(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se da se mjere očuvanja donose uzimajući u obzir dostupne znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo i druga savjetodavna tijela te eventualne savjete savjetodavnih vijeća.

(2)

Vijeće treba donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi, određene uvjete koji su funkcionalno povezani s tim ribolovnim mogućnostima. Na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe. Na temelju članka 16. stavka 1. te uredbe ribolovne mogućnosti raspodjeljuju se među državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili svaku vrstu ribolova.

(3)

Stoga bi u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 trebalo utvrditi ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) na temelju dostupnih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i socioekonomske posljedice i osiguravajući pritom pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(4)

Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuje se višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkome moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove. Tim se planom želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacije izlovljavanih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos (MSY). Uredbom (EU) br. 1380/2013 predviđa se da ribolovne mogućnosti za stokove koji podliježu posebnim višegodišnjim planovima treba utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim višegodišnjim planovima.

(5)

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139 treba utvrditi ribolovne mogućnosti za stokove navedene u članku 1. te uredbe kako bi se ribolovna smrtnost na razini MSY-ja, izražena u rasponima, postigla što prije, a postupnim povećavanjem najkasnije do 2020. Ograničenja ulova koja se primjenjuju 2024. na relevantne stokove u Baltičkome moru stoga bi trebalo utvrditi u skladu s pravilima i ciljevima višegodišnjeg plana uspostavljenog tom uredbom.

(6)

Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) objavilo je 31. svibnja 2023. godišnje savjete o ribljim stokovima u Baltičkome moru.

(7)

Za određene stokove obuhvaćene Uredbom (EU) 2016/1139 ICES savjetuje nultu stopu ulova. Međutim, ako bi se TAC-ovi utvrdili na razinama navedenima u savjetima, obveza iskrcavanja svih ulova, uključujući usputne ulove iz tih stokova u mješovitom ribolovu, dovela bi do pojave pod nazivom „vrsta koja ograničava ribolov”. „Vrsta koja ograničava ribolov” vrsta je za koju ne postoji kvota i koja može dovesti do toga da jedno ili više ribarskih plovila prestanu obavljati ribolov čak i ako još nisu ispunila kvote za druge vrste. Stoga je za te stokove primjereno uspostaviti posebne TAC-ove za usputne ulove kako bi se postigla ravnoteža između daljnjeg obavljanja ribolova, s obzirom na moguće teške socioekonomske posljedice do kojih može doći u suprotnom slučaju, i potrebe da se postigne dobro biološko stanje tih stokova, uzimajući u obzir poteškoće u ribolovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini MSY-ja. Te bi TAC-ove za usputni ulov trebalo utvrditi na razinama kojima se osigurava smanjenje smrtnosti tih stokova te potiče poboljšanje selektivnosti i izbjegavanje usputnog ulova tih stokova. Kako bi se smanjili ulovi stokova za koje su utvrđeni TAC-ovi za usputni ulov, ribolovne mogućnosti za vrste ribolova u kojima se lovi riba iz tih stokova trebalo bi utvrditi na razinama kojima se pomaže da se biomasa osjetljivih stokova oporavi do održivih razina.

(8)

Prema podacima ICES-a, u velikoj većini vrsta ribolova u Baltičkome moru dolazi do miješanja ribljih vrsta barem u nekoj mjeri. To miješanje odnosi se na obje riblje vrste kojima se upravlja TAC-om i na vrste kojima se ne upravlja TAC-om. Najviše se miješaju pelagične i pridnene vrste. ICES za 2024. savjetuje nultu stopu ulova za stokove haringe u zapadnom Baltiku, bakalara u istočnom Baltiku i lososa u glavnom bazenu. Osim toga, savjet ICES-a utemeljen na načelu predostrožnosti za stok bakalara u zapadnom Baltiku utvrđen je na iznimno nisku razinu. Stoga, ako bi se TAC-ovi za te stokove utvrdili na razinama koje preporučuje ICES, to bi dovelo to toga da plovila koja obavljaju ribolov iverka zlatopjega prestanu obavljati ribolov posebno u 2024. Na temelju podataka Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) vrijednost pri prvoj prodaji ulova iverka zlatopjega koji se smije loviti unutar granica predloženih TAC-ova procjenjuje se na 24,5 milijuna EUR. U 2024. također bi trebalo obustaviti mnoge vrste ribolova na vrste kojima se ne upravlja TAC-om Unije, posebno na druge vrste plosnatica, a osobito bi trebalo prestati s malim priobalnim ribolovom za te riblje vrste. Stoga je primjereno utvrditi TAC za usputne ulove „vrsta koje ograničavaju ribolov”, odnosno haringe u zapadnom Baltiku, bakalara u istočnom Baltiku, bakalara u zapadnom Baltiku i lososa u glavnom bazenu pod određenim uvjetima.

