi o brzini i pouzdanosti odgovora. Osposobljavanje izbornih i drugih relevantnih tijela za učinkovito prepoznavanje i razotkrivanje manipulacija informacijama, upletanja i dezinformacija, na internetu i izvan njega, o izbornim postupcima izrazito je važno u ovom vrlo promjenjivom sigurnosnom okruženju. Države članice trebale bi provesti druge komplementarne mjere za suzbijanje dezinformacija i manipulacija informacijama koje remete izbore. U tom bi se kontekstu za potrebe razotkrivanja dezinformacija povezanih s izborima države članice mogle osloniti na Europski opservatorij za digitalne medije i njegove centre kao izvore informacija za subjekte uključene u izborne postupke, kao što su izborni promatrači, edukatori i drugi diseminatori informacija.

(44)

Preporukom Komisije (EU) 2018/234 (29) nadležna nacionalna tijela već su potaknuta da utvrde, prema iskustvu država članica, najbolje primjere iz prakse za identifikaciju, smanjenje i upravljanje rizicima koje dezinformacije predstavljaju za izborni postupak. Sigurnosno okruženje u međuvremenu se promijenilo u usporedbi s prošlim izborima i ti su rizici postali izraženiji. Stoga bi nacionalna nadležna tijela trebala dodatno razviti i ažurirati te primjere najbolje prakse, među ostalim upotrebom alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. Nacionalne izborne mreže trebale bi poboljšati svoju suradnju o tom pitanju, među ostalim razmjenjujući najbolje primjere iz prakse u okviru europske mreže za suradnju u području izbora i blisko surađujući sa sustavom brzog uzbunjivanja. To bi moglo uključivati razmjenu stručnog znanja među državama članicama koje se suočavaju sa sličnim izazovima zbog svojeg zemljopisnog položaja.

(45)

Jasni kanali za suradnju nacionalnih izbornih mreža, europske mreže za suradnju u području izbora te medijskih platformi i izdavača političkog oglašavanja mogli bi pomoći smanjiti rizik od manipulacije informacijama i dezinformacija za vrijeme izbora, posebno podupiranjem razvoja standardâ za poticanje širenja pouzdanih informacija. Države članice već surađuju na suzbijanju manipulacija informacijama, upletanja i dezinformacija u okviru europske mreže za suradnju u području izbora, Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (30), sustava brzog uzbunjivanja (31) i drugih okvira i tako oblikuju multidisciplinaran odgovor na takve prijetnje izbornim postupcima. Te bi mreže trebale nastaviti razvijati primjerene odgovore, među ostalim podupirući suradnju država članica. Trebalo bi pojačati suradnju između europske mreže za suradnju u području izbora i tih drugih europskih mreža čije su aktivnosti relevantne za izborne postupke, među ostalim kad je riječ o zajedničkom mehanizma za otpornost izbora. Trebalo bi podržavati primjere dobre prakse, uključujući zajedničke sastanke različitih mreža, kao što je bila zajednička sjednica europske mreže za suradnju u području izbora i sustava brzog uzbunjivanja od 6. prosinca 2023. Europska mreža za suradnju u području izbora trebala bi u okviru svojeg sveobuhvatnog rada na slobodi, poštenosti i otpornosti izbora u Europi nastaviti olakšavati suradnju s međunarodnim subjektima kao što su Vijeće Europe i Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

(46)

Donacije iz trećih zemalja nacionalnim političkim strankama, političkim zakladama, političkim kandidatima i organizacijama za vođenje kampanja, a posebno one neprovjerene, mogle bi neprimjereno utjecati na demokratske procese unutar EU-a i biti način na koji se treće zemlje u njih mogu upletati. Takve donacije mogle bi utjecati na poštenost ili integritet političkog natjecanja, narušiti izborne postupke i njihovu poštenost kršenjem pravila o gornjim granicama prihoda i rashoda, omogućiti korupciju ili ugroziti nacionalni javni poredak. Donacije iz trećih zemalja političkim strankama, političkim zakladama, kandidatima, organizacijama za vođenje kampanja i relevantnim političkim pokretima stoga bi trebalo ograničiti ili zabraniti, a u svakom bi se slučaju na njih trebali primjenjivati zahtjevi transparentnosti.

(47)

Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (32) uređeno je financiranje europskih političkih stranaka, uključujući financiranje iz trećih zemalja. U skladu s tom uredbom europske političke stranke i europske političke zaklade ne smiju primati anonimne donacije ili doprinose od bilo kojeg javnog tijela država članica ili trećih zemalja, kao ni od bilo kojeg poduzeća nad kojim takvo javno tijelo može izravno ili neizravno izvršavati prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva nad tim poduzećem, financijskog sudjelovanja u njemu ili pravila za upravljanje tim poduzećem. Ne smiju primati ni donacije od privatnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama ni od pojedinaca iz trećih zemalja koji nemaju pravo glasanja na izborima za Europski parlament.

