|
Službeni list |
HR Serije L |
|
2023/2758 |
13.12.2023 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/2758
оd 12. prosinca 2023.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Islamske Republike Irana i Ruske Federacije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”)., a posebno njezin članak 11. stavak 2.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/477 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o mjerama koje Unija može poduzeti u vezi s kombiniranim učinkom antidampinških ili antisubvencijskih mjera sa zaštitnim mjerama (2), a posebno njezin članak 1.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Prethodni ispitni postupak
|
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) 2017/1795 (3) Europska komisija („Komisija”) uvela je antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Savezne Republike Brazila („Brazil”), Islamske Republike Irana („Iran”), Ruske Federacije („Rusija”) i Ukrajine („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu naziva „početni ispitni postupak”. |
|
(2) |
Nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („EUROFER” ili „podnositelj zahtjeva”) podnijela zahtjev, Komisija je 18. siječnja 2021. pokrenula djelomičnu privremenu reviziju ograničenu na ispitivanje dampinga jednog ruskog proizvođača, društva PAO Severstal. Međutim, EUROFER je 18. ožujka 2022. povukao svoj zahtjev, nakon čega je ispitni postupak revizije završen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2022/624 (4). |
1.2. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera
|
(3) |
Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (5) Komisija je primila zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka početnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. |
|
(4) |
EUROFER je 4. srpnja 2022. podnio zahtjev za reviziju u ime industrije Unije koja proizvodi određene toplovaljane plosnate proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do ponavljanja i nastavka dampinga te ponavljanja štete za industriju Unije. |
1.3. Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera
|
(5) |
Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 5. listopada 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
1.4. Završetak mjera protiv Ukrajine
|
(6) |
Podnositelj zahtjeva je 23. studenog 2022. povukao svoj zahtjev za ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka početnih mjera protiv Ukrajine. Stoga je Komisija 16. veljače 2023. odlučila prekinuti ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom iz Ukrajine u skladu s člankom 9. stavkom 1. osnovne uredbe i nastaviti ispitni postupak revizije u vezi s uvozom iz Brazila, Irana i Rusije (7). |
|
(7) |
S obzirom na to da je ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera protiv Ukrajine prekinut, početne mjere protiv uvoza određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Ukrajine automatski su istekle pet godina nakon što su uvedene. |
1.5. Mjere na snazi
|
(8) |
Prema tome antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi i koje su podložne ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera su mjere koje se primjenjuju na uvoz iz Brazila, Irana i Rusije („predmetne zemlje”). Mjere su uvedene u obliku fiksne pristojbe po toni, a stope pristojbe iznose od 54,50 do 63,00 EUR po toni za Brazil, 57,50 EUR po toni za Iran i od 17,60 do 96,50 EUR po toni za Rusiju. |
1.6. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje
|
(9) |
Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2022. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanje kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”). |
1.7. Zainteresirane strane
|
(10) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o predstojećem isteku mjera obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače i tijela iz predmetnih zemalja, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se revizija zbog predstojećeg isteka mjera odnosi na njih, te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(11) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
1.8. Primjedbe na pokretanje postupka
|
(12) |
Komisija je primila primjedbe o pokretanju postupka od Ministarstva gospodarskog razvoja Ruske Federacije te Ministarstva industrije i trgovine Ruske Federacije („GOR”), Vlade Savezne Republike Brazila („GBR”), koju zastupa Misija Brazila pri Europskoj uniji, kao i brazilskih proizvođača Usinas Siderúrgicas de Minas Gerais S.A („USIMINAS”) i Companhia Siderúrgica Nacional („CSN”). |
|
(13) |
GOR je podsjetio da su sankcije Unije zbog ničim izazvane ruske vojne agresije na Ukrajinu utjecale na uvoz predmetnog proizvoda. Dodao je da je Unija 26. ožujka 2022. uvela zabranu uvoza ruskih proizvoda od željeza i čelika te je tvrdio da je uvoz gotovo svih vrsta toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Rusije prestao od drugog tromjesečja 2022. Prema tvrdnjama GOR-a te su sankcije dugotrajne i u vrijeme ispitnog postupka nije bilo naznaka da će se ublažiti. Stoga je GOR tvrdio da bi Komisija trebala smatrati da sankcije utječu na procjenu vjerojatnosti nastavka dampinga, posebice na procjenu privlačnosti tržišta Unije i tvrdnju podnositelja zahtjeva da tržišta trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati ruski kapacitet za proizvodnju čelika (8). GOR je u vezi s privlačnosti tržišta Unije tvrdio da je poremećaj u trgovinskim tokovima i lancima opskrbe uzrokovan sankcijama doveo do smanjenja privlačnosti tržišta Unije za ruske dobavljače zbog percipiranog rizika od trgovinskih ograničenja. Osim toga, prema tvrdnjama GOR-a, za obnovu trgovinskih veza između Unije i Rusije bit će potrebno mnogo vremena i truda. Naposljetku, GOR je tvrdio i da nije moguće utvrditi vjerojatnost ponavljanja štete zbog toga što je Unija uvela sankcije. |
|
(14) |
Prvo, kad je riječ o tvrdnji GOR-a da je uvoz gotovo svih vrsta toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Rusije prestao od drugog tromjesečja 2022., Komisija je napomenula da je četvrtim paketom sankcija, na koji je GOR upućivao, uvedena zabrana uvoza za samo 21 od 24 oznake KN iz uvodne izjave 42. (9) Međutim, u skladu s člankom 3.g stavkom 2. Uredbe (EU) br. 833/2014 kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) 2022/428, ta zabrana uvoza nije se do 17. lipnja 2022. primjenjivala na izvršenje ugovora sklopljenih prije 16. ožujka 2022. ili popratnih ugovora potrebnih za izvršenje takvih ugovora. Stoga, osim posljednjih 13 dana razdoblja ispitnog postupka revizije, sankcije nisu utjecale na uvoz predmetnih proizvoda iz Rusije. Nadalje, zabrana uvoza za preostale tri oznake KN uvedena je tek nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, u sklopu osmog paketa sankcija (10). Ta druga zabrana uvoza nije se primjenjivala do 8. siječnja 2023. na izvršenje ugovora sklopljenih prije 7. listopada 2022. Prema tome uvoz predmetnih proizvoda iz Rusije mogao se nastaviti i u drugom tromjesečju 2022. Drugo, kad je riječ o mogućem utjecaju sankcija na predmetni proizvod iz Rusije, Komisija je podsjetila da su te sankcije povezane s ničim izazvanom ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu i aktualnom geopolitičkom situacijom. Stoga su njihovo područje primjene, oštrina i/ili trajanje nepredvidivi. Nadalje, antidampinške mjere uvode se na razdoblje od pet godina. S obzirom na tu neizvjesnost i činjenicu da Vijeće u svakom trenutku može dodatno izmijeniti konkretno područje primjene i trajanje sankcija, Komisija je smatrala da one ne onemogućuju pokretanje ispitnog postupka revizije i da ne mogu utjecati na zaključke u okviru tog postupka o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, u smislu privlačnosti tržišta Unije te u smislu preusmjeravanja izvoznih tokova u Uniju zbog situacije na tržištima trećih zemalja, ni na vjerojatnost ponavljanja štete. GOR posebice nije iznio dokaze u prilog tvrdnji da će za ponovni dampinški uvoz predmetnog proizvoda iz Rusije biti potrebno mnogo vremena i truda. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(15) |
GOR je nadalje tvrdio da informacije o planiranom proširenju kapaciteta na koje se upućuje u zahtjevu i koje se temelje na izvješću OECD-a Latest Developments in Steelmaking Capacity za 2021. (11) nisu točne. Konkretno, GOR je tvrdio da projekti za proizvodnju čelika u Rusiji koji su navedeni u zahtjevu nisu provedeni i da društvo Don-Metal ne proizvodi metalne ostatke nego njima trguje. Osim toga, prema tvrdnjama GOR-a, društvo Novolipetsk Steel („NLMK”) nije proširilo svoje kapacitete, kako je navedeno u zahtjevu na temelju izvješća za medije društva Steel Business Briefing („SBB”), nego je provodilo ekološku modernizaciju postojeće proizvodnje čelika. |
|
(16) |
Komisija je napomenula da čak i ako se zanemare dokazi koje GOR osporava, dokaz o prekomjernom kapacitetu koji je EUROFER (12) dostavio u zahtjevu nije sporan. Iako je revizija zbog predstojećeg isteka mjera usmjerena na budućnost, a planirano proširenje kapaciteta može utjecati na procjenu toga je li vjerojatno da će se damping nastaviti ili ponoviti, postojeći prekomjerni kapacitet, za razliku od budućeg prekomjernog kapaciteta, mnogo je značajniji pokazatelj vjerojatnosti. Zahtjev je stoga uključivao dostatne dokaze koji opravdavaju pokretanja revizije zbog predstojećeg isteka mjera i ta je tvrdnja odbačena. |
|
(17) |
Nadalje, GOR je tvrdio da Prilog 5. verziji zahtjeva koja nije povjerljiva nije uključivao izračun dampinga za Rusiju i da skup priloga označen kao HRFS_ER_Annexes_Part1 nije uključivao podatke o izvoznoj cijeni. |
|
(18) |
Komisija je napomenula da iako je dokumentacija iz Priloga 5. označena kao Dumping margin calculation 4 countries slučajno uključivala samo prvu stranicu dokumenta, u zahtjevu za reviziju dostavljeni su svi potrebni elementi za izračun dampinga (13) i navedena je prosječna dampinška marža koja iz njih proizlazi za predmetne zemlje (14). Naime, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., GOR je izračunao damping za Rusiju na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju i dostavio primjedbe na nju. Konkretno, kad je riječ o podacima o izvoznoj cijeni, kako je jasno navedeno u zahtjevu za reviziju (15), EUROFER je temeljio izvozne cijene za svoj izračun na cijenama CIF iz podataka Eurostata, koji su javno dostupni, i alternativno na cijenama FOB iz podataka društva Trade Data Monitor („TDM”) o izvozu, pri čemu su obje cijene sukladno prilagođene za cijene EXW. Kako je obrazloženo u zahtjevu za reviziju (16), podaci TDM-a o izvozu dostavljeni su u Prilogu 6. Prilog 6., kao i Prilog 5., bili su dio skupa priloga na koje je GOR upućivao. Stoga je ta tvrdnja odbačena. U svakom slučaju EUROFER je 18. studenog 2022. dostavio potpuni Prilog 5. kako bi sve zainteresirane strane mogle pravodobno dostaviti primjedbe. |
|
(19) |
Naposljetku, GOR je tvrdio da je jedina izvozna cijena koju je mogao pronaći u zahtjevu za reviziju bila cijena izvoza iz Rusije u Uniju prema podacima Eurostata, koja je u razdoblju utvrđenom u zahtjevu iznosila 823 EUR po toni (17). U odnosu na uobičajenu vrijednost u istom razdoblju, koja je prilagođena prema procijenjenoj unutarnjoj vozarini te je iznosila od 650 do 750 EUR po toni, GOR je tvrdio da nije bilo dampinškog uvoza iz Rusije na tržište Unije. |
|
(20) |
Komisija je navela da je EUROFER u zahtjevu za reviziju dostavio dva skupa ruskih domaćih cijena u sklopu Priloga 5.: cijene EXW iz publikacije Developing Markets Steel Review društva MEPS International Ltd. („MEPS”) i cijene CPT SBB-a (18). Kako je vidljivo iz Priloga 5., EUROFER je u zahtjevu izračunao dampinšku maržu na temelju domaćih podataka MEPS-a. Naime, podaci MEPS-a dostavljeni su za Brazil i Ukrajinu (za razliku od podataka SBB-a, koji su bili dostupni samo za Rusiju) te je EUROFER dosljedno izračunao dampinšku maržu za tri predmetne zemlje na temelju podataka iz istog izvora. EUROFER je zatim usporedno izračunao damping na dva načina, pri čemu je usporedio domaće cijene MEPS-a s izvoznim cijenama Eurostata i TDM-a na razini EXW. EUROFER je u oba slučaja utvrdio damping. Za razliku od toga, GOR je proizvoljno odlučio upotrijebiti samo domaće cijene CPT SBB-a. Zatim je prilagodio domaće cijene CPT SBB-a za procijenjenu unutarnju vozarinu kako bi dobio razinu EXW. Međutim, nije prilagodio izvoznu cijenu CIF Eurostata. To znači da je pogrešno usporedio domaće cijene EXW s izvoznim cijenama CIF. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(21) |
USIMINAS je naveo da metodologija koju je EUROFER upotrijebio kako bi dokazao prima facie postojanje ponavljanja dampinškog uvoza iz Brazila, a posebice za utvrđivanje brazilskog izvoza na temelju podataka iz Turske, Čilea i Portugala ne može koristiti u tom slučaju te da je pogrešno primijenjena. Prema tvrdnjama USIMINAS-a, u skladu s člankom 2. stavcima 8. i 9. osnovne uredbe, izvozna cijena može se približno izračunati samo ako ne postoji izvoz u Uniju. S obzirom na to da je u ovom slučaju postojao izvoz iz Brazila u Uniju tijekom izvještajnog razdoblja, USIMINAS je tvrdio da su se u zahtjevu za reviziju trebale upotrijebiti stvarne cijene izvoza iz Brazila u Uniju i da stoga Komisija nije trebala prihvatiti informacije dostavljene u zahtjevu za reviziju. |
|
(22) |