(9)

Kad je riječ o stoku bakalara u istočnom Baltiku, ICES procjenjuje da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku i dalje ispod granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu ispod koje je moguće smanjenje reproduktivne sposobnosti (Blim) i da se u odnosu na 2022. jedva povećala. ICES stoga već petu godinu zaredom preporučuje da se bakalar u istočnom Baltiku ne lovi. U tim je okolnostima primjereno, na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013, zadržati zabranu ciljanog ribolova i zadržati funkcionalno povezane korektivne mjere. Ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove trebalo bi utvrditi na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.

(10)

Kad je riječ o stoku bakalara u zapadnom Baltiku, ICES je svoj savjet zbog stalne neizvjesnosti snizio na savjet utemeljen na načelu predostrožnosti. Sada se čini da je stok proteklih 15 godina uglavnom bio ispod razine vrijednosti Blim, a 2022. dosegnuo je povijesno najnižu razinu. U savjetu utemeljenom na načelu predostrožnosti preporučuje se vrlo niska razina ulova. U tim je okolnostima u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 primjereno zadržati zabranu ciljanog ribolova, zadržati funkcionalno povezane korektivne mjere te uvesti zabranu rekreacijskog ribolova bakalara u zapadnom Baltiku. Ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove trebalo bi utvrditi na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.

(11)

Kad je riječ o lososu u podzonama ICES-a 22 – 31, ICES i dalje savjetuje nultu stopu ulova te je ograničio mogućnost nastavka ciljanog priobalnog ljetnog ribolova na podzonu ICES-a 31 i na odgovarajući način smanjio savjet o ulovu. U tim je okolnostima primjereno, na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013, prilagoditi ribolovno područje i razinu ribolovnih mogućnosti u skladu sa savjetom ICES-a te zadržati s njima funkcionalno povezane korektivne mjere.

(12)

Kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje mogućnosti priobalnog ribolova u podzoni ICES-a 32., 2019. uvedena je ograničena fleksibilnost među područjima za lososa između podzona ICES-a 22 i 31 i podzone ICES-a 32. S obzirom na promjene u ribolovnim mogućnostima za ta dva stoka, primjereno je zadržati tu fleksibilnost.

(13)

Zabrana ribolova morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, i ograničavanje usputnog ulova morske pastrve na 3 % kombiniranog ulova morske pastrve i lososa doprinijeli su velikom smanjenju prethodno znatnog pogrešnog izvješćivanja o ulovu u ribolovu lososa, osobito ulova prijavljenog kao morske pastrve. Stoga je primjereno zadržati postojeća ograničenja kako bi se zadržala niska razina pogrešnog izvješćivanja.

(14)

Mjerama koje se odnose na rekreacijski ribolov bakalara i lososa te mjerama za očuvanje stokova morske pastrve i lososa ne bi se smjele dovoditi u pitanje strože nacionalne mjere na temelju članaka 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(15)

Kad je riječ o stoku haringe u Botničkom zaljevu, čiji je ribolov od velike socioekonomske važnosti, ICES je izdao savjet o MSY-ju s rasponima ulova. Istodobno, biomasa tog stoka niža je od referentne točke ispod koje treba poduzeti konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja (Btrigger) te postoji vjerojatnost pada stoka ispod razine vrijednosti Blim u 2025. U tim je okolnostima primjereno, na temelju Uredbe (EU) 2016/1139, utvrditi ribolovne mogućnosti u nižem rasponu vrijednosti ribolovne smrtnosti koja dovodi do MSY-ja (FMSY).