(48)

U Preporuci Vijeća Europe o zajedničkim pravilima za suzbijanje korupcije u financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja (33) naglašava se da bi države trebale posebno ograničiti, zabraniti ili na drugi način regulirati donacije inozemnih donatora političkim strankama. U Smjernicama o financiranju političkih stranaka (34) Venecijanska komisija navodi da bi se primanje donacija stranih država ili inozemnih poduzeća trebalo zabraniti, ali se tom zabranom ne bi trebalo spriječiti primanje donacija građana EU-a koji žive u inozemstvu. Prema tim smjernicama mogu se osmisliti i druga ograničenja, posebno gornja granica za svaki doprinos, zabrana doprinosa poduzeća industrijske ili komercijalne prirode ili doprinosa vjerskih organizacija, ili prethodna kontrola doprinosa članova stranaka koji se žele kandidirati na izborima, a koju provode javna tijela stručna za izborna pitanja.

(49)

Kako bi se spriječilo inozemno upletanje, države članice trebale bi utvrditi i ukloniti eventualne pravne praznine u svojem zakonodavstvu i drugim regulatornim mjerama povezanima s donacijama koje političke stranke, političke zaklade, kandidati i organizacije za vođenje kampanja primaju iz trećih zemalja. Trebale bi učinkovito spriječiti zaobilaženje relevantnih pravila, među ostalim razmatranjem zabrane donacija u ime druge osobe. Kao donacije bi trebalo tumačiti svaki novčani iznos, svako davanje u naravi, isporuku bilo koje robe, pružanje bilo kojih usluga ili izvođenje bilo kojih radova ispod tržišne cijene i/ili svaku drugu transakciju koja predstavlja gospodarsku prednost za predmetni subjekt (uključujući zajmove), uz iznimku redovnih političkih aktivnosti koje dobrovoljno obavljaju pojedinci. U tom bi kontekstu države članice mogle primjenjivati smjernice OECD-ove Radne skupine viših dužnosnika za javni integritet (35) i Skupine država protiv korupcije (GRECO), koju je osnovalo Vijeće Europe (36).

(50)

Komisija sprečavanje korupcije povezane s financiranjem političkih stranaka u državama članicama prati u okviru izvješća o vladavini prava i od 2022. u vezi s time izdaje preporuke.

(51)

Kako bi se podržao integritet izbornog postupka i eliminirali postojeći ili predvidljivi negativni učinci na poštenost i slobodu izbora, političke stranke i s njima povezani subjekti trebali bi procijeniti rizike koji proizlaze iz donacija trećih zemalja i donacija potencijalno povezanih s korupcijom ili drugim kriminalnim aktivnostima. U toj procjeni rizika političke stranke i s njima povezani subjekti trebali bi razmotriti mjere za uklanjanje utvrđenih rizika, uključujući točnu identifikaciju donatora kako bi se izbjegli rizici od prikrivenog financiranja preko fiktivnih subjekata.

(52)

Države članice trebale bi pojačati suradnju u okviru europske mreže za suradnju u području izbora, među ostalim tako da utvrde zajedničke standarde i referentne vrijednosti za donacije i drugu potporu koju iz trećih zemalja primaju nacionalne političke stranke, političke zaklade i organizacije za vođenje kampanja.

(53)

Kako bi se potaknuo europski karakter i povećala učinkovitost provedbe izbora za Europski parlament, trebalo bi i dalje nastojati privući sve građane na izbore za Europski parlament i olakšati ostvarivanje izbornih prava.

(54)

Odaziv birača, uključujući one koji žive u udaljenim područjima ili imaju nestandardno radno vrijeme, mogao bi se povećati kad bi im se dovoljno rano pružile informacije o radnom vremenu biračkih mjesta i kad bi se na dan izbora, među ostalima i za Europski parlament, biračka mjesta otvarala ranije i zatvarala kasnije.

(55)

Kao što je navedeno u Izvješću o izborima za Europski parlament 2019., Izvješću o primjeni Direktive 94/80/EZ (37) za 2018. i Izvješću o građanstvu EU-a (38) za 2020., države članice trebaju više podupirati ostvarivanje izbornih prava građana Unije i bolje ih informirati o njihovim pravima i primjenjivim procedurama. Trebale bi i ukloniti eventualne prepreke sudjelovanju mobilnih građana Unije na izbore za Europski parlament, neovisno o tome sudjeluju li kao birači ili kandidati. Informiranje o povezanim pravima i postupcima bi se moglo olakšati upotrebom opće dostupnih digitalnih alata, uključujući jedinstveni digitalni pristupnik uspostavljen Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća (39), koji omogućuje pristup relevantnim internetskim stranicama Unije i država članica, među ostalim o izbornim pravima. Države članice potiču se da iskoriste službe za komunikaciju i rješavanje problema dostupne na razini Unije, kao što su kontaktni centar Europe Direct i mreža SOLVIT, koje im je Komisija stavila na raspolaganje kako bi se građanima Unije pružale točne i pravodobne informacije o pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a i izbornim postupcima.