Komisija je podsjetila da se u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe revizija zbog predstojećeg isteka mjera pokreće ako zahtjev sadržava dostatne dokaze prema kojima bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete. Podnositelj zahtjeva tvrdio je u zahtjevu da bi istekom mjera došlo do ponavljanja dampinga iz Brazila i da bi uvoz po dampinškim cijenama ponovno preplavio tržište Unije na temelju trenutačnih cijena uvoza iz Brazila na tržištima trećih zemalja. Kako bi potkrijepio tu tvrdnju i zbog malih količina proizvoda uvezenih iz Brazila u Uniju tijekom izvještajnog razdoblja, podnositelj zahtjeva upotrijebio je cijene izvoza iz Brazila u sve treće zemlje, a zasebno u Tursku, Čile i Portugal. Komisija je smatrala da su te cijene bile relevantan element za ocjenu merituma dokumentacije i da su s drugim informacijama koje je podnositelj zahtjeva dostavio bile dostatan dokaz, što znači da su ispunjeni zahtjevi iz članka 11. stavka 2. za pokretanje ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(23) |
USIMINAS je tvrdio da Komisija nije trebala prihvatiti EUROFER-ovu kumulativnu analizu kao dostatne prima facie dokaze za pokretanje predmeta. Nadalje, USIMINAS, CSN i GBR tvrdili su da kumulativna procjena učinaka uvoza iz predmetnih zemalja nije bila opravdana zbog različitih uvjeta tržišnog natjecanja uvoza iz Brazila u odnosu na uvoz iz drugih zemalja u ispitnom postupku, zanemarivih količina uvoza i kretanja cijena uvoza iz Brazila. |
|
(24) |
Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Naime, u zahtjevu za reviziju tvrdilo se da je industrija Unije u osjetljivoj situaciji i da postoji vjerojatnost ponavljanja štete. Stoga je podnositelj zahtjeva morao dostaviti dokaze o vjerojatnom razvoju uvoza iz Brazila u slučaju izostanka mjera. U vezi s tim, u zahtjevu su razmatrani čimbenici kao što su prekomjerni kapacitet u Brazilu, razina cijena izvoza iz Brazila u treće zemlje i privlačnost tržišta Unije (što uključuje izračun sniženja cijena za Brazil). Svi ti čimbenici za Brazil analizirani su pojedinačno, a ne kumulativno. Stvarna količina vezenih proizvoda dostavljena je kumulativno, ali ona sama po sebi nije bila osnova za donošenje zaključka o ponavljanju štete. Stoga je utvrđeno da zahtjev za reviziju sadržava dostatne dokaze za pokretanje predmeta. |
1.9. Odabir uzorka
|
(25) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
1.9.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije
|
(26) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju reprezentativnosti količine proizvodnje i količine prodanih proizvoda iz postupka revizije, pri čemu je u obzir uzet i zemljopisni položaj. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 25 % procijenjene količine proizvedene robe i 26 % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene bitne primjedbe te je privremeni uzorak potvrđen. |
1.9.2. Odabir uzorka uvoznika
|
(27) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
|
(28) |
Međutim, sa zatraženim informacijama nije se javio nijedan nepovezani uvoznik. |
1.9.3. Odabir uzorka proizvođača u predmetnim zemljama
|
(29) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača iz predmetnih zemalja zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od misija Brazila, Irana i Rusije zatražila da utvrde druge proizvođače, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupe u kontakt s njima. |
|
(30) |
Četiri proizvođača iz Brazila dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. |
|
(31) |
U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dvije skupine proizvođača, od kojih se svaka sastoji od tri proizvođača, na temelju najveće reprezentativne količine proizvoda koji su izvezeni u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom razdoblju, što obuhvaća 98 % ukupnog izvoza iz Brazila u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim proizvođačima koji su Komisiji poznati te s brazilskim nadležnim tijelima. Nije primljena nijedna primjedba na odabir uzorka. |
|
(32) |
U slučaju Irana jedan je proizvođač dostavio odgovor na odabir uzorka. S obzirom na mali broj proizvođača koji se javio odabir uzorka nije bio potreban. |
|
(33) |
U slučaju Rusije Komisija nije primila nijedan odgovor na odabir uzorka od ruskih proizvođača. |
1.10. Odgovori na upitnik
|
(34) |
Komisija je poslala poveznice na upitnike jedinom iranskom proizvođaču koji se javio, brazilskom proizvođaču u uzorku i proizvođačima iz Unije. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (19) na dan pokretanja postupka. |
|
(35) |
Odgovore na upitnik dostavili su tri proizvođača iz Unije u uzorku, dvije brazilske skupine proizvođača u uzorku i iranski proizvođač. |
1.11. Provjera
|
(36) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:
|
|
(37) |
Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:
|
1.12. Objava
|
(38) |
Komisija je 25. listopada 2023. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama dan rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na tu objavu. |
|
(39) |
Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. USIMINAS je zatražio saslušanje sa službama Komisije te je ono održano 10. studenog 2023. |
2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz postupka revizije
|
(40) |
Proizvod iz postupka revizije isti je kao proizvod u početnom ispitnom postupku, tj. određeni plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, neplatirani i neprevučeni („proizvod iz postupka revizije”). |
|
(41) |
Ova revizija ne obuhvaća sljedeće proizvode:
|
|
(42) |
Proizvod iz postupka revizije trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226191091, 7226191095), 7226 91 91 i 7226 91 99. |
|
(43) |
Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se toplim valjanjem. To je postupak oblikovanja metala pri kojem se topli metal povlači kroz jedan ili više parova toplih valjaka kako bi mu se smanjila debljina i kako bi se debljina učinila jednolikom, pri čemu je temperatura metala iznad njegove temperature rekristalizacije. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani, dekapirani ili ne) te rezani na određenu dužinu (u limene ploče) ili u uske trake. |
|
(44) |
Dva su glavna načina upotrebe toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Prvo, ti su proizvodi osnovni materijal za proizvodnju raznih proizvoda od čelika na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih plosnatih i prevučenih proizvoda od čelika. Drugo, upotrebljavaju se kao industrijski ulazni elementi koje krajnji korisnici kupuju za razne primjene, među ostalim za građevinarstvo (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnju, plinske spremnike, automobile, tlačne posude i energetske vodove. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(45) |
Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jest proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Brazila, Irana i Rusije. |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(46) |
Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(47) |
Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Savezna Republika Brazil
3.1.1. Uvodne napomene
|
(48) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Brazila, iako na nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016.). Uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Brazila činio je približno 1,38 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 1,79 % tržišnog udjela tijekom početnog ispitnog postupka. U apsolutnom smislu količina proizvoda uvezenih iz Brazila smanjila se sa 608 541 tona u razdoblju početnog ispitnog postupka na 478 692 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
3.1.2. Damping
3.1.3. Uobičajena vrijednost
|
(49) |
Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda prodanih na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika u uzorku bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje proizvoda iz postupka revizije za izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna. |
|
(50) |
Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom. |
|
(51) |
Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju. Komisija je utvrdila da je domaća prodaja reprezentativna za sve osim jedne vrste proizvoda, koju na tržište Unije izvozi jedan proizvođač izvoznik u uzorku. |
|
(52) |
Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju. |
|
(53) |
Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:
|
|
(54) |
U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(55) |
Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:
|
|
(56) |
Analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(57) |
Za vrstu proizvoda koja se uopće nije prodavala na domaćem tržištu ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit dodani su trošku proizvodnje te vrste proizvoda jer drugi brazilski proizvođači nisu prodavali tu vrstu proizvoda. |
3.1.4. Izvozna cijena
|
(58) |
Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su povezanim trgovačkim društvima u Uniji. Povezana trgovačka društva u Uniji uglavnom su upotrebljavala toplovaljane plosnate proizvode za proizvodnju drugih proizvoda. U ispitnom postupku nije utvrđeno da su povezana trgovačka društva koja su dostavila odgovor na upitnik kupila toplovaljane plosnate proizvode od nepovezanih trgovačkih društava. Stoga Komisija nije mogla potvrditi je li povezana cijena bila nepristrana, za razliku od početnog ispitnog postupka u kojem je Komisija potvrdila da su povezane cijene bile nepristrane. |
|
(59) |
Međutim, iako u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije potrebno utvrditi dampinšku maržu, nego samo vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga, Komisija je smatrala da je primjereno upotrijebiti tu izvoznu cijenu u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. |
3.1.5. Usporedba
|
(60) |
Komisija je za svaku vrstu proizvoda usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođačâ izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica, kako je prethodno utvrđeno. |
|
(61) |
U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Provedene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja, utovara i popratne troškove te pakiranje. |
3.1.6. Dampinške marže
|
(62) |
Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(63) |
Na temelju toga indikativne ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosile su 16,2 % i 18,7 % za proizvođače u uzorku. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(64) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu CSN je tvrdio da je njegova dampinška marža kako ju je izračunala Komisija vjerojatno precijenjena. Konkretno, s obzirom na činjenicu da Komisija nije mogla utvrditi da je CSN-ova izvozna prodaja njegovu povezanom društvu u EU-u bila u skladu s tržišnim uvjetima, izglednije je da je ta prodaja izvršena po cijenama nižima od cijena na slobodnom tržištu. To je zato što su, prema CSN-u, transferne cijene općenito niže od cijena na slobodnom tržištu. Nadalje, s obzirom na visoku inflaciju u Brazilu i fluktuaciju tečaja, bilo bi primjerenije izračunati dampinšku maržu na temelju mjesečnih prosjeka za uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu, a ne na temelju prosječnih vrijednosti tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka revizije. CSN je na temelju te metodologije tvrdio da bi i dalje postojao damping, ali nešto niži. |
|
(65) |
Komisija je napomenula da CSN nije dokazao tvrdnju o transfernoj cijeni. Nadalje, čak i da se prihvati metodologija izračuna dampinga koju je predložio CSN, razlika u dampinškoj marži bila bi mala i stoga ne bi promijenila zaključke o nastavku dampinga. S obzirom na navedeno tvrdnje CSN-a su odbačene. |
3.2. Islamska Republika Iran
3.2.1. Uvodne napomene
|
(66) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Irana gotovo je u potpunosti prestao. Komisija je u sljedećem odjeljku analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga. |
3.3. Ruska Federacija
3.3.1. Uvodne napomene
|
(67) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Rusije, iako na mnogo nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Prema podacima Eurostata uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Rusije činio je približno 3,55 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 4,29 % tržišnog udjela tijekom početnog ispitnog postupka. U apsolutnom smislu količina proizvoda uvezenih iz Rusije smanjila se s 1 455 436 tona u razdoblju početnog ispitnog postupka na 1 224 699 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(68) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz Rusije. Stoga je Komisija 27. listopada 2022. putem bilješke u dokumentaciji o uzorku proizvođača izvoznika obavijestila sve zainteresirane strane da će zbog nedostatka suradnje možda primijeniti članak 18. osnovne uredbe u pogledu nalaza koji se odnose na Rusiju. Komisija u tom pogledu nije zaprimila nikakve primjedbe. |
|
(69) |
Stoga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na dostupnim činjenicama, posebno javno dostupnim informacijama kao što su službene internetske stranice trgovačkih društava, informacijama u zahtjevu za reviziju i informacijama dobivenima od stranaka koje su surađivale u tijeku revizije ispitnog postupka (odnosno, podnositelja zahtjeva). |
3.3.2. Damping
3.3.3. Uobičajena vrijednost
|
(70) |
Zbog nedostatka suradnje ruskih proizvođača Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u Rusiji upotrijebila raspoložive podatke. U tu su svrhu upotrijebljene informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva. |
|
(71) |
Komisija nije mogla pronaći javno dostupne podatke o domaćim cijenama toplovaljanih plosnatih proizvoda u Rusiji. Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na domaćim cijenama u Rusiji koje su izvedene iz MEPS-ovih popisa prosječnih domaćih cijena za toplovaljane kolute tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kojima su dodani troškovi prerade kako bi se dobila cijena toplovaljanih plosnatih proizvoda. Kako bi se dobile cijene franko tvornica, troškovi unutarnjeg prijevoza oduzeti su sukladno procjeni podnositelja zahtjeva iz zahtjeva za reviziju. |
