(1)

Svijet je u nezapamćenom razdoblju sukoba i nestabilnosti. U tijeku je agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, a svjedočili smo i terorističkom napadu Hamasa na Izrael. Zbog velikog dosega društvenih medija nasilje i rat sve se više prelijevaju i na internet u Uniji. Posljedica toga je dosad nezabilježen porast nezakonitog i štetnog sadržaja koji se širi na internetu, uključujući koordinirane kampanje za širenje dezinformacija i pogrešnih informacija u Uniji povezane s takvim međunarodnim krizama.

(2)

Internetske platforme imaju osobito važnu ulogu u širenju informacija u cijeloj Uniji. S jedne strane, one su važni komunikacijski kanali za građane Unije, a državama i javnim tijelima mogu omogućiti pristup relevantnim informacijama. Olakšavaju javnu raspravu i širenje informacija, mišljenja i ideja u javnosti te utječu na način na koji građani dobivaju i priopćavaju informacije na internetu. S druge strane, internetske platforme mogu se zloupotrijebiti kao sredstvo za širenje i umnožavanje nezakonitog ili štetnog sadržaja na internetu.

(3)

U Uredbi (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (1) Unija je utvrdila revolucionarna pravila kako bi osigurala svoje informacijsko okruženje na internetu i zaštitila temeljne informacijske slobode, posebno u vrijeme sukoba, ali i zahtijevala učinkovite reakcije na širenje nezakonitog sadržaja na internetu te na prijetnje građanskom diskursu, izborima i javnoj sigurnosti. Uredba pridonosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usluga posredovanja utvrđivanjem usklađenih pravila za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje koje pogoduje inovacijama i u kojem su stvarno zaštićena temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (2).

(4)

U Uredbi se to konkretno postiže uvođenjem posebnih obveza dužne pažnje prilagođenih određenim kategorijama pružatelja usluga posredovanja te uspostavom upravljačke strukture kojom se jamči suradnja i koordinacija nadležnih tijela država članica i Komisije u praćenju i izvršavanju tih obveza, uključujući mogućnost izrade kriznih protokola u skladu s člankom 48.

(5)

Iako će se u potpunosti početi primjenjivati tek od 17. veljače 2024., Uredba (EU) 2022/2065 već se primjenjuje na pružatelje internetskih platformi i internetskih tražilica koje je Komisija 25. travnja 2023. na temelju članka 33. stavka 4. te uredbe okvalificirala kao vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice (3). Iako rok do kojeg su države članice obvezne imenovati svoje koordinatore za digitalne usluge i druga nacionalna nadležna tijela odgovorna za praćenje i izvršavanje Uredbe (EU) 2022/2065 istječe tek 17. veljače 2024. (4), Komisija već može iskoristiti izvršne ovlasti koje su joj povjerene na temelju poglavlja IV. odjeljka 4. te uredbe u odnosu na vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice kojima je taj status utvrdila 25. travnja 2023. (5)

(6)

Međutim, da bi Komisija mogla djelotvorno pratiti i izvršavati Uredbu (EU) 2022/2065 u odnosu na vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice, potrebne su pomoć i aktivna suradnja nacionalnih tijela država članica. U odredbama poglavlja IV. odjeljka 4. te uredbe u nekoliko se navrata izričito zahtijeva da Komisija surađuje s Europskim odborom za digitalne usluge („Odbor”) (6), koordinatorima za digitalne usluge i drugim nacionalnim nadležnim tijelima kojima države članice namjeravaju povjeriti praćenje i izvršavanje te uredbe na svojem državnom području.

(7)

Činjenica da više država članica još nije imenovalo koordinatore za digitalne usluge i da Odbor još nije osnovan otežava Komisiji praćenje i izvršavanje te uredbe, prije njezina potpunog stupanja na snagu, u odnosu na kvalificirane vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice na koje se Uredba (EU) 2022/2065 već primjenjuje (7). Komisija je unatoč tome odlučna osigurati potpunu djelotvornost te uredbe u odnosu na pružatelje takvih usluga.