(16)

Kad je riječ o stoku haringe u zapadnom Baltiku, ICES procjenjuje da unatoč povećanju, biomasa tog stoka iznosi samo 71 % razine vrijednosti Blim. Nadalje, novačenje je i dalje rekordno nisko, a u 2025. ne očekuje se oporavak biomase iznad razine vrijednosti Blim ICES stoga šestu godinu zaredom preporučuje da se haringa u zapadnom Baltiku ne lovi. U tim je okolnostima primjereno, na temelju Uredbe (EU) 2016/1139, zadržati zabranu ciljanog ribolova i utvrditi ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove na nisku razinu kako bi se izbjegla pojava pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.

(17)

Kad je riječ o stoku haringe u središnjem Baltiku, čiji je ribolov od velike socioekonomske važnosti, ICES je izdao savjet o MSY-ju s rasponima ulova. Istodobno, ICES procjenjuje da je proteklih 30 godina, uključujući posljednjih godina, biomasa tog stoka većinom bila ispod razine vrijednosti Blim i da je vjerojatno da će ostati ispod vrijednosti Blim u 2025. U tim je okolnostima primjereno, na temelju Uredbe (EU) 2016/1139, utvrditi ribolovne mogućnosti u nižem rasponu vrijednosti FMSY i odrediti zabranu ribolova u području mrijestilišta za ribolov pelagijskim povlačnim mrežama (koćama) kao dodatnu korektivnu mjeru funkcionalno povezanu s ribolovnim mogućnostima.

(18)

Kad je riječ o stoku haringe u Riškom zaljevu, ICES procjenjuje da je biomasa iznad razine vrijednosti Btrigger, a ribolovni pritisak na razini vrijednosti FMSY. Stoga je primjereno na temelju Uredbe (EU) 2016/1139 utvrditi ribolovne mogućnosti na najvišoj vrijednosti FMSY-ja.

(19)

Kad je riječ o iverku zlatopjegu, ICES procjenjuje da je bakalar ulovljen kao usputni ulov u ribolovu iverka zlatopjega. Stoga je primjereno na temelju Uredbe (EU) 2016/1139 utvrditi ribolovne mogućnosti za iverka zlatopjega ispod najniže vrijednosti unutar raspona vrijednosti FMSY.

(20)

Kad je riječ o papalini, ICES procjenjuje da od 2014. nije bilo velikog novačenja iako je biomasa iznad razine vrijednosti Btrigger. Osim toga, ICES procjenjuje da je novačenje 2021. i 2022. bilo rekordno nisko. Nadalje, papalina se često lovi u mješovitom ribolovu ako se lovi zajedno s haringom. Stoga je primjereno na temelju Uredbe (EU) 2016/1139 utvrditi ribolovne mogućnosti za papalinu u odgovarajućem nižem rasponu vrijednosti FMSY.

(21)

Na iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (3), a posebno njezin članak 33. o evidentiranju ulova i ribolovnog napora te njezin članak 34. o dostavljanju Komisiji podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje države članice trebaju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(22)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (4) utvrđuju se dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članka 3. i članka 4., za stokove na koje se primjenjuju zaštitni i analitički TAC-ovi. Na temelju članka 2. te uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove članci 3. i 4. ne primjenjuju, posebno na temelju biološkog stanja tih stokova. Osim toga, člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđuje se mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike i uzrokovalo pogoršanje biološkog stanja stokova, trebalo izričito navesti da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na TAC-ove samo ako se ne iskorištava fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(23)

Biomasa bakalara u istočnom Baltiku i zapadnom Baltiku te haringe u zapadnom Baltiku ispod je razine vrijednosti Blim. Za sve te stokove u 2024. dopušteni su samo usputni ulov, znanstveni ribolov te, kad je riječ o haringi u zapadnom Baltiku, mali obalni ribolov. Zbog toga i s obzirom na relativno nisku otpornost ekosustava Baltičkog mora države članice koje imaju udio u kvotama u relevantnim TAC-ovima obvezale su se da neće primjenjivati fleksibilnost iz godine u godinu predviđenu u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 na te stokove u 2024. tako da ulovi u 2024. ne premaše relevantne TAC-ove. Nadalje, u podzonama ICES-a 22 – 30 biomasa gotovo svih riječnih stokova lososa ispod je granične referentne točke za proizvodnju mlađi lososa (Rlim) te su u 2024. dopušteni samo usputni ulov i znanstveni ribolov. Stoga su relevantne države članice preuzele sličnu obvezu u pogledu fleksibilnosti iz godine u godinu u odnosu na ulove lososa u glavnom bazenu u 2024.