3.3.4. Izvozna cijena
|
(72) |
Zbog nesuradnje ruskih proizvođača izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata o uvozu na razini CIF koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Stoga su od cijene CIF oduzeti troškovi prijevoza teretnim vlakom i domaćeg prijevoza sukladno procjeni podnositelja zahtjeva iz zahtjeva za reviziju. |
3.3.5. Usporedba
|
(73) |
Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica. |
3.3.6. Dampinška marža
|
(74) |
Na temelju toga indikativna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je približno 5 %. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA
4.1. Savezna Republika Brazil
|
(75) |
Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Brazilu i privlačnost tržišta Unije. |
4.1.1. Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Brazilu
|
(76) |
Podnositelj zahtjeva dostavio je u zahtjevu informacije o proizvodnom kapacitetu, proizvodnji, potrošnji i neiskorištenom kapacitetu u Brazilu. |
|
(77) |
Kad je riječ o neiskorištenom kapacitetu toplovaljanih plosnatih proizvoda, podnositelj zahtjeva naveo je da je na temelju podataka CRU-a (20) 2020. postojao neiskorišteni kapacitet od 6,6 milijuna tona u odnosu na razinu proizvodnje toplovaljanih plosnatih proizvoda u Brazilu (21). Komisija je u vezi s tim napomenula da se u izračunima neiskorištenog kapaciteta koje je dostavio podnositelj zahtjeva upotrebljava nominalni kapacitet, odnosno maksimalni kapacitet koji se teoretski može postići u idealnim uvjetima, na primjer ako se proizvodi određena kombinacija proizvoda i ako se ne uzimaju u obzir planirani ni neplanirani prekidi proizvodnje radi održavanja. Komisija je smatrala da je za izračun neiskorištenog kapaciteta u ovom slučaju primjerenije upotrijebiti, ako je dostupan, proizvodni kapacitet koji predstavlja maksimalnu količinu koja se realistično može proizvesti kad se uzmu u obzir takvi čimbenici. |
|
(78) |
Ispitnim postupkom otkriveno je da su proizvođači izvoznici u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povećali iskorištenost kapaciteta u odnosu na 2019. i 2020. te da su proizvodili skoro na razini vlastitog proizvodnog kapaciteta uz stope iskorištenosti iznad 90 %. Stoga je utvrđeno da je neiskorišteni kapacitet proizvođača izvoznika u uzorku bio ograničen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, to je potrebno promatrati u kontekstu nastavka uvoza iz Brazila u Uniju na samo neznatno manjoj razini u odnosu na početno razdoblje ispitnog postupka. |
4.1.2. Izvoz u treće zemlje i privlačnost tržišta Unije
|
(79) |
Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će brazilski proizvođači izvoznici povećati svoju izvoznu prodaju po dampinškim cijenama na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija analizirala razinu cijena brazilskih proizvođača na njihovu domaćem tržištu i izvoz iz Brazila na tržišta trećih zemalja te ih je usporedila s razinom cijena industrije Unije. |
|
(80) |
U ispitnom postupku otkrilo se da su domaće brazilske cijene proizvođača izvoznika u uzorku bile više od cijena industrije Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja, osim cijena jednog proizvođača izvoznika u uzorku 2020. |
|
(81) |
Kad je riječ o cijenama izvoza u treće zemlje, cijene za treće zemlje proizvođača izvoznika u uzorku koji je imao znatnu izvoznu prodaju u treće zemlje bile su općenito niže (u prosjeku 12 %) od cijena proizvođača iz Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja. To je u skladu s podacima GTA-e o usporedbi cijena, prema kojima je izvozna cijena svih brazilskih izvoznika za treće zemlje niža od cijena na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(82) |
Nadalje, kako bi odredila vjerojatno određivanje cijena za izvoz u Uniju u slučaju izostanka mjera, Komisija je usporedila i cijenu izvoza iz Brazila u treće zemlje s brazilskom uobičajenom vrijednosti za proizvođača izvoznika u uzorku koji je izvozio i u treće zemlje. Usporedba je provedena na razini franko tvornica. Na osnovi toga utvrđeno je da je uobičajena vrijednost viša od cijene izvoza u treće zemlje, pri čemu je razlika izražena kao postotak cijene CIF na granici od približno 20 %. |
|
(83) |
Komisija je napomenula i da su proizvođači izvoznici u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije znatno povećali udio izvoza u Uniju u svojoj ukupnoj prodaji, u smislu količine. Treba podsjetiti da je ta prodaja ostvarena po dampinškim cijenama. Stoga je vjerojatno da bi se dampinški uvoz nastavio povećavati u slučaju isteka mjera. |
|
(84) |
GBR je tvrdio da su brazilski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda usmjereni na domaća i regionalna tržišta te da ne postoje poticaji za povećanje njihova izvoza u Uniju. |
|
(85) |
U ispitnom postupku otkrilo se da je više od 50 % prodaje proizvođača izvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije doista bilo na domaćem tržištu. Međutim, do prethodno navedenog povećanja izvoza u Uniju, u smislu udjela ukupne prodaje, došlo je unatoč tome što su cijene na brazilskom domaćem tržištu bile više od cijena industrije Unije. |
|
(86) |
U svojim primjedbama nakon objave GBR je ponovio svoju tvrdnju da brazilski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda nemaju poticaje za povećanje izvoza u Uniju te je uputila na navodnu usmjerenost brazilskih proizvođača na domaća i regionalna tržišta, ograničeni neiskorišteni kapacitet u Brazilu, mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) i zaštitne pristojbe EU-a na uvoz određenih proizvoda od čelika. |
|
(87) |
Kad je riječ o ciljnim tržištima i raspoloživom neiskorištenom kapacitetu brazilskih proizvođača, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., tržište Unije privlačnije je od drugih izvoznih tržišta. S obzirom na tu činjenicu, ograničeni neiskorišteni kapacitet u Brazilu ne bi spriječio daljnje povećanje izvoza u Uniju. Te su tvrdnje stoga odbačene. Argumenti o CBAM-u i zaštitnim mjerama razmotreni su u uvodnoj izjavi 211. u nastavku. |
4.1.3. Zaključak
|
(88) |
Zbog činjenice da se uvoz iz Brazila po dampinškim cijenama samo blago smanjio u odnosu na početni ispitni postupak, privlačnosti cijena na tržištu Unije i činjenice da su cijene izvoza iz Brazila u treće zemlje niže od domaćih cijena Komisija je zaključila da je vjerojatno da će brazilski proizvođači nastaviti s izvozom u Uniju po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera. |
4.2. Islamska Republika Iran
|
(89) |
S obzirom na nepostojanje izvoza iz Irana u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Iranu, privlačnost tržišta Unije i cijene izvoza u treće zemlje. |
4.2.1. Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Iranu
|
(90) |
Podnositelj zahtjeva dostavio je u zahtjevu i naknadnim podnescima izračune kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Iranu na temelju podataka iz dva izvora, društava Plantfacts i CRU (22). Prema tim izračunima Iran je raspolagao znatnim neiskorištenim kapacitetom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kao i u slučaju Brazila, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 77., Komisija je smatrala da se za te izračune upotrebljava nominalni kapacitet i da bi za procjenu bilo primjerenije upotrijebiti proizvodni kapacitet ako je on dostupan. |
|
(91) |
U ispitnom postupku utvrđeno je da je proizvođač izvoznik iz Irana koji surađuje proizvodio količinu blizu svojeg proizvodnog kapaciteta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i da je stoga njegov neiskorišteni kapacitet bio ograničen tijekom tog razdoblja. |
|
(92) |
Međutim, u ispitnom postupku otkrilo se i da je društvo započelo s izgradnjom nove tople valjaonice kako bi znatno povećao svoj kapacitet toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Prema izjavama iz siječnja 2020. koje se pripisuju glavnom direktoru društva (23) projektom se godišnji kapacitet toplovaljanih plosnatih proizvoda trebao povećati za 4,5 milijuna tona i projekt je trebao biti gotov u roku od 900 dana. |
|
(93) |
Tijekom daljinske unakrsne provjere koja je provedena putem videokonferencije društvo je izjavilo da je u projektu došlo do znatnih kašnjenja, ali nisu izneseni pravi dokazi o tome. Nadalje, društvo je tvrdilo da je nova topla valjaonica namijenjena samo za domaće tržište zbog znatnog porasta koji se očekivao na tom tržištu. Kako bi potkrijepilo tu tvrdnju, društvo je predstavilo unutarnju prognozu s projekcijama razvoja domaćeg tržišta. |
|
(94) |
Komisija je navela da bi rad nove tople valjaonice doveo do neiskorištenog kapaciteta koji iznosi više od 1 milijun tona godišnje ako se projekcije društva ostvare (prema najvjerojatnijem scenariju razvoja domaćeg tržišta) uzimajući u obzir trenutačni tržišni udio društva. |
|
(95) |
Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da će u predstojećim godinama Iran imati znatan neiskorišteni kapacitet, koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz, među ostalim i za izvoz u Uniju. |
4.2.2. Privlačnost tržišta Unije i cijene izvoza u treće zemlje
|
(96) |
Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će iranski proizvođači izvoznici početi izvoziti proizvod iz postupka revizije po dampinškim cijenama na tržište Unije ako se dopusti istek mjera. Komisija je u tu svrhu usporedila razinu cijene izvoza iranskog proizvođača koji surađuje u treće zemlje s razinom cijene industrije Unije, kao i razinu cijene iranskog proizvođača koji surađuje na domaćem tržištu s razinom cijene njegova izvoza na tržišta trećih zemalja. |
|
(97) |
Komisija je usporedila cijene izvoza CIF iz Irana u treće zemlje, koje je dostavio proizvođač koji surađuje u svojem odgovoru na upitnik, s cijenama industrije Unije. Utvrđeno je da su cijene izvoza u treće zemlje bile najmanje 14 % niže od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je tržište unije privlačnije od drugih mogućih odredišta za izvoz proizvoda iz postupka revizije i iranski proizvođači imali bi ekonomski poticaj za preusmjeravanje izvoza u Uniju ako se dopusti istek mjera. |
|
(98) |
Nadalje, kako bi odredila vjerojatno određivanje cijena za izvoz u Uniju u slučaju izostanka mjera, Komisija je usporedila i cijenu izvoza iz Irana u treće zemlje s iranskom uobičajenom vrijednosti na temelju podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje za razdoblje ispitnog postupka revizije. Usporedba je provedena na osnovi franko tvornica. Na temelju toga utvrđena je razlika u cijenama između uobičajene vrijednosti i cijene izvoza u treće zemlje, koja je izražena kao postotak cijene CIF na granici iznosila približno 3 %. Međutim, tijekom postupka daljinske unakrsne provjere nije bilo moguće potvrditi da je ukupna vrijednost izvoznih transakcija plaćena. Stoga je Komisija smatrala da bi stvarne cijene izvoza u treće zemlje mogle biti još niže i da bi prethodno navedena razlika između domaćih i izvoznih cijena mogla biti još viša. To upućuje na to da bi vjerojatno postojale znatne dampinške marže u slučaju stavljanja mjera izvan snage i ako su cijene po kojima bi iranski proizvođač izvoznik izvozio predmetni proizvod u Uniju u skladu s cijenama za druge treće zemlje zabilježenima tijekom revizije. |
|
(99) |
U svojim primjedbama nakon konačne objave iranski proizvođač koji surađuje tvrdio je da je ocjena Komisije netočna jer nije bilo nastavka dampinga. Proizvođač izvoznik osporavao je i zaključke o neiskorištenom kapacitetu. Budući da se primjedbe društva temelje na povjerljivim informacijama, Komisija ih je uputila na zasebni dokument koji je poslan samo tom društvu. |
4.2.3. Zaključak
|
(100) |
Zbog neiskorištenog kapaciteta koji se očekuje da će biti dostupan u Iranu, privlačnosti tržišta Unije i činjenice da su cijene izvoza iz Irana u treće zemlje niže od domaćih cijena Komisija je zaključila da postoji visoka vjerojatnost ponavljanja dampinga iz Irana ako se dopusti istek mjera. |
4.3. Ruska Federacija
|
(101) |
Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Rusiji, privlačnost tržišta Unije i mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja. |
4.3.1. Proizvodni kapaciteti i neiskorišteni kapaciteti u Rusiji
|
(102) |
Podnositelj zahtjeva dostavio je u zahtjevu informacije o proizvodnom kapacitetu, proizvodnji, potrošnji i neiskorištenom kapacitetu u Rusiji. |
|
(103) |
Kad je riječ o proizvodnom kapacitetu toplovaljanih plosnatih proizvoda, podnositelj zahtjeva dostavio je dva skupa osjetljivih podataka CRU-a podložnih autorskim pravima (24). Dostavio (25) je i izvješće OECD-a Latest Developments in Steelmaking Capacity za 2021. (26) Kad je riječ o proizvodnji toplovaljanih plosnatih proizvoda, podnositelj zahtjeva dostavio je ista dva skupa osjetljivih podataka CRU-a zaštićenih autorskim pravima (27), kao i alternativne osjetljive podatke društva Plantfacts zaštićene autorskim pravima (28). Dostavio je i izvadak iz izvješća OECD-a Steel Market Developments za četvrto tromjesečje 2021. (29) Kad je riječ o potrošnji i neiskorištenom kapacitetu toplovaljanih plosnatih proizvoda, podnositelj zahtjeva dostavio je skup osjetljivih podataka CRU-a zaštićenih autorskim pravima (30). |
|
(104) |