(8)

Do datuma donošenja ove Preporuke manje je od 10 % država članica službeno imenovalo svojeg koordinatora za digitalne usluge. Međutim, u brojnim državama članicama preliminarno su utvrđena postojeća regulatorna tijela koja će preuzeti ulogu koordinatora za digitalne usluge te su pokrenuti nacionalni zakonodavni postupci. Zbog toga Komisija potiče države članice da, dok se u potpunosti ne uspostavi upravljačka struktura predviđena Uredbom (EU) 2022/2065, imenuju neovisno tijelo koje će biti dio neformalne mreže potencijalnih koordinatora za digitalne usluge jer je njihova uloga ključna za utvrđivanje i rješavanje incidenata, posebno onih koji proizlaze iz širenja nezakonitog sadržaja i nose jasan rizik od zastrašivanja određenih skupina stanovništva i destabilizacije političkih i društvenih struktura u Uniji ili nekim njezinim dijelovima, uključujući incidente koji bi mogli uzrokovati ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji ili u njezinim većim dijelovima. Koordinatore se potiče da se redovito sastaju, međusobno i s Komisijom, u neformalnoj mreži kako bi razgovarali o takvim incidentima koji proizlaze iz širenja nezakonitog sadržaja na vrlo velikim internetskim platformama i vrlo velikim internetskim tražilicama, na koje se ta uredba već primjenjuje. Takvi incidenti mogu, na primjer, obuhvaćati širenje nezakonitog sadržaja povezanog s međunarodnim sukobima, terorističkim djelima, izvanrednim stanjima u području javnog zdravlja, izbornim procesima itd.

(9)

Komisija promiče i sazivanje posebnih sastanaka u slučaju incidenta kako bi se omogućio brz, koordiniran i razmjeran odgovor pružatelja usluga u pogledu primjene Uredbe (EU) 2022/2065, kao i među institucijama Unije i državama članicama, kako bi se pojednostavnila komunikacija u hitnim situacijama i omogućila široka informiranost o aktualnom stanju.

(10)

Države članice potiču se i na pružanje pomoći Komisiji u njezinoj zadaći praćenja i izvršavanja Uredbe (EU) 2022/2065 u odnosu na kvalificirane vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice. U tom smislu potiču se da prikupe dokaze o širenju nezakonitog sadržaja putem vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica na svojem državnom području te da te dokaze podijele s Komisijom kako bi ona mogla primjereno i brzo reagirati na takav sadržaj.

(11)

Uredbom (EU) 2022/2065 ne utvrđuje se treba li se određena vrsta sadržaja smatrati nezakonitim sadržajem. Nezakonitost sadržaja određena je nacionalnim zakonima ili, ako su usklađena, europskim pravilima. Nekoliko pravnih akata Unije uređuje pravni okvir za određene vrste nezakonitog sadržaja koji se iznosi i širi na internetu te se njima usklađuje što bi se trebalo smatrati nezakonitim u cijeloj Uniji. Konkretno, u Direktivi (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđena su minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i sankcija u području kaznenih djela terorizma, kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima, kao i mjere za zaštitu žrtava terorizma te potporu i pomoć tim žrtvama.

(12)

Osim toga, u Uredbi (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća (9) izričito se definira što se smatra terorističkim sadržajem na internetu: materijal kojim se potiče na počinjenje kaznenog djela terorizma, veličaju teroristička djela, zagovara počinjenje takvih kaznenih djela, vrbuje na počinjenje ili doprinos aktivnostima povezanima s kaznenim djelima terorizma ili sudjelovanje u njima, daju upute o izradi određenih vrsta oružja u svrhu terorizma ili koji predstavlja prijetnju za počinjenje kaznenog djela terorizma. Tom se uredbom daje i pravni okvir na temelju kojeg države članice šalju naloge za uklanjanje pružateljima usluga smještaja na poslužitelju, koji pružatelje obvezuju na uklanjanje sadržaja u roku od sat vremena. Nadalje, od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju zahtijeva se uvođenje posebnih mjera kako bi spriječili zlouporabu svojih usluga.