(56)

Dodatnim komunikacijskim aktivnostima potaknuo bi se europski karakter izbora za Europski parlament. Nacionalne političke stranke trebale bi što prije započeti svoje kampanje za izbore za Europski parlament jer su upravo stranke među ključnim dionicima u informiranju građana Unije, uključujući mobilne građane, o izborima za Europski parlament. Kako je navedeno u Izvješću Komisije o izborima za Europski parlament 2019., zajednički rad različitih institucija EU-a, država članica i civilnog društva na informiranju građana i dalje su jedan od ključnih elemenata za poticanje europskog karaktera izbora za Europski parlament.

(57)

Kako bi se dodatno povećala transparentnost povezanosti nacionalnih političkih stranaka s europskim političkim strankama i klubovima zastupnika u Europskom parlamentu, nacionalne političke stranke trebale bi moći prije početka kampanje objaviti da su već povezane ili se tek povezuju s nekom europskom političkom strankom te ih se poziva da to i učine. Kako bi se ojačao europski karakter izbora, države članice trebale bi poticati i olakšavati pružanje takvih informacija javnosti. Države članice i političke stranke mogle bi podržavati i druge mjere za povećanje transparentnosti povezanosti europskih i nacionalnih političkih stranaka, na primjer tako da u suradnji s njima organiziraju zajednička događanja.

(58)

Kako bi u skladu s člankom 10. stavkom 4. UEU-a doprinosile stvaranju europske političke svijesti i izražavanju volje građana Unije, europske političke stranke trebale bi moći doprijeti do svojih članova i do izbornih jedinica širom Unije, među ostalim uz pomoć prekograničnih kampanja u Uniji. Države članice mogu doprinijeti europskom karakteru izbora za Europski parlament olakšavanjem provedbe prekograničnih kampanja europskih političkih stranaka i klubova zastupnika u Europskom parlamentu po cijeloj Uniji.

(59)

Kako bi se nastavio štititi integritet izbora za Europski parlament, države članice trebalo bi potaknuti da se još više posvete uklanjanju rizika od višestrukog glasanja i višestrukih kandidatura. U istu tu svrhu građani Unije trebali bi biti upoznati s pravilima i sankcijama povezanima s višestrukim glasanjem. Države članice trebale bi uz potporu Komisije pravodobno razmjenjivati točne podatke o mobilnim građanima Unije koji sudjeluju u izborima kao birači ili kandidati. U tom bi kontekstu države članice trebale nastaviti pripreme s kojima su započele u okviru stručne skupine za izborna pitanja (40) kako bi se zajamčila učinkovita kodirana razmjena podataka potrebnih za sprečavanje višestrukog glasanja preko namjenskog sigurnog alata koji Komisija stavi na raspolaganje. Mobilne građane Unije ne bi trebalo brisati s popisa birača ni za koju vrstu izbora u njihovoj zemlji podrijetla na temelju toga što su upisani u popis birača svoje države članice boravišta.

(60)

Kako bi se štitila sloboda, poštenost i otpornost izbornih postupaka, trebalo bi dodatno ojačati suradnju u okviru nacionalnih izbornih mreža, kako je navedeno u Preporuci (EU) C(2018) 5949. U svrhu sprečavanja incidenata koji mogu poremetiti izbore, zaštite od takvih incidenata, odgovora na njih i lakšeg oporavka od njihovih posljedica članovi nacionalnih izbornih mreža trebali bi brzo razmjenjivati informacije o pitanjima koja bi mogla utjecati na izbore za Europski parlament, pa tako i zajednički otkrivati prijetnje i nedostatke, razmjenjivati nalaze i stručno znanje te, prema potrebi, uspostaviti potrebne protokole i metode za suradnju i razmjenu informacija. Ako tijela za izvršavanje zakonodavstva nisu uključena u nacionalne izborne mreže, države članice mogle bi razmotriti uspostavljanje trajne veze između nacionalnih mreža za izbore i relevantnih nacionalnih tijela za izvršavanje zakonodavstva, vodeći računa o poštovanju demokratskih vrijednosti. Te bi nacionalne mreže mogle stupati u kontakt i s drugim dionicima kao što su istraživači, akademska zajednica, izborni promatrači i borci za ljudska prava. Mogle bi se povezati i s nacionalnim parlamentima i zajedno s njima podupirati stvaranje svijesti u javnosti o važnosti zaštite integriteta izbornih postupaka, među ostalim od upletanja. Kako bi nacionalne izborne mreže mogle primjereno obavljati svoju ulogu i aktivnosti, države članice trebale bi im osigurati potrebne okvire, resurse i sredstva.

(61)

Države članice trebale bi i za predstojeće izbore za Europski parlament i za budućnost ojačati suradnju među svojim nacionalnim izbornim mrežama, posebno u okviru europske mreže za suradnju u području izbora. Pritom bi se trebale oslanjati na mehanizme za brzu razmjenu informacija o pitanjima koja utječu na izbore,