Zbog nedostatka suradnje ruskih proizvođača izvoznika Komisija je temeljila svoje nalaze o proizvodnom kapacitetu toplovaljanih plosnatih proizvoda u Rusiji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na proizvodnom kapacitetu sirovog čelika iz izvješća OECD-a Latest Developments in Steelmaking Capacity, prilagođenog za toplovaljane plosnate proizvode na temelju podataka Svjetskog udruženja za čelik („Worldsteel”). Prvo, najnovije izvješće OECD-a Latest Developments in Steelmaking Capacity pokazalo je rast proizvodnog kapaciteta sirovog čelika u Rusiji (31), koji odgovara prosječnom kapacitetu od 90,5 milijuna tona sirovog čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Worldsteel je izvijestio da su toplovaljani plosnati proizvodi (što uključuje toplovaljane trake) i toplovaljani koluti (što je prema podacima podnositelja zahtjeva oblik u kojem se toplovaljani plosnati proizvodi uobičajeno izvoze (32)) činili u prosjeku 21,7 % globalne količine izvoza gotovih proizvoda od čelika (što ne uključuje ingote i poluproizvode) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (33). Taj postotak toplovaljanih plosnatih proizvoda primijenjen je na proizvodni kapacitet sirovog čelika u Rusiji, čime je dobiven proizvodni kapacitet toplovaljanih plosnatih proizvoda u Rusiji od 19,6 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(105) |
Komisija je temeljila svoje nalaze o proizvodnji toplovaljanih plosnatih proizvoda u Rusiji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na prilagođenim podacima udruženja Worldsteel o proizvodnji sirovog čelika. Naime, Worldsteel je izvijestio da je prosječna proizvodnja sirovog čelika u Rusiji iznosila 74,3 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (34). Komisija je primijenila isti udio toplovaljanih plosnatih proizvoda koji je prethodno naveden i utvrdila da je Rusija proizvela 16,1 milijun tona toplovaljanih plosnatih proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je konzervativna procjena. |
|
(106) |
Komisija je temeljila svoje nalaze o potrošnji toplovaljanih plosnatih proizvoda u Rusiji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na prilagođenim podacima udruženja Worldsteel o potrošnji sirovog čelika. Naime, Worldsteel je izvijestio da je prosječna potrošnja sirovog čelika u Rusiji iznosila 42,8 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (35). Komisija je primijenila isti udio toplovaljanih plosnatih proizvoda i toplovaljanih koluta koji je prethodno naveden te je utvrdila da je potrošnja toplovaljanih plosnatih proizvoda u Rusiji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 9,3 milijuna tona, što je konzervativna procjena. |
|
(107) |
Na temelju prethodno navedenih podataka Komisija je utvrdila da je Rusija imala neiskorišteni kapacitet od 3,5 milijuna tona u odnosu na proizvodnju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što predstavlja 10 % potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji. Nadalje, ako se usporede proizvodni kapacitet i domaća proizvodnja, potrošnja je bila 10 milijuna tona manja od kapaciteta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što predstavlja gotovo 30 % potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji. |
|
(108) |
Višak proizvodnog kapaciteta predstavlja poticaj za nastavak izvoza. Jasno je da ruski proizvođači moraju iskoristiti sve moguće prilike za povećanje proizvodnje kako bi ostvarili potpunu korist od raspoloživog kapaciteta. Najočitiji je način prodor na bilo koje otvoreno tržište u svijetu, i to vrlo vjerojatno po dampinškim cijenama, kao što je to i dalje slučaj u aktualnom ispitnom postupku. |
|
(109) |
Komisija je na temelju prethodno navedenih činjenica i razmatranja zaključila da ruski proizvođači imaju dovoljno neiskorištenog kapaciteta, koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama u slučaju isteka mjera. |
4.3.2. Privlačnost tržišta Unije
|
(110) |
Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će ruski proizvođači povećati svoju izvoznu prodaju po dampinškim cijenama na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija analizirala razinu cijena ruskih proizvođača na njihovu domaćem tržištu i razinu cijena izvoza iz Rusije na tržišta trećih zemalja te ih je usporedila s razinom cijena industrije Unije. |
|
(111) |
Ruske količine izvoza i cijene koje su upotrijebljene za određivanje privlačnosti tržišta Unije utvrđene su na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. osnovne uredbe te na temelju podataka GTA-e i informacija iz zahtjeva za reviziju. |
|
(112) |
Komisija je usporedila ruske domaće cijene upotrijebljene za utvrđivanje uobičajene vrijednosti s cijenama industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Usporedba je pokazala da su ruske prosječne domaće cijene bile 17 % niže od cijena industrije Unije. Stoga su cijene u Uniji bile privlačnije od cijena u Rusiji. |
|
(113) |
Nadalje, Komisija je usporedila ruske cijene izvoza FOB u treće zemlje iz baze podataka GTA-e, prilagođene za trošak prijevoza teretnim vlakom iz Rusije u Uniju naveden u zahtjevu za reviziju, s cijenama industrije Unije. Međutim, baza podataka GTA-e nije uključivala podatke za 2022. jer su ruska carinska tijela do daljnjega prestala objavljivati statističke podatke nakon ničim izazvane ruske vojne agresije na Ukrajinu. Stoga je Komisija upotrijebila podatke za 2021. i smatrala je da su oni primjenjivi i na prvu polovicu 2022. Cijene izvoza u treće zemlje 2021. bile su približno 21 % niže od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je tržište unije privlačnije od drugih mogućih odredišta za izvoz predmetnog proizvoda i ruski proizvođači imali bi ekonomski poticaj za preusmjeravanje izvoza u Uniju u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
|
(114) |
Nadalje, kako bi odredila vjerojatno određivanje cijena za izvoz u Uniju u slučaju izostanka mjera, Komisija je usporedila i ruske cijene izvoza FOB iz baze podataka GTA-e, prilagođene za trošak prijevoza u Rusiji naveden u zahtjevu za reviziju, s ruskim domaćim cijenama kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost. Stoga je usporedba provedena na razini franko tvornica. Zbog prethodno navedenih razloga, Komisija je upotrijebila podatke za 2021. i smatrala je da su oni primjenjivi i na prvu polovicu 2022. Na temelju toga je razlika između cijena izvoza iz Rusije u treće zemlje 2021., prilagođena za trošak prijevoza u Rusiji, i uobičajene vrijednosti iznosila približno 15 % cijene CIF na granici Unije. Uobičajena vrijednost koja je 15 % veća dokazuje da bi se, ako mjere isteknu, izvoz iz Rusije u Uniju vjerojatno odvijao po cijeni nižoj od ruskih domaćih cijena. |
4.3.2.1. Mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja
|
(115) |
Uz prethodno navedeno Komisija je utvrdila da su u Indoneziji, Meksiku, Tajlandu, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama na snazi mjere trgovinske zaštite protiv izvoza predmetnog proizvoda iz Rusije (36). Zbog toga su ta tržišta trećih zemalja, koje su veliki potrošači proizvoda od čelika, manje privlačna za ruske proizvođače izvoznike. To je dodatni element koji ide u prilog nalazu da bi trenutačni ruski proizvodni kapacitet najvjerojatnije završio na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
4.3.3. Zaključak
|
(116) |
S obzirom na znatan neiskorišteni kapacitet u Rusiji i uzimajući u obzir dokaze o privlačnosti tržišta Unije, Komisija je zaključila da bi, ako se dopusti istek mjera, ruski proizvođači izvoznici vjerojatno aktivirali neiskorišteni kapacitet i čak preusmjerili izvoz iz trećih zemalja na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnoj količini. |
|
(117) |
S obzirom na nalaze o nastavku dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i vjerojatnom razvoju izvoza u slučaju isteka mjera, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz iz Rusije doveo do nastavka dampinga. |
5. ŠTETA
5.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(118) |
Prema navodima podnositelja zahtjeva, istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodio je 21 proizvođač u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(119) |
Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila približno 70 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik i odgovor na makroekonomski upitnik koji je dostavio EUROFER. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., proizvođači iz Unije odabrani u uzorak činili su 25 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
5.2. Potrošnja u Uniji
|
(120) |
Proizvod iz postupka revizije smatra se primarnim materijalom za proizvodnju različitih proizvoda s dodanom vrijednošću na kraju proizvodnog lanca, počevši od hladnovaljanih proizvoda. S obzirom na to da je industrija Unije uglavnom vertikalno integrirana te da proizvodi i proizvod iz postupka revizije i proizvode na kraju proizvodnog lanca, prema potrebi zasebno su analizirani ograničeno tržište i slobodno tržište. |
|
(121) |
Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenom tržištu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene utvrđuju se unutar grupa u skladu s raznim cjenovnim politikama. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda, a cijene se određuju prema tržišnim uvjetima. Ukupno slobodno tržište uključuje prodaju proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima i prodaju koja nije za vlastitu potrošnju povezanim trgovačkim društvima. |
|
(122) |
Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost industrije Unije povezanu s istovjetnim proizvodom te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenom ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je više od 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo namijenjeno ograničenom tržištu. |
|
(123) |
Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača u Uniji, prema podacima iz odgovora EUROFER-a na makroekonomski upitnik, i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja prema podacima Eurostata. Potrošnja na ograničenom tržištu Unije utvrđena je na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije, prema podacima iz odgovora EUROFER-a na makroekonomski upitnik. |
|
(124) |
Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi: Tablica 1. Potrošnja u Uniji
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(125) |
Ukupna potrošnja u Uniji naglo se smanjila 2020. za 13 % zbog pada potražnje prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Međutim, nakon tog smanjenja uslijedio je oporavak potaknut oporavkom potražnje za čelikom 2021. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući, potrošnja u Uniji uspjela se vratiti na razinu iz 2019. tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(126) |
Kretanje potrošnje na ograničenom tržištu bilo je gotovo istovjetno kretanju ukupne potrošnje u Uniji: 2020. potrošnja se naglo smanjila za 12 %, nakon čega je uslijedio oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19. Međutim, potrošnja na ograničenom tržištu dosegnula je samo 95 % razine iz 2019. |
|
(127) |
Potrošnja na slobodnom tržištu kretala se slično ukupnoj potrošnji u Uniji. Naglo se smanjila 2020. za 14 % i snažno se oporavila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, tako da se povećala za 7 % u odnosu na 2019. |
5.3. Uvoz iz predmetnih zemalja
5.3.1. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja
|
(128) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 35., nije surađivao nijedan ruski proizvođač, ali su surađivali jedan iranski proizvođač i četiri brazilska proizvođača, od kojih je Komisija uključila dva u uzorak. |
|
(129) |
Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvezenih proizvoda utvrđen je na temelju usporedbe količine uvezenih proizvoda i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je navedeno u tablici 1. |
|
(130) |
Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi: Tablica 2. Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(131) |
Uvoz iz Brazila mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Razina uvoza u Uniju povećala se 2020., nakon čega je uslijedilo neznatno povećanje, a zatim naglije povećanje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Uvoz iz Irana u Uniju potpuno je prestao nakon 2019. Uvoz iz Rusije mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Uvoz iz Rusije naglo se povećao 2020. i 2021. u odnosu na 2019. Nakon toga uslijedilo je neznatno smanjenje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
5.3.2. Cijene uvoza iz predmetnih zemalja i sniženje cijena
|
(132) |
Komisija je utvrdila uvozne cijene na temelju podataka Eurostata i ponovnog izračuna za Brazil, kako je obrazloženo u bilješci 38. |
|
(133) |
Zbog nepostojanja pouzdanih cijena za Brazil, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 58., i nepostojanja uvoza iz Irana, Komisija nije mogla izračunati sniženje cijena za te dvije zemlje. Kad je riječ o Rusiji, marža sniženja cijena utvrđena je na temelju statističkih podataka Eurostata, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 138. |
|
(134) |
Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi: Tablica 3. Uvozne cijene (EUR/tona)
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(135) |
Osim Irana koji je prestao izvoziti nakon 2019., prosječne cijene predmetnih zemalja slično su se kretale tijekom predmetnog razdoblja. Nakon pada cijena 2020., od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije zabilježen je nagli porast prosječnih cijena, osim za Brazil, čije su cijene od 2021. do razdoblja ispitnog postupka pale. Prosječne cijene uvoza za Rusiju i Brazil više su se nego udvostručile tijekom razmatranog razdoblja, s 443 EUR po toni 2019. na 897 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za Rusiju te s 467 EUR po toni na 939 EUR po toni za Brazil. |
|
(136) |