(13)

Slično tome, Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP (10) obvezuje države članice da kaznenim djelom smatraju određena namjerna činjenja povezana s javnim poticanjem na nasilje ili mržnju protiv skupine osoba ili nekog pripadnika takve skupine definirane na temelju rase, boje kože, vjeroispovijesti, podrijetla te nacionalne ili etničke pripadnosti. Države članice obvezuje se i da kaznenim djelom smatraju namjerna činjenja kojima se odobravaju, poriču ili grubo trivijaliziraju zločini genocida, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i zločini protiv mira usmjereni protiv skupine osoba ili nekog pripadnika takve skupine definirane na temelju rase, boje kože, vjeroispovijesti, podrijetla te nacionalne ili etničke pripadnosti kad se činjenje provodi na način koji će vjerojatno potaknuti na nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili nekog pripadnika takve skupine.

(14)

Komisija nadalje podsjeća da nadležna nacionalna tijela već imaju mogućnost određivati privremene mjere protiv pružatelja usluga posredovanja čije se usluge upotrebljavaju za širenje nezakonitog sadržaja na internetu. U sadašnjim je okolnostima bitno da nadležna nacionalna tijela brzo prepoznaju takav nezakonit internetski sadržaj i izdaju naloge za uklanjanje u skladu sa svojim nacionalnim pravilima. U članku 9. Uredbe (EU) 2022/2065 jasno se navodi da se takvi nalozi mogu izdavati na prekograničnoj osnovi. S obzirom na rizik od incidenata, od ključne je važnosti da nadležna tijela prikupe sve potrebne dokaze koji omogućuju poduzimanje djelotvornih mjera protiv umnožavanja nezakonitog sadržaja na internetu o često stravičnim zločinima te da iskoriste ovlasti koje su im dodijeljene različitim instrumentima prava Unije za suzbijanje nezakonitog sadržaja.

(15)

Zbog mnogobrojnosti nacionalnih propisa i propisa Unije te različitih oblika koordinacije koji se odnose na nezakonit sadržaj raste potreba da se osigura koordiniranost država članica u fazi koja vodi u potpunu primjenu Uredbe (EU) 2022/2065. Poduzimanje brzih i koordiniranih mjera ključno je za sprečavanje internetskog kolanja, među ostalim i virusnog širenja, nezakonitog sadržaja, prije svega terorističkog sadržaja i nezakonitog govora mržnje. Ako su mjere protiv umnožavanja nezakonitog sadržaja na internetu koje se poduzimaju na nacionalnoj razini nekoordinirane, to može povećati rizik od pravne rascjepkanosti i nesigurnosti te zaoštriti napetosti i usporiti odgovor. Nadalje, kako je prepoznato u Uredbi (EU) 2022/2065, Komisija je u boljem položaju za izvršavanje te uredbe kad je riječ o pružateljima vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica. S obzirom na to poželjno je da države članice koordiniranim djelovanjem podupru eventualne izvršne mjere koje Komisija može poduzeti pri izvršavanju svojih ovlasti utvrđenih u poglavlju IV. odjeljku 4. Uredbe (EU) 2022/2065.

(16)

Komisija nadalje podsjeća da postoji nekoliko okvira za dobrovoljnu suradnju radi suzbijanja širenja nezakonitog sadržaja na internetu.

(17)

Brze i koordinirane mjere u kriznim situacijama ključne su za sprečavanje virusnog širenja nezakonitog sadržaja na internetu, osobito terorističkog sadržaja i nezakonitog govora mržnje. U Kriznom protokolu EU-a, sastavljenom 2019. u okviru Internetskog foruma EU-a i ažuriranom 2023., uređen je dobrovoljni mehanizam za koordinirani i brzi prekogranični odgovor pružatelja internetskih usluga i tijela kaznenog progona na moguću krizu u internetskom prostoru koja je posljedica terorističkog ili nasilnog ekstremističkog čina. U tom su protokolu utvrđeni postupci, uloge i odgovornosti ključnih aktera, ponajprije kako bi se spriječilo ometanje istraga i osiguralo prikupljanje dokaza, a temelji se na dobrovoljnoj suradnji članova Internetskog foruma EU-a. Države članice protokol mogu aktivirati uz savjetovanje s Jedinicom EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (IRU) pri Europolu. IRU ima vodeću ulogu u koordinaciji između nacionalnih tijela za izvršavanje zakonodavstva i pružatelja internetskih usluga. Bitno je i da se uklonjeni sadržaj čuva kako bi se neopravdano uklonjeni sadržaj mogao ponovno objaviti i kako bi se zaštitile temeljne slobode.