(24)

Uredbom Vijeća (EU) 2023/194 (5) utvrđuju se ribolovne mogućnosti za norvešku ugoticu od 1. studenoga 2022. do 31. listopada 2023. u zoni 3a ICES-a („Skagerrak-Kattegat”), u vodama Ujedinjene Kraljevine i vodama Unije na potpodručju ICES-a 4 te u vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a („Sjeverno more”). Ribolovna sezona za norvešku ugoticu traje od 1. studenoga do 31. listopada. Unija i Ujedinjena Kraljevina 16. listopada 2023. održale su bilateralna savjetovanja na temelju članka 498. stavka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (6) te su postigle dogovor o TAC-u na temelju savjeta ICES-a objavljenog 9. listopada 2023. Ishodi savjetovanja dokumentirani su u zapisniku, koji je Vijeće potvrdilo 20. listopada 2023. i koji su potpisali predstavnik Komisije u ime Unije i voditelj delegacije Ujedinjene Kraljevine, u skladu s člankom 498. stavkom 6. tog sporazuma te u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2021/1875 (7). Relevantne ribolovne mogućnosti za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4 i vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a od 1. studenoga 2023. do 31. listopada 2024. trebalo bi stoga utvrditi na razini utvrđenoj u tom zapisniku.

(25)

Uredbom (EU) 2023/194 utvrđuju se ribolovne mogućnosti za koljaka na potpodručju ICES-a 4 te u zonama 6a i 3a (Sjeverno more, zapadno od Škotske, Skagerrak) za 2023. na temelju ishoda savjetovanja o ribarstvu između Unije, Norveške i Ujedinjene Kraljevine za 2024., kako je zabilježeno u prihvaćenom zapisniku potpisanom 9. prosinca 2022. Kako bi se zajamčila puna iskoristivost ribolovnih mogućnosti, primjereno je dopustiti provedbu fleksibilnog aranžmana između pojedinih područja TAC-a kad je riječ o istom biološkom stoku. Stoga je primjereno uvesti fleksibilnost među područjima za kvote država članica za koljaka od najviše 10 % od Sjevernog mora do voda Unije na području Skagerraka i Kattegata.

(26)

Sporazumom o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije, s jedne strane, Vlade Grenlanda i Vlade Danske, s druge strane, te Protokolom o provedbi tog sporazuma (8) predviđa se da Unija od Vlade Grenlanda treba dobiti 7,7 % TAC-a za kapelina (Mallotus villosus) koji se treba loviti u grenlandskim vodama na potpodručjima ICES-a 5 i 14. Vlada Grenlanda 5. listopada 2023. obavijestila je Uniju da, na temelju privremenog znanstvenog savjeta koji je objavio islandski Istraživački institut za morske i slatke vode, prema kojem ulovi tijekom „zime 2023./2024.” ne bi smjeli premašiti nula tona, Vlada Grenlanda trenutačno ne može ponuditi kvotu kapelina Uniji za odgovarajuće razdoblje. Do izdavanja konačnog znanstvenog savjeta, koji bi Vladi Grenlanda mogao omogućiti da Uniji ponudi kvotu kapelina, ribolovne mogućnosti za taj stok u Uredbi (EU) 2023/194 trebalo bi stoga označiti oznakom „Potrebno utvrditi”.

(27)

Uredbu (EU) 2023/194 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(28)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti, odredbe ove Uredbe koje se odnose na Baltičko more trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2024. Međutim, ova Uredba trebala bi se primjenjivati na norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4 te u vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a od 1. studenoga 2023. do 31. listopada 2024. jer je to sezona ribolova norveške ugotice. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na koljaka na potpodručju ICES-a 4, u zoni 6a i zoni 3a (Sjeverno more, zapadno od Škotske, Skagerrak) od 1. studenoga 2023. do 31. prosinca 2023. kako bi se zajamčilo potpuno iskorištavanje ribolovnih mogućnosti za 2023. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,