Nakon objave GBR i USIMINAS tvrdili su da je metodologija koju je Komisija primijenila za ponovni izračun brazilskih podataka nejasna i da je zainteresirane strane nisu mogle provjeriti. Zatražili su od Komisije da se u svojoj analizi oslanja isključivo na službene statističke podatke o uvozu. USIMINAS je dodao da su podaci o uvozu koje je izračunala Komisija iskrivili pokazatelje kao što su uvozne cijene i ukupna količina uvezenih proizvoda. Nadalje, GBR i USIMINAS potvrdili su da je tržišni udio brazilskog uvoza bio precijenjen i da bi brazilski tržišni udio trebalo izraziti kao postotak ukupne potrošnje. Istu je tvrdnju iznio CSN, dodajući da ako se u obzir uzme cjelokupna brazilska prodaja i usporedi samo s potrošnjom na slobodnom tržištu, to stvara asimetriju u Komisijinoj procjeni tržišnog udjela jer ne samo da umjetno povećava brazilsko uvozno tržište u EU-u, nego i dovodi do neopravdane kumulativne procjene brazilskog uvoza s ruskim uvozom. Kad je riječ o pitanju usporedbe sa slobodnim tržištem, GBR je uputio na točke 7.272. i 7.273. izvješća povjerenstva od 31. listopada 2018. o sporu Morocco – Anti-Dumping Measures on Certain Hot-Rolled Steel from Turkey (WT/DS513/R) (Maroko – Antidampinške mjere na određeni toplovaljani čelik iz Turske (WT/DS513/R)), u kojem se od tijela koje provodi ispitni postupak traži da analizira stanje svih dijelova domaće industrije kako se ne bi usredotočilo samo na one dijelove koji imaju slabije rezultate te isključilo one dijelove koji imaju dobre rezultate i obrnuto. |
|
(137) |
Kako je već objašnjeno u bilješci 38., Komisija je primijetila nedosljednost podataka Eurostata i provjerenih podataka o prodaji u Uniji koje su dostavila društva u uzorku. Konkretno, provjerena količina proizvoda dvaju društava u uzorku prodanih u EU-u bila je veća od ukupne količine brazilskih uvezenih proizvoda koju su prijavili Eurostat i Surveillance. Stoga se statistički podaci nisu mogli uzeti u obzir samo za utvrđivanje količine proizvoda uvezenih iz Brazila. Umjesto toga, Komisija se oslonila na statističke podatke o uvozu iz baze podataka Surveillance prilagođene provjerenoj količini prodanih proizvoda dvaju društava u uzorku kako bi utvrdila ukupnu količinu uvezenih proizvoda. Prilagodba je provedena na temelju dodatne oznake TARIC odgovarajućeg društva u uzorku iz baze podataka Surveillance, koja sadržava informacije o pojedinom društvu. Komisija nije mogla objaviti detaljne podatke na kojima se temelji ta metodologija izračuna jer bi to predstavljalo povredu povjerljivosti u odnosu na proizvođače izvoznike koji surađuju u skladu s člankom 19. stavkom 1. osnovne uredbe. Nadalje, Komisija je u skladu s tim prilagodila uvozne cijene, ukupnu količinu uvezenih proizvoda i potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji, kako je već objašnjeno u bilješci 38. Kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na izračun tržišnog udjela, Komisija je tržišni udio uvoza utvrdila na temelju usporedbe količine uvezenih proizvoda i potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji, prema metodologiji iz početnog ispitnog postupka (39) u skladu s člankom 11 stavkom 9. osnovne uredbe. Osim toga, Komisija je podsjetila da su ograničena prodaja i prodaja povezanim stranama dva različita pojma. Da bi se prodaja smatrala ograničenom, (povezani) kupac ne može slobodno odabrati dobavljača. To je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 58., U ovom slučaju ne postoje nikakve naznake ili dokazi da su te prodaje bile isključive. Naime, čini se da ta društva mogu i da jesu nabavljala od trećih strana u početnom ispitnom postupku. Kad je riječ o tvrdnjama da je rezultat takve metodologije neopravdana kumulativna procjena brazilskog uvoza s ruskim uvozom, Komisija je podsjetila da su brazilski i ruski tržišni udio izračunani zasebno te da je analiza vjerojatnosti ponavljanja štete prvo provedena za svaku zemlju pojedinačno. Nadalje, Komisija je podsjetila da je u svojoj analizi stanja industrije Unije ispitala rezultate industrije Unije u cjelini i zasebno na ograničenom tržištu i slobodnom tržištu (npr. uvodna izjava 157.). To je posebno potvrđeno u stavku 7.6.2.1.2.1 dokumenta WT/DS513/R, u kojem je Žalbeno tijelo potvrdilo da „u predmetima u kojima istražna tijela ispituju jedan dio domaće industrije, ta bi tijela u načelu trebala na sličan način ispitati sve ostale dijelove industrije i industriju u cjelini”. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje. |
|
(138) |
Zbog nesuradnje Rusije upotrijebljeni su statistički podaci, pa je bilo moguće utvrditi samo prosječnu cijenu po toni za velik broj različitih vrsta proizvoda. Stoga, u nedostatku informacija na razini vrste proizvoda, Komisija nije mogla provesti precizan izračun sniženja cijena, već se morala ograničiti na usporedbu prosječnih cijena po toni. |
|
(139) |
Tako utvrđena ruska izvozna cijena uspoređena je s ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama proizvođača iz Unije u uzorku tijekom ispitnog postupka revizije koje su naplaćene kupcima na tržištu Unije, prilagođenima na razinu franko tvornica. |
|
(140) |
Usporedba cijena izvršena je na istoj razini trgovine i, po analogiji s preciznom metodologijom izračuna sniženja cijena, rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Pokazalo se da bi cijene izvoza iz Rusije u Uniju u prosjeku bile za približno 5 % niže od prosječnih cijena industrije Unije. |
5.4. Uvoz iz trećih zemalja koje nisu Brazil, Iran i Rusija
|
(141) |
Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja koje nisu Brazil, Iran i Rusija prvenstveno je bio uvoz iz Turske i Indije. |
|
(142) |
(Ukupna) količina proizvoda uvezenih u Uniju, tržišni udio i cijene uvoza proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi: Tablica 4. Uvoz iz trećih zemalja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(143) |
Ukupan uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja, ne uključujući predmetne zemlje, povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 42 % (s 5,75 milijuna na 8,18 milijuna tona). Povećanje količine uvoza dovelo je i do povećanja tržišnog udjela trećih zemalja za šest postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Općenito gledajući, Unija je uvozila toplovaljane plosnate proizvode iz više od 40 zemalja, ali nijedna treća zemlja nije imala tržišni udio veći od 4 % na tržištu Unije (40). |
5.5. Gospodarsko stanje industrije Unije
5.5.1. Opće napomene
|
(144) |
Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(145) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije. |
|
(146) |
Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. |
|
(147) |
Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. |
|
(148) |
Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
|
(149) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 122. i 123., kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju predmetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenom ili slobodnom tržištu. Ako je to bilo relevantno i moguće, Komisija je zasebno analizirala pokazatelje štete povezane sa slobodnim i ograničenim tržištem. |
5.5.2. Makroekonomski pokazatelji
5.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
|
(150) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 5. Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(151) |
Količina proizvedene robe industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjila za približno 4 %, zabilježila znatan pad 2020., nakon čega je 2021. uslijedio oporavak zbog oporavka potražnje za čelikom. Količina proizvedene robe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije blago se smanjila u odnosu na prethodnu godinu. |
|
(152) |
Iako se proizvodni kapacitet industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja blago povećao za 1 %, iskorištenost kapaciteta slijedila je isto negativno kretanje kao količina proizvedene robe te se od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 4 %. |
5.5.2.2. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
(153) |
Količina prodanih proizvoda industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi: Tablica 6 Količina prodanih proizvoda i tržišni udio na slobodnom tržištu
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(154) |
Količina prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu Unije u razmatranom se razdoblju kretala slično potrošnji u Uniji. Iz razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 125. smanjila se 2020. te se počela oporavljati 2021. Količina prodanih proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila se za 2 % u odnosu na 2019. |
|
(155) |
Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije u smislu potrošnje u Uniji blago se povećao od 2019. do 2020., sa 77,7 % na 78,7 %. Od 2020. do 2021. pao je za šest postotnih bodova. Industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izgubila je tržišni udio, koji je pao sa 72,3 % na 71,6 %. Kako je prikazano u tablicama 1 i 4, to se smanjenje objašnjava činjenicom da se tržišni udio uvoza iz trećih zemalja od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio povećavati, što objašnjava gubitak udjela industrije Unije na slobodnom tržištu. |
|
(156) |
Količina prodanih proizvoda industrije Unije na ograničenom tržištu kao udio ukupne proizvodnje kretao se u razmatranom razdoblju kako slijedi: Tablica 7. Količina proizvoda prodanih na ograničenom tržištu Unije (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(157) |
Količina prodanih proizvoda industrije Unije na ograničenom tržištu (koji se sastoji od ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije) smanjila se od 2019. do 2020. za 12 % i oporavila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u odnosu na 2020. za sedam postotnih bodova, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 5 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 42 milijuna tona na gotovo 40 milijuna tona od početka do kraja razmatranog razdoblja. Ukupno gledajući, ograničeno tržište i slobodno tržište slijedili su isti trend. Stoga je Komisija zaključila da razvoj ograničenog tržišta nije imao znatan utjecaj na rezultate industrije Unije na slobodnom tržištu. |
|
(158) |
Udio na ograničenom tržištu industrije Unije (izražen kao postotak ukupne proizvodnje) ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja te se kretao u rasponu od 58,13 % do 60,54 %. |
5.5.2.3. Rast
|
(159) |
U kontekstu stabilne potrošnje i smanjenja proizvodnje industrija Unije izgubila je količinu prodanih proizvoda i tržišni udio na slobodnom tržištu. Ukupno gledano, industrija Unije nije zabilježila rast tijekom razmatranog razdoblja. |
5.5.2.4. Zaposlenost i produktivnost
|
(160) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8. Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(161) |
Broj zaposlenika uključenih u proizvodnju proizvoda iz postupka revizije naglo se smanjio od 2019. do 2020. i povećao od tad do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledano to je rezultiralo neznatnim povećanjem od 2 % tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(162) |
Produktivnost radne snage industrije Unije, koja se mjeri kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. |
5.5.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga
|
(163) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 128., proizvođači izvoznici iz Rusije nisu surađivali. Samo su jedan iranski proizvođač izvoznik i dva brazilska proizvođača izvoznika u potpunosti surađivali tijekom ovog postupka. |
|
(164) |
Kako je prethodno navedeno, postojale su naznake da se dampinški uvoz iz Brazila (vidjeti uvodnu izjavu 63.) i Rusije (vidjeti uvodnu izjavu 74.) nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Sve su indikativne dampinške marže bile iznad razine de minimis. |
|
(165) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 66., za Iran nije bilo moguće utvrditi postojanje dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage. |
|
(166) |
Unatoč činjenici da je damping iz Brazila i Rusije još uvijek bio prisutan u malim količinama, analiza pokazatelja štete pokazuje da su mjere na snazi pozitivno utjecale na industriju Unije. Antidampinške mjere uvedene nakon početnog ispitnog postupka zapravo su omogućile industriji Unije da se oporavi od prethodnog dampinga. To su potvrdili i nalazi Komisije u antidampinškom ispitnom postupku protiv toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske (41). Industrija Unije uspjela se do kraja 2018. oporaviti od štetnih učinaka dampinškog uvoza iz Rusije, Brazila i Irana. Međutim, oporavak gospodarskog stanja industrije Unije naglo se zaustavio i preokrenuo 2019., kad se industrija Unije morala natjecati sa znatnim jeftinim dampinškim uvozom iz Turske, koji ju je prisilio da cijene smanji na razinu manju od troškova kako bi zadržala tržišni udio, zbog čega je pretrpjela materijalnu štetu. Nakon uvođenja mjera protiv uvoza iz Turske 2021. i oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, stanje industrije Unije poboljšalo se i oporavilo do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije više nije smatrala oštećenom. |
5.5.3. Mikroekonomski pokazatelji
5.5.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene
|
(167) |
Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 9. Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(168) |
Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 12 % od 2019. do 2020. i drastično povećale od 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije, što je dovelo do ukupnog povećanja za 81 % tijekom razmatranog razdoblja. Na kretanje jediničnih prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja utjecali su ozbiljni poremećaji uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 te povratak potražnje nakon pandemije. Visoka potražnja za čelikom, ograničena ponuda i povećani trošak proizvodnje bili su čimbenici koji su od početka 2021. utjecali na iznenadno i znatno povećanje jedinične prodajne cijene. |