(18)

U okviru Kodeksa ponašanja za borbu protiv govora mržnje na internetu glavne platforme društvenih medija, od kojih su neke kvalificirane kao vrlo velike internetske platforme na temelju Uredbe (EU) 2022/2065, obvezale su se da će u većini slučajeva u roku od 24 sata procijeniti i, prema potrebi, ukloniti sadržaj s govorom mržnje o kojem su obaviještene. Mreža pouzdanih prijavitelja ocjenjuje pridržavaju li se te obveze. Komisija i potpisnici trenutačno preispituju taj kodeks, među ostalim s obzirom na početak primjene članka 45. Uredbe (EU) 2022/2065, kako bi se uvele obveze koje mogu pridonijeti smanjenju sistemskih rizika i predviđanju prijetnji od valova nezakonitog govora mržnje prije nego što se sadržaj počne virusno širiti internetom.

(19)

Uredbom (EU) 2022/2065 propisani su koordinacijski mehanizmi za odgovor na hitne situacije. No, nedavna nam zbivanja pokazuju da izvanredne okolnosti koje utječu na europski digitalni prostor mogu nastupiti i prije 17. veljače 2024. Takve izvanredne okolnosti, prouzročene određenim incidentima ili krizom koja proizlazi iz širenja nezakonitog sadržaja, nose jasan rizik od zastrašivanja određenih skupina stanovništva i destabilizacije političkih i društvenih struktura u Uniji ili nekim njezinim dijelovima. U takvoj je situaciji nužno odmah koordinirano djelovati na razini Unije, dakle znatno prije datuma početka primjene relevantnih odredaba Uredbe (EU) 2022/2065 (tj. 17. veljače 2024.).

(20)

Kad je riječ o takvim hitnim prijetnjama, mjere poduzete na nacionalnoj razini protiv umnožavanja nezakonitog sadržaja na internetu mogu biti nekoordinirane, povećati pravnu rascjepkanost i nesigurnost te zaoštriti napetosti i usporiti odgovor. Nadalje, kako je prepoznato u Uredbi (EU) 2022/2065, Komisija je u boljem položaju za izvršavanje te uredbe u pogledu sustavne primjene pravila među vrlo velikim internetskim platformama i pružateljima vrlo velikih internetskih tražilica. S obzirom na to države članice trebalo bi poticati da koordiniranim djelovanjem podupru eventualne izvršne mjere koje Komisija može poduzeti pri ispunjavanju svoje uloge utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2065.

(21)

Važno je da u planiranje nacionalnog odgovora za suzbijanje nezakonitog sadržaja budu uključena tijela kaznenog progona kako poduzete ili planirane mjere ne bi ometale njihov rad, osobito u slučaju neposredne životne opasnosti.

(22)

S obzirom na to da je Unija izložena dosad nezabilježenom razdoblju sukoba i nestabilnosti, ovom se Preporukom utvrđuju mehanizmi pripravnosti, suradnje i koordinacije između Komisije i država članica uoči početka potpune primjene Uredbe (EU) 2022/2065 17. veljače 2024., u duhu iskrene suradnje, kako bi se omogućio brz prijelaz na primjenu te uredbe i osigurala njezina potpuna djelotvornost od samog početka. Cilj ove Preporuke nije zamjena ili dopunjavanje mehanizama izvršavanja ni okvira obveza utvrđenog u Uredbi (EU) 2022/2065.

(23)

Komisija će iskustvo u primjeni ove Preporuke ocijeniti nakon njezina isteka, odnosno kad se Uredba (EU) 2022/2065 počne u potpunosti primjenjivati.

(24)

Ova Preporuka trebala bi se primjenjivati do 17. veljače 2024.,