|
(169) |
Jedinični trošak proizvodnje smanjio se u razmatranom razdoblju za 44 %. Jedinični trošak proizvodnje 2019. i 2020. bio je veći od jedinične prodajne cijene. Nemogućnost industrije Unije da u svojoj prodajnoj cijeni uzme u obzir povećani trošak proizvodnje tijekom tog razdoblja posljedica je velikog dampinškog uvoza iz Turske, koji je negativno utjecao na cijene (42). U 2020. smanjili su se i troškovi proizvodnje i prodajne cijene, ali u manjoj mjeri. Uzrok tome bilo je usporavanje tržišta tijekom pandemije bolesti COVID-19, što je znatno snizilo cijene, no manje je utjecalo na trošak proizvodnje. Jedinični trošak proizvodnje skočio je 2021. zbog naglog porasta cijena energije i robe. To kretanje nastavilo se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kad se energetska kriza koja je već postojala od 2021. pogoršala zbog ničim izazvane ruske vojne agresije na Ukrajinu. Međutim, zbog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 porasla je i potražnja, a cijene su se također znatno povećale (gotovo udvostručile od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije), čak i više od troškova proizvodnje u istom razdoblju. |
5.5.3.2. Troškovi rada
|
(170) |
Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 10. Prosječni troškovi rada po zaposleniku
|
||||||||||||||||||||||
|
(171) |
Prosječni troškovi rada tijekom razmatranog razdoblja bili su stabilni od 2019. do 2020., nakon čega su se povećali, što je dovelo do ukupnog povećanja za 17 % na kraju razdoblja ispitnog postupka. Povećao se i broj zaposlenika u tom razdoblju. |
5.5.3.3. Zalihe
|
(172) |
Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 11. Zalihe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(173) |
Tijekom razmatranog razdoblja smanjile su se zalihe toplovaljanih plosnatih proizvoda industrije Unije, osobito 2020., zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19, nakon čega su uslijedili gotovo potpun oporavak 2021. i smanjenje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Industriju toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji karakterizirali su okvirni ugovori (mjesečni, tromjesečni, godišnji) između proizvođača i kupaca kojima se određuju količine i cijene. Ti okvirni ugovori provodili su se narudžbenicama u skladu s potrebama klijenata. Zbog toga je industrija Unije mogla planirati svoju proizvodnju i zalihe. U skladu s time, kako je utvrđeno i u početnom ispitnom postupku, zalihe se nisu smatrale važnim pokazateljem štete za tu industriju jer je industrija Unije većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodila na temelju konkretnih narudžbi korisnika. |
5.5.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
|
(174) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 12. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(175) |
Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji kao postotka prometa od te prodaje. |
|
(176) |
Profitabilnost se kretala u obliku obrnute zvonolike krivulje i tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 26,4 postotnih bodova. Gubici su nastali 2019., a profitabilnost je u jeku pandemije 2020. pala na najnižu razinu (–18 %). Dobit se snažno oporavila na 13,9 % u 2021. i dodatno povećala na 18,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(177) |
Dampinški uvoz po niskim cijenama iz Turske naglo se povećao 2017. i 2018. (43), što objašnjava nisku profitabilnost 2019. To su zatim pogoršali šokovi uzrokovani globalnom pandemijom 2020., kao što su poremećaji u lancu opskrbe i pad potrošnje čelika. Nagli porast potražnje za čelikom u kombinaciji s povećanim prodajnim cijenama doveo je do visoke dobiti 2021., koja je bila iznimna godina za industriju Unije. To kretanje nastavilo se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dovelo je do još veće profitabilnosti industrije Unije. |
|
(178) |
Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok kretao se na sličan način kao profitabilnost: Do negativnog rekorda došlo je 2019. nakon čega je 2020. uslijedilo dodatno drastično smanjenje, a 2021. je došlo do snažnog oporavka, koji se dodatno povećao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(179) |
Od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije ulaganja su se smanjila za 19 %. Ukupno gledajući, tijekom razmatranog razdoblja tokovi ulaganja slijedili su distribuciju obrnute zvonolike krivulje: ulaganja su znatno pala 2020., nakon čega je uslijedio vrhunac 2021. Ulaganja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije blago su se smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Općenito, ulaganja su bila usmjerena na poboljšanje kvalitete i zelenih praksi u proizvodnji. |
|
(180) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U odnosu na 2019. povrat ulaganja pogoršao se 2020. i oporavio 2021. Općenito gledajući, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povrat ulaganja znatno se poboljšao u usporedbi s 2019. Nadalje, tijekom razmatranog razdoblja povrat ulaganja povećao se za oko 20 postotna boda. |
|
(181) |
Nije bilo utjecaja na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, u kojem je došlo do brzog oporavka od pandemije. |
5.6. Zaključak o šteti
|
(182) |
Nakon što su 2017. uvedene antidampinške mjere protiv uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Brazila, Irana i Rusije, uvoz iz Brazila se smanjio, a uvoz iz Rusije općenito je ostao na sličnoj razini kao u početnom ispitnom postupku. Kad je riječ o Iranu, uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniju potpuno je prestao 2020., što je industriji Unije omogućilo da se počne oporavljati od štetnih učinaka dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i, kako je Komisija potvrdila u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1100 o uvozu toplovaljanih plosnatih proizvoda podrijetlom iz Turske (44), industrija Unije oporavila se do kraja 2018. Međutim, oporavak gospodarskog stanja industrije Unije naglo se zaustavio i preokrenuo 2019., kad se industrija Unije morala natjecati sa znatnim jeftinim dampinškim uvozom iz Turske, koji ju je prisilio da cijene smanji na razinu manju od troškova kako bi zadržala tržišni udio te je tako nanio materijalnu štetu industriji Unije (45). Komisija je u srpnju 2021. uvela konačne mjere protiv Turske te se zahvaljujući različitim čimbenicima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 177., gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo i oporavilo do kraja 2021. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 177., industrija Unije i dalje je ostvarivala korist od tih poboljšanih uvjeta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je dovelo do dodatnog povećanja njezine profitabilnosti. |
|
(183) |
Točnije, većina pokazatelja štete, posebno proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, zaposlenost i produktivnost, slijedili su sličan trend tijekom razmatranog razdoblja. Taj trend obilježilo je naglo smanjenje 2020. i oporavak 2021., koji se nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, na razine slične onima na početku razmatranog razdoblja 2019. ili više od njih. Razlog tog nepravilnog trenda uglavnom je podudaranje znatnog priljeva jeftinog dampinškog uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske i jedinstvene dinamike uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Ograničenja kretanja i prekidi industrijske aktivnosti doveli su do iznimno niske potrošnje i slabe potražnje za čelikom 2020., dok su se potražnja za čelikom i cijene čelika naglo povećale 2021. tijekom oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, što je, među ostalim, dovelo do visoke dobiti za industriju čelika u 2021. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(184) |
Prodajne cijene, dobit, novčani tok i povrat ulaganja slijedili su sličan trend koji su obilježili nagli pad 2020. i oporavak 2021. Međutim, ti pokazatelji dramatično su se povećali tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u odnosu na 2019., u godini u kojoj se smatralo da je industrija Unija pretrpjela štetu zbog uvoza iz Turske. |
|
(185) |
Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. |
|
(186) |
Međutim, pokazatelji se ne mogu analizirati bez uzimanja u obzir iznimno povoljnih uvjeta na tržištu čelika koji su prevladavali 2021. i u prvoj polovini 2022. Usporavanje industrijske aktivnosti uzrokovano pandemijom i posljedično smanjenje potražnje za čelikom doveli su 2020. do ozbiljnog pada rezultata industrije čelika i globalnog gospodarstva općenito. Potrošnja čelika znatno se oporavila 2021., potaknuta oporavkom potražnje, po višim cijenama. Ti povoljni tržišni uvjeti nastavili su se u prvoj polovici 2022. Međutim, pozitivno kretanje tijekom 2021., nakon pandemije bolesti COVID-19, prestalo je u drugom tromjesečju 2022. zbog velikih povećanja troškova energije i visoke inflacije. Zbog toga nije vjerojatno da će se povoljni uvjeti iz 2021. i razdoblja ispitnog postupka revizije nastaviti. Kako je zabilježeno u prethodnim predmetima, toplovaljani plosnati proizvodi vrlo su osjetljivi na cijene, a tržišno natjecanje u velikoj se mjeri temelji na cijeni (46). To znači da velika količina dampinškog uvoza može dovesti do toga da su proizvođači iz Unije primorani sniziti cijene kako bi zadržali tržišni udio, zbog čega nastaje šteta. |
6. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE
|
(187) |
Komisija je u uvodnoj izjavi 185. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. S druge strane, kako je obrazloženo u uvodnim izjavama 88. i 117., Komisija je zaključila da bi se damping vjerojatno nastavio ako se ukinu antidampinške mjere i da bi se, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 100., damping vjerojatno ponovio u slučaju Irana. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila postoji li vjerojatnost ponavljanja štete koja je izvorno nastala zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja dopusti li se da mjere isteknu. |
|
(188) |
Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: 1. proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u predmetnim zemljama te privlačnost tržišta Unije i 2. vjerojatnu razinu cijena uvoza iz predmetnih zemalja i njihov učinak na industriju Unije. |
6.1. Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u predmetnim zemljama te privlačnost tržišta Unije
|
(189) |
Kako je već opisano u uvodnoj izjavi 78., oba brazilska proizvođača u uzorku poslovala su s gotovo punim kapacitetom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Oba su proizvođača povećala prodaju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije tako što su povećala iskorištenost kapaciteta u odnosu na prethodne godine, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78. Znatno povećanje izvozne prodaje tijekom ispitnog postupka revizije ukazivalo je na to da je tržište Unije i dalje privlačno za proizvođače izvoznike iz Brazila unatoč trenutačnim mjerama. |
|
(190) |
Slično tome, jedini proizvođač iz Irana koji surađuje poslovao je s gotovo punim kapacitetom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (uvodna izjava 91.). Stoga je njegov neiskorišteni kapacitet bio ograničen. Međutim, Komisija je nakon dodatne istrage utvrdila da je društvo aktivno planiralo povećanje svojeg kapaciteta toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, što bi dovelo do neiskorištenog kapaciteta od milijun tona godišnje, koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz, među ostalim u Uniju (uvodna izjava 95.). Komisija je zbog prethodno navedenog razloga zaključila da će u predstojećih nekoliko godina u Iranu postojati znatan neiskorišteni kapacitet, koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz u Uniju. Osim toga, utvrđeno je da su cijene izvoza u treće zemlje bile barem 14 % niže od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega su cijene na tržištu Unije privlačnije od cijena na drugim mogućim odredištima za izvoz. |
|
(191) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107., Komisija je utvrdila da je Rusija imala neiskorišteni kapacitet od 3,5 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što predstavlja 10 % potrošnje na slobodnom tržištu u Uniji. Stoga je donesen zaključak da ruski proizvođači imaju dovoljno neiskorištenog kapaciteta koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama. Nadalje, usporedbom ruskih domaćih cijena i cijena industrije Unije (uvodna izjava 112.) utvrđeno je da su ruske domaće cijene bile u prosjeku 17 % niže od cijena industrije Unije, što potvrđuje privlačnost tržišta Unije za ruske proizvođače izvoznike. |
|
(192) |
Tržište Unije jedno je od najvećih tržišta određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na svijetu. Osim toga, razine cijena u Uniji (prosječna cijena koju je industrija Unije naplaćivala iznosila je 954 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije) više su od prosječne cijene koju brazilski i iranski proizvođači izvoznici naplaćuju ostatku svijeta te koju ruski proizvođači naplaćuju Uniji. Budući da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 186., toplovaljani plosnati proizvodi vrlo osjetljivi na cijene, u slučaju isteka mjera brazilski, iranski i ruski izvoznici imali bi snažan poticaj za usmjeravanje izvoza u Uniju. |
|
(193) |
S obzirom na prethodno navedeno, vjerojatno je da bi proizvođači izvoznici iz predmetnih zemalja povećali izvoznu prodaju u Uniji ako se dopusti istek mjera. |
6.2. Vjerojatne razine cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja i učinak na industriju Unije
6.2.1. Brazil
|
(194) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 133., Komisija nije mogla izračunati sniženje cijena za Brazil. U skladu s podacima Eurostata cijene uvoza iz Brazila bile su niže od prodajne cijene Unije tijekom razmatranog razdoblja, osim 2021. Proizvođači izvoznici u uzorku činili su više od 90 % izvoza iz Brazila u Europsku uniju (uvodna izjava 31.), ali s obzirom na to da su oba brazilska proizvođača izvoznika u uzorku prodavala povezanim stranama u Uniji i da nije bilo prodaje nepovezanim kupcima u Uniji, Komisija nije mogla potvrditi da je prodajna cijena za povezane strane bila dovoljno pouzdana kako bi se mogla upotrijebiti kao pokazatelj vjerojatne cijene bez antidampinških mjera. Stoga je Komisija analizirala način na koji brazilski proizvođači izvoznici trenutačno određuju cijene za izvoz na tržišta trećih zemalja kako bi procijenila vjerojatno određivanje cijena na tržištu Unije u slučaju isteka mjera. |
|
(195) |
Cijena izvoza iz Brazila na tržišta ostalih trećih zemalja upotrijebljena je kao približna cijena kako bi se utvrdilo vjerojatno određivanje cijena bez mjera. Usporedba je provedena na temelju podataka GTA-e o izvoznoj prodaji iz Brazila ostatku svijeta, filtriranom prema prvih deset zemalja po količinama, koje su činile oko 90 % prodaje Brazila trećim zemljama. Usporedba je pokazala da je razina cijena izvoza u treće zemlje (izračunana na 820 EUR po toni – cijena po isporuci puštenoj u slobodan promet) bila 13–14 % niža od trenutačne prosječne prodajne cijene industrije Unije na slobodnom tržištu i da je bila niža od neštetne cijene, koja je iznosila 920 EUR po toni. |
|
(196) |
S obzirom na to da je prethodnom analizom dokazano da su brazilski proizvođači izvoznici mogli prodavati na trećim tržištima po cijenama nižima od cijene Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je stoga zaključila da bi brazilski izvoznici mogli sniziti svoje cijene za EU i stvoriti znatan pritisak na cijene ako se dopusti istek mjera. |
6.2.2. Iran
|
(197) |
Uvoz iz Irana u Uniju gotovo je potpuno prestao tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je zbog toga ispitala način na koji jedini iranski proizvođač izvoznik koji surađuje trenutačno određuje cijene za izvoz na tržišta trećih zemalja kako bi procijenila vjerojatnu cijenu uvoza u Uniju u slučaju isteka mjera. |
|
(198) |
Usporedba je provedena na temelju cijena izvoza iz Irana u ostatak svijeta i pokazala je da je vjerojatna cijena iranskih izvezenih toplovaljanih plosnatih proizvoda po isporuci puštenoj u slobodan promet u Uniji bez mjera iznosila od 830 do 840 EUR po toni. |
|
(199) |
Usporedbom tako utvrđene iranske izvozne cijene i ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, prilagođenih na razinu franko tvornica, pokazalo se da bi cijena izvoza iz Irana u Uniju u prosjeku bila 10 – 13 % niža od prosječnih cijena industrije Unije. Iranske cijene bile bi niže i od neštetne cijene koja je utvrđena u uvodnoj izjavi 195. |
6.2.3. Rusija
|
(200) |
Cijena uvoza iz Rusije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je niža od prodajne cijene industrije Unije i iznosila je 897 EUR po toni. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 140., usporedbom cijene izvoza iz Rusije u Uniju i prosječnih cijena industrije Unije utvrđena je razlika u cijenama od oko 5 %. Ruske cijene bile su niže i od neštetne cijene od 920 EUR po toni. |
6.2.4. Zaključak
|
(201) |
Toplovaljani plosnati proizvodi vrlo su osjetljivi na cijenu i, kako je zabilježeno u ispitnom postupku o uvozu toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine i u ispitnom postupku o identičnom proizvodu iz Turske, prilično skromno sniženje cijena u kombinaciji s velikom količinom lako može imati znatan i neposredan utjecaj na rezultate industrije Unije (47). U oba je ispitna postupka zbog marži sniženja cijena manjih od 5 % industrija Unije bila prisiljena sniziti prodajne cijene (ili izgubiti tržišni udio) u tolikoj mjeri da joj je u kratkom roku nanesena materijalna šteta. |
|
(202) |
S obzirom na to da se industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije netom oporavila od turbulentnog i gospodarski zahtjevnog razdoblja, uključujući pandemiju bolesti COVID-19, te da ima akumulirane gubitke, njezino stanje i dalje je osjetljivo. Stoga je vrlo vjerojatno da bi nastavak dampinškog uvoza iz Brazila i Rusije te ponavljanje dampinga iz Irana u znatnoj količini i po cijenama nižima od cijena industrije Unije imalo znatan negativan učinak na rezultate industrije Unije, posebno u pogledu proizvodnje, količine prodanih proizvoda i prodajnih cijena, profitabilnosti i potreba za ulaganjima, što bi dovelo do ponavljanja materijalne štete. |
|
(203) |
Nakon objave USIMINAS je tvrdio da domaća industrija Unije nije u osjetljivoj situaciji jer su se pokazatelji kao što su dobit i povrat ulaganja znatno povećali tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Osim toga, i USIMINAS i CSN tvrdili su da ne može postojati vjerojatnost ponavljanja štete jer se profitabilnost industrije Unije povećala unatoč povećanju uvoza iz predmetnih zemalja. Uputile su i na mali uvoz iz Brazila po visokim cijenama i ograničeni neiskorišteni kapacitet u Brazilu. |
|
(204) |
Komisija je podsjetila da se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., smatralo da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je potvrdila i da je razdoblje ispitnog postupka revizije bilo obilježeno izuzetno povoljnim tržišnim uvjetima (uvodna izjava 186.) i da je stanje industrije Unije, s obzirom na to da se upravo oporavila od turbulentnog i gospodarski zahtjevnog razdoblja obilježenog akumuliranim gubicima, i dalje osjetljivo zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 201. i 202. Nadalje, kako je objašnjeno u odjeljku 6.2.1., Komisija je morala analizirati način na koji brazilski proizvođači izvoznici trenutačno određuju cijene za iznos na tržišta trećih zemalja, što je pokazalo da bi Brazil mogao stvoriti znatan pritisak na cijene industrije Unije u nedostatku mjera. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
7. INTERES UNIJE
|
(205) |
U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. |
7.1. Interes industrije Unije
|
(206) |
Industrija Unije nalazi se u 15 država članica (Austrija, Belgija, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska). U njoj je u vezi s proizvodom iz postupka revizije zaposleno gotovo 40 000 zaposlenika. |
|
(207) |
Bez mjera industrija Unije više neće biti zaštićena od vjerojatnog povećanja dampinškog uvoza iz Brazila, Irana i Rusije, što će uzrokovati materijalnu štetu. Učinak antidampinških mjera bit će pozitivan za proizvođače iz Unije jer će mjere pomoći industriji Unije da se nastavi oporavljati od prethodnog dampinga. Stoga je u jasnom interesu industrije Unije da se mjere zadrže. |
7.1.1. Interes korisnika i nepovezanih uvoznika
|
(208) |
Komisija je stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima i nepovezanim uvoznicima. Nijedan korisnik ni nepovezani uvoznik nije se javio ni surađivao u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. S obzirom na izostanak suradnje korisnika i nepovezanih uvoznika te u nedostatku naznaka koje bi upućivale na suprotno, nastavak mjera ne smatra se protivnim interesu korisnika i uvoznika. |
|
(209) |
Nadalje, Komisija je analizirala bi li mjere protiv Brazila, Irana i Rusije imale negativan učinak na sigurnost opskrbe jer postoje i mjere na toplovaljane plosnate proizvode protiv Turske i Kine. Razina iskorištenosti kapaciteta industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 73 %, a ukupni proizvodni kapacitet premašivao je ukupnu potrošnju u Uniji za 18 milijuna tona, prema podacima iz makroekonomskog upitnika koje je dostavio EUROFER. Osim toga, unatoč mjerama protiv nekih od glavnih izvoznika toplovaljanih plosnatih proizvoda, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvod iz postupka revizije u Uniju izvozilo je gotovo 40 zemalja, što pokazuje da uvođenje mjera ne bi utjecalo na diversifikaciju opskrbe. Iz tih razloga i zbog nesuradnje korisnika i uvoznika Komisija je zaključila da ne postoje potencijalni rizici na razini opskrbe za korisnike na kraju proizvodnog lanca. |
|
(210) |
Nakon pokretanja postupka, USIMINAS je tvrdio i da bi uvođenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) imalo negativan učinak na pristup tržištu Unije s obzirom na opsežne obveze izvješćivanja i dodatne naknade povezane s tim mehanizmom. Ta je tvrdnja ponovljena nakon objave. Nadalje, i GBR i USIMINAS tvrdili su da je industrija Unije već bila znatno zaštićena zaštitnim mjerama. CSN je dodao da se zbog zaštitnih mjera za čelik brazilski uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda ne bi povećao i da uvoz iz Brazila ne bi mogao prouzročiti štetu jer je preostala pristojba kojoj je Brazil podlijegala bila viša od trenutačne ad valorem antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na CSN. Stoga je CSN tvrdio da je neopravdano smatrati da će se šteta vjerojatno ponoviti zbog uvoza iz Brazila. |
|
(211) |
Komisija je podsjetila da je CBAM stupio na snagu tek u listopadu 2023. i da će tijekom prijelaznog razdoblja, do 2026., uvoznici morati samo izvješćivati o emisijama ugrađenima u njihovu robu, a neće imati financijskih troškova. Razlog za to prijelazno razdoblje jest stranama omogućiti vrijeme za prilagodbu prije uspostave konačnog sustava i smanjiti rizik od poremećaja u trgovini. U skladu s tim Komisija je smatrala da je prerano za procjenu mogućeg učinka CBAM-a na buduće trgovinske tokove toplovaljanih plosnatih proizvoda. Nadalje, Komisija je podsjetila da se zaštitne mjere ne mogu smatrati trajnima i da mjera koja je trenutačno na snazi (48) ne utječe na procjenu vjerojatnosti povećanja uvoza ako se ukinu antidampinške pristojbe. S obzirom na privremenu prirodu zaštitnih mjera za čelik, Komisija je utvrdila da one ne bi mogle utjecati na njezine zaključke u ovom ispitnom postupku. Stoga je Komisija odbacila obje tvrdnje. |
7.1.2. Zaključak o interesu Unije
|
(212) |
S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv nastavka primjene postojećih mjera na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Savezne Republike Brazila, Islamske Republike Irana i Ruske Federacije. |
8. ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(213) |
Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku i ponavljanju dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Savezne Republike Brazila, Islamske Republike Irana i Ruske Federacije. |
|
(214) |
Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. |
|
(215) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebaju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti podataka navedenih u izjavi te bi trebala osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima. |
|
(216) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju. |
|
(217) |
Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe. |
|
(218) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (49). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
|
(219) |
Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju korištenom za utvrđivanje razine pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može zatražiti od Komisije da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Komisija bi trebala odobriti takav zahtjev ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju koje je upotrijebljeno za utvrđivanje razine pristojbe primjenjive na njegov izvoz; ii. da nije povezan ni s kojim proizvođačem izvoznikom koji podliježe antidampinškim mjerama; i iii. da je nakon toga izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda. |
|
(220) |
Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (50), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca. |
|
(221) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (51) Komisija je uvela zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024. Proizvod iz postupka revizije pripada jednoj od kategorija proizvoda na koje se primjenjuje zaštitna mjera. Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere, na isti uvoz plaćala bi se i carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na proizvod iz postupka revizije tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe. |
|
(222) |
To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na proizvod iz postupka revizije i premašuje jednakovrijednu ad valorem razinu antidampinških pristojbi na temelju ove Uredbe, naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159. Tijekom razdoblja istodobne primjene zaštitnih i antidampinških pristojbi suspendira se naplata pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na proizvod iz postupka revizije i utvrdi se na razini nižoj od jednakovrijedne ad valorem razine antidampinških pristojbi iz ove Uredbe, naplaćuje se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 povrh razlike između te pristojbe i viših antidampinških pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Suspendira se dio iznosa antidampinških pristojbi koji nije naplaćen. |
|
(223) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz određenih plosnatih valjanih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih, koji nisu platirani ni prevučeni te koji su trenutačno razvrstani u oznake KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226191091, 7226191095), 7226 91 91 i 7226 91 99, podrijetlom iz Savezne Republike Brazil, Islamske Republike Iran i Ruske Federacije.
Ova revizija ne obuhvaća sljedeće proizvode:
|
i. |
proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima; |
|
ii. |
proizvode od alatnog čelika i brzoreznog čelika; |
|
iii. |
proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće; i |
|
iv. |
proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine od 4,75 mm ili veće, no ne veće od 10 mm, te širine od 2 050 mm ili veće. |
2. Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Zemlja |
Društvo |
Konačna stopa pristojbe u eurima po toni neto |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Brazil |
ArcelorMittal Brasil S.A |
54,5 |
C210 |
|
|
Aperam Inox América do Sul S.A. |
54,5 |
C211 |
|
|
Companhia Siderúrgica Nacional |
53,4 |
C212 |
|
|
Usinas Siderúrgicas de Minas Gerais S.A. (USIMINAS) |
63,0 |
C213 |
|
|
Gerdau Açominas S.A. |
55,8 |
C214 |
|
Iran |
Mobarakeh Steel Company |
57,5 |
C215 |
|
Rusija |
Novolipetsk Steel |
53,3 |
C216 |
|
|
Public Joint Stock Company Magnitogorsk Iron Steel Works (PJSC MMK) |
96,5 |
C217 |
|
|
PAO Severstal |
17,6 |
C218 |
3. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na proizvod opisan u stavku 1. i koji proizvode sva ostala društva koja nisu izričito navedena u stavku 2. jednaka je fiksnoj pristojbi kako je utvrđeno u tablici u nastavku.
|
Društvo |
Konačna stopa pristojbe u eurima po toni neto |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Sva ostala brazilska društva |
63,0 |
C999 |
|
Sva ostala iranska društva |
57,5 |
C999 |
|
Sva ostala ruska društva |
96,5 |
C999 |
4. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina) (proizvoda iz postupka revizije) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.
5. Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Savezne Republike Brazil i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:
|
(a) |
da nije izvozio robu opisanu u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Savezne Republike Brazila u razdoblju od 1 srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. („razdoblje početnog ispitnog postupka”); |
|
(b) |
da nije povezan ni s kojim proizvođačem izvoznikom koji podliježe antidampinškim mjerama uvedenima ovom Uredbom; i |
|
(c) |
da je doista izvozio proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Savezne Republike Brazil ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon završetka razdoblja početnog ispitnog postupka. |
6. Za pojedinačno navedene proizvođače i u slučajevima kada je roba oštećena prije puštanja u slobodni promet, pa se cijena koja je stvarno plaćena ili je plativa raspodjeljuje radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (52), prethodno konačna stopa pristojbe smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene. Pristojba koju treba platiti tada će odgovarati razlici između umanjene konačne stope pristojbe i umanjene neto cijene franko granica Unije, prije carinjenja.
7. Za sva ostala društva i u slučajevima kad je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet te se, stoga, stvarno plaćena ili naplativa cijena proporcionalno raspodjeljuje radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447, iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju gode određenih iznosa, umanjuje se za postotak koji odgovara proporcionalnoj raspodjeli stvarno plaćene ili naplative cijene.
8. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
Ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na plosnate valjane proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljane i dalje neobrađene, koji nisu platirani ni prevučeni te ako premašuje jednakovrijednu ad valorem razinu antidampinških pristojbi iz članka 1. stavka 2., naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159.
U razdoblju primjene stavka 1. suspendira se naplata pristojbi uvedenih na temelju ove Uredbe.
Ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na plosnate valjane proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljane i dalje neobrađene, koji nisu platirani ni prevučeni te ako se utvrdi na razini nižoj od jednakovrijedne ad valorem razine antidampinških pristojbi iz članka 1. stavka 2., naplaćuje se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 povrh razlike između te pristojbe i više antidampinške pristojbe iz članka 1. stavka 2.
Suspendira se dio iznosa antidampinške pristojbe koji nije naplaćen u skladu sa stavkom 3.
Suspenzije iz stavaka 2. i 4. vremenski su ograničene na razdoblje primjene carinske pristojbe iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2023.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.
(2) SL L 83, 27.3.2015., str. 11.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1795 оd 5. listopada 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine te o završetku ispitnog postupka u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Srbije (SL L 258, 6.10.2017., str. 24.).
(4) Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/624 оd 12. travnja 2022. o završetku djelomične privremene revizije antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Rusije (SL L 115, 13.4.2022., str. 185.).
(5) Obavijest o skorom isteku određenih antidampinških mjera (SL C 31, 21.1.2022., str. 7.).
(6) SL C 384, 5.10.2022., str. 3.
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/365 оd 16. veljače 2023. o prekidu ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Ukrajine (SL L 50, 17.2.2023., str. 56.).
(8) Zahtjev, točka 41.
(9) Vidjeti članak 1. stavak 8. i Prilog II. Uredbi Vijeća (EU) 2022/428 od 15. ožujka 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 87I, 15.3.2022., str. 13.), kojom su uvedeni članak 3.g i Prilog XVII. Uredbi Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1.).
(10) Vidjeti članak 1. stavak 4. točku (d) i Prilog 4. Uredbi Vijeća (EU) 2022/1904 od 6. listopada 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 259I, 6.10.2022., str. 3.), kojom je dodan stavak 3. članku 3.g Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 i zamijenjen njezin Prilog XVII.
(11) OECD (2021.), Latest Developments in Steelmaking Capacity – 2021, DSTI/SC(2021)5/FINAL, dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/latest-developments-in-steelmaking-capacity-2021.pdf. Relevantni izvadak naveden je i u Prilogu 17. zahtjevu.
(12) Zahtjev, točka 29.
(13) Zahtjev, točke 53.–62.
(14) Zahtjev, točka 63.
(15) Zahtjev, točka 58.
(16) Zahtjev, točka 45.
(17) Zahtjev, točka 55.
(18) Kako je definirano u uvodnoj izjavi 15.
(19) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2629.
(20) Podaci CRU-a zaštićeni su autorskim pravima.
(21) Zahtjev, točka 29.
(22) Podložno autorskim pravima.
(23) Vidjeti, npr. https://financialtribune.com/articles/domestic-economy/101877/msc-s-annual-rolling-capacity-to-rise-by-45m-tons i https://en.eghtesadonline.com/news/785310/MSC-s-Annual-Rolling-Capacity-to-Rise-by-4-5m-Tons, posljednji pristup 23. studenog 2023.
(24) Zahtjev, točke 29.–30.
(25) Zahtjev, Prilog 17.
(26) OECD (2021.), Latest Developments in Steelmaking Capacity – 2021, cit., str. 45.
(27) Zahtjev, točke 29.–30.
(28) Zahtjev, točka 31.
(29) OECD (2022.), Steel Market Developments – Q4 2021, DSTI/SC(2021)9/FINAL, dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/steel-market-developments-Q4-2021.pdf. Relevantni izvadak naveden je i u Prilogu 17. zahtjevu.
(30) Zahtjev, točka 29.
(31) OECD (2023.), Latest Developments in Steelmaking Capacity – 2023, DSTI/SC(2023)3/FINAL, dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/latest-developments-in-steelmaking-capacity-2023.pdf.
(32) Zahtjev, točka 53.
(33) Svjetsko udruženje za čelik (2023.), World Steel in Figures – 2023, str. 25., dostupno na: https://worldsteel.org/wp-content/uploads/World-Steel-in-Figures-2023-4.pdf.
(34) https://worldsteel.org/steel-topics/statistics/annual-production-steel-data/?ind=P1_crude_steel_total_pub/CHN/IND/RUS.
(35) Svjetsko udruženje za čelik (2023.), World Steel in Figures – 2023, cit., str. 15.
(36) Na temelju informacija s portala WTO-a Trade Remedies Data Portal, dostupnog na: https://trade-remedies.wto.org/en i portala WTO-a Anti-dumping Notification Portal, dostupnog na: https://ad-notification.wto.org/.
(37) Statistički podaci o uvozu pribavljeni 22. lipnja 2023.
(38) Zbog nedosljednosti podataka Eurostata i provjerenih podataka koje su u upitniku dostavila dva brazilska proizvođača izvoznika u uzorku, uvoz iz Brazila izračunat je tako da su zbrojeni podaci o količinama uvoza i vrijednosti iz ostatka Brazila, filtrirani na temelju dodatne oznake TARIC u sustavu Surveillance, i podaci o provjerenim količinama uvoza i vrijednostima koje su dostavila dva brazilska proizvođača izvoznika u uzorku. Brazilske uvozne cijene, ukupne količine uvoza i potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji prilagođene su u skladu s tim.
(39) SL L 258, 6.10.2017., str. 51.
(40) Turska i Indija bile su jedine zemlje koje su imale tržišni udio veći od 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a tržišni udio veći od 2 % imali su samo Japan, Tajvan, Ukrajina i Egipat.
(41) Uvodna izjava 139., Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/9 оd 6. siječnja 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Turske (SL L 3, 7.1.2021., str. 4.).
(42) Ibid.
(43) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1100 оd 5. srpnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika podrijetlom iz Turske (SL L 238, 6.7.2021., str. 32.).
(44) Uvodna izjava 210., Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1100 оd 5. srpnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika podrijetlom iz Turske (SL L 238, 6.7.2021., str. 32.).
(45) Ibid.
(46) Uvoda izjava 157., Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1100 оd 5. srpnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika podrijetlom iz Turske (SL L 238, 6.7.2021., str. 32.).
(47) Uvodna izjava 98., Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/9 оd 6. siječnja 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Turske (SL L 3, 7.1.2021., str. 4.).
(48) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 Komisija je uvela zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024.
(49) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.
(50) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(51) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27.).
(52) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2758